Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) podnijela je prigovor Komisiji za koncesije Crne Gore jer nisu zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je Incheon ponovo proglašen prvorangiranim ponuđačem, nezvanično saznaje Portal Analitka.
U CAAP-u smatraju da Tenderska komisija nije otklonila nedostatke utvrđene u početnom postupku, iako je to bila dužna da učini.
Navode i da Tenderska komisija nije postupila u skladu s uputstvima koje je izdala Komisija za koncesije, te da nije dala nezavisno i detaljno obrazloženje glasanja svakog člana Komisije pojedinačno. Stava su da se mora obezbijediti pojedinačno glasanje.
<h2>IFC analize korišćene umjesto nove evaluacije</h2>
Posebno ukazuju da su analize i izvještaji IFC-a nastali prije prvog rangiranja (za koje u CAAP-u čvrsto vjeruju da je jedino legalno). Podsjetimo, ponuda CAAP-a tada je bila prvorangirana i ocijenjena je sa 85 bodova, dok je konkurentski ponuđač, Incheon International Airport Corporation, dobio 79,7 bodova.
Umjesto nove evaluacije, kako tvrde iz te kompanije, Tenderska komisija je kopirala sadržaj IFC izvještaja, umjesto da sprovede sopstvenu, zakonitu evaluaciju i da je obrazloži.
Takav pristup ocjenjuju kao apsurdan i protivan svim relevantnim zakonima.
<h2>Zahtjev za potpunu transparentnost</h2>
Naglašavaju da je za evaluaciju i provjeru cjelokupnog tenderskog procesa nužna potpuna transparentnost.
U tom kontekstu insistiraju da se ispita sva komunikacija između Tenderske komisije i IFC-a, kao i okolnosti navodne intervencije izvršne vlasti, jer je prema nekim nezvaničnim informacijama i premijer Crne Gore prisustvovao jednom od sastanaka Tenderske komisije, tražeći novu evaluaciju ponuda.
Smatraju da moraju imati pristup svim registrovanim zapisnicima sa sastanaka, a ne samo onima koje su odabrali nadležni organi.
Iz CAAP-a poručuju da će nastaviti svim snagama da istražuju istinu i zakonitost iznesenog stava.
Smatraju da su u oba postupka trebali da budu proglašeni prvorangiranim ponuđačem te da će istrajati u zaštiti svojih prava u ovom postupku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CAAP podnio prigovor: Traže uvid u kompletnu komunikaciju Tenderske komisije i IFC-a

Aerodromi Crne Gore najavili su da će u narednih mjesec do mjesec i po raspisati oglas za zapošljavanje oko 150 radnika u operativnim službama Aerodroma Podgorica, u susret otvaranju baze avio-kompanije Wizz Air.
Izvršni direktor ACG Roko Tolić saopštio je da će konkurs biti usmjeren isključivo na operativne poslove.
- &nbsp;Tražimo zemaljske stjuardese i stjuarte, transportne radnike, higijeničare… To su teški poslovi i bićemo srećni ako uspijemo da pronađemo dovoljan broj ljudi – rekao je Tolić na III Antikorupcijskom forumu BIRN-a u Podgorici.
Dodao je da razumije kritike dijela javnosti kada je riječ o zapošljavanju u državnim preduzećima, ali naglašava da je riječ o nužnosti uslovljenoj povećanjem obima saobraćaja.
- &nbsp;Ako sada ne obučimo nove radnike, koji treba da prođu dvostruke bezbjednosne provjere, nećemo moći da opslužimo predviđeni promet i obezbijedimo 24-časovni rad aerodroma – istakao je Tolić.
Aerodromi Crne Gore ove godine očekuju rekordnih tri miliona putnika i oko 30 hiljada letova.
- Taj istorijski rezultat ne opslužuju mašine, već ljudi – naši zaposleni. Ponosan sam na većinu njih, ali realno je da ima i onih koji ne doprinose dovoljno – naveo je Tolić.
Govoreći o komunikaciji prema javnosti i pristupu informacijama od javnog značaja, Tolić je kazao da će Aerodromi unaprijediti transparentnost po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, podsjećajući da redovno odgovaraju na pitanja medija o temama poput zapošljavanja, naknada i službenih putovanja.

