Ministarstvo energetike i rudarstva, na čijem je čelu Admir Šahmanović, naložilo je privremenu obustavu izvođenja rudarskih radova na određenim dijelovima flotacionih jalovišta u okviru rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“, saznaje Portal ETV.
Ova odluka donesena je nakon inspekcijskog nadzora koji je sprovela rudarska i geološka inspekcija, a uslijed ekološkog incidenta koji je doveo do kontaminacije rijeke Ćehotine i narušavanja životne sredine.
Rudnikom upravlja kompanija Gradir Montenegro d.o.o. iz Pljevalja.
Privremena mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je uvedena kao preventivna i zaštitna mjera kako bi se spriječile dalje posljedice po okolinu.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nakon ekološkog incidenta u Pljevljima: Obustavljeni radovi na rudniku "Šuplja stijena"

&nbsp;organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva, danas je u Podgorici predstavljen nacrt&nbsp;
Zeleni vodonik dobija sve veći značaj širom Evrope i svijeta. Mi danas pokazujemo da imamo znanje, viziju i posvećenost da budemo dio te promjene, poručio je ministar energetike i rudastva Admir Šahmanović.
Nacrt programa razvoja zelenog vodonika, prvog strateškog dokumenta ove vrste u regionu, koji Crnu Goru pozicionira kao aktivnog aktera u evropskoj energetskoj tranziciji, predstavljen je danas u Podgorici u organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva.
Otvarajući događaj, ministar Šahmanović poručio je da Crna Gora ne samo da prati evropske i globalne trendove, već ima ambiciju da bude među zemljama koje ih postavljaju. On je dodao da je dokument rezultat stručne analize i širokog konsultativnog procesa.
Program razvoja zelenog vodonika u potpunosti je usklađen sa Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NEKP) i evropskim ciljevima. Njegova svrha je da omogući sigurnije, čistije i efikasnije korišćenje energije u svim sektorima: industriji, saobraćaju, grijanju i balansiranju sistema sa sve više obnovljivih izvora.
- Radi se o nosiocu energije koji može značajno doprinijeti dekarbonizaciji sektora koje je teško elektrifikovati, poput teške industrije i transporta. Takođe, omogućava skladištenje viškova energije iz OIE i njihovu kasniju upotrebu - istakla je generalna direktorica Direktorata za naftu i gas Zorana Sekulić.
Sekulić je naglasila da Program definiše ciljeve do 2030, 2040. i 2050. godine, predviđa jasan akcioni plan, te nudi okvir za regulatorni, infrastrukturni i tržišni razvoj.
Sa događaja je poručeno da je zeleni vodonik energent budućnosti, a da je jedini nusproizvod njegovog korišćenja je voda.
- Crna Gora ima veliki potencijal za njegov razvoj, zahvaljujući solarnim i vjetro resursima. Vodonik je ključan za skladištenje energije i dekarbonizaciju sektora koje je teško elektrifikovati. U svijetu, manje od četiri odsto vodonika je trenutno "zeleno", a preko 95 odsto dolazi iz fosilnih goriva, što otvara prostor za rast. Potrebni su podrška države i investicije za jačanje domaće proizvodnje i smanjenje troškova - poručeno je, pored ostalog, na događaju.
Nacrt Programa je izrađen uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), a realizaciju je sproveo iskusan i visoko kvalifikovan konsultantski tim koji je, kroz detaljnu analizu i multidisciplinarni pristup, izradio sadržajno bogat i kvalitetan dokument.
Usvajanje dokumenta planirano je u četvrtom kvartalu 2025. godine, kao dio obaveza iz Zelene agende za Zapadni Balkan, Sofijske deklaracije i Pariškog sporazuma.
- Vjerujemo da samo kroz otvoren dijalog i zajednički rad možemo kreirati pametna i održiva rješenja za Crnu Goru - poručeno je na kraju događaja.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Šahmanović: Zeleni vodonik dobija sve veći značaj, imamo znanje i viziju da budemo dio promjene

Vlada je donijela odluku o obrazovanju Savjeta za pravednu tranziciju u cilju obezbjeđivanja pravičnog prelaska sa fosilnih goriva na održive izvore energije, ali i stvaranja novih privrednih aktivnosti, otvaranja radnih mjesta, usklađivanja obrazovnog sistema sa potrebama zelene ekonomije i osnaživanja lokalnih zajednica.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva su saopštili da ta inicijativa predstavlja strateški iskorak ka modernizaciji crnogorske privrede i jačanju otpornosti društva na promjene koje donosi energetska i klimatska transformacija.
Savjet, kojim će predsjedavati ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, biće centralno tijelo za usmjeravanje i koordinaciju procesa tranzicije u skladu sa nacionalnim razvojnim ciljevima, evropskim standardima i potrebama lokalnih zajednica, posebno Pljevalja, koje se nalaze u središtu procesa.
Savjet, pored Šahmanovića, okuplja ključne donosioce odluka i aktere iz različitih sektora: ministre finansija, rada i socijalnog dijaloga, evropskih poslova, ekologije i javnih radova, kao i rukovodioce Rudnika uglja i Elektroprivrede, te predstavnika Opštine Pljevlja.
Na taj način se, kako je objašnjeno, osigurava sveobuhvatan i inkluzivan pristup u kojem su ekonomski, socijalni i ekološki interesi ravnomjerno zastupljeni.
Savjet će imati zadatak da daje smjernice za planiranje i sprovođenje politike pravedne tranzicije, koordinira institucije i zainteresovane strane, učestvuje u izradi i praćenju sprovođenja plana pravedne tranzicije, te predlaže unapređenja zakonodavnog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti.
Pravedna tranzicija nije samo energetski izazov – ona je razvojna šansa za sjever Crne Gore, prilika za otvaranje novih radnih mjesta, jačanje lokalne ekonomije i stvaranje održivije budućnosti za sve građane. Upravo zato će Savjet djelovati proaktivno, okupljajući stručnost, iskustvo i lokalne glasove, kako bi tranzicija bila fer i korisna za sve segmente društva“, navodi se u saopštenju.
Formiranjem ovog Savjeta se, kako je objašnjeno, pokazuje spremnost da se odgovorno, strateški i pravedno upravlja tranzicijom, oslanjajući se na sopstvene resurse, kapacitete i ljude.
- Formiranjem Savjeta za pravednu tranziciju, Vlada pokazuje da ozbiljno i strateški pristupa energetskoj tranziciji. Ovo nije samo pitanje zatvaranja rudnika ili elektrana, već pitanje budućnosti lokalnih zajednica, radnih mjesta i ekonomske stabilnosti. Naš cilj je da tranzicija bude pravedna, planirana i inkluzivna i upravo zato okupljamo sve ključne aktere, od institucija i kompanija do lokalnih predstavnika - kazao je Šahmanović.
On je dodao da tranzicija mora donijeti koristi svim građanima, posebno onima koji su najviše pogođeni promjenama.
Šahmanović je prvu sjednicu Savjeta zakazao za ponedjeljak.

