<p>Snijeg i jak vjetar izazvali su probleme u avio-saobraćaju na aerodromu Shiphol u Amsterdamu, a avio-kompanije su rano jutros najavile desetine otkazanih i stotine odloženih letova.</p>
<p>Avio-kompanije su otkazale 56 odlaznih letova, dok je na još 137 planiranih polazaka zabilježeno kašnjenje od nekoliko minuta do više sati, prenosi NL Tajms. Do 10 časova otkazano je i 58 dolaznih letova, dok je 197 kasnilo.</p>
<p>Problemi su zabilježeni i na drugim aerodromima u Holandiji.&nbsp;</p>
<p>Oko 15 letova, uglavnom odlaznih, bilo je odloženo na aerodromu Ajndhoven, dok je još osam polazaka pogođeno na aerodromu Roterdam-Hag, navodi se na zvaničnim internet stranicama tih aerodroma.</p>
<p>Eurokontrol je upozorio na "veoma velika kašnjenja", navodeći da će tokom dana vjerovatno biti pogođen sav vazdušni saobraćaj ka i iz Amsterdama.&nbsp;</p>
<p>Organizacija je saopštila da se očekuju nastavak problema zbog oluje Ana, koja donosi "zimske pljuskove i umjeren do jak vjetar" u djelovima zemalja Beneluksa, Poljske, Nemačke i Češke, prenosi B92.</p>
<p>- Padavine će u mnogim oblastima biti mješavina kiše i snijega, dok će u unutrašnjosti i na višim predjelima doći do stvaranja sniježnog pokrivača. Dodatne sniježne padavine očekuju se i u Švedskoj i Finskoj - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Uprava aerodroma Shiphol pozvala je putnike da prije polaska provjere najnovije informacije o letovima ili kontaktiraju svoje avio-kompanije.&nbsp;</p>

Božena Miljić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropski aerodromi u haosu: Stotine letova otkazano

<p>Tenderska komisija za sprovođenje postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome danas je održala sjednicu i dogovoreno je postupanje po rješenju Komisije za koncesije, koja je naložila dopunu obrazloženja već utvrđene rang liste, prenosi RTCG.</p>
<p>Nakon što TK dopuni obrazloženje, materijal će biti proslijeđen Ministarstvu saobraćaja, koje potom treba Vladi da dostavi Predlog odluke.</p>
<p>Na sjednici je razmatrana aktuelna pravna i proceduralna pitanja u vezi sa nastavkom koncesionog procesa, uključujući prigovor koji je početkom avgusta podnio konzorcijum CAAP, kao i niz rješenja i odluka nadležnih institucija koje su uslijedile nakon toga.</p>
<p>U fokusu rasprave bilo je i rješenje Komisije za koncesije od 1. septembra, kao i zahtjev kompanije CAAP za odlaganje njegove primjene, koji je podnijet 12. septembra.</p>
<p>Upravni sud je prije dva dana odbio prigovor luksemburško-američke kompanije “Corporacion América Airports S.A” (CAAP), koja je tražila da se to rješenje poništi, navodeći da je nezakonito izmijenjen kriterijum bodovanja ponuda, po kome je prvorangirana južnkorejska kompanija “Incheon International Airport Corporation” (IIAC), a luksemburško – američki konzorcijum drugorangirani.</p>

Portal ETV

Tenderska komisija za aerodrome: Dogovoreno da se dopuni obrazloženje utvrđene rang liste

<p>Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.</p>
<p>Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.</p>
<p>Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.</p>
<p>Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.</p>
<p>"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.</p>
<p>Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.</p>
<p>I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.</p>
<p>To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.</p>
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
<p>U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.</p>
<p>- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja<b> Žarko Radulović</b> za Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Vlada premijera <b>Milojka Spajića</b> je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.</p>
<p>Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.</p>
<p>- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.</p>
<p>Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.</p>
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
<p>Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.</p>
<p>U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.</p>
<p>A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.</p>
<p>I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.</p>
<p>Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.</p>
<p>Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.</p>
<p>Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.</p>
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
<p>Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.</p>
<p>Ulcinjanin <b>Džavid Hodžić</b> navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.</p>
<p>Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.</p>
<p>- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.</p>
<p>Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.</p>
<p>Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.</p>
<p>- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.</p>
<p>A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma <b>Slaven Radunović</b>, gostujući na Javnom servisu.</p>
<p>Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.</p>
<p>Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.</p>
<p>Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.</p>
<p>- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.</p>
<p>Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.</p>
<p>Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.</p>
<h2>Turisti o cijenama</h2>
<p>Podgoričani <b>Danilo</b> i <b>Ana</b> sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:</p>
<p>- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.</p>
<p>Za <b>Jovana</b> iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".</p>
<p><b>Zahra</b> iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.</p>
<p>- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.</p>
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
<p>Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.</p>
<p><b>Marija</b> kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.</p>
<p>Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.</p>
<p>Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.</p>
<p>Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.</p>
<p>Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.</p>
<p>A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.</p>
<p>Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".</p>
<p>- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.</p>
<p>Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.</p>
<p>Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.</p>
<p>- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.</p>
<p>Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.</p>
<p>Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.</p>
<p>Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.</p>
<p>O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.</p>

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

<p>Prema saznanjima Portala ETV, nakon otvaranja finansijskih ponuda za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju, južnokorejska &nbsp;kompanija "Incheon International Airport Corporation" (IIAC) nudi 100 miliona jednokratne finansijske nadoknade, dok Luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) nudi 101 milion.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.1417%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Ftenderska-komisija-tehnicki-ispravne-obje-ponude-sjutra-se-ocekuje-da-ifc-dostavi-analizu-finansijskih-ponuda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kada je riječ o inicijalnim investicijama, ponuda Incheona je 132 miliona, dok 158 miliona nudi CAAP.</p>
<p>Incheon nudi 35 odsto varijabilne godišnje koncesione naknade, dok CAAP nudi 17 procenata.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnakon-halabuke-ponovo-za-stolom-tenderska-komisija-za-aerodrome-radi-danas-analizirali-ponude&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Evo koliko para za aerodrome nude prijavljene kompanije