1250x600

Aerodromi Crne Gore zapošljavaju 150 radnika zbog otvaranja baze Wizz Air-a

Rok za žalbe na odluku tenderske komisije o rangiranju ponuda za dodjelu aerodroma u koncesiju ističe 27. novembra. Kako saznaje Portal ETV, obje kompanije koje su dostavile ponude — južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC) i Corporación América Airports S.A. (CAAP) sa sjedištem u Luksemburgu — zatražile su uvid u najnoviju odluku o rangiranju.
Nova rang-lista ponuđača pokazuje da je južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) i dalje najbolje rangirana sa 96,18 bodova. Luksemburško-američki konzorcijum Corporación América Airports (CAAP) ostao je drugi sa 65,15 bodova, što je identično ocjenama sa prvobitne liste objavljene 17. jula.
Shodno Zakonu o koncesijama, nakon objave nove liste ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana ulože prigovor, kao i da u roku od osam dana zatraže uvid u dokumentaciju.
Američko-luksemburški konzorcijum je ranije, u zakonskom roku, podnio zvaničnu žalbu Komisiji za koncesije, nezadovoljan prvobitno utvrđenom rang-listom. Tada su zatražili uvid u kompletnu tendersku dokumentaciju, kao i objašnjenje procesa ponovnog bodovanja i ocjenjivanja koji je prethodio konačnoj rang-listi, a koji je, prema njihovim navodima, značajno izmijenio prethodne rezultate i doveo do toga da njihova ponuda ne bude prvorangirana.

Miraš Dušević

Obje kompanije traže uvid: Ističe rok za žalbe na rangiranje ponuda za koncesiju aerodroma

Ponude na tenderu za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju su apsolutno mogle da budu bolje, ocijenila je u intervjuu Pobjedi ministarka saobraćaja Maja Vukićević. Ona smatra da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo vazdušni saobraćaj, te da je država i u prethodnom periodu pokazala da može da upravlja aerodromima.&nbsp;
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, prema kojoj je prvorangirana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC), dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP).
Vukićević je navela da Ministarstvo saobraćaja ima rok trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije.
&nbsp;Još se ne zna da li će crnogorski aerodromi biti dati u koncesiju. Imate li u ovom trenutku informaciju kada će Vlada donijeti odluku o tome?
VUKIĆEVIĆ: Tenderska komisija je završila svoj dio posla, koji se svodi na evaluaciju samih ponuda. Ministarstvo saobraćaja ima trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije. Rok za prigovor je petnaest dana od dana objavljivanja dokumenata. Oba ponuđača zahtijevala su da im se omogući uvid u dokumentaciju i Ministarstvo saobraćaja je postupilo u skladu sa zakonom, te ponuđači trenutno vrše uvid u dokumentaciju Tenderske komisije.
Kakvo je Vaše o mišljenje o pristiglim ponudama? Da li ste zadovoljni? Imate li svog favorita? Kako komentarišete to što ponuda južnokorejske kompanije Incheon International Airport Corporation ne predviđa razvoj baza za niskotarifne avio-kompanije, za razliku od luksemburško-američke kompanije Corporación América Airports?
VUKIĆEVIĆ: Ponude su takve kakve su, da li su mogle biti bolje – apsolutno mislim da jesu. Tender se sprovodi po javnom pozivu koji je raspisan prije osam godina i nažalost nikada nije doveden do kraja. Vlada je u januaru 2024. godine donijela odluku da isti treba završiti kako bi se konačno riješilo pitanje da li će biti koncesije. Prisustvo niskotarifnih kompanija važno je za Crnu Goru, za turizam, privredu, ali i naše građane, koji treba da imaju izbor kada žele da putuju i da to bude po povoljnijim cijenama. Ministarstvo saobraćaja i Aerodromi Crne Gore uložili su veliki trud da vrate niskotarifne kompanije u Crnu Goru. Odmah po preuzimanju ministarstva inicirala sam izmjenu podsticajne šeme, što nam je otvorilo vrata za početak pregovora o većem prisustvu niskotarifnih kompanija i u krajnjem rezultiralo dolaskom Wizz Aira. Ukoliko crnogorski aerodromi na kraju budu predati na upravljanje koncesionaru mora se jasno precizirati da je saradnja i sa niskotarifnim kompanijama veoma važna za našu državu.
Kakav je Vaš stav o davanju crnogorskih aerodroma u koncesiju? Da li je to, prema Vašem mišljenju, neophodno ili bi država mogla i trebalo da i dalje upravlja tom kompanijom? Da li bi Aerodromi CG mogli, prema Vašoj ocjeni, i bez koncesija da uspješno posluju i ulože sredstva u modernizaciju? 

