<p>Tenderska komisija za postupak dodjele koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu usvojila je izvještaj o sprovedenom postupku vrjednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rang liste. Nastavak posla je u rukama Ministarstva saobraćaja.</p>
<p>To je saopštio predsjednik Tenderske komisije <b>Nik Đeljošaj</b>. On je rekao da je na današnjoj sjednici usvojen i zapisnik o cijelom toku postupka otvaranja, kontrole, pregleda i vrjednovanja ponuda</p>
<p>- Tačke 1 i 2 su usvojene sa zapisnicima, a u izjašnjavanju su učestvovali svi članovi komisije, kako je definisano i Poslovnikom - da se odluke usvajaju samo kada se izjasne svi članovi komisije - naveo je Đeljošaj u saopštenju za medije.</p>
<p>On je saopštio da će usvojene odluke stupiti na pravnu snagu usvajanjem zapisnika sa završene sjednice, te da će biti proslijeđene nadležnom Ministarstvu saobraćaja u zakonskom roku, sa cjelokupnom pratećom dokumentacijom.</p>
<p>Đeljošaj se zahvalio većini članova Tenderske komisije na iscrpnom radu. </p>
<p>- Dalje postupanje biće u nadležnosti Ministarstva saobraćaja - naveo je Đeljošaj.</p>
<p>On je demantovao i nezvanične objave u dnevnom listu Vijesti, koje, kako smatra veoma opasnom i neistinitom konstrukcijom jedne članice komisije, koja je, ističe on, u kontinuitetu kontaminirala proces, iznosila javno tajne podatke.</p>
<p>- Veoma brzo će javnosti biti jasni i razlozi za to Jedini moj “grijeh”, kao i većine članova komisije, jeste to što nijesmo dozvolili falsifikovanje našeg rada, odnosno prikrivanje onoga što zna cijela Crna Gora - da smo bodovali dva puta. Upravo zbog toga sam i targetiran, jer smatram da skrivanje podataka nije zakonito - poručio je Đeljošaj.</p>
<p>Vijesti su danas objavile da su svi članovi tenderske komisije za dodjelu koncesije na crnogorske aerodrome osim njenog predsjednika glasali su sinoć za rang listu ponuđača, prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude, izvještaj o sprovedenom postupku sa obrazloženjem rang liste ponuđača i zapisnik o toku postupka.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj: Tenderska komisija završila posao, moj "grijeh" i većine članova što nijesmo dozvolili falsifikovanje rada

<p>Stanje aviona tipa “Embraer E195” (oznake 4O-AOC), poznatijeg kao “Čarli”, uskoro bi trebalo da bude zvanično procijenjeno, nakon čega će biti donesena odluka o njegovoj daljoj sudbini, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Riječ je o avionu bivšeg nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines, koji je od decembra 2020. godine, van upotrebe.</p>
<p>“Čarli” gotovo pet godina propada na pisti Aerodroma Podgorica – nezaštićen, neuskladišten, i bez namjene.</p>
<p>Iako pravno pitanje nadležnosti nad avionom nikada nije bilo sporno, postupanje je usporeno zbog, kako navode, početne inertnosti Uprave za državnu imovinu, koja nije bila uključena u proces nabavke aviona. Uprava je sada, kako saznaje Portal ETV, formalno zadužena da, u saradnji sa nadležnim ministarstvima i drugim organima, sprovede sve potrebne aktivnosti – uključujući procjenu tehničkog stanja aviona i komunikaciju sa brazilskom kompanijom, gdje se i dalje nalazi jedan od motora.</p>
<p>Ova aktivacija dolazi nakon višegodišnjeg zastoja i postavlja temelj za moguću valorizaciju ili konačno razrješenje pitanja aviona “Čarli”.</p>

Miraš Dušević

“Čarli” konačno pod lupom: Država počinje procjenu stanja i odlučuje o sudbini aviona

<p>Tenderski postupak je diskreditovan iz mnogo razloga jer traje šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba prekinuti, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) <b>Boris Mugoša</b>, govoreći o koncesiji na crnogorske aerodrome.</p>
<p>Mugoša je kazao da koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo protiv davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina. Smatramo da treba razmotriti i druge modele valorizacije (dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr). Aerodromima je svakako neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi - poručio je Mugoša na mreži X.</p>

1084x550

Mugoša o koncsiji na aerodrome: Tenderski postupak diskreditovan i treba ga prekinuti