<p>Predsjednik Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj </b>kazao je da će najkasnije do kraja nedjelje utvrditi rang listu ponuda i odluku proslijediti Ministarstvu saobraćaja.</p>
<p>Portal ETV jutros je objavio da je, nakon velike medijske pompe i kontroverzi u proteklim danina, Tenderska komisija za vrednovanje ponuda za davanje aerodroma u koncesiju nastavila danas rad u punom sastavu, te da ponovo analizira ponude.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnakon-halabuke-ponovo-za-stolom-tenderska-komisija-za-aerodrome-radi-danas-analizirali-ponude&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>To je u saopštenju za javnost potvrdio i Đeljošaj.</p>
<p>- Nakon što smo dobili dopunjenu evaluaciju od konsultanta IFC-a kao i pravno mišljenje da prethodno bodovanje ponuda oba ponuđača ocjenom 0 nije pravno valjano, danas za 18 sati sam sazvao nastavak sjednice Tenderske komisije kako bi se u skladu sa navedenim pristupilo analizi i bodovanju ponuda iz tehničkog dijela. Bodovanje će se vršiti samo po dva osnova, jer je jedan od osnova koji i nosi najveći broj bodova, sproveden u potpunosti sa pravilima - naveo je Đeljošaj u saopštenju.</p>
<p>On je najavio da će po završetku bodovanja Tenderska komisija obavijestiti konsultanta o vrednovanju kako bi se nastavio dalji postupak.</p>
<p>- Najkasnije do kraja nedjelje, komisija će utvrditi rang listu i odluku proslijediti Ministarstvu saobraćaja, čime će Tenderska komisija završiti svoj rad u potpunosti transparentno i profesionalno - poručio je Đeljošaj.</p>
<p>Podsjećamo, Vlada Crne Gore je u nedjelju na vanrednoj sjednici jednoglasno prihvatila prijedlog Tenderske komisije da se rok za evaluaciju tehničkih ponuda za koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat produži za 30 dana.</p>

Đeljošaj: Odluka Tenderske komisije za aerodrome najkasnije do kraja nedjelje

<p>&nbsp;Nevjerovatno je da se oko ovakvih stvari pravi politički dogovor - poručili su u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) nakon što su predstavnici parlamentarne većine održali sastanak u Vladi povodom dešavanja oko koncesije za aerodrome.</p>
<p>Tenderska procedura je, poručuju u MANS-u, ili po zakonu - ili nije.</p>
<p>- Lideri većine o tenderskoj proceduri? Ili je po zakonu ili nije. Ili je korupcija ili nije. Ko ima uvid u papire jasno mu je šta je u pitanju i nevjerovatno je da se oko takvih stvari pravi politički dogovor - podvukli su oni.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fpoceo-sastanak-lidera-parlamentarne-vecine-povodom-desavanja-u-vezi-sa-koncesijom-za-aerodrome&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Sastanak je održan u zgradi Vlade, a prisustvali su premijer <b>Milojko Spajić</b>, predsjednik tenderske komisije, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj</b>, potpredsjednik Vlade i lider Demokrata <b>Aleksa Bečić</b>, predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b>.</p>
<p>Oni nijesu davali izjave za medije. Milan Knežević je u prolazu novinarima samo rekao: „sve budet horošo!“ (sve će biti dobro).</p>
<p>Vanredna sjednica Vlade trebalo je da počne odmah poslije toga, pošto je zakazana za 19 sati - ali kasni.</p>
<h2>UPOZORENJE IFC</h2>
<p>Kako je Portal ETV juče objavio, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. &nbsp;Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem <b>Niku Đeljošaju</b>, premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, potpredsjednicima Vlade <b>Momu Koprivici</b>, <b>Filipu Ivanoviću</b>, <b>Aleksi Bečiću</b>, <b>Evrinu Ibrahimoviću</b>, ministru finansija <b>Novici Vukoviću</b> i ministarki evropskih poslova <b>Majdi Gorčević</b>, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.</p>
<p>Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije.</p>
<p>Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.</p>
<p>Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.</p>
<p>- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.</p>
<h2>POGREŠNA PROCJENA IFC</h2>
<p>Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade <b>Nik Đeljošaj</b> izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.</p>
<p>- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.</p>
<p>Đeljošaj je u reagovanju, koje je objavio na Fejsbuku, napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;</p>
<p>- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.</p>
<p>Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.</p>
<p>- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.</p>
<p>Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.</p>
<p>- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.</p>
<p>Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.</p>
<p>- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.</p>
<p>On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.</p>
<p>- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;</p>
<p>Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.</p>
<p>- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.</p>
<h2>NEDOZVOLJENO UPLITANJE</h2>
<p>Poslanik Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša</b> kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.</p>
<p>- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.</p>
<p>On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.</p>
<h2>TUŽILAŠTVO DA ISPITA MOGUĆE ZLOUPOTREBE I POLITIČKI PRITISAK</h2>
<p>Ovim povodom oglasili su se i u Sindikatu Aerodroma Crne Gore i Nezavisnom sindikatu poručujući da bi koncesioni postupak trebalo zaustaviti, te da je tender nakaradan i nepovratno kompromitovan.</p>
<p>Oni su pozvali tužilaštvo da ispita moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.</p>
<p>- Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina - dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama - poručili su, između ostalog, u odva dva sindikata.</p>