&nbsp;VUKIĆEVIĆ: Mislim da smo u prethodnom periodu pokazali da možemo da upravljamo aerodromima. I u ovoj godini imali smo izuzetne rezultate kad je u pitanju broj putnika. Čak i pored problema vezanih za letove Turkish Airlines-a, uskoro bi trebalo da dođemo do broja od tri miliona putnika i to prvi put u istoriji. Uspjeli smo da za narednu godinu dogovorimo rekordan broj letova i destinacija, otvara se baza Wizz Aira, prvi put imamo dolazak kompanije poput British Airways, postoji interesovanje za bazu i od kompanije Ryanair, što pokazuje da smo uspješno upravljali u prethodnom periodu. Ono što posebno želim da napomenem jeste da su svi ovi rezultati postignuti u posljednjih godinu i na to sam izuzetno ponosna. Smatram da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo aerodrome i vazdušni saobraćaj.
Da li ste zadovoljni trenutnim poslovanjem i rezultatima kompanije Aerodromi Crne Gore i radom menadžmenta, izvršnog direktora i Odbora direktora ove državne kompanije?
VUKIĆEVIĆ: Apsolutno. Sadašnji menadžment kompanije radi izuzetno dobar posao. Imamo sjajnu saradnju i zaista postoji dobra sinergija između Ministarstva i uprave Aerodroma CG, i zahvaljujući dobroj saradnji uspjeli smo da ostvarimo odlične rezultate i pored svih izazova. Direktor Aerodroma CG Roko Tolić je vrhunski stručnjak kada je ova oblast u pitanju i treba što duže da ga zadržimo u Crnoj Gori, jer radi sjajan posao. Odbor direktora, na čelu sa gospođom Jelenom Maraš, pruža mu podršku u tom radu i kao rezultat imamo činjenicu da naši aerodromi postaju sve atraktivniji za brojne kompanije.
Kako ocjenjujete rad i rezulate poslovanje avio-kompanije ToMontenegro? Da li ste zadovoljni sadašnjim menadžmentom koji rukovodi ovim državnim preduzećem?
VUKIĆEVIĆ: Kompanija ToMontenegro je radila izuzetno dobro u ovoj godini i moram reći da sam jako zadovoljna radom menadžmenta, ali moram posebno istaći izvršnog direktora kompanije Vukadina Stojanovića. Drago mi je što se moj stav da čovjek iz Crne Gore treba da dobije priliku da upravlja nacionalnom kompanijom pokazao ispravnim, jer u momentu kad sam preuzela resor bilo je i drugačijih mišljenja i zahtjeva da se na tu poziciju imenuje stranac. Odbor direktora je takođe sjajno procijenio da je gospodin Stojanović pravi izbor i ta se odluka pokazala ispravnom kroz rezultate koje je kompanija postigla u prethodnom periodu.
Na tender za projektovanje i gradnju druge dionice auto-puta Bar – Boljare, od Mateševa do Andrijevice dostavljene su četiri ponude, od kojih su tri dostavili konzorcijumi. Kada će se znati ko će biti izvođač radova druge dionice auto-puta, odnosno kada će biti završen postupak vrednovanja ponuda? Da li ste Vi zadovoljni interesovanjem i ponudama za ovaj tender? 

&nbsp;VUKIĆEVIĆ: Tenderski postupak je u nadležnosti kompanije Monteput, koja isti sprovodi u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, u skladu sa procedurama i pravilima EBRD-a. Komisija trenutno radi evaluaciju ponuda, a kada završe svoj dio posla očekujemo da nam predlože izvođača radova na drugoj fazi auto-puta. Kada će se to desiti zavisi od Monteputa i EBRD-a i vremena koje će im biti potrebno da izvrše evaluaciju. Mislim da možemo smatrati da je tender uspješan sa aspekta broja ponuda i interesovanja. U prvoj fazi imali smo deset kompanija, od kojih je pet prošlo u drugu fazu postupka, a na kraju smo dobili četiri ponude, što potvrđuje da je sa tog aspekta tender uspješan.
Kada se, prema Vašem mišljenju, realno može očekivati da počne izgradnja druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice? Da li postoji mogućnost da to bude i krajem ove godine ili je izvjesnije da radovi započnu naredne?
VUKIĆEVIĆ: To sada zavisi od Monteputa i Evropske banke za obnovu i razvoj. Čim se izabere izvođač otpočeće i radovi na drugoj dionici, ali dinamika u ovom momentu zavisi od komisije koja radi evaluaciju samih ponuda.&nbsp;
<h2>Novi vozovi i ugovor za rekonstrukciju pruge</h2>
Željeznička preduzeća godinama su u problemima i često posluju sa gubitkom. Da li je poboljšano poslovanje ovih državnih kompanija u ovoj godini? Da li se i kada može očekivati spajanje kompanija Željeznički prevoz (ŽPCG) i Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS)?
VUKIĆEVIĆ: Stanje u kompanijama je bolje nego ranije, ali i dalje ima mnogo problema koji se tiču zaostalih poreskih dugova. Same kompanije su bolje radile kada uzmemo u obzir redovnost prevoza, održavanje vozova i broj vozova koji je u upotrebi, bez obzira na starost istih, i drago mi je da su i građani vidjeli određeni pomak kada je u pitanju usluga. Takođe uspjeli smo da pokrenemo proceduru nabavke novih vozova, tender je trenutno u toku. Uskoro očekujemo i potpisivanje ugovora sa EIB i EBRD u vezi sa rekonstrukcijom pruge, a sama izrada glavnih projekta treba da bude završena tokom decembra. Ipak, ovo je osjetljiv sektor koji je dugo godina zanemaren.
Isticala sam da nijesam uvijek bila zadovoljna odnosom koji je postojao prema željeznici, ali moram pomenuti da su kolege iz Ministarstva finansija za narednu godinu pripremile budžet koji podrazumijeva i garancije za kompanije koje su u sistemu željeznice, što će mnogo značiti za unapređenje voznih sredstava i sam kvalitet usluge. Postupak spajanja ŽPCG i OŽVS je u toku i očekujemo da bude završen u predviđenom roku.