Šahmanović: Pravedna tranzicija šansa za razvoj sjevera i otvaranje novih radnih mjesta

Ministarstvo energetike i rudarstva će pomno nadzirati promjene na tržištu i cijene goriva, a snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori u ovom trenutku nije ugroženo, saopšteno je iz ovog Vladinog resora.
Kako su naveli u saopštenju, Ministarstvo energetike i rudarstva pomno prati geopolitičku situaciju koja utiče na promjene cijena naftnih derivata.
- Povodom aktuelne eskalacije sukoba na Bliskom istoku i potencijalnih efekata na globalno tržište nafte, danas je održan Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, kojom je predsjedavao ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović. Na sjednici je analizirana trenutna situacija u pogledu dostupnosti i cijena naftnih derivata, sa fokusom na dva ključna segmenta: sigurnost snabdijevanja i kretanje cijena - kazali su iz ovog Vladinog resora.
Kako su naglasili, snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori u ovom trenutku nije ugroženo.
- Ministarstvo je u direktnoj komunikaciji sa svim većim kompanijama koje snabdijevaju crnogorsko tržište, a sve procjene ukazuju da nema razloga za bojazan kada je u pitanju kontinuitet isporuka za Crnu Goru - istakli su.
Prema njihovim riječima, očekuje se da bi cijene nafte mogle rasti, naročito ukoliko dođe do daljeg pogoršanja situacije ili eventualne blokade Hormuškog moreuza – strateškog pravca kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske trgovine naftom.
- Međutim, u ovom trenutku ne postoje konkretni pokazatelji koji bi ukazivali na direktan poremećaj u snabdijevanju našeg regiona. Cijene goriva u Crnoj Gori trenutno su najniže u regionu (uz BiH) i jedne od najnižih u Evropi. Dizel trenutno iznosi 1,30 eura po litru, što je za: 30 centi niže nego u Srbiji, 46 centi niže nego u Albaniji, 12 do 13 centi niže nego u Hrvatskoj i Sloveniji - &nbsp;navode.
Kako su dodali, ova startna pozicija omogućava određeni amortizer i za eventualna blaga povećanja, ukoliko do njih dođe.
- Ministarstvo posebno ističe da će pomno nadzirati promjene na tržištu i cijene goriva, ali se skreće pažnja na eventualna neopravdana poskupljenja roba i usluga koja mogu biti vezana za promjene u cijeni nafte. Iskustvo iz 2022. godine pokazalo je da su mnoga poskupljenja tada bila dugoročna i neopravdana, iako se cijene derivata danas nalaze na znatno nižem nivou – niže za gotovo 25 odsto - pojasnili su.
Kako su kazali, Ministarstvo energetike i rudarstva ostaje potpuno posvećeno i radiće na očuvanju stabilnosti tržišta i zaštiti interesa građana Crne Gore. U ovom izazovnom geopolitičkom trenutku, kako su istakli, naše institucije djeluju koordinisano, proaktivno i odgovorno, kako bi se osigurao kontinuitet snabdijevanja i ekonomska sigurnost države.
- U vremenu globalnih neizvjesnosti, posebno kada je riječ o tržištu nafte, važno je da svi akteri pokažu odgovornost. Ne smijemo dozvoliti da se globalne krize koriste kao izgovor za neopravdana poskupljenja. Podsjećam da su tokom 2022. godine brojni proizvodi i usluge poskupjeli bez realne osnove, i da se te cijene nijesu vratile na prethodni nivo – iako su cijene goriva sada niže za gotovo 25 odsto. Takva praksa je neodgovorna - zaključio je Šahmanović.

Ministarstvo energetike: Pratimo stanje na tržištu, snabdijevanje gorivom stabilno