MANS: Nevjerovatno je da o koncesijama prave politički dogovor

<p>Ovaj pokušaj nakaradnog tenderskog postupka nije dio evropskog puta naše države, niti može biti osnov daljeg kvalitetnog razvoja aerodroma - poručili su u Sindikatu Aerodroma Crne Gore i Nezavisnom sindikatu Aerodroma povodom dešavanja oko tendera za koncesije nad vazdušnim lukama u Podgorici i Tivtu.</p>
<p>Oni cijene da je tender neopovratno kopmromitovan, te da je riječ o beskrupuloznoj operaciji kojom se strateški resurs države ustupa privatnom kapitalu na tri decenije. Ističu i da se dva aerodroma žele prodati uz sumnjivu kontrolu i bez odgovornosti, pri čemu nema saglasnosti ni zaposlenih u ACG, niti građana.</p>
<p>- Ovo je kvazi tenderski akt predaje ključne državne saobraćajne infrastrukture pod potpunu kontrolu sumnjivog kapitala - na štetu zaposlenih u Aerodromima Crne Gore i građana Crne Gore - podvukli su oni.</p>
<p>Smatraju da se upitnom koncesionaru otvaraju vrata da samostalno upravlja odabirom strateškog pravca razvoja, rutama, cjenovnom politikom, svim prihodima, definisanjem prioritetnih destinacija, komercijalnim i sigurnosnim pitanjima. Pritom bi država, kako su naglasili, imala ulogu pasivnog posmatrača.</p>
<p>- Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina - dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama - naveli su u dva sindikata.</p>
<p>Oni traže da se zaustavi koncesioni postupak i pozivaju tužilaštvo da ispita okolnosti, uključujući moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.</p>
<h2>DANAS VANREDNA SJEDNICA VLADE</h2>
<p>Podsjećamo, vanredna sjednica Vlade zbog odluke o koncesiji nad crnogorskim aerodromima održaće se danas u 19 sati.</p>
<p>Kako je Portal ETV juče objavio, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. &nbsp;Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem <b>Niku Đeljošaju</b>, premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, potpredsjednicima Vlade <b>Momu Koprivici</b>, <b>Filipu Ivanoviću</b>, <b>Aleksi Bečiću</b>, <b>Evrinu Ibrahimoviću</b>, ministru finansija <b>Novici Vukoviću</b> i ministarki evropskih poslova <b>Majdi Gorčević</b>, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.</p>
<p>Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.</p>
<p>- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.</p>
<h2>POGREŠNA PROCJENA IFC</h2>
<p>Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade <b>Nik Đeljošaj</b> izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.</p>
<p>- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-velika-vecina-tenderske-komisije-ne-vjeruje-u-postupke-ifc-a-necu-prihvatiti-da-podnosim-izvjestaj-konsultantima-koje-mi-placamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Đeljošaj je u reagovanju, koje je objavio na Fejsbuku, napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;</p>
<p>- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.</p>
<p>Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.</p>
<p>- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.</p>
<p>Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.</p>
<p>- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.</p>
<p>Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.</p>
<p>- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.</p>
<p>On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.</p>
<p>- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;</p>
<p>Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.</p>
<p>- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.</p>
<h2>NEDOZVOLJENO UPLITANJE</h2>
<p>Poslanik Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša</b> kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.</p>
<p>- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.</p>
<p>On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.</p>

Sindikati ACG: Zaustavite koncesioni postupak, tender je nakaradan i nepovratno kompromitovan

<p>I kamen bi pokvarili… - prokomentarisao je poslanik Socijaldemokrata (SD)<b> Boris Mugoša</b> nakon ostavki u tenderskoj komisiji za Aerodrome.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fostavke-u-tenderskoj-komisiji-za-aerodrome-sumnjaju-u-instruiranost-pojedinih-clanova-i-neravnopravnost-ponudaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da od 2021. nijesu sposobni da završe tenderski postupak koji je započet 2019. godine.</p>
<p>- U posljedniih par mjeseci prvo jedan zainteresovan konzorcijum odustaje, sad članovi tenderske komisije podnose ostavke uz ozbiljne optužbe… Što je sljedeće… - pita se Mugoša.</p>
<p>Javnost, podvlači on, mora da bude jasno informisana od strane Vlade o čemu se radi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1930651656561004710%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1930651656561004710%7Ctwgr%5E2c1cd39fc63b4ce5e2b9f82f87c1fd8a541b0237%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša o ostavkama u tenderskoj komisiji za Aerodrome: I kamen bi pokvarili, Vlada mora jasno da informiše javnost o čemu se radi

<p>Više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore koristilo je aerodrom u Tirani prošle godine, a sve zbog nedostatka direktnih linija iz Podgorice ili Tivta. Za prva četiri mjeeeca ove godine je ta brojka prešla 40.000. Ovi podaci bi, u svakom uređenom sistemu, bili alarm za uzbunu a odgovorna lica za kolaps sistema avio dostupnosti morala bi odstupiti.</p> <p>Crna Gora, država vanvremenske ljepote, zemlja plaža, kanjona, planina, jezera, nacionalnih parkova, zbog neviđenog neznanja i nemanja vizjje ne umije da uredi avio dostupnost i tako omogući da turisti dolaze. Sve se to dešava u periodu kada Albanija, koja nas u tom segmentu, narodski rečeno, gazi, samo pojačava tempo. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air je objavila da povećava broj letova iz i ka Tirani, a podajećamo da je Portal ETV nedavno pisao da ta kompanija iz Tirane leti ka 60 destinacija, a iz Podgorice prema osam. Sada će WIzz Air iz Tirane letjeti ka brojnim destinacijama i po više puta dnevno.</p> <h2><b>Nema strategije ni odgovornog odnosa</b></h2> <p>Čovjek koji će ostati upamćen po srcu koje je napravio iznad Crne Gore na poslednjem letu Montenegro Airlinesa, pilot <b>Nikola Pavlićević </b>u razgovoru za Portal ETV, upozorava da je Crna Gora, zemlja vanvremenske ljepote, planina koje se stapaju s morem, kulturnog nasljeđa i ogromnog turističkog potencijala, danas ozbiljno avio izolovana. Problem nije samo u broju letova, riječ je o izostanku jasne strategije i odgovornog odnosa prema jednoj od najvažnijih komponenti savremene države, dostupnosti.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="avio"></figure>  <p>- Do prije samo nekoliko godina imali smo nacionalnu avio kompaniju koja nas je povezivala sa ključnim destinacijama Evrope i koja je, uprkos svim slabostima, stajala na raspolaganju građanima i crnogorskoj ekonomiji. Posebno tokom COVID krize, kada su mnogi bili prepušteni sami sebi, upravo Montenegro Airlines bio je tu za sve nas, bez obzira na političku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - kaže on.</p> <h2><b>Nova nacionalna avio kompanija luta</b></h2> <p>Danas, dodaje, u vremenu kada bi Crna Gora trebalo da jača svoju međunarodnu poziciju i turističku ponudu, svjedočimo sve lošijoj avio dostupnosti i jednom haotičnom modelu u kojem nova nacionalna kompanija luta bez jasnog identiteta.</p> <p>- Broj linija je skroman, destinacije se uglavnom preklapaju i iz Podgorice i iz Tivta, bez diversifikacije i dugoročnog planal - navodi Pavličević.</p> <h2><b>Glavni grad Albanije nudi široku mrežu destinacija</b></h2> <p>U tom vakuumu, kako naglašava, desio se još jedan paradoks, sve veći broj crnogorskih građana koristi aerodrom u Tirani kao svoju glavnu polaznu tačku ka Evropi i svijetu.</p> <p>- I to uprkos činjenici da to znači dodatni fizički i finansijski napor: vožnju od nekoliko sati, plaćanje parkinga, transfera, noćenja u blizini aerodroma. Tirana nudi široku mrežu destinacija, uključujući i noćne letove, što je luksuz o kojem crnogorski putnici mogu samo da sanjaju - kaže sagovornik Portala ETV.</p> <p>Prema njegovim riječima, Albaniju ne koče birokratske prepreke, naprotiv djeluju hrabro, odlučno i strateški.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd" data-rendition-name="original" width="1186" height="737" loading="lazy" alt="avion"></figure>  <p>- Crna Gora već pet godina nije u stanju da riješi pitanje najnovijeg aviona u svojoj floti “Charlie”, već se pristupa nekim krajnje upitnim rješenjima, bez jasne vizije, odgovornosti i javnog interesa, kako onda i od koga da očekujemo neku ozbiljniju strategiju za avio dostupnost ovako opkoljeni birokratiskim preprekama i partijskim kadrovima - smatra Pavlićević.</p> <h2><b>Potrebna hrabra avio strategija</b></h2> <p>Crnoj Gori je, podvlači, hitno potrebna moderna i hrabra avio strategija.</p> <p>- Izgradnja stabilnih odnosa sa niskotarifnim avio-kompanijama, uz jasan plan koji obuhvata i zimski period, ne samo ljetnju sezonu. Cjelogodišnju turističku ponudu, jer sezonalnost je svake godine sve kraća, slabije pripremljena i sve manje održiva. Konkretna ulaganja u nacionalnog avio-prevoznika, koji trenutno, nažalost, nudi vrlo skroman proizvod sa malim brojem linija, nedovoljno osmišljenom mrežom i bez prepoznatljivog nacionalnog profila - navodi.</p> <p>Kako kaže, potrebno je jasno profilisanje kompanije kao nacionalne, koja će imati zadatak da povezuje Crnu Goru sa svijetom, a ne da egzistira na tržištu samo po inerciji, dok “ima posla za sve”.</p> <p>Crnoj Gori ne trebaju političke improvizacije i izgovori.</p> <p>- Potrebna nam je profesionalna, dugoročna strategija, volja i znanje koje će omogućiti mobilnost naših građana, razvoj turizma tokom cijele godine i ozbiljno pozicioniranje zemlje na svjetskoj mapi. Potrebno je da se donose odluke koje nisu populističke, već državničke - zaključio je Pavlićević u razgovoru za Portal ETV.</p>