Država ima kapacitet da sama razvija aerodrome

Aerodrom Podgorica će tokom naredne ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti povezan sa oko 70 destinacija, a Aerodrom Tivat sa oko 60. To je, na konferenciji za medije u Podgorici, najavio izvršni direktor ACG, Roko Tolić. Uz 14 novih linija Wizz Air-a u Podgorici, na listu novih ruta uvršten je i London Hitrou-Tivat. Ovu avio-liniju ka najvećem evropskom aerodromu otvara premium avio-prevoznik, British Airways. - Javnost je od nas prvo tražila niskotarofne linije. Njih smo otvorili. A, danas je fokus na prestižnom British Airways-u koji će od 14. maja do kraja narednog septembra tri puta nedjeljno saobraćati na liniji London Hitrou-Tivat. Ovdje nije riječ samo o novoj ruti već i o direktnoj investitorskoj poruci. Dolazak British Airways-a je kruna naših dosadašnjih nastojanja - naglasio je Tolić. On je napomenuo i da je za ACG u toku rekordna godina jer, prvi put od osnivanja kompanija očekuje tri miliona putnika.&nbsp; - Mi počivamo na entuzijazmu zaposlenih, ali, sve više, i povjerenja putnika. To postaje jasno kada se sjetimo da smo u istim ovim terminalima 2006. godine opslužili oko 860 hiljada putnika, a danas, u skoro u istim infrastrukturnim uslovima, očekujemo tri miliona putnika - pojasnio je Tolić. Jasno je, dodaje Tolić, da su kapaciteti ograničeni, a da su ulaganja do sada bila minimalna zbog višegodišnjeg postupka koncesije. Međutim, da bi ACG uspješno prihvatili sav najavljeni saobraćaj od marta naredne godine, kompanija ulazi u višemilionska ulaganja, hitne adaptacije, kupovinu nove opreme i angažman nove radne snage u operativnim službama jer je izvjesno da se krećemo ka dvadesetčetvoročasnovnom radnom vremenu u Podgorici. Osim adaptacija u postojećem terminalu, Tolić je naglasio da ACG iskazuju snažan interes da kupe VIP terminal i hangar koji se nalaze na našoj zemlji, na nekih 400-500 metara od postojećeg terminala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121140_947a4de100c4272017a3b1a09e1096758dd0ce4473269ac400a419fe52b42810.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121140_947a4de100c4272017a3b1a09e1096758dd0ce4473269ac400a419fe52b42810" data-rendition-name="original" width="5620" height="3608" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije za medije"> <figcaption>Sa današnje konferencije za medije(Photo: Aerodromi Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Radi pojašnjenja, široj javnosti je manje poznato da je na teritoriji Aerodroma Podgorica, na nekih 400 metara od naše terminalne zgrade, još 2008. godine izgrađen jedan VIP terminal manje površine i avio-hangar. Oni se nalaze na našem zemljištu, a pripadaju Vektri koja je u stečaju. Ovaj VIP terminal površine oko 1.100 m2 i avio hangar površine oko 2.100m2 su oglašeni za prodaju i rok za predaju ponuda je 2. decembar. Aerodromi Crne Gore su izuzetno zainteresovani da kupe i terminal i hangar. Zašto? Jer je nama hitno potreban prostor i za putnike i za avione, a ovo je, za nas, brzo i efikasno rješenje - objasnio je on. Uz Aerodrome Crne Gore, moguće je, kako kaže, da se kao potencijalni kupac prijavi još neko, ali su dva razloga zbog kojih ACG mogu da budu jedini kupac.&nbsp; - Prvo, objekat mora biti na ortofotosnimku i drugo – terminal i hangar su na zemljištu koje je vlasništvo države Crne Gore, a koje je dato na upravljanje Aerodromima Crne Gore. To znači da niko osim Aerodroma Crne Gore ne može da sprovede postupak legalizacije. U tom slučaju, uz manja prilagođavanja, naš plan bi bio da uz postojeći, otvorimo Terminal 2 do kog bismo putnike transferisali autobusima - kaže Tolić. On je, odgovarajući na pitanja novinara o postupku koncesije, ponovio da lično smatra da se porodično srebro ne posuđuje – osim ako ga potencijalni koncesionar ne vrati u sjajnijem stanju nego što je bio, ali i to da su ACG spremni da dočekaju signal da samostalno pokrenu aktivnosti na razvoju oba aerodroma, kako bi dosegli evropski i svjetski nivo.&nbsp; - Istovremeno, vrijedno je akceptirati realitet da je za takav proces potrebno prilično dugo vremena, a da ulazak privatnog kapitala, objektivno, čitava adaptacija može da se izvede kudikamo brže, što je evidentna potreba turističke privrede - kaže on. Kad je riječ o iznosu ulaganja, prvi korak je, kaže, izrada Master plana koji bi dao tačnu procjenu.