Izgradnja solarne elektrane "Ubli 1", čija je vrijednost blizu pet miliona eura, predstavlja više od tehničkog dostignuća, simbolizuje korak naprijed ka zelenijoj, samoodrživoj energetskoj budućnosti Crne Gore i potvrđuje da je moguće graditi balans između ekonomskog razvoja i očuvanja životne sredine To je poručeno na svečanom otvaranju solarne elektrane „Ubli 1, u naselju Ubli, koje je organizovala Kompanija Energo Finanzza d.o.o. Ministar energetike i rudarstva u Vladi Crne Gore Admir Šahmanović, istakao je da energetska tranzicija nije vizija daleke budućnosti, navodeći da se ona dešava ovdje i sada. - I ova solarna elektrana najbolji je dokaz da Crna Gora ne kaska već sigurnim i odlučnim koracima ide naprijed. Ovaj projekat je plod vizije, saradnje i povjerenja. Vizije da energetska politika može biti održiva, ekonomski isplativa i prijateljska prema prirodi, saradnje između države i odgovornih investitora i povjerenja koje gradimo sa građanima jer znamo samo zajedno možemo postići energetsu suverenost i ekološku ravnotežu - rekao je Šahmanović. Kazao je da solarna energija nije samo izvor električne energije. - Ona je izvor razvoja, otvara nova radna mjesta, donosi tehnološki napredak i jača regionalne veze i doprinosi privrednoj stabilnosti - naveo je Šahmanović. Poručio je da danas šaljemo jasnu poruku – „da imamo znanje, kapacitete i političku volju da odgovorimo na izazove 21. vijeka“. - Mi ne čekamo promjene, mi ih stvaramo. Uvjeren sam da je ovo tek prvi korak i da će ovakvih dana, dana ponosa i napretka biti sve više. Dana kada Crna Gora ne koristi samo resurse, već izvozi znanje, iskustvo i dobre prakse. Neka ovaj projekat bude više od simbola onoga što smo postigli, neka bude posticaj za sve što nas još čeka - istakao je Šahmanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610190624_9fd71b11126f40b7b71799a0a5b8921498fd0428d0dc2649efedee487bbf2a1d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610190624_9fd71b11126f40b7b71799a0a5b8921498fd0428d0dc2649efedee487bbf2a1d" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Sa svečanog otvaranja"> <figcaption>Sa svečanog otvaranja(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Finansijski savjetnik i koordinator Vezuv konzorcijuma, Danijela Jović, poručila je da projekti poput nove solarne elektrane zaslužuju posebnu podršku jer predstavljaju nadu da Crna Gora može i više i bolje na putu ka energetskoj održivosti, borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju emisije štetnih gasova. - Projekat je rezultat partnerstva između domaće kompanije System MNE, koja ima višedecenijsko iskustvo u projektovanju elektrana, i njihovog inostranog partnera, kompanije Finanzza, koja je ne samo finansijski podržala ovaj poduhvat, već i aktivno učestvovala kroz angažovanje stručnog tima. Važno je istaći da je ova kompanija dio renomiranog Vezuv konzorcijuma i da ulaže isključivo u zelenu energiju - navela je Jović. Kazala je da je u postojeći solarni projekat uloženo blizu pet miliona eura, navodeći da se nada da je ovo samo početak budućih zelenih inicijativa. - Naša vjera je da ulaganjem u zelene izvore energije Crna Gora može otvoriti vrata velikim, globalno priznati investitorima. Zato je važno da u periodu koji slijedi nastavimo sa razumijevanjem i povjerenjem. Ovaj projekat je dokaz da to možemo. I iskreno se nadam da ćemo prirodu koju danas imamo sačuvati za buduće generacije, jer ova zemlja je puna mogućnosti, ali samo sa ekološkom sviješću i u dosluhu sa prirodom i principima održivog razvoja možemo da budemo dostojni neimari i sluge njene ljepote i snage - poručila je Jović. Ukazala je da ovaj projekat ne bi bio moguć bez pune podrške resornog Ministarstva energetike, kao i državnih energetskih kompanija, a posebnu zahvalnost uputila je stručnom timu. Predstavnica partnerske kompanije Sistem MNE, Natalija Radonjić kazala je da izgradnja solarne elektrane "Ubli 1" predstavlja više od tehničkog dostignuća ona simbolizuje korak naprijed ka zelenijoj, samoodrživoj energetskoj budućnosti Crne Gore, a posebno teritorije glavnog grada, Podgorice. - Ovaj projekat potvrđuje da je moguće graditi balans između ekonomskog razvoja i očuvanja životne sredine - istakla je Radonjić. Prema njenim riječima, partnerstvo koje su ostvarili sa kompanijom Finanzza Holdings Limited sa Kipra od izuzetnog je značaja. - Riječ je o respektabilnoj firmi sa jasnom vizijom i visokim standardima, čije povjerenje i saradnju duboko cijenimo. Naš zajednički cilj nije bio samo da završimo još jedan infrastrukturni projekat, već da ostavimo trajni doprinos održivom razvoju i energetskoj tranziciji našeg regiona - navela je Radonjić. Pojasnila je da je od prvih analiza terena, preko detaljnog projektovanja, pa sve do precizne i odgovorne realizacije, svaki korak ovog procesa pratila posvećenost, stručnost i međusobno povjerenje. - Navešću neke brojeke koje su pratile ovaj projekat: 9288 solarnih panela, 17 invertera, 17 AC ormara kablovskih trasa u kojima je postavljeno 68 jenožilnih 0.8 kV kablova, 51 km DC kablova, 4.5 km ethernet kablova, trafostanica snage 2 x 2,5 MVA i ugaono-zatezni stub 35kV, što kao proizvod daje 5 MW jednovremene snage na izlazu, odnosno 8 GWh električne energije na godišnjem nivou proizvedenih iz zelenih izvora, tj ušteda emisije CO2 na godišnjem nivou od 5561.65 tona ugljen dioksida - rekla je Radonjić. Dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Radoje Vujadinović kazao je da emocije koje osjeća univerzitetski profesor kada vidi kako se teorija koju godinama prenosi studentima pretače u praksu, za njega predstavljaju vrhunac profesionalnog ostvarenja. - Kroz konkretne projekte, poput ovog, dobijamo potvrdu da smo ispunili svoju misiju i da obrazovanje ima direktnu vezu sa razvojem društva. Univerzitet Crne Gore i ubuduće će težiti da bude velika laboratorija na otvorenom, gdje će studenti, ne samo Mašinskog, već svih tehničkih fakulteta, imati priliku da kroz stručnu praksu i nastavni proces stiču praktična znanja. To je pravac u kojem idemo i na kojem insistiramo - istakao je Vujadinović. Prema njegovim riječima, ova solarna elektrana je važan iskorak ne samo u energetskom smislu. - Iako se radi o najvećoj solarnoj elektrani na zemlji u Crnoj Gori spremnoj za puštanje u rad, njena vrijednost prevazilazi energetske okvire. Ovaj projekat daje snažan impuls održivom razvoju države i uliva povjerenje investitorimaVjerujem da ovim projektom otvaramo novu etapu razvoja Crne Gore - naveo je Vujadinović. Kazao je da se nada da će budući energetski projekti u državi biti realizovani bržom dinamikom, širom Crne Gore, uz punu saradnju svih aktera – od lokalnih zajednica i nevladinog sektora, preko lokalnih samouprava, do državnih institucija i energetskih kompanija koje su svjesne svoje uloge. - Energetika je razvojna šansa koju Crna Gora ne smije propustiti - poručio je Vujadinović. Kazao je da je imao priliku da bude u Ublima kad je sve bilo na nivou ideje. - Ovdje se nalazimo na tipičnom crnogorskom kršu, prostoru koji do sada nije imao funkciju niti je donosio benefite vlasnicima. Danas je to potpuno drugačije. Ovaj lokalitet je postao energetski objekat, „fabrika“ za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, koji može da snabdijeva više od 1.500 domaćinstava i godišnje smanji emisiju CO₂ za 5.500 tona - rekao je Vujadinović. On vjeruje da ovaj koncept treba da zaživi širom Crne Gore, „da neiskorišćene prostore pametno valorizujemo i pretvorimo u korisne izvore energije“. - Raduje me i što investitori već razmišljaju u pravcu iskorišćavanja vjetropotencijala. Želim im da postanu lideri energetske tranzicije i procesa dekarbonizacije u Crnoj Gori. Mašinski fakultet i Univerzitet Crne Gore će, kao i do sada, biti iskreni partneri na tom putu - naveo je Vujadinović.