Pavlićević: Crna Gora je avio izolovana, potrebno je povezivanje sa svijetom

<p>Crnogorski aerodromi ove zime imaće manje letova u poređenju sa prošlom, što iz Aerodroma pravdaju nepovoljnim pozicioniranjem države na evropskoj turističkoj mapi tokom zimskog perioda, te da stoga nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije prepoznaju priliku za profit, prenosi RTCG.</p>
<p>Prema podacima praćenja letova od 2. do 8. decembra, ove zime sa podgoričkog aerodroma uklonjeno je šest letova u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog tri. To bi moglo podstaći putnike da se okrenu aerodromima u okruženju. Iz Aerodroma Crne Gore za Portal RTCG kažu da nije svim avio-kompanijama isplativo da lete ka Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci.</p>
<p>- Crna Gora, iako prirodom može da parira i Alpima, je malo tržište koje se, za sada, nije adekvatno pozicioniralo na evropskoj mapi kao država koja nudi kvalitetne sadržaje turistima tokom zimske sezone. Stoga i nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije koje bismo voljeli da vidimo ovdje prepoznaju priliku za profit - istakli su iz Aerodroma.</p>
<h2>Potrebna pomoć države i privrede u finansiranju avio-linija</h2>
<p>Naglašavaju da su svjesni da građani opravdano negoduju smanjenje letova tokom zime, ali da vjeruju da će se slika, makar djelimično, promijeniti od naredne zimske sezone.</p>
<p>Zimski period godine avio-kompanije koriste za održavanje i redovan servis svojih flota, a u slučaju Crne Gore, kako kažu, s obzirom na to da smo se brendirali kao ljetnja turistička destinacija, broj avio-linija se, očekivano, prilagođava tražnji na tržištu.</p>
<p>Iz Aerodroma izlaz iz ove situacije vide tako što bi u budućem periodu država i privreda dale svoj doprinos u finansiranju avio-linija.</p>
<p>- Ukoliko se u narednom periodu sprovede planska kampanja promocije Crne Gore kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije i ukoliko država i privreda daju svoj doprinos u pravcu finansiranja avio-linija, što bi, u praksi, značilo da se avio-kompanijama plaća da održavaju redovan saobraćaj tokom zime nezavisno od toga koliko su karata prodale, onda smo na dobrom putu da promijenimo trenutnu situaciju - objašnjavaju iz kompanije.</p>
<p>Napominju da to nije nepoznata, već dobro uhodana praksa i u regionu.</p>
<p>- Albanija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Slovenija i Sjeverna Makedonija, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, za razliku od Crne Gore, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Vjerujem da smo i mi u Crnoj Gori konačno zreli da se organizujemo i sprovedemo oprobani recept koji daje zadovoljavajuće rezultate. Na taj način otvaramo novi put turistima ka Crnoj Gori i radimo u javnom interesu - nudeći svojim građanima da putuju iz svoje kuće - istakli su iz Aerodroma Crne Gore.</p>
<p>Podsjetili su da se Aerodromi Crne Gore od 2020. godine praktično samostalno finansiraju crnogorsku avio-dostupnost.</p>
<p>- Na osnovu naše Podsticajne šeme, Aerodromi Crne Gore svake godine avio-kompanijama odobre oko 10 miliona eura popusta, što je, u prosjeku, pola našeg godišnjeg profita kog se odričemo zarad održavanja postojećih i otvaranja novih linija. Vjerujem da ACG više neće biti usamljeni na tom planu - poručuju iz te avio-kompanije.</p>
<h2>Rekordna godina za crnogorske aerodrome</h2>
<p>Od 1. januara do početka decembra Aerodromi Crne Gore opslužili su preko 2.800.000 putnika što je 16 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine. Tokom ljeta u Podgorici je bilo aktivno 58 avio-linija, a u Tivtu 51.</p>
<p>Ponosni su, kažu, što su u Podgorici ove godine imali skoro 40 odsto više putnika nego 2019. godine, a u Tivtu prvi put od pandemije, opslužili preko milion putnika.</p>
<p>- U avijaciji razlikujemo ljetnju i zimsku sezonu. Ljetnja sezona počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, a zimska počinje krajem oktobra i traje do kraja marta naredne godine. Kalendarski, posmatrano po broju putnika, tekuća 2024. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore - objašnjavaju iz Aerodroma.</p>
<h2>Za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan British Airways</h2>
<p>Na pitanje da li su Aerodromi Crne Gore pregovarali sa avio-kompanijama kako bi zadržali ili povećali broj letova tokom zimske sezone kazali su nam da su u intenzivnim pregovorima sa svim aktuelnim i potencijalnim novim partnerima.</p>
<p>- Da za Crnu Goru postoji veliko interesovanje uvjerili smo se i tokom najveće vazduhoplovne konferencije „World Routes“ koja je u oktobru održana u Bahreinu. Sve relevantne evropske avio-kompanije izrazile su želju da razgovaraju sa nama - poručuju iz Aerodroma.</p>
<p>Ističu da o nivou interesovanja za Aerodrome Crne Gore možda najbolje govori da je za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan jedan veliki British Airways, koji bi, kako kažu, eventualnim dolaskom još više osnažio važnost tradicionalnih, tzv. legacy prevoznika, odnosno mrežnih prevoznika koji nas spajaju sa čvorišnim aerodromima s kojih se uz jedno zaustavljanje stiže u svaki kutak svijeta.</p>
<p>U Bahreinu su se, kako kažu, između ostalog, otvorili pregovori i o otvaranju linija za Hanover, Amsterdam, Antaliju, Barselonu…</p>
<p>Iz Aerodroma naglašavaju da će se prvi rezultati vidjeti tokom 2025. godine, te da su svjesni nezadovoljstva građana zbog smanjenja letova tokom zimske sezone, ali vjeruju da će situacija naredne zime biti drugačija jer će raditi na unapređenju konkurentnosti vodeći računa o kompaniji, njenim mogućnostima ali i o javnom interesu.</p>