U Podgorici 70 avio-linija, u Tivtu 60: Na listi novih i London Hitrou-Tivat

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić saopštio je da je ta kompanija zainteresovana za kupovinu imovine kompanije u stečaju Vektra aviation- Tolić je, na konferenciji za medije, kazao da je ova godina bila jedna od najintenzivnijih u istoriji Aerodroma, uz rekordan broj putnika, ključne nove avio-linije i povećane zahtjeve prema infrastrukturi i zaposlenima. Tokom konferencije za medije Tolić je govorio o rezultatima, izazovima, planovima i strateškim projektima koji će obilježiti naredni period. Uprkos ograničenjima, Aerodromi očekuju da po prvi put u istoriji pređu prag od tri miliona putnika. - Naši radnici do sada su otpremili rekordan broj putnika, i dalje stojimo pri svome uvjerenju, pri svome obećanju da ćemo po prvi put u istoriji Aerodroma Crna Gore dostići za nas važnu brojku od tri miliona putnika - rekao je Tolić, naglašavajući da je riječ o simboličnom i operativnom dometu sistema projektovanog za daleko manji obim saobraćaja. Jedna od centralnih tema obraćanja bilo je uvođenje linije British Airwaysa ka Tivtu od naredne sezone. Tolić je istakao da se radi o ogromnom iskoraku za crnogorsku avio-povezanost i jasnom signalu da međunarodni tržišni lideri prepoznaju potencijal crnogorske obale. Prema njegovim riječima, British Airways je kroz pregovore jasno stavio do znanja da u Crnoj Gori prepoznaje premium turistički proizvod.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121121120_5266c045595a6712e6083137e12cec453701807cd2fe75f3d108f0db5fbf9e0e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Uz sav fokus na niskotarifne prevoznike, uz veliki uspjeh ugovaranja baze za Wiz Air u Podgorici, odvijalo se dosta pregovora sa relevantnim prevoznicima gdje British Airways dolazi kao kruna sa tri sedmična leta već od maja sljedećeg godine do kraja mjeseca septembra i jedan veliki ukaz poštovanja, jer British Airways nije samo jedan od najsnažnijih svjetskih brendova i premium prevoznik, nego je to pokazatelj povjerenja u Crnu Goru, on je i svojevrsni investitorski impuls, ali naravno, pred nas postavlja dosta težak zadatak da ti premium putnici kad slete u Tivat mogu imati aerodromsku uslugu dostojnu renomea takvog prevoznika, jer to je nešto što će njihovi putnici tražiti. Meni je poznato kroz pregovore sa British Airwaysom da jedan od ključnih razloga njihovog dolaska jeste da je Crna Gora prepoznata kao premium destinacija, da ona ima relevantne hotelske kapacitete, da ima sjajnu ponudu, da ima predivnu prirodu i da će britanski turisti iz onog najvišeg segmenta vrlo rado u nju dolaziti - kazao je Tolić. <h2>Širenje kapaciteta</h2> Jedan od ključnih segmenata Tolićevog obraćanja odnosio se na stanje infrastrukture u Podgorici i Tivtu. Aerodromske zgrade, oprema i manevarske površine projektovane su za daleko manji promet. - Brojke koje sada ostvarujemo višestruko nadmašuju ono zašto su ovi aerodromi projektovani - rekao je, ističući da sistem trenutno počiva na „entuzijazmu zaposlenih i razumijevanju putnika“. Zbog toga je, prema njegovim riječima, hitno potrebna adaptacija terminala, proširenje kapaciteta i modernizacija opreme.&nbsp; - Vrijeme je da krenemo u žustriju, dinamičniju adaptaciju terminala i manevarskih površina - naglasio je on. U tom kontekstu, izvršni direktor Aerodroma je najavio zainteresovanost da se otkupi dio imovine kompanije Vektra Aviation u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića, a koja se zbog stečaja prodaje na tenderu. Kako je rekao, radi se o preko tri hiljade kvadrata prostora i hangaru koji bi se prema njegovim riječima mogao adaptirati i biti pretvoren u još jedan terminal, s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini gejtova Aerodroma ili bi mogao biti iskorišten kao hangar za smještaj aviona kompanija, kao što je Wizz Air koji je najavio otvaranje baze na