<p>Specijalno državno tužilaštvo je formiralo predmet i proslijedilo ga na dalje postupanje Osnovnom državnom tužilaštvu povodom prijave Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore o sumnji u nenamjensko raspolaganje novčanim sredstvima iz stambenog fonda zaposlenih u Aerodromima Crne Gore.</p>
<p>- Od uprave ACG smo tražili detaljan pregled stanja na računu koji je predvidjen za rešavanje stambenih potreba zaposlenih i pomoć u poboljšanju uslova stanovanja, počev od dana 23. aprila 2003. godine, dakle od dana preuzimanja i početka funkcionalnog upravljanja JP Aerodromi Crne Gore, aerodromima u Tivtu i Podgorici, sa svim stavkama priliva i odliva sa računa i svim odlukama/rješenjima o dodjeli novčanih sredstava sa tog računa, do današnjeg dana ali nijesmo dobili odgovor - saopštila je predsjednica Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore <b>Biljana Knežević</b>.</p>
<p>Prostom računicom ponuđena cifra od 500.000 eura, osim što je, po njenim riječima, neprimjereno niska za raspodjelu za preko 1.000 zaposlenih, ne odgovara ni matematičkoj računici ukalkulisanih doprinosa za stambeni fond, uzimajući u obzir da od 2008. nije bilo javne i transparentne raspodjele sredstava predmetnog fonda, koji pripadaju svim zaposlenim Aerodroma Crne Gore.</p>
<p>Prema njihovim saznanjima, a shodno svakomjesečnim platnim listama svih zaposlenih, na tom računu treba da se nalazi više od 3.000.000 eura.</p>
<p>- Vjerujemo da će nadležne državne institucije nakon provjere i donošenja odgovarajućih rješenja zaštiti interese zaposlenih u državnoj kompaniji, i državnu imovinu u cjelosti, naročito u svijetlu trenutka kada se odlučuje o daljem načinu upravljanja crnogorskim aerodromima i mogućoj koncesiji - zaključila je Knežević.</p>

SDT formiralo predmet povodom prijave Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore

<p>Rješenje saobraćajnog haosa na crnogorskom primorju se nazire: izgradnja obilaznice oko Budve, jednog od najkritičnijih čvorišta tokom ljetnje turističke sezone, mogla bi da krene do kraja godine. U intervjuu za Portal ETV, ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević </b>otkriva da je projekat – vrijedan infrastrukturni poduhvat u dužini od 9,3 kilometra, sa dva tunela, osam mostova i dvije ključne saobraćajne petlje – već uvršten u kapitalni budžet, a raspisivanje tendera očekuje se odmah nakon tehničkog rebalansa.</p> <p>Ministarka je govorila i o drugoj dionici auto-puta, čija gradnja bi mogla da započne na jesen, kao i o višemilionskim ulaganjima u željeznički sistem i nabavci novih vozova. Dotakla se i osjetljive teme koncesije za aerodrome, potvrđujući da je tender i dalje aktivan, ali i da nije bilo zvaničnog interesovanja iz Srbije ili Albanije.</p> <p>Osvrnula se i na radove na bulevaru Tivat–Jaz, naglasivši da uprkos sezonskim gužvama, projekat teče u planiranom roku.</p> <p>Posebno je naglasila značaj očuvanja transparentnosti u svim postupcima, uključujući i tekuću procjenu poslovanja željezničkih preduzeća.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40" data-rendition-name="original" width="1920" height="996" loading="lazy" alt="Kružni BD"> </figure>  <p><b>Portal ETV: Možete li precizno reći kada kreće izgradnja druge dionice auto-puta? Koliko će koštati realizacija? Ko će raditi drugu dionicu i zašto je odabran baš taj izvođač radova? Kada će druga dionica biti završena?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Izgradnja druge dionice auto-puta jedan je od ključnih infrastrukturnih prioriteta Vlade Crne Gore, koji se realizuje u saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Za sprovođenje tendera zadužen je Monteput, a postupak se vodi u skladu s međunarodnim standardima i pravilima EBRD-a, uključujući i obavezu da svaka faza procesa dobije prethodnu saglasnost Banke.</p> <p>Prema informacijama koje su dostavili Monteput i EBRD, izbor izvođača očekuje se do kraja ljeta, nakon čega bi mogli početi pripremni radovi. Trenutno se ocjenjuju tehničke ponude, a kompanije koje prođu tehničku evaluaciju dostaviće svoje finansijske ponude. Dakle, u ovoj fazi nije moguće precizirati ko će izvoditi radove. Ipak, kao resorno ministarstvo preduzeli smo sve korake kako bi postupak bio maksimalno transparentan. Podsjećam da smo još u januaru, zajedno sa Delegacijom EU, organizovali EU info dan i predstavili sve planirane infrastrukturne projekte. Nedavno smo potpisali i Ugovor o grantu, koji se odnosi na usluge konsultanata koji će biti angažovani kao podrška, očekujemo da tokom ljeta potpišemo i Ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.</p> <h2>CURENJE INFORMACIJA</h2> <p><b>Portal ETV: Šta se događa sa tenderom za davanje aerodroma u koncesiju? Je li tender i dalje aktivan ili nije? Je li bilo pritisaka na tendersku komisiju, od koga? Da li aerodrome treba da valorizuje Crna Gora i da se ne daju u koncesiju? Ima li za to država novca? Da li su posredno ili neposredno, Srbija ili Albanija iskazale interes za crnogorske aerodrome?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Tender za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome je i dalje aktivan. U toku je faza evaluacije finansijskih ponuda. Rad tenderske komisije produžen je za dodatnih 30 dana, kako bi imala dovoljno vremena da dostavi izvještaj Ministarstvu saobraćaja, koje zatim ima još 30 dana da predlog proslijedi Vladi na odlučivanje.</p> <p>Nažalost, tokom postupka došlo je do curenja nekih informacija koje su se našli u medijima svega nekoliko minuta nakon dostavljanja komisiji. To svakako ne koristi samom procesu. Ipak, vjerujem da će Vlada kao krajnji donosilac odluke sagledati sve okolnosti. Moj stav je da u ovakvim strateškim projektima treba uključiti što širu javnost.</p> <p>Aerodromima Crne Gore su potrebna značajna infrastrukturna ulaganja. Postupak koncesije traje već duže vrijeme i objektivno usporava njihov razvoj. Vjerujem da država ima kapacitete da sama upravlja aerodromima, posebno kada se uzme u obzir iskustvo direktora Roka Tolića. Smatram da ni opcija državnog ulaganja ne bi smjela biti isključena. Svakako uskoro ćemo definitivno znati odluku Vlade i koji je to najbolji model za naše aerodrome.</p> <p>Tokom mog mandata nije bilo izraženog interesovanja ni iz Srbije, ni iz Albanije. Ako je i bilo u ranijim fazama, meni to nije poznato. Mislim da su takvi scenariji danas nerealni, tim prije što su i aerodromi tih zemalja već dati u koncesiju.