Aerodromi zimi gube letove, rješenje podrška države i privrede

<p>Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da želi ubrzati zakonodavni proces kako bi se osiguralo da zabrana korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina stupi na snagu prije početka naredne školske godine u septembru.</p>
<p>- Mozgovi naše djece i adolescenata nijesu na prodaju.Njihove emocije nijesu na prodaju niti za manipulaciju, bilo od strane američkih platformi ili kineskih algoritama - rekao je Makron u videu koji je kasno u subotu objavio BFMTV, francuska podružnica CNN-a.</p>
<p>Naglasio je da će biti uvedena zabrana društvenih mreža za mlađe od 15 godina, kao i zabrana korišćenja mobilnih telefona u srednjim školama.</p>
<p>Sve veći broj zapadnih zemalja nastoji da usvoji sveobuhvatne zakone kako bi zaštitile mlade od potencijalno štetnih uticaja društvenih mreža, nakon australijskog presedanskog zakona iz decembra, kojim se osobama mlađim od 16 godina zabranjuje da imaju naloge na Instagramu, TikToku, Fejsbuku i drugim platformama.</p>
<p>Makronova najava uslijedila je nekoliko dana nakon što je britanska vlada saopštila da razmatra niz mjera s ciljem zaštite djece na internetu, uključujući zabranu korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina.</p>
<p>Ilon Mask, vlasnik platforme X, još 2024. godine signalizirao je protivljenje takvoj zabrani, navodeći da prijedlog djeluje „kao prikriveni rat za kontrolu pristupa internetu svim građanima Australije“.</p>

Makron oštrim riječima branio zabranu društvenih mreža: Mozgovi naše djece nijesu za manipulaciju

<p>Japan je novi ekipni svjetski šampion u skijaškim letovima. U rijetko kad uzbudljivoj završnici, presudio je odličan skok Rena Nikaida od 229 metara i slab skok Jana Herla (216), zbog koga su Austrijanci izgubili zlato.</p>
<p>Do bronze su došli Norvežani samo zato što je Slovenac Domen Prevc imao problem sa skijama koja mu je otpala i "odletjela" u momentu kada se Lindvik spremao da skače. Sudije su to protumačili kao tehničku grešku i nisu dozvolile Slovencu da skače u osmoj seriji, već su pokušaj okarakterisali "nije startovao"! Kakvo razočaranje, da se ovo desi svjetskom šampionu od juče...</p>
<p>Norvežanin Marius Lindvik je u osmoj seriji skočio 230 metara (213 poena), pa su Norvežani preuzeli lidersku poziciju sa 1483,7 bodova.</p>
<p>Ren Nikaido je skakao za medalju Japana. Imao je veliku odgovornost bronzani iz pojedinačnog takmičenja, ali je doskočio na 229 metara (205,8) i doveo je "samuraje" do prvog mjesta 1569,6 bodova.</p>
<p>Austrijancima je trebao skok Jana Herla od 225 metara, ali je najbolji skakač ove zemlje doskočio samo na 216 metara (195,8), pa su Austrijanci pali na drugo mjesto sa 1560,0 bodova.</p>
<p>Slovenci su se sa sedam pokušaja oprostili od dvije uzastopne zlatne medalje na Svjetskim prvenstvima i završili su kao šesti, iza Finaca i Njemaca, dok su posljednja dva mjesta zauzeli Švajcarska i Poljska. U prvom krugu su poslije četiri skoka ispali SAD i Kazahstan.</p>

Japanci svjetski prvaci u skijaškim letovima, Prevcu nestvarno otpala skija na zaletištu