Aerodromima. Zemlja na kojoj se nalaze objekti kompanije Vektra Aviation je u državnom vlasništvu, a trenutna cijena koju je oglasio stečajni upravnik procjenjuje se na 5,1 miliona eura. - Procedura se ogleda u činjenici da taj naš interes ide kroz ministarstvo saobraćaja koje će, vjerujem, dati relevantnu informaciju svim nadležnim tijelima i svim nadležnim ministarstvima da bi na kraju to došlo na Vladu, ja se nadam u što bržem postupku. Zašto taj terminal? To je najbrža mogućnost da dobijemo još jedan kapacitet koji će nam olakšati da opslužimo sav promet koji ćemo imati već u narednoj sezoni - kazao je Tolić. <h2>Ako ne dođe do koncesije, Aerodromima potrebno preko 250 miliona&nbsp;</h2> Odgovarajući na pitanje novinara u vezi sa davanjem pod koncesiju, Tolić je ponovio, kako je kazao, raniji stav da ako se nešto pozajmljuje, to mora biti vraćeno u boljem stanju nego što je bilo.&nbsp; - Ako se to desi uslijediće brza injekcija privatnog kapitala koja neće biti limitirana svim onim čime mi jesmo. Jer mi bismo bili puno brži u donošenju i implementaciji odluka vezanih za infrastrukturu. Mi blisko sarađujemo sa privrednim sektorom koji traži funkcionalne aerodrome. Grade se novi kapaciteti, crnogorski turizam raste, prepoznatljivost zemlje je veća,. Hoćemo li mi moći pratiti taj tempo? Hoćemo uz ogromnu pomoć crnogorske Vlade. Dakle, ako me pitate jesam li protiv koncesija - nisam, ako se mogu odraditi procesi adaptacije i proširenja - kazao je Tolić. Na pitanje kolika sredstva bi bila potrebna za proširenje kapaciteta aerodroma u Podgorici i Tivtu, Tolić je kazao da bi prije svega bilo potrebno izraditi konkretan master plan - dokument koji bi na ozbiljan način odredio pravce razvoja, kako je to standard u svijetu avijacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251121121120_db8ed966d3d0d69ad60b270824734c6f692735565dd90a8db6f16e6b49f18af7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Roko Tolić"> </figure>  - Po grubim procjenama, riječ je o iznosu od oko 250 do 300 miliona eura. U Tivtu je prostor izuzetno ograničen. Kada je riječ o izvorima finansiranja, oni su kombinovani. Izvori su, prije svega, vlastita sredstva i nastavak profitabilnog poslovanja. Mi vodimo računa o svakom detalju — lijepo je zapošljavati, ali sve se mora računati. Ljudski rad ne tretiramo kao trošak, već kao ulaganje neophodno da bismo ostvarivali sav ovaj promet, ali pritom moramo biti umjereni i obzirni. Dakle, izvori su vlastita sredstva, poslovne banke i evropska sredstva. Ponavljam, vjerujemo da će Crna Gora imati priliku da već od 2028, kada se donosi novi evropski budžet, nominuje svoje glavne projekte. To bi bio logičan slijed. Međutim, treba naglasiti da je to administrativno izuzetno mnogo posla, i da se sa konkretnim koracima realno može krenuti tek oko 2028. godine - kazao je Tolić. Zbog toga bi, ističe on, prva odluka trebalo da bude tender za izradu novog master plana.&nbsp; - To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces - kazao je Tolić. Tolić kaže da bi fokus trebalo usmjeriti na oba aerodroma, kako bi postali potpuno funkcionalni i operativni. <h2>Podgorica mora postati 24/7 aerodrom</h2> Rast obima posla nameće i reorganizaciju radnog vremena i zapošljavanje dodatnog kadra. Tolić kaže da Podgorica, kao glavni aerodrom zemlje i buduće članice EU, mora raditi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. - Aerodrom Podgorica kao aerodrom glavnog grada, središta buduće članice Evropske unije, zavrjeđuje biti na listi onih aerodroma koji rade 24 sata, 7 dana dnevno. I to je naš cilj i mi smo već aktivni u iznalaženju dodatnog kadra. Ono što je sada stanje je da ljudi rade prekovremenom i mi to, naravno, adekvatno plaćamo, ali nije uvijek stvar novca, nego je stvar ljudskih mogućnosti da toliko sati se radi prekovremena, to jednostavno nije moguće, mi ćemo morati ići na treću smjenu - rekao je Tolić.