</p> <h2>ZNAČAJ BULEVARA TIVAT-JAZ</h2> <p><b>Portal ETV: Projekat bulevara Tivat–Jaz je od izuzetnog značaja. Sezona ova će biti izazovna zbog radova. Kada će sve biti gotovo? Ima li imovinskih sporova koji mogu kočiti punu realizaciju?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Bulevar Tivat–Jaz jeste jedan od najvažnijih projekata za saobraćajnu povezanost primorja. Radovi su u toku, a iako sezona dodatno komplikuje odvijanje saobraćaja, podsjećam da je ovaj projekat ugovoren još u mandatu prethodne vlade i pokrenut bez prethodno pribavljene građevinske dozvole što je izazvalo početno kašnjenje. Radovi su faktički započeli u januaru 2024. godine, a ugovoreni rok završetka je januar 2026. godine.</p> <p>Postoje pojedinačni slučajevi problema sa eksproprijacijom, ali nijesu sistemske prirode. Uz radove na putnoj infrastrukturi, paralelno se izvode i radovi na regionalnom vodovodu i novoj vodovodnoj mreži za Opštinu Kotor uz sve ostale instalacije. Važno je istaći da je projekat u roku, jer se često u javnosti pokušava stvoriti slika kao da se radi o kašnjenju. Dakle oni koji su ugovorili ovaj projekat znali su da će on opteretiti dvije ljetnje sezone.</p> <h2>OSAM MOSTOVA, DVA TUNELA…</h2> <p><b>Portal ETV: Obilaznica oko Budve je jedno od ključnih pitanja za rješavanje saobraćajnog kolapsa u tom dijelu države. Kada će krenuti radovi, a kada ćemo imati obilaznicu? Koliko novca će koštati i kako će se finansirati?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Obilaznica oko Budve je jedan od najvažnijih saobraćajnih projekata na crnogorskom primorju. Radi se o brzoj saobraćajnici dužine 9,3 kilometra, koja predstavlja dio evropske TEN-T mreže i koja će omogućiti potpuno izmeštanje tranzitnog saobraćaja iz centra Budve.</p> <p>Trasa uključuje dvije ključne petlje, u Markovićima i Lastvi Grbaljskoj, osam mostova ukupne dužine 1,74 km i dva tunela ukupne dužine 3,98 km. Projekat će značajno rasteretiti saobraćajnu mrežu u zoni Budve, skratiti vrijeme putovanja, povećati bezbjednost i unaprijediti turističku ponudu.</p> <p>Na inicijativu Ministarstva, ovaj projekat je uvršten u kapitalni budžet. Nakon tehničkog rebalansa, koji uskoro očekujemo, biće raspisan tender za izvođača. Ukoliko ne bude žalbi, potpisivanje ugovora se očekuje do kraja godine. Za realizaciju je zadužen Monteput.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="obilaznica "> </figure>  <p><br/></p> <h2>KREDIT OD 30 MILIONA EURA</h2> <p><b>Portal ETV: Ima li strateški smisla više ulagati u željezničku infrastrukturu? Da li imate podatke koliko građana koristi tu vrstu prevoza? Hoćemo li nabaviti nove vozove, kada, za koliko novca?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Ulaganje u željeznicu ima i strateški i društveni smisao. Riječ je o prevozu koji je pristupačan, ekološki prihvatljiv i neophodan za ravnomjeran regionalni razvoj. Takođe je važan za regionalno povezivanje, kao i za povezivanje sa zemljama Evropske unije. Nažalost, željeznička infrastruktura i vozni park su zastarjeli i zahtijevaju značajna ulaganja.</p> <p>Već su obezbijeđena sredstva za modernizaciju pruge i sanaciju postojećih vozila. Takođe, riješena su dugovanja prema partnerima iz regiona. Kada je riječ o nabavci novih vozova, obezbijeđen je kredit od 30 miliona eura, a postupak se sprovodi u saradnji sa EBRD-om. Iako je riječ o složenom i dugotrajnom procesu, to je trenutno jedini realan mehanizam kojim Crna Gora može doći do novih vozila.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="voz"> </figure>  <p><b>Portal ETV: Mogu li opstati željeznička preduzeća? U kakvom su stanju, ima li viška i koliko zaposlenih, sa kolikim gubicima posluju?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Željeznička preduzeća nose teret odluka iz prošlosti, među kojima je i politička odluka da se nekada jedinstvena kompanija podijeli na četiri subjekta. To rješenje se nije pokazalo funkcionalnim, a problemi se vuku godinama unazad.</p> <p>U saradnji sa Ministarstvom finansija i Agencijom za zaštitu konkurencije pokrenuli smo razgovore kako bi se pronašao model podrške i stabilizacije sistema. Potrebna je ozbiljna analiza poslovanja svih željezničkih društava.</p> <p>Ono što ohrabruje jeste činjenica da su pred nama značajna ulaganja i u infrastrukturu i u vozila. Moj lični cilj je da Crna Gora dobije moderan, funkcionalan i dostupan željeznički prevoz, u interesu građana i privrede.</p>