<p>Peking prolazi kroz najagresivniju čistku u vojnom vrhu još od ere Mao Cedunga. General Džang Joušja, nekadašnji najodaniji saveznik Sija Đinpinga, pod istragom je zbog korupcije, formiranja političkih klanova i odavanja državnih tajni.</p>
<p>Kineski vojni vrh potresao je nezapamćeni skandal nakon što su isplivali detalji istrage protiv generala Džanga Joušje, najvišeg vojnog oficira u zemlji.</p>
<p>Prema informacijama do kojih je došao Vol strit džurnal, Džang se tereti za teška krivična djela, uključujući odavanje strogo povjerljivih podataka o kineskom nuklearnom programu Sjedinjenim Američkim Državama.</p>
<p>Iako je Ministarstvo nacionalne odbrane Kine zvanično potvrdilo samo „ozbiljna kršenja partijske discipline i državnih zakona“, detalji sa subotnjeg brifinga za visoke oficire otkrivaju razmjere optužbi. Izvori upoznati sa situacijom navode da je Džang optužen za:</p>
<p>Špijunažu: odavanje ključnih tehničkih podataka o nuklearnom naoružanju SAD-u.<br/>
 Korupciju: primanje ogromnih suma novca u zamjenu za unapređenja unutar vojnog sektora.<br/>
 Političku nelojalnost: formiranje „političkih klanova“ s ciljem podrivanja jedinstva Komunističke partije.</p>
<p>Dokazi protiv Džanga navodno su proizašli iz istrage protiv Gua Džuna, bivšeg direktora Kineske nacionalne nuklearne korporacije (CNNC), koji je ranije prošle sedmice priveden zbog sumnje na korupciju.</p>
<h2><b>Pad „princa“ i Sijevog prijatelja</b></h2>
<p>Ono što ovaj slučaj čini posebno značajnim jeste činjenica da je Džang Joušja smatran jednim od rijetkih preostalih „prijatelja“ predsjednika Sija Đinpinga. Obojica pripadaju klasi tzv. „prinčeva“ – potomaka revolucionarnih vođa koji su 1949. godine uspostavili komunističku vlast.</p>
<p>Analitičari smatraju da ovaj potez pokazuje kako Sijeva borba protiv korupcije više nema granica.</p>
<p>„Ovo je potez bez presedana u istoriji kineske vojske i predstavlja potpuno uništenje vrhovne komande“, izjavio je Kristofer Džonson, bivši analitičar CIA-e.</p>
<h2><b>Vojska ostala bez komandne strukture</b></h2>
<p>Čistka nije stala samo na Džangu. Pod istragom je i general Lju Dženli, načelnik Združenog generalštaba. Od šest profesionalnih vojnih članova Centralne vojne komisije imenovanih 2022. godine, na dužnosti je ostao samo jedan aktivni oficir.</p>
<p>Vojni stručnjaci s MIT-a upozoravaju da bi ovaj „vakuum na vrhu“ mogao ozbiljno ugroziti operativnu gotovost Kineske narodnooslobodilačke vojske (PLA). Iako Si ovim učvršćuje svoju moć, hronični nedostatak iskusnih komandanata mogao bi usporiti ambicije Pekinga u vezi s Tajvanom.</p>
<p>Dok Peking tvrdi da je ovo dokaz „nulte tolerancije prema korupciji“, mnogi ovo vide kao signal da Si Đinping više ne vjeruje nikome u vojnom vrhu. Specijalni timovi već su raspoređeni u regiji Šenjang kako bi istražili Džangovu prošlost, birajući da odsjedaju u lokalnim hotelima umjesto u vojnim bazama kako bi izbjegli uticaj njegove mreže podrške.</p>
<p>Ova čistka dešava se u osjetljivom trenutku, dok se Kina priprema za potencijalne pregovore s administracijom Donalda Trampa o trgovini i bezbjednosti, uključujući i pitanje Tajvana.</p>

Peking potresa masovna čistka u vojsci: Pod istragom bliski saveznik Sija Đinpinga