Tolić: Plan kupovina imovine Vektra Aviation, početna cijena 5,1 milion eura

Aerodromi Crne Gore bilježe uspješno poslovanje, što potvrđuje da sistem funkcioniše i bez koncesionog partnera ali Vlada će, prilikom odlučivanja, uzeti u obzir investicione potrebe i dugoročni razvoj vazdušnog saobraćaja, saopšteno je iz Direktorata za vazdušni saobraćaj.
- Aerodromi Crne Gore u kontinuitetu bilježe pozitivno i stabilno poslovanje, uz rast prihoda i održavanje finansijske stabilnosti, što jasno potvrđuje da preduzeće funkcioniše uspješno u postojećem modelu upravljanja- kazali su Pobjedi iz Direktorata.
Oni su naveli da takvi rezultati predstavljaju važnu osnovu u svakoj daljoj procjeni i jasno pokazuju da država ima pouzdanog i odgovornog operatora u ovom sektoru.
&nbsp;- Ipak, odluka o tome da li je koncesija potrebna ne donosi se samo na osnovu trenutnog finansijskog stanja, već na širem skupu kriterijuma koji uključuju dugoročne potrebe za investicijama u infrastrukturu, njihovu vrijednost u odnosu na javna sredstva, kao i ukupne razvojne ciljeve države- kazali su iz Direktorata.
Vlada, kako su rekli, prilikom razmatranja uzima u obzir i stepen spremnosti projekata – plansku i tehničku dokumentaciju, imovinsko-pravne odnose i dozvole – kao i javni interes: koliko bi odabrani model doprinio boljoj povezanosti Crne Gore, razvoju turizma i ravnomjernom regionalnom razvoju.&nbsp;
&nbsp;- U analizu ulazi i procjena efikasnosti postojećeg sistema upravljanja, kapacitet Aerodroma Crne Gore da realizuju kapitalne investicije, te odnos rizika i koristi između države i potencijalnog privatnog partnera- kazali su iz Direktorata.
Tenderska komisija privela je kraju višemjesečni proces evaluacije ponuda za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore, a konačna odluka Vlade očekuje se uskoro.&nbsp;
Ministarstvo saobraćaja objavilo je prošle sedmice rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, prema kojoj je prvorangirana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC).
Kao i na prvobitnoj rang-listi koju je sačinila Tenderska komisija, a koja je bila zvanično objavljena 17. jula južnokorejska kompanija IIAC je dobila 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) sa 65,15 bodova.
Iz Direktorata su objasnili da, iako Aerodromi Crne Gore trenutno posluju uspješno i stabilno, Vlada koncesiju razmatra isključivo kao mogući model koji bi, ukoliko se pokaže opravdanim, omogućio bržu modernizaciju i dodatna ulaganja bez narušavanja postojećeg uspješnog poslovanja.
&nbsp;- Kada je riječ o konceptu razvoja aerodroma, Vlada se ne izjašnjava o detaljima pojedinačnih ponuda dok postupak traje, jer je riječ o povjerljivim informacijama koje su sastavni dio evaluacije. Ono što je, međutim, važno istaći jeste da svaka odluka mora obezbijediti zadržavanje i unapređenje dostupnosti Crne Gore kao destinacije, uključujući i mogućnost razvoja saobraćaja niskotarifnih avio-kompanija, u mjeri koja doprinosi turističkoj ponudi i mobilnosti građana- naveli su iz Direktorata.&nbsp;
&nbsp;Kriterijumi, kako su dodali, koje Vlada primjenjuje podrazumijevaju da budući model upravljanja – bio on koncesioni ili neki drugi – ne smije ograničiti pristupačnost tržišta, već treba da obezbijedi održiv rast prometa, veću konkurenciju i bolje uslove za putnike.

Iako Aerodromi uspješno posluju, Vlada će odlučivati o koncesiji u odnosu na investicione potrebe i dugoročni razvoj

Aerodromi Crne Gore raspisali su tri tendera ukupne vrijednosti oko 120.000 eura, kojima planiraju nabavku novog “follow me” vozila, unapređenje parking sistema, te novogodišnju vanjsku dekoraciju za aerodrome u Podgorici i Tivtu.&nbsp;
Najveća stavka je nabavka vozila za predvođenje vazduhoplova, za šta će biti izdvojeno 50.000 eura. Prema tenderskoj specifikaciji, vozilo mora biti proizvedeno 2025. godine, tj. novo i neupotrebljivano, dizel pogona, EURO 6 standarda, sa minimalnom zapreminom tovarnog prostora od tri kubna metra.&nbsp;
U dokumentaciji se navodi da će vozilo biti teretnog tipa, dužine najmanje 4,45 metara, sa unutrašnjom opremom koja uključuje klimu, servo upravljač, vazdušne jastuke, električne podizače stakala i podesive retrovizore. &nbsp;
Biće obloženo prepoznatljivom crno-žutom ili crno-narandžastom folijom i opremljeno semaforom sa natpisom "follow me", žutim signalnim svjetlom i kompletnom bezbjednosnom opremom.
U cijenu mora biti uključeno i preventivno održavanje tokom prve godine eksploatacije, koja se procjenjuje na oko 30.000 kilometara. &nbsp;
Drugi tender odnosi se na opremu za nadzor parkinga, procijenjenu na 20.000 eura. Predviđena je isporuka i montaža novih rampi sa LED signalizacijom, ANPR kamera za automatsko prepoznavanje registarskih tablica, RF čitača kartica i prateće elektronike.&nbsp;
Sistem će omogućiti uparivanje ulaznih tiketa sa registarskim oznakama, evidenciju svih ulazaka i izlazaka, te integraciju sa postojećom bazom podataka i fiskalnim modulima.&nbsp;
U okviru nabavke predviđena je i jedna automatska kasa za naplatu parkinga, koja će podržavati isključivo plaćanje karticama. &nbsp;
Takođe, Aerodromi će izdvojiti do 50.000 eura za novogodišnju vanjsku dekoraciju, koja obuhvata nabavku više velikih 3D elemenata za stvaranje prazničnog ambijenta na aerodromima u Podgorici i Tivtu.
Planirana je kupovina dvaju 3D motiva “saonice” za sjedenje i fotografisanje. Konstrukcije visine oko 1,2 metra i dužine 2,3 metra treba da budu izrađene od aluminijuma, opremljene automatskim fleš svjetlosnim efektom i sa više od 1.200 LED dioda. Predviđene su i četiri figure “irvasa”, visine 2,6 metara, takođe na aluminijumskoj konstrukciji sa fleš efektom i 660 LED dioda po komadu.
U dekoraciju ulaze i dvije 3D “pahulje” visine i širine 1,5 metara, izrađene od aluminijuma i reciklirane plastike, sa više od 1.100 LED dioda, kao i jedan veliki 3D motiv “poklon sa mašnom”, dimenzija do četiri metra u visinu i širinu. Svi motivi su predviđeni za spoljnu upotrebu, sa odgovarajućim napajanjem i zaštitom.&nbsp;
Aerodromi Crne Gore navode da će sve nabavke biti realizovane u skladu sa tehničkim specifikacijama i procedurama javnih tendera.