Obilaznica koja mijenja sve: Ministarka Vukićević najavila kraj saobraćajnog kolapsa u Budvi

<p>Odlukom Vlade partneri u budućim šampionskim ambicijama KK Budućnosti biće Monteput i Aerodromi Crne Gore, koji će podržati klub sa 1,5 miliona eura, saopštio je na mreži Iks predsjednik Vlade<b> Milojko Spajić</b>.&nbsp;</p>
<p>- Košarkaši Budućnosti su ulaskom u finale ABA lige zaokružili sjajnu sezonu, malo je falilo da sve krunišu peharom - kazao je Spajić.&nbsp;</p>
<p>Naredna sezona, dodaje, regionalnog takmičenja je nova prilika za trofej.</p>
<p>- Zato sa nestrpljenjem čekamo još jednu košarkašku godinu u znaku - zaključuje Spajić.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1933825988116316244&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>S</p>

1250x600

Spajić: Monteput i Aerodromi CG će podržati KK Budućnost sa 1,5 miliona eura

<p>Aerodromi Crne Gore u lošem su stanju, neophodna je hitna reakcija, no bolja je varijanta da njima upravlja država nego privatnik. To u razgovoru za Portal Analitika ocjenjuje analitičar i urednik specijalizovanog portala zamaaero <b>Alen Šćurić</b>.</p>
<p>Povodom aktuelne teme koncesija, Šćurić smatra kako je konzorcijum ADP-TAV, koji je postavio pitanje transparentnosti samog tendera i povukao se iz trke, mogao biti favorit. On naglašava kako se spekuliše da je time pomenuti ponuđak faktički 'otjeran'.</p>
<p>- Ne znam koliko je istine u tim spekulacijama, ali da je dobro da je ADP-TAV otišao i to na takav način – nije. Konačno, sada je tender sa četvoro spao na dvoje finalista, a ni to nikako nije dobro -smatra on.</p>
<p>Analizirajući aktuelne ponuđače, on podsjeća kako CAAP ima 52 aerodroma, te da su dva u Evropi.</p>
<p>- Oni gazduju uglavnom aerodromima u Južnoj Americi, što je vrlo specifično - dodaje Šćurić.</p>
<p>Sa druge strane, IAAC vodi jedan od najfrekventnijih aerodrome na planeti – onaj u Seulu.</p>
<p>- Ali, za sada su dobili samo jedan aerodrom na koncesiju, onaj u Manili, prošle godine, dok drugdje upravljaju samo sa par terminala. Što da vam kažem - naglašava on.</p>
<h2>Izjavi Siniše Malog ne treba pridavati pažnju</h2>
<p>O naprasnom i zakašnjelom ‘interesovanju’ Srbije, koje je iskazano kroz izjavu<b> Siniše Malog</b> po završetku tendera, Šćurić smatra kako to zapravo nema nikakve poente.</p>
<p>- To je političi pamflet za domaće stanovništvo. Zašto se nijesu prijavili 2019. godine? Sada kažu da žele dati duplo više novca. Mogli su reći i deset puta više, ali to je totalni nonsens, kojem ne treba pridavati pažnje - naglašava naš sagovornik.</p>
<p><b>Siniša Mali: Srbija zainteresovana za koncesiju aerodroma…</b></p>
<p>Po zatvaranju tendera uslijedili su burni dani, naročito kada je u pitanju sama Vlada Crne Gore. Na kraju je Tenderska komisija preinačila sopstvenu odluku, i to po hitnoj sjednici Vlade, na kojoj je ‘dobila’ još 30 dana da odluči o ponudama – iako je ona ranije, zapravo, već donijela odluku.</p>
<p>- Evidentno je da je riječ o sukobu dvije frakcije u Vladi, koje imaju dva različita pogleda na koncesije, pri čemu jedni podržavaju IAAC, a drugi CAAP. Ko će na kraju pobijediti teško je reći, ali ni to nije dobro, jasno je da je tender time kompromitovan - ističe on.</p>
<h2>Država bi više zaradila kada bi aerodromi ostali pod njenom kontrolom</h2>
<p>Pitanje svih pitanja je da li je Crnoj Gori potrebno da daje aerodrome na koncesiju, a Šćurić odmah odgovara da nije.</p>
<p>- Aerodromi Crne Gore u ovom momentu imaju profit od 11 miliona. A potrebnu investiciju od 135 miliona mogu kreditom vratiti za desetak godina. Ako bi vazdušne luke ostale pod državom, ona bi za 30 godina zaradila 522 miliona. A to je 222 miliona više nego što će dati koncesionar - dodaje on.</p>
<p>Ističe kako je, kada su koncesije u pitanju, bilo flagrantnih propusta i u Zagrebu i u Beogradu i u Ljubljani.</p>
<p>- Četvrtina BDP-a Crne Gore potiče od turizma. Putevi su u lošem stanju, željeznica katastrofalna, baš kao i brodski saobraćaj. Zato je davanje strateški važnih objekata privatniku rizik, jer je njemu na prvom mjestu profit, a ne povezanost države. Zašto mislite da je Mađarska dala više od četiri milijarde kako bi vratila aerodrom u Budimpešti iz ruku koncesionara u državne? Čije interese u Beogradu štiti koncesionar VINCI, francuske ili srpske - pita on.</p>
<h2>Crnogorski aerodromi danas nijesu konkurentni</h2>
<p>Ipak, Šćurić naglašava da Aerodromi Crne Gore danas nijesu konkurentni.</p>
<p>- Tirana ima 10,7 miliona putnika, Priština četiri, Dubrovnik tri, Sarajevo će ove godine imati više od dva. Tome ACG, koji su prošlu godinu završili sa 2,9 miliona putnika, ne mogu konkurisati. Svaka čast Roku Toliću koji kao direktor radi nevjerovatan posao u datim okolnostima, ali ovdje se prvo mora hitno uložiti u infrastrukturu. Podgorica ima duplo više putnika u odnosu na kapacitet - ocjenjuje on.</p>
<p>Nakon toga, dodaje, mora biti napravljena i strategija razvoja.</p>
<p>- Mora biti dogovoreno finansiranje strateški bitnih linija od strane turističke organizacije. To imaju sve države regije osim Crne Gore, mora se dogovoriti i PSO – aranžman kojim se kroz javne nabavke nude subvencije avioprevoznicima, i na kraju treba definisati razvojni plan. I to se mora hitno sprovoditi. Ima tu posla preko glave, pri čemu sve to danas kasni makar 10 do 15 godina za regijom i okolnim aerodromima. Zato je čudo da Crna Gora ima i ovoliko putnika i da vazdušni saobraćaj bilježi rast - zaključuje on.</p>

Šćurić: Crnogorski aerodromi danas nijesu konkurentni, ali koncesija nije najbolje rješenje