Izgradnja solarne elektrane "Ubli 1" korak naprijed ka zelenijoj i samoodrživoj energetskoj budućnosti

Čelni ljudi Elektroprivrede, predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović i izvršni direktor Ivan Bulatović su Ministarstvu energetike dostavili podatke o broju zapošljenih, finansijama i planovima, &nbsp;koje je od njih tražio ministar Admir Šahmanović, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Prema našim informacijama, svi podaci biće analizirani u službama ovog resora, nakon čega će analiza biti dostavljena Vladi na verifikovanje.&nbsp;
Kako je već pisao Portal ETV, Šahmanović je ranije uputio listu zahtjeva rukovodstvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u kojoj tražio da mu dostave informacije o broju zapošljenih i angažovanih u tom preduzeću, te da za svako novo zaposlenje zatraže saglasnost njegovog resora i uz to dostave obrazloženje i razloge zašto je ono potrebno.
Portal ETV podsjeća da je 1. januara 2021. godine u EPCG bilo zapošljeno ukupno 938 radnika, a 24. marta 2025. godine, broj je bio 1.187. Ovo su podaci koje je u Skupštini Crne Gore, u aprilu iznio ministar Šahmanović, odgovarajući na poslaničko pitanje.
Šahmanović je u nedavnom dopisu od EPCG tražio i Operativni izvještaj - pregled ključnih aktivnosti u pogledu proizvodnje i snabdijevanja, kao djelatnosti koje obavljaju shodno Zakonu o energetici. Tražio je i Finansijski izvještaj - uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima, kao i podatke o realizovanim donacijama. Ministar je &nbsp;tražio i Izvještaj o investicijama i razvojnim projektima - odnosno podatke o realizovanim i planiranim projektima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsahmanovic-poslao-listu-zahtjeva-epcg-trazi-da-ne-zaposljavaju-bez-njegovog-znanja-i-da-vazne-odluke-ne-donose-bez-konsultacija-sa-ministarstvom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović i Bulatović poslali Šahmanoviću tražene podatke iz EPCG, on naložio analizu koja će ići Vladi

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović uputio je listu zahtjeva rukovodstvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u kojoj, kako saznaje Portal ETV, traži da mu dostave informacije o broju zapošljenih i angažovanih u tom preduzeću, te da za svako novo zaposlenje zatraže saglasnost njegovog resora i uz to dostave obrazloženje i razloge zašto je ono potrebno.
Na taj korak se odlučio zbog činjenice da se očekuje lošiji finansijski rezultat u 2025. godini.
Šahmanović je u dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, naveo i da od rukovodstva kompanije očekuje da ih informišu prije donošenja svih strateških odluka koje imaju veliki finansijski i poslovni uticaj.
U dopisu koji je naslovljen na predsjednika Odbora direktora, funkcionera Nove srpske demokratije (NSD) i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Milutina Đukanovića i izvršnog direktora Ivana Bulatovića, Šahmanović traži Operativni izvještaj - pregled ključnih aktivnosti u pogledu proizvodnje i snabdijevanja, kao djelatnosti koje obavljaju shodno Zakonu o energetici. Traži i Finansijski izvještaj - uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima, kao i podatke o realizovanim donacijama. Ministar traži i Izvještaj o investicijama i razvojnim projektima - odnosno podatke o realizovanim i planiranim projektima.
- Imajući u vidu većinsko vlasništvo države Crne Gore u strukturi Vašeg društva posebno je značajno da raspolažemo podacima o tome da li je osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka Vašeg društva usled najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza. U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - naveo je ministar u dopisu u koji je Portal ETV imao uvid.
Šahmanović je upozorio i na obavezu koju EPCG ima u pogledu obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja krajnih kupaca u Crnoj Gori - naročito jer su za ovu godinu planirani radovi na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja i obustavi proizvodnje.
- U vezi sa tim potrebno je da nas informišete kako teku radovi i do kad, kao i da li ste obezbijedili, odnosno kupili električnu energiju za period trajanja obustave, i po kojoj cijeni. Izvještavanje o realizaciji ekološke rekonstrukcije prema Ministarstvu treba da bude na mjesečnom nivou, do petog u mjesecu za prethodni mjesec - napisao je Šahmanović.
Naveo je da bi Ministarstvo trebalo da raspolaže podacima o tome je li osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka EPCG usljed najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza - u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza.
- U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - dodao je Šahmanović u dopisu.