Tamara Klikovac

Aerodromi ulažu 120.000 eura u novo “follow me” vozilo, pametne rampe i novogodišnju dekoraciju

Ministarstvo saobraćaja objavilo je danas rang listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, prema kojoj je prvorangirana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC).
IIAC dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) sa 65,15 bodova.
Iz Ministarstva je saopšteno da se ta rang lista objavljuje nakon izvršenih korekcija Izvještaja o sprovedenom postupku vrednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rang liste, u skladu sa rješenjem Komisije za koncesije od 1. septembra.&nbsp;
&nbsp;- Shodno članu Zakona o koncesijama ponudač ima pravo da u roku od 15 dana od objavljivanja rang liste ponudača podnese prigovor Komisiji za koncesije Vlade - navodi se u saopštenju.
Takođe, shodno članu Zakona o koncesijama, ponudač ima pravo da u roku od osam dana od objavljivanja rang liste ponudača na pisani zahtjev izvrši uvid u dokumentaciju.

Tenderska komisija završila rad: Prvorangirana južnokorejska firma

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević kazala je da se crnogorski aerodromi drže zarobljenima da razvijaju infrastrukturu, jer čekaju odluku o koncesiji.
- Vlada Crne Gore je 2024. godine donijela odluku da se tender nastavi kako bi se postupak zatvorio. Moramo vidjeti hoće li biti koncesije ili neće jer se Aerodromi drže zarobljenima da se razvijaju infrastrukturno jer svi čekaju odluku. Činjenica je da je bilo problema u vidu iznošenja informacija jer postupak treba da bude tajan pred tenderskom komisijom. Konačan stav će donijeti Vlada, a ovih dana će se završiti rad tenderske komisije nakon čega Ministarstvo ima rok od 30 dana da dostavi Vladi dokumentaciju kako bi donijeli konačnu odluku - kazala je ona za TV Prva.
Dodala je da treba dobro promisliti šta raditi sa Aerodromima jer jako dobro posluju.
- Ono što je problem je infrastruktura i to je vidljivo svima, nije se ulagalo, uvijek je bilo nešto preče, a postupak koncesije drže Aerodrome zarobljenima. Niko ne želi da se odluči da radi veliki infrastrukturni zahvat kada se ne zna hoće li biti koncesije ili ne - kazala je ona.
Dodala je da tenderska komisija samo sprovodi postupak, a odluku donosi Vlada.Nije, kako navodi, bilo poništenja tendera već je vraćeno rješenje Vladine komisije za koncesije u smislu obrazloženja jer se žalio jedan od ponuđača.
Vukićević smatra da Aerodromi Crne Gore imaju odličan menadžment.
- Imamo gospodina Tolića i bolje nismo mogli proći što se tiče ovog dijela Evrope. Vidi se po rezultatima. Smatram da te ljude koji upravljaju aerodromima treba zadržati i Aerodromi mogu napredovati. Bilo je dosta poamaka, ali i ovaj proces negdje i njih same opterećuje jer ne mogu razvijati Aerodrome kako bi htjeli - kazala je ona.
Vukićević je kazala da je niskobudžetni „Wizz Air” bio na listi partnera.
- Uspjeli smo da i druge kompanije niskotarifne zadržimo za određeni broj letova, ali smo bili zadovoljni novom odlukom. Otpočeli smo pregovore sa njima i javila se mogućnost za otvaranje baze u Podgorici i potpisali smo memorandum. Ostalo će razraditi Aerodromi i kompanija Wizz Air. Oni su najavili 14 novih destinacija uz one koje postoje. Pokazuju interesovanje i za druge destinacije. Biće još destinacija što se Wizz Air-a tiče, zaposliće ljude u Podgorici, a nadam se da će mladi ljudi htjeti da rade za jednu takvu kompaniju - kazala je ona.

Vukićević: Mislim da država ima kapaciteta da razvija svoje aerodrome

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: aerodromi-crne-gore