<p>Od momenta kad sam ja došla na ministarsko mjesto nije bilo ni zvaničnog, ni nezvaničnog interesovanja Srbije za Aerodrome Crne Gore, tvrdi ministarka saobraćaja <b>Maja</b> <b>Vukićević</b>.</p>
<p>- Taj scenario nije bio moguć. Da li se to desilo u nekom prethodnom periodu kad je neko drugi rukovodio resorom ili eventualno Vladom, ja to ne mogu znati. To je pitanje za ljude koji su u tom momentu bili tu, ako je uopšte bilo takvog interesovanja - rekla je Vukićević u emisiji “Minula neđelja”.</p>
<p>Podsjetimo, prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije i ministar finansija <b>Siniša</b> <b>Mali</b> izjavio je ranije da je Srbija zainteresovana za koncesiju dva aerodroma u Crnoj Gori – u Podgorici i u Tivtu.</p>
<p>Povodom najavljene koncesije aerodroma u Crnoj Gori, za šta je proces već nekoliko godina u toku, Mali je naveo da je sa predsjednikom Srbije <b>Aleksandrom Vučićem</b> nekoliko puta jasno iskazao ovu nameru aktuelnim čelnicima u Crnoj Gori, ali da nisu osjetili raspoloženje da budu uključeni u ovaj proces.</p>
<h2><b>Izjava Siniše Malog poslužila za medijske ratove</b></h2>
<p>Vukićević tvrdi da je izjava Malog poslužila za, kako je rekla, medijske ratove koji su se vodili u prethodnom periodu.</p>
<p>- Drama oko Aerodroma je prejaka riječ. Mogu da kažem da su službenici Ministarstva saobraćaja jako profesionalno obavljali svoj dio posla, kao i članovi tenderske komisije. Žao mi je što je došlo do ove situacije jer se mjesecima vrijedno radilo - dodala je Vukićević.</p>
<p>Podsjećanja radi, na sjednici Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome koja je završena prij3 tri dana, otvorene su finansijske ponude što znači da je i južnokorejska firma “Incheon International Airport Corporation” (IIAC) prošla u drugi krug.</p>
<p>Prema saznanjima “Vijesti” od izvora upućenih u ovaj postupak Koreanci kroz finansijsku ponudu daju 100 miliona fiksne nadoknade za aerodrome i 35 odsto od godišnjih prihoda kao varijabilnu koncesionu naknadu.</p>
<p>Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) nudi 101 milion fiksne naknade i nešto preko 17 odsto godišnjeg prihoda kao varijabilnu naknadu.</p>
<p>Vukićević je podsjetila da je postupak koncesije trebao da bude tajan, ali da je očigledno j postojala tendencija da se postupak ugrozi samim iznošenjem informacija o postupku.</p>
<p>- Tako da se ograničeno možemo govoriti o samim informacijama koje se tiču samog postupka. Desilo se da se pojedine informacije pojave na nekim portalima svega pet minuta nakon što su upućene tenderskoj komisiji. To nije profesionalno i bio je to pokušaj da se ovaj postupak kompromituje - smatra Vukićević.</p>
<h2><b>Vlada odlučuje o sudbini Aerodroma, ne radi se o izdaji nacionalnih interesa</b></h2>
<p>Vukićević tvrdi da ne zna ko je dostavljao informacije medijima.</p>
<p>- Vjerujem da će u budućnosti ovaj postupak biti ispitan. Mislim da svi postupci koji se tiču državne imovine treba da budu ispitani - dodala je Vukićević tokom gostovanja na Aplus televiziji.</p>
<p>Vukićević je navela da postupak i dalje traje i da u njemu učestvuje Svjetska banka.</p>
<p>- Oni nisu napustili postupak, i dalje su tu. A Vlada Crne Gore će donijeti konačnu odluku za Aerodrome Crne Gore kad se postupak završi, to jest kad tenderska komisija uputi izvještaj Ministarstvu saobraćaja. Ona odlučuje o sudbini Aerodroma - rekla je ministarka.</p>
<p>Vukićević je podvukla da se Aerodromi ne prodaju, već se izdaju u zakup.</p>
<p>- Većina evropskih zemalja dala je svoje aerodrome pod koncesiju. Ne radi se o izdaji nacionalnih interesa, ali se svakako radi o važnoj državnoj imovini. Voljela bih da se ta odluka donese pažljivo i da to bude širi koncenzus, dakle da to ne bude samo odluka Vlade, već da se o tome govori i u parlamentu. Treba više komunicirati i raspravljati o stvarima koje nas dijele - kazala je Vukićević.<br/>
</p>
<p>- Nisam upoznata da je na članove tenderske komisije vršen pritisak - dodala je ona.&nbsp;</p>
<p>Na pitanje da li je bilo pritisaka na članove tenderske komisije, Vukićević je odgovorila da sa tim nije upoznata.</p>
<p>- Prosto, stuacija koja se desila u javnosti mogla je kreirati pritisak i tumačiti ga kao pritisak -ukazala je Vukićević.</p>

Vukićević: Nije bilo interesovanja Srbije za crnogorske Aerodrome, nema izdaje nacionalnih interesa