Šahmanović poslao listu zahtjeva EPCG: Traži da ne zapošljavaju bez njegovog znanja i da važne odluke ne donose bez konsultacija sa Ministarstvom

Skupština Crne Gore izabrala je Majdu Adžović za ministarku javnih radova, dok će Admir Šahmanović predvoditi Ministarstvo energetika i rudarstva.&nbsp;
Podršku rekonstrukciji Vlade dali su poslanici parlamentarne većine, osim poslanika Demokratske narodne partije (DNP).&nbsp;
Adžović su podžala 44 poslanika, dva su bila protiv, a četiri uzdržana... Za Šahamanovića je glasalo 44 poslanika, četiri su bili uzdržana dok protiv nije bilo.
Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) napustili su skupštinsku salu prije glasanja.&nbsp;
Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova koje predvodi Adžović. S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.
Današnja sjednica protekla većinski u komentarisanju rezultata lokalnih izbora u Nikšiću i političkih razmirica na relaciji vlast-opozicija. Takođe, rasprava se i danas vodila o Velikoj plaži i planovima investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
<h2>Tok sjednice:</h2>
<h3>Spajić: Broj članova Vlade ostaje isti, budžet neće biti dodatno opterećen</h3>
Premijer Milojko Spajić se na početku sjednice zahvalio poslanicima što su došli u velikom broju nakon lokalnih izbora u Nikšiću. On je rekao da broj članova Vlade ostaje isti i da budžet neće imati dodatno opterećenje zbog rekonstrukcije.
On je istakao da je Crnoj Gori potrebno ubrzano donošenje odluka.
- Do sada naš biznis model, odnosno povećanje standarda se baziralo na smanjenju sive ekonomije i korupcije. Od sada mora da se dodata investiciona komponenta. Potreban je novi investicioni bum koji treba da se desi. Bez njega nema velikog ekonomskog rasta. Te velike investicije ne smiju doći na način kao do sada. Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori. Država će isključivo ići na model suvlasništva i koinvestiranja sa stranim investitorima - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora će 2028. godine postati most saradnje između Evropske unije i Zapadnog Balkana.
- Energetika će prva napraviti tu saradnju. Nadam se da će ministar Šahmanović iskoristiti tu priliku, naći zajednički jezik i da ćemo zajedno moći zajednički da radimo na zdravoj budućnosti Crne Gore i velikim investiucijama u energetici - poručio je Spajić.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova.
Adžović je do sada obavljala funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.
<h3>Mugoša: Ruganje građanima</h3>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša rekao je da je rekonstrukcija Vlade neozbiljna i ruganje građana.
- Uvjeren sam da neki ministri još do kraja nijesu dokučili svoje nadležnosti. Ovo je politički cirkus od Vlade - naglasio je Mugoša.
<h3>Knežević: Pitanje sprskog jezika, državljanstva, trobojke i himne zaslužuje najveću žrtvu</h3>
Poslanik DNP-a Milan Knežević kazao je na današnjoj sjednici da njegova partija neće glasati za predloženu rekonstrukciju Vlade.
- Nama data riječ nema cijenu. Nema cijenu, niti se na kantar može staviti bilo kakva fotelja ili pozicija u odnosu na srpski jezik, državljanstvo, trobojku, himnu i sve za šta smo dobili glasove kako bi predstavljali građane u parlamentu. Ako bi se odrekli onoga za šta smo se borili, poslali bi poruku da nikad iskreno vjerovali u ono što smo saopštavali građanima, u našu neprekidnu borbu i da nismo iskreno vjerovali u same sebe jer smo poklekli pred prvom privilegijom - naveo je Knežević.
Od njih se traži, navodi on, da zaborave na sprski jezik dok se ide ka EU.
- Volio bih da mi premijer objasni što podrazumijeva sveopšti konsenzus. Jer prije će šumski miš, mrav u polju i vuk u gori podržati naše pravo da govorimo srpskim jezikom, nego neki političari kojima siu puna usta EU, međunarodnih standarda, Betovenove ode radosti... Srpski jezik koji je decenijama gažen i ponižavan sad treba da čeka sveopšti konsenzus ljudi, biljaka i životinja da bi bio normiran u Ustavu. Šta treba da čekaju desetine hiljada ljudi koji žive u bratskoj Srbiji, a kojih se Crna Gora odrekla kao da se radi o nekim duhovima i utvarama iz prošlosti? Da li su to evropski standardi i da li svi drugi narodi u Crnoj Gori imaju pravo da kažu da imaju dvije majke - zapadnoevropsku i crnogorsku - naveo je Knežević.
Kako je rekao, sve što je saopštio javnosti rekao je i Spajiću.
- U oči sam mu rekao da će DNP podržati rekonstruciju Vlade ukoliko dobijemo vremenski okvir za otpolčinjanje dijaloga na temu pozicioniranja i normiranja sprskog kao službenog jezika u Ustavu. Podržaćemo rekonstrukciju ako dogovorimo vremenski okvir za dijalog o izmjeni Zakona o državljanstvu. Pitanje sprskog jezika, državljanstva, trobojke i himne zaslužuje najveću žrtvu koju može podnijeti čovjek koji se izjašnjava kao Srbin u Crnoj Gori - rekao je Knežević.
<h3>Laković: Zauzmite stav o učešću u Vladi</h3>
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković podsjetio je Kneževića da je stavio potpis na sporazum o formiranju parlamentarne većine i 44. Vlade Crne Gore.
- Ne sjećam se da se u tom sporazumu pominje zastava, himna, dvojno državljanstvo... Mi smo se okupili oko vrijednosti koje smo potpisali u sporazumu. Rekao sam, ako ste redefinisali prioritete i ako ono u sporazumu nijesu Vaši prioriteti, onda ih jasno saopštite i zauzmite stav o učešću u 44. Vladi - naglasio je Laković.
