Ratković: Glorifikujemo rusko i srpsko tržište, a nacionalna ekonomija od toga ima malo koristi

Crna Gora i dalje uspjeh turističke sezone dominantno mjeri brojem dolazaka i noćenja, iako nema dovoljno podataka o profilu turista, njihovoj potrošnji i stvarnom učinku na ekonomiju. Profesor emeritus Univerziteta „Adriatik“ Bar Rade Ratković upozorava da se posebno precjenjuje značaj ruskog i srpskog tržišta, dok veliki dio prometa ostaje u individualnom smještaju i sivoj zoni.

Gostujući u Budilniku na Televiziji E, Ratković je ocijenio da se u javnosti često stvara pogrešna slika o tome koja tržišta zaista nose crnogorski turizam.

- Glorifikuju se rusko i srpsko tržište. Veliki dio tih gostiju je u komplementarnom smještaju, često u objektima koji posluju u sivoj zoni. Od toga korist imaju oni koji izdaju te objekte, dok nacionalna ekonomija ima vrlo malo koristi - kazao je Ratković.

Prema podacima na koje se poziva, ta dva tržišta su tokom 2025. zajedno činila približno petinu turističkog prometa koji je analizirao.

Ne znamo dovoljno ni ko nam dolazi ni koliko troši

Ratković posebno problematizuje činjenicu da Crna Gora nema istraživanja koja bi dala mnogo precizniju sliku turista koji dolaze u zemlju.

Kao primjer navodi Hrvatsku i istraživanje TOMAS, kojim se analiziraju profil gosta, njegove navike, motivi dolaska, potrošnja i zadovoljstvo destinacijom.

- Mi takvu analizu nemamo. Nemamo više ni analizu poslovanja hotelijerstva koja se radila do 2019. godine. I onda ne znamo podatke koji su izuzetno važni da bismo uopšte mogli ozbiljno ocijeniti kvalitet turističke sezone - rekao je Ratković.

Zbog toga se, smatra, javna rasprava o sezoni svodi na brojanje gostiju i noćenja.

- Tako dobijamo vještački ružičastu sliku turizma, koja, nažalost, nije realna - kazao je.

Srbija prva, ali to nije dovoljno za održiv turizam

Kada je riječ o kolektivnom, odnosno osnovnom komercijalnom smještaju, Ratković navodi da je do kraja jula Srbija bila vodeće emitivno tržište sa približno 16 do 17 odsto učešća.

Slijede domaći gosti sa oko 11 odsto, a potom Bosna i Hercegovina, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Ukrajina.

Problem, prema njegovoj ocjeni, nije samo u broju gostiju već u strukturi tržišta sa kojih oni dolaze.

- Mi se drastično razlikujemo od drugih zemalja Mediterana. Ne možemo se stalno porediti sami sa sobom - sa prošlom ili pretprošlom godinom. Moramo se porediti sa konkurencijom - rekao je Ratković.

Mediteranske turističke zemlje, objašnjava, imaju veće učešće najjačih evropskih emitivnih tržišta, dužu sezonu i znatno bolju iskorišćenost smještajnih kapaciteta.

Prema njegovim riječima, njihova popunjenost je i do dva i po ili tri puta veća od crnogorske.

Plan smo imali, nijesmo ga sproveli

Ratković podsjeća da je Crna Gora ranije dobila marketing plan koji su radili španski stručnjaci i koji je, kako kaže, jasno definisao šta bi trebalo mijenjati.

Ključ je bio upravo u promjeni strukture gostiju i snažnijem otvaranju prema vodećim emitivnim tržištima Evrope.

To, međutim, nije urađeno u potrebnoj mjeri.

Aerodromi dio istog problema

Kao još jednu prepreku konkurentnijem turizmu Ratković izdvaja stanje aerodromske infrastrukture.

Pozivajući se na rangiranja zasnovana na ocjenama putnika, ukazao je na izrazito loše ocjene crnogorskih aerodroma, posebno Tivta.

- Imamo problem sa aerodromima. Tivat je po ocjenama putnika pri samom dnu, a ni Podgorica nije dobro ocijenjena - kazao je Ratković.

Za profesora Ratkovića zato pitanje crnogorskog turizma nije koliko je ljudi tokom ljeta prošlo kroz zemlju, već ko su ti gosti, gdje odsjedaju, koliko troše, koliko dugo ostaju i koliki dio tog novca zaista ostaje u legalnim tokovima crnogorske ekonomije.