<p>Proces oko koncesije aerodroma narušava međunarodni ugled Crne Gore, što možda i nije slučajno, jer se svi koji obnašaju vlast ponašaju kao da Crna Gora nije država koja treba da opstane i da pokažu da Crna Gora ne može sama da se nosi sa problemima - ocijenila je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, redovna profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore i poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore <b>Aleksandra Despotović</b>.</p>
<p>- Nije mi jasno zašto se premijer (<b>Milojko Spajić</b>) sada u sve to uključio ako imamo Tendersku komisiju i Ministarstvo saobraćaja koje vodi taj proces. Njegova uloga je šta? Da pogleda da nekome ponudi neku fotelju da bi prošao možda neko koga on favorizuje ili da se dogovore oko fotelje, da nađu kompromis da prođe neka kompanija koja je možda u interesu neke druge grupacije - upitala je Despotović.</p>
<p>Najteže joj pada što je vladajuća većina oslobodila građane Crne Gore od putovanja ukinuvši prije pet godina nacionalnu aviokompaniju Montenegro airlines.</p>
<p>- Mi u najljepšem i najboljem scenariju treba da budemo zadovoljni ako 2028. ili 2034. imamo letove iz Crne Gore za destinacije na koje imali dok smo imali našu nacionalnu aviokompaniju Montenegro airlines koju je Spajić sa tadašnjim ministrom kapitalnih investicija <b>Mladenom Bojanićem</b> u decembru 2020. ugasio - istakla je Despotović.</p>
<p>U proteklih pola decenije, dodaje ona, bilo je mnogo događaja zbog kojih su se morale oglasiti nevladine organizacije sa kritikom poštujući iste postulate koje su imali do 2020.</p>
<p>- Poštujem ako ste vi realni i realno sagledavate probleme, ako kritikujete i jedne i druge, a radi se o istim problemima i istim pojavama u društvu i vi morate da zadržite taj kurs kritike. Svakako je dobro da postoji civilni sektor koji kritikuje i koji negdje vlast usmjerava da radi onako kako treba. Međutim, mi smo imali tajac zadnjih pola decenije, niko se nije javio, a kada to uporedimo sa prethodnim periodom, mislim da se svi sjećamo dobro šta se radilo "ko je pušio o trošku države", "ko je trošio u Ramadi novac". Bilo je oko zaštite životinja i mnogo drugih, pa se postavlja pitanje šta je razlog da se sad ne reaguje na značajne događaje koji loše utiču na crnogorsko društvo - zaključila je Despotović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZiXjkdao-9I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Despotović: Proces oko koncesije aerodroma narušava međunarodni ugled Crne Gore, što možda nije slučajno

<p>Skoro je izvjesno da će državu Crnu Goru još jedan “istorijski projekat” 44. Vlade, pored gubitka prava nad upravljanjem crnogorskim aerodromima koji su nebrigom za pola decenije od rekornih sezona dovedeni na nivo “presjedajućeg” aerodroma, odmah u startu koštaće građane Crne Gore novih 50 miliona eura - kazao je poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza <b>Branislav Nenezić</b>.</p>
<p>- Ako je već tako, zašto se pomenuti iznos jednim dijelom, ne opredijelili u dogovoru sa vlasnicima zemljišta na predmetnu restituciju zemljišta, a ostatak iskoristi na modernizaciju aerodroma koji bi ostali u državnom vlasništvu - upitao je Nenezić na mreži Iks (X).</p>
<p>Sve, prema njegovim riječima, neodoljivo podsjeća na onih "nula eura ulaganja" u TO Montenegro.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbanenenezic%2Fstatus%2F1932770253630476564%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić: Zašto novac građana ne uložimo u modernizaciju aerodroma i zadržimo ih u državnom vlasništvu?

<p>Američki potrošači mogu da očekuju nagla povećanja cijena osnovnih namirnica, poput kafe, ako se administracija predsjednika SAD-a <b>Donalda Trampa </b>bude držala plana da uvede carine od 50 odsto na sav uvoz iz Brazila.</p>
<p>Analitičari smatraju da bi predložene carine na uvoz zaustavile dopremanje brazilske kafe u SAD, jer ni američke pržionice ni brazilski izvoznici ne bi mogli da premoste razliku u cijenama koja bi nastala zbog novih nameta, prenosi Biznis.ba.</p>
<p>Tramp je u srijedu povećao carine na brazilski uvoz sa deset na 50 odsto, koje stupaju na snagu 1. augusta, uprkos tome što SAD imaju trgovinski suficit od 7,4 milijarde američkih dolara sa Brazilom.</p>
<p>Oko trećine kafe koja se konzumira u SAD, najvećem svjetskom potrošaču tog napitka, dolazi iz Brazila. Ta južnoamerička zemlja je prošle godine isporučila 8,14 miliona vreća od 60 kilograma u SAD, što je 30 odsto više nego 2023. godine.</p>
<p>Viši broker i konsultant za kafu <b>Majkl Nudžent</b> rekao je da će SAD kupiti kafu od nekog drugog - Kolumbije, Hondurasa, Perua ili Vijetnama, ali ne po količini ili cijeni koju nudi Brazil.</p>
<p>- S druge strane, ne mislim da bi bilo ekonomski isplativo prodavati brazilsku kafu u SAD sa carinom od 50 odsto - dodao je Nudžent.</p>