<h3>Knežević: Laković pati za DPS-om</h3>
Knežević je odgovorio da se Laković dobro reformisao iz policijske pozicije DPS funkcionera do čovjeka koji dijeli evropske lekcije.
- Ako sam doprinio tome - srećan sam zbog Vašeg novog evropskog imidža. Međutim, sve ovo što govorite je potvrda onoga što sam rekao u diskusiji. Nađite mi jednu državu u EU u kojoj većinski jezik nije službeni, gdje ne postoji fleksibilan Zakon o državljanstvu... Sve što sam saopštio u potpunosti je u skladu sa postulatima EU koja nam je donijela veliki broj glasova u Nikšiću - naveo je Knežević.
On je poručio Lakoviću da DNP neće napuštati Vladi.
- A vi preko premijera imate sve mehanizme da me sa DPS-om izbacite iz Vlade. Da uz Betovena, Šopena otplešete sve evropske plesove... Vi sve vrijeme patite za DPS-om i evo vam prilike da preko mog "evropaskog političkog leša", pređete kod Danijela Živkovića i "congratulation" - poručio je Knežević.
<h3>Smailović: Ulaskom u Vladu pokazali smo državnički odnos</h3>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović kazao je da rekonstrukcija Vlade pokazuje koliko su u izvršnoj vlasti istinski spremni da preuzmu odgovornost prema vođenju Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Uvjeren sam da ova Vlada ima kapaciteta da vodi Crnu Goru ka EU i da ispunjava sve obaveze prema međunarodnim aprtnerima. U tom smislu i BS je pokazala odgovornost kada su u pitanju državni interesi i ulaskom u Vladu pokazali smo državnički odnos - rekao je Smailović.
Smatra da se Spajić vodio kvalitetom, a ne politikom kada je odlučivao o rekonstrukciji Vlade.- Radi se o dva ozbiljna resora od kojih zavisi budući razvoj Crne Gore - konstatovao je Smailović.
<h3>Čapuni: Adžović uveliko radi protiv agende Vlade</h3>
Poslanik Albanske alijanse (AA) Ilir Čapuni kazao je da neće glasati za stvaranje Ministarstva javnih radova. On je istakao da predložena ministarka Majda Adžović uveliko radi protiv agende Vlade.
- Pokazuju da ovo ministarstvo neće biti u službi građana, jer se ne obazire na volju lokalne zajednice ni na planska dokumenta - kazao je on, podsjećajući na projekat na Velikoj plaži.
<h3>Zenka: Spajić ne prodaje, već poklanja zemlju</h3>
Poslanik DUA Mehmed Zenka kazao je da ne može da podrži rekonstrukciju Vlade kad se izvršna vlast ovako odnosi prema njegovom gradu ulcinju.
Tačno je, ističe Zenka, da premijer ne prodaje zemlju, već je poklanja.
- Novoformirano ministarstvo biće izvođač radova megaprojekata koji će spasiti Crnu Goru od svega i svačega, samo ne od stranog kapitala i država će taj ceh da plati debelo poslije 15 godina. Poklanjamo najljepši dio naše zemlje. Adžović je bila žestoki pobornik toga što je bolje za nas i porodice koje žive u Ulcinju. Žestoko se trudila, došla u Ulcinj da objasni megaprojekat koji je "sročen" za dva dana. Mjesec dana svaki dan druga priča. Deset puta mi se desilo da mi se jedan dan govori jedan, a na drugom sastanku sasvim drugo. Na kraju nema ništa određeno - rekao je Zenka.
On kaže da helikopteri svakodnevno nadlijeću Ulcinj.
- Valjda oni ljudi kojima je ponuđena Velika plaža još ne mogu da vjeruju što im se poklanja i što je Vlada u stanju da poklanja drugim ljudima. Nemojte toliko da nas volite, ubi nas tolika ljubav. Dušu nam i budućnost uzimate - naglasio je Zenka.
<h3>Čarapić: Sve zakuvao jedan Ulcinjanin</h3>
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić je reagovao navodeći da Spajić nije &nbsp;odgovoran za Veliku plažu, već da je "sve zakuvao jedan Ulcinjanin", aludirajući na lidera URE Dritana Abazovića.
- On je dogovorio ovu investiciju - kazao je Čarapić.
Reagovao je s mjesta poslanik GP URA Filip Adžić koji je poručio Čarapiću da laže.
- Sram te bilo, svaki dan laži tvoje slušamo - poručio je Adžić, nakon čega ga je upozorila potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.
Zenka je odgovorio da plan o projektu u Ulcinju postoji već 15 godina, ali da niko nije imao smjelosti da to iznese pred crnogorskom javnošću.
- Spajić je galopirajućim korakom krenuo da ostvario to u Ulcinju - kazao je Zenka.
Čapuni je rekao da je "ljubav" Vlade skupo koštala Ulcinj
- Iz Ulcinja se godišnje iznosi 30 miliona, a vraćaju se mrvice. Zašto premijer pregovara mimo planova i važeće dokumentacije? Građani Ulcinja i SO Ulcinj, a bogami i Crna Gora, imaju konsenzus u vezi planova - a to je važeća dokumentacija po kojem znamo kako će se Ulcinj razvijati. Zašto se ide mimo ovoga - upitao je Čapuni.
U toku izlaganja Čapunija došlo je do incidenta kada je poslanik GP URA Dritan Abazović prišao poslanicima PES-a.
Čula se poslanica Branka Marković koja je uzvikivala: "Ostavi ga", nakon čega je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović dala pauzu.
<h3>Abazović: Sprema se pljačka vijeka</h3>
Nakon toga Abazović je rekao da je u Skupštini iznijeto niz neistina.
- Prvo, notorna je neistina kao i sve što iznosi PES da je neko dogovorio prodaju ili dugoročni zakup Velike plaže. Ja sam vrelo ponosan na svoj mandat, a koliko ste nesposobni govori činjenica da niste godinu dana mogli da nađete investitora. Moje bilo da upoznam svakog s kim sam sjeo sa svim turističkim potencijalima i da pozivam ljude da odmore provode u Crnoj Gori - naglasio je Abazović.