<p>Uvijek je kroz istoriju i vremena riječ vezivala ljude, ma kakva god bila vremena. Ta riječ, snažna i moćna, čula se 23. januara 2025. godine u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Baš pod svodovima ove institucije, koja čuva brojna lijepa izdanja knjiga, publikacija, ali i novina i novinarske riječi, obilježen je Dan novinara Crne Gore i 155 godina crnogorskog novinarstva. Dodijeljene su plakete, diplome i zahvalnice onima koji čine riječ i žive za tu riječ. A riječ, kao riječ, uvijek ima svoju snagu. Među onima čije se ime s razlogom izgovara sa poštovanjem našao se i Đoka Dukaj (albanski: Gjokë Dukaj), čovjek koji je godinama dokazivao da se novinarstvo mjeri onim najvrijednjim istinom i obrazom. Dobivši priznanje Društva crnogorskih novinara diplomu za poseban doprinos razvoju crnogorskog novinarstva. Ta diploma ima posebnu snagu, jer dolazi u godinama kada se sabira ono što je ostalo i ostaje iza čovjeka, a iza Đoke je ostalo mnogo trag, mjera i obraz. Takva priznanja su snažna potvrda da je neko svoj vijek proveo uz riječ i da je tu riječ sačuvao čistom. A Đoka Dukaj je upravo takavnovinar koji je svojim radom spajao ljude, jezike i prostore Crne Gore, ostavljajući iza sebe priče koje ne zastarijevaju.</p>
<p>Zato ovaj tekst sa punim pravom posvećujem ovom izuzetnom čovjeku i novinaru, a ja uvijek s ponosom ističem mom albanskom bratu, ne bez razloga. Riječ je o doajenu redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, Đoki Dukaju, čovjeku čije ime u novinarskom traje kao dobra riječ među ljudima. I to ne bilo kakva riječ već ona koja obavezuje, zrači i plijeni svojom dobrotom. Đoka je potekao iz Malesije, iz kraja đe su se riječ i data besa poštovali vjekovima. Zato je Đokin novinarski put bio put bese riječ da bude čista, istina provjerena, a čovjek sačuvan da se ne slomi ni u priči ni zbog priče. Kod njega je besa bila i ostala zakon profesije. I upravo su takvi ljudi, skromni i nenametljivi, pokazali da se profesionalizam ne dokazuje velikim riječima, već djelima, upornošću i čistim obrazom. Kod njega se riječ nije rasipala istina je vazda imala prvo mjesto. I ono što je možda najljepše kroz njegov rad nije se gradila samo priča, nego i povjerenje. Ne samo među kolegama, već i među narodima Crne Gore. Jer ljudi poput njega ne pričaju o multikulturalnosti kao o programu oni je žive, svakog dana, u normalnosti, u poštovanju, u toplini koja spaja. Njegov primjer pokazuje da Crna Gora najviše liči na sebe onda kada se prepoznamo u različitosti, i kada riječ služi da pomiri, a ne da podijeli.</p>
<p>Đoka Dukaj je onaj tip novinara koji svojom skromnošću traje dugo, uporno i tačno onako kako traju ljudi kojima je novinarstvo poziv a taj poziv nosio je (i danas nosi) brojne izazove. Dugogodišnji je novinar i publicista, autor brojnih RTV priloga, zapisa i reportaža, razgovora i intervjua sa ljudima iz javnog, kulturnog, političkog, ali i iz onog svakodnevnog života, đe se često krije najviše istine. Jer Đoka je znao prava vijest je često ona što stoji u pogledu čovjeka, u pauzi između dvije rečenice, u onome što ljudi ne umiju lako da izgovore, a nose kao tuški kamen u grudima. Neke se istine osluškuju, neke se traže, a neke se moraju sačuvati od zaborava. I baš tu se pravi razlika između onih koji samo prenesu vijest i onih koji od nje naprave zapis koji ostaje.</p>
<p>Kao novinar redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, radio je i sarađivao gotovo sa svim redakcijama RTCG, uvijek tamo đe je trebalo da se napravi priča, uhvati trenutak, zabilježi događaj ili sačuva glas čovjeka. I nije to bila saradnja „pro forme“, nego stvarna posvećenost ona koja se prepoznaje po tome što se novinaru vjeruje. On je umio (a to zna i danas) da poveže jezik, sredinu i temu, bez suvišnih objašnjenja i bez podjela, sa onom prirodnom lakoćom koju imaju samo iskusni. Zahvaljujući takvom pristupu profesionalnom, mirnom, ali nesebičnom Đoka Dukaj je 2016. godine postao dobitnik Godišnje novinarske nagrade Radija Crne Gore. To priznanje nije došlo iznenada, nego kao logičan nastavak njegovog višedecenijskog rada, jer u novinarstvu nagrada se dodjeljuje onima koji stoje iza svake svoje riječi. A priznanja je bilo još. Posebno vrijedi pomenuti Nagradu gradske opštine Tuzi iz 2017. godine, za doprinos stvaralačkim vrijednostima značajnim za opštinu</p>
<p>Tuzi i šire u publicističkoj, izdavačkoj i produkcijskoj djelatnosti, kao i u ukupnom humanističkom radu.</p>
<p>Njegovo pero nije ostalo samo u etru i televizijskom kadru. Đoka je objavio brojne novinske tekstove i članke u nedjeljniku „Koha javore“, zatim u listovima „Zani i Shna Ndout“ i „Komuna“, kao i na raznim portalima. Sarađivao je i sa medijima među dijasporom, posebno sa ljudima koji potiču iz ovih krajeva, a žive i rade u Sjedinjenim Američkim Državama. I tu se vidjelo ono što je važno da njegova riječ nije bila zatvorena u granice redakcije, već je putovala tamo đe živi interesovanje, tamo đe živi śećanje i potreba da se ostane u vezi sa zavičajem. Posebno mjesto u njegovom radu zauzimaju televizijske reportaže, novinarski prilozi i dokumentarni sadržaji. Vrijedi istaći dokumentarni serijal „Ruka pomirenja“ RTV „Teuta“, posvećen fenomenu krvne osvete na prostorima Crne Gore, Albanije i Kosova. U takvim temama novinar se ne smije igrati riječima tu nema prostora za površnost, ni za senzacionalizam. Tu je potrebna ljudska mjera, a Đoka ju je imao i tada i sada.</p>
<p>Zatim dokumentarni film „Vječnost Bese“, povodom 40 godina umira krvi u Malesiji (Beselidhja e Malesise), kao i dokumentarac „Na zidu bola“ i drugi srodni projekti, pokazuju da njegov rad nije bio samo informativan, već i duboko društveno odgovoran. Jer nije mala stvar kad novinar odluči da se bavi onim što boli, ali da to uradi časno, bez poniženja tuđe muke, i bez toga da tragediju pretvara u još veću bol. Nedavno je objavio monografiju „Prvi valovi“, povodom šezdesetogodišnjice rada redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore, a prethodno i zbornik publicističkih radova pod naslovom „Vječnost riječi“. Već sam naslov tog zbornika govori mnogo riječ može biti prolazna, ali kad je istinita i zapisana kako treba ona traje, ona postaje śedočanstvo.</p>
<p>A kad se govori o Đoki Dukaju, o njegovoj besi u etru, o njegovoj mjeri i o onoj moralnoj riječi ali i ljuckoj snazi mora reći i ovo i kao što rijeka ne prestaje kad prođe kroz jedan kameniti klanac, tako se ni riječ kod Dukaja nije završila samo na Đokinom glasu i njegovim zapisima. Naprotiv ona se nastavila, umnožila i prešla u ono što je najplemenitije u trajanje porodice. Jer postoje kuće u kojima se nasljeđuju imanja, a postoje i kuće u kojima se nasljeđuje obraz. Kod Dukaja, najviše se nasljeđuje riječ čista, odmjerena, provjerena, i iskazana i zapisana tako da nikoga ne ponizi, a da istina ostane uspravna. Zato ne čudi što su mlađi članovi ove porodice, još od srednjoškolskih dana, krenuli stazama novinarstva i publicistike. U njihovom koraku ośeća se ista želja da se govori, da se piše, da se služi javnosti. U tome se vidi da je Đokina riječ postala porodična škola, a njegova besa porodična etika.</p>