Cijene u SAD naglo rastu

<p>Požar koji je izbio u blizini Velikog kanjona u Sjedinjenim Američkim Državama zahvatio je deset puta veću površinu u posljednja 24 sata, javlja En-Bi-Si njuz.</p>
<p>Požar koji su zvaničnici nazvali "Požar bijele žalfije" u Džejkob Lejku, u saveznoj američkoj državi Arizona, oko 1.050 kilometara jugozapadno od Denvera, u saveznoj američkoj državi Kolorado, proširio se sa 400 hektara na gotovo 4.450 hektara, prema Vladinom sajtu koji prati požare u SAD-u.</p>
<p>Požar još nije ni djelimično stavljen pod kontrolu. Požar je izazvan udarima groma u četvrtak, što je navelo zvaničnike da evakuišu sjevernu ivicu Nacionalnog parka Velikog kanjona, saopštila je Služba nacionalnih parkova.</p>
<p>Zvaničnici su juče objavili na platformi Iks da je oko 500 posjetilaca evakuisano iz tog područja, dok su zaposleni u parku ostali na bezbjednim lokacijama.</p>
<p>Zbog požara su evakuisani i stanovnici sa sjevernog i južnog oboda Nacionalnog parka Crni kanjon u Koloradu, koji je zatvoren za posjetioce.</p>

Požar kod Velikog kanjona u SAD značajno se proširio u posljednja 24 sata

<p>Hrvatski ministar vanjskih poslova <b>Gordan Grlić Radman</b> izjavio je na Dubrovnik Forumu da je nužno izmijeniti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, naglasivši da bez tog načela Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum.</p>
<p>- Da su Hrvati tada znali da se načela Dejtonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima - poručio je Grlić Radman tokom panela "Zapadni Balkan i euroatlantski put: Povjerenje, transparentnost, transformacija".</p>
<p>Podsjetio je da je cilj Dejtonskog sporazuma bio osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i spriječiti dominaciju bilo kojeg od njih, istakavši da je izmjena izbornog zakona ključna za vraćanje tog balansa.</p>
<p>Na istom panelu, ministar vanjskih poslova BiH <b>Elmedin Konaković </b>upozorio je na sveprisutni ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, navodeći da je predsjednik entiteta Republika Srpska <b>Milorad Dodik</b> "potpuno pod kontrolom Moskve", ali i dodao da opozicija u tom entitetu pokazuje sve izraženiju proevropsku orijentaciju.</p>
<p>Visoki predstavnik za BiH <b>Kristijan Šmit</b> istakao je da ured kojeg predvodi ostaje garant stabilnosti u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>- Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji neko ko će pomoći - rekao je Šmit, naglasivši da iako se odgovornost sve više prebacuje na Evropu, Sjedinjene Američke Države ne bi smjele napustiti svoju ulogu u BiH.&nbsp;</p>

Grlić Radman: Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum da su znali da neće biti ravnopravni u BiH

<p>Obilne kiše pogodile su sjeveroistočnu Španiju, uključujući Kataloniju, gdje je željeznički saobraćaj bio potpuno prekinut na nekoliko sati, dok su vlasti prijavile lokalne poplave.</p>
<p>Prema tamošnjoj meteorološkoj službi, koja je danas poslije podne stavila veliki dio Katalonije pod crveni stepen uzbune, više od 100 milimetara vode (100 litara po kvadratnom metru) palo je na nekim mjestima u roku od samo nekoliko sati.</p>
<p>Obilne kiše izazvale su poplave, uključujući i bolnicu u Barseloni, koja je morala da odbije prijem novih pacijenata poslije nestanka struje.</p>
<p>Putevi su bili zatvoreni.</p>
<p>Na aerodromu u Barseloni, avion koji je upravo poletio za SAD bio je primoran da se vrati jer je prednji dio bio oštećen gradom, saopštili su kontrolori leta.</p>
<p>Nevrijeme je navelo željezničku kompaniju Renfe da obustavi željeznički saobraćaj na nekoliko sati širom Katalonije, uključujući brze, regionalne i prigradske vozove.</p>
<p>Pored Katalonije, nekoliko regiona na sjeveru i istoku Španije pogođeno je obilnim kišama, uključujući Aragon, gdje su bili raspoređeni vojnici iz Vojne jedinice za vanredne situacije, a isto se dogodilo i u Valensiji.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKristyTallman%2Fstatus%2F1944071376245330046%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1944071376245330046%7Ctwgr%5Ea8744ea2ede45d4fb273017e8cfbadf25b67603e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Obilne kiše u Kataloniji, poremećen željeznički saobraćaj

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: aerodromi-crne-gore