Govoreći Velikoj plaži, Abazović je rekao da se sprema pljačka vijeka.
- Ne može se podržati lex specialis koji znači totalno devastiranje Crne Gore. Đe ste vidjeli i koji normalni premijer može da kaže da se stavi prst na neku parcelu, a mi ćemo suspendovati sve zakone i promijeniti dokumente - istakao je Abazović.
On je istakao da je razgovarao sa investitorom Mohamedom Alabarom.
- Mislite li da ću kao neka tračara da kažem što misli o vama? Mislite da na taj nivo komuniciram sa ljudima. Molim vas da ovo prvo jako pažljivo sagledamo. Ni zrno pijeska nećete odnijeti koruptivnim radnjama sa Velike plaže... A to da ćete baciti Ulcinj i Ulcinjane pod noge - to se nikad neće desiti. Ja i vi imamo raspravu koja nije za ovaj dom - naglasio je Abazović, obraćajući se Čarapiću.
<h3>Čarapić: Razumijem nervozu kad se ne pređe cenzus</h3>
Čarapić je odgovorio da nije bilo fizičkog kontakta između njega i Abazovića. Istakao je da razumije nervozu.
- Naročito nakon što neko ne pređe cenzus, tako gdje je bio vlast do juče. Poštujemo propise, građane, naš Ustav - poručio je Čarapić.
Poslanik GP URA Filip Adžić je rekao da neće odustati od odbrane interesa Crne Gore.
- Branićemo ga u parlamentu, na ulici, na svakom mjestu bez obzira da li ćemo imati podršku ijedne partije. Na meti i udaru smo svi , ali to nas neće udaljiti od borbe, ni odustvo podrške u broju glasova nas nijesu pokolebali da u svakom momentu branimo interese Crne Gore - poručio je Adžić.
<h3>Živković: Spajić ulazi u Ginisovu knjigu rekorda</h3>
Poslanik DPS-a Danijel Živković kazao je da će Spajić ući u Ginisovu knjigu rekorda po broju ministarstava.
- Očigledno da vlast ne funkcioniše na bazi vrednosne orijentacije. To smo vidjeli u obraćanjima predstavnika ove koalicije koja je sastavljena isključivo iz dva razloga - straha od povratka DPS-a na vlast i straha od gubitka fotelja i privilegija. To kao ljepilo drže ovu koaliciju na vlast - ocijenio je Živković.
On je istakao da su imali prilike u parlamentu da čuju da sporazum potpisan prilikom formiranja vlasti više ne postoji.
- To je mrtvo slovo na papiru. Jedni kažu da treba poštovati dobrosusjedske odnose, drugi dobijaju različite kvalifikacije, imamo komplikovane odnose sa BiH, Srbijom, posvađani ste sa samim sobom i sa Evropom... Okupljeni se samo oko toga da se DPS ne vrati na vlast i da ne izgubite fotelje - naveo je Živković.
Naglasio je da je ova vlast u potpunosti izgubila legitimitet.&nbsp;
- PES rapidno gubi podršku biračke javnosti. Nisam zagledan u tuđa dvorišta, ali očigledno da PES plaća skupu cijenu koalicije sa onima koji kažu da Crna Gora nije njihova kuća. I treba da plate cijenu s obzirom na to s kim su u koaliciji - naveo je Živković.
Veći je problem, navodi on, što je PES ove subjekte uveo u vlast i za to treba da snose posljedice.
- Ovdje najzadovoljniji treba da budu u bivšem Demokratskom frontu. Oni su napravili dobar rezultat u Nikšiću jer su uvedeni u izvršnu vlast. To nije uradio ni Abazović, već Milojko Spajić - konstatovao je Živković.
PES će, smatra on, na sljedećim parlamentarnim izborima biti politički "ugušen".
- Koalicija ZBCG će napraviti bolje rezultat od vas, i Andrija Mandić će istaći kandidaturu za premijera. Ali izmjerićemo se... Jasno je da manje partije nestaju i ostaju dva pola političke scene - DPS i ZBCG. Nije strašno da postoje dvije partije kao u SAD-u, ovdje je strašno što se jedni zalažu da ne postoji Crna Gora - rekao je Živković.
Vidjeće se, navodi on, da li će se koalicija na državnom nivou reflektovati u Nikšiću.
- O tome odlučuje PES. To će biti jasan znak njihovog odnosa prema državi Crnoj Gori - poručio je Živković.
Očekuje vanredne parlamentarne izbore.
- Nakon toga ćemo vidjeti ko će i kako opredjeljivati budućnost Crne Gore - zaključio je Živković.
<h3>Pejović: I Šešelj je imao preko 30 odsto pa je bio opozicija</h3>
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović odgovorio je da DPS u izbornoj kampanji više puta naglasili da je glas za PES glas za Marka Kovačevića.
- Sad je druga priča. Šta sad očekujete? Da podržimo partiju i pravimo koaliciju, a vratili ste u međuvremenu Mila Đukanovića kao počasnog predsjednika. Vratili ste se pet koraka unazad - rekao je Pejović.
Prema njegovim riječima, i Vojislav Šešelj je imao preko 30 odsto pa je bio opozicija.
- Ja bih volio da se reformišete, da napravite iskorake i date doprinos da nemamo tenzije u društvu. Jer ako to budete radili, igrate tango koji vam donose glasove i partije koje imaju centrističku retoriku dovedete do toga - kazao je Pejović, dodajući da je DPS najodgovornija za situaciju u Nikšiću.
<h3>Kaluđerović: Podrška SNP-a rekonstrukciji</h3>
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da će ta partija dati podršku rekonstrukciji Vlade.
Ona je rekla da Crnu Goru u narednom periodu očekuju veliki izazovi u sferi energetike.
- Čeka nas usvajanje zakona o prekograničnoj razmjeni. Apel svima da seto što prije nađe na dnevnom redu jer je to ključ za povezivanjem sa Italijom, odnosno tržištem Evropske unije - rekla je, pored ostalog, Kaluđerović.
Ona je predlžila da se Nacionalno-energetski klimatski plan podijeli sa zelenim partijama i poslanicima kako bi se dobile konstruktivne sugestije.

Tamara Klikovac

Adžović nova ministarka, Šahmanović na čelu Ministarstva energetika i rudarstva

Skupština Crne Gore danas će odlučivati o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva.
Prva sjednica Prvog redovnog zasijedanja, na kojoj će biti prijedlozi za imenovanje dva člana Vlade, zakazana je u podne.
Nastavak Druge posebne sjednice Prvog redovnog zasijedanja zakazana je u 11 sati, a na poslanička pitanja će odgovarati ministar bez portfelja Milutin Butorović, ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić i ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova koje bi predvodila Adžović.
Ona obavlja funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.

Skupština danas o rekonstrukciji Vlade: Pred poslanicima izbor Šahmanovića i Adžović

Skupština Crne Gore u ponedjeljak će odlučivati o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva, potvrđeno je Portalu ETV.
Na današnjoj sjednici kolegijuma predsjednika parlamenta Andrije Mandića donijeta je odluka da ova sjednica bude održana u ponedjeljak u 12 sati.&nbsp;
Takođe, dogovoreno je da sjednica, na čijem će dnevnom redu biti izmjene i dopune zakona o državnim službenicima i namještenicima , koncesijama i slobodnom pristupu informacijama, bude održana u četvrtak, 17. aprila.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova koje bi predvodila Adžović.
Ona trenutno obavlja funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.

Skupština u ponedjeljak odlučuje o Šahmanoviću i Adžović

Aleksandru Ljunoviću, koji prema evidenciji bezbjednosnihh službi slovi za viskorangiranog člana organizovane kriminalne grupe, određen je pritvor koji će trajati do dalje odluke suda.
Portalu ETV potvrđeno je iz Višeg suda da je Ljumoviću pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i visine zaprijeće kazne.
Ljumović je 14. aprila uhapšen u Sofiji i izručen je sinoć Crnoj Gori.
Za njim je bila raspisana crvena međunarodna potjernica zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vode pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je počino tri krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo teṣ̌ko ubistvo putem pomaganja.
Ljumović je optužen da je bio član kriminalne grupe, na čelu sa Milanom Vujotićem, koja se tereti za ranjavanje novinarke Olivere Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića.

Ljumović poslat u Spuž

Civilna zaštita Pojasa Gaze je objavila da je 52 ljudi poginulo, od kojih osmoro djece, u današnjim napadima izraelske vojske, dok je ranije bilo objavljeno da su poginule 23 osobe.
Po Civilnoj zaštiti 17 ljudi je poginulo u napadima iz vazduha na građane ispred medicinskog centra u gradu Deir al Balahu u centru Gaze. Drugi napadi dogodili su se u centru i na jugu palestinske teritorije.
Izraelska vojska saopštila je da je u Deir al Balahu ciljala jednog pripadnika Nukbe – elitne jedinice palestinskog pokreta Hamas, koji je učestvovao u „masakru 7. oktobra 2023“ u Izraelu zbog čega je i počeo rat.
Izraelska vojska je saopštila da je jedan izraelski vojnik poginuo u srijedu u gradu Kan Junisu u Pojasu Gaze kada su palestinski borci istrčali iz tunela i pokušali da ga otmu.
Vojska je dodala da nastoji da u Kan Junisu uništi više od 130 infrastrukturnih objekata Hamasa, uključujući tunel od 500 metara, lokacije za lansiranje raketa, i objekte za skladištenje oružja.
U Kataru Izrael i Hamas od početka ove nedjelje pregovaraju o postizanju primirja i oslobađanju talaca iz Gaze, ali slabi nada da će se to uskoro postići.

Pojas Gaze: U novim izraelskim napadima ubijeno 52 ljudi

Čitaoci Portala ETV sve češće se žale na ozbiljna kašnjenja autobuskog prevoza iz pravca primorja prema Podgorici. Grupa putnika koja je prevoz čekala na Cetinju tvrdi da im autobus kasnio sat i po vremena.
Kako navode, kašnjenja su postala svakodnevna pojava, a najviše problema izaziva otežan saobraćaj na pravcima iz Kotora i Tivta. Putnici ističu da se red vožnje gotovo uopšte ne postoji, što izaziva nezadovoljstvo i dodatne komplikacije za one koji zavise od javnog prevoza.
- Stajali smo na stanici sat i po, bez ikakve informacije kada će autobus stići. Ovo više nije kašnjenje – ovo je problem - kazala je jedna od ogorčenih putnica.
Građani apeluju na nadležne službe i prevoznike da reaguju i pronađu rješenja kako bi se haos u drumskom saobraćaju barem djelimično ublažio tokom ljetnje sezone.

Putnici ogorčeni: Autobusi s primorja ka Podgorici