<p>Njegova kćerka Dijana Dukaj, danas zaposlena kao novinarka u RTCG, pokazuje da se talenat i dar za novinarsko mišljenje mogu graditi postepeno, strpljivo i odgovorno. Pored angažmana u Javnom servisu, objavila je brojne intervjue i novinske članke u nedjeljniku „Koha javore“, potvrđujući se kao mlada osoba koja razumije i riječ i kontekst, i čovjeka i temu. A kad je 2022. godine, na samom početku novinarske karijere, dobila nagradu za istaknute mlade novinare od Društva crnogorskih novinara, to priznanje bilo je snažna ljucka poruka da se u Crnoj Gori prepoznaju i oni koji novinarstvo ne doživljavaju kao šansu za ličnu promociju, već kao dug prema istini i društvu.</p>
<p>Sin Kristjan Dukaj, magistar politkogije, takođe je poznat publicističkoj javnosti u Crnoj Gori kao autor brojnih tematskih članaka u dnevnoj štampi, u nedjeljniku „Koha javore“ i drugim medijima. Njegovi tekstovi nose onu osobinu koja je danas rijetka ozbiljnost i namjeru. A kada je riječ utemeljena na znanju i argumentu, ona dobija i ljepotu i snagu. Kristjan je autor zbirke publicističkih radova „Prva ruka“, ali i autor magistarskog rada na Univerzitetu u Sarajevu pod naslovom „Prava manjina u Crnoj Gori i postojeći mehanizmi njihove zaštite“, čime je pokazao da se borba za manjinska prava ne vodi samo emocijom, nego i razumom, sistemom, znanjem i dokumentima. A kada je nedavno objavio knjigu „Besa vječno“, kao da je i simbolično zaokružio ono što je iz kuće ponio da besa nije arhaična riječ, već savremeni kodeks časti, koji čovjeka drži uspravnim. Posebno je značajno što je Kristjan dobitnik priznanja „Ambasador mira“, koje dodjeljuje Univerzalna</p>
<p>Federacija Mira, čime je njegov rad prepoznat i kao doprinos jednoj višoj vrijednosti miru, pomirenju i zajedničkom životu. Danas je zaposlen u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, u Direktoratu za interkulturalizam, i na tom mjestu njegova riječ dobija novu odgovornost institucionalnu, državnu, ali i ljudsku da različitost ne bude „paradigma suprotnosti“ već bogatstvo.</p>
<p>U toj porodičnoj cjelini važno mjesto pripada i Kristjanovoj supruzi, Kristini, profesorici engleskog jezika, koja se takođe javlja kao autorka i istraživač u prostoru društvene tematike. Objavila je knjigu „Zastupljenost albanskih žena u političkom životu Crne Gore“, čime je otvorila jedno važno pitanje savremenog društva pitanje vidljivosti, zastupljenosti i snage ženskog glasa. Jer ne treba zaboraviti društvo koje u političkom prostoru ne prepoznaje ženu, teško može govoriti o punoj demokratiji, jednakosti i stvarnoj slobodi. Najmlađa u porodici Dukaj, Merita Dukaj, studentkinja je III godine Međunarodnih odnosa i diplomatije, i već sada pokazuje da nova generacija Dukaja ne nosi riječ samo kao nasljeđe, nego i kao viziju budućnosti. Ona je autorka zbirke „Prvi zraci“, što samo po sebi zvuči kao naslov koji govori o početku, o snazi mladosti i o svjetlosti koja tek dolazi. Merita je mlada ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, a još kao srednjoškolka bila je mlada reporterka UNICEF-a, što pokazuje da je njen put rano ušao u prostor društvene odgovornosti, javnog govora i angažmana. Nedavno je izabrana u Savjet omladinskih inicijativa kod predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, a 2024. godine uspješno je završila školu retorike u Podgorici. Sve to govori da se u njoj spajaju obrazovanje, javni angažman i sposobnost da riječ pretvori u djelovanje pametno i dostojanstveno.</p>
<p>Ali, svaka kuća koja ima ovakvu snagu u javnosti, ima i svoju unutrašnju podršku zato, s punim pravom treba pomenuti Đustu Dukaj, suprugu Đokinu i majku Dijane, Kristjana i Merite ženu koja je kako i sami priznaju, bila i ostala njihova najveća podrška. Jer nema novinarskog puta bez oslonca, nema javnog trajanja bez porodične podrške i snage. Đusta je majka koja zaslužuje možda i najveće priznanje u ovoj priči. Ona je ruka kuće, ona toplina koja drži porodicu na okupu, ona unutrašnja besa doma. I u tom smislu, ona nije samo majka i supruga ona je onaj snažni dio uspjeha ove porodice, čuvar ognjišta, i ona potvrda da se najvažnije vrijednosti ne uče u porodici.</p>
<p>Kad se sve sabere, porodica Dukaj danas djeluje kao rijedak primjer kako se riječ može prenositi kao moralni kodeks. Đokin novinarski put je put koji je trajao i traje, ali još ljepše je što taj put nije ostao usamljen. U Dijani, Kristjanu i Meriti i u njihovim djelima vidi se da je besa u etru postala besa u životu. A to je najveći dokaz da Đoka Dukaj nije ostavio samo priloge, emisije i tekstove ostavio je školu časti. I ostavio je porodicu koja zna da je riječ istovremeno i dar i odgovornost, i svjetlo i mjera, i most među ljudima a te mostove jedino možemo čuvati i sačuvati ako pišemo jedni o drugima i poštujemo jedni druge.</p>
<p>Zato Đoka Dukaj danas stoji ponosno, kao Dečić nad Tuzima, miran i uspravan, da śedoči i bilježi ne samo događaje, nego i ljude i vrijeme. Stojeći iznad svoje Malesije iznad svojih Tuzi i svoje Crne Gore, on ne gleda odozgo, već gleda daleko onako kako gledaju ljudi koji znaju đe pripadaju, ali i kome pripadaju istini, obrazu i čovjeku ali i svom albanskom identitetu prezentujući najljepše vrline i osobine svog podneblja. Njegov glas iz etra Radija Crne Gore i njegova pisana riječ bile su i ostale blistavi (zlatni) put kojim se prelazi iz jedne obale u drugu iz nepovjerenja u razumijevanje, iz razlika u poštovanje, iz mira u nadu. I zato je Đoka i čovjek i novinar čija riječ ne zastarijeva, i dokaz da Crna Gora ima najviše smisla onda kad se njeni narodi pogledaju kao braća. A ja kao njegov crnogorski brat, ne pišem ovo da bih ga „okitio“ nego da bih rekao ono što se mora reći dragi Đoka, ponosni smo na tebe. Ponosni na tvoju skromnost, na tvoju besu, na tvoju mjeru, na tvoju riječ koja nije bila nikada prazna ni porazna. Ponosni što si kroz decenije ostao isti čovjek koji ne „trči“ za slavom, nego za istinom. Neka ti je srećno i dugo trajanje u toj čistoj riječi, jer dok god ima ljudi poput tebe, biće i onog najvažnijeg povjerenja među ljudima i mostova među narodima a ti si poput mosta na Cijevni ne mosta među obalama već most među narodima a to je najljepša i najplemenitija misija za koju se može živjeti.</p>

Tag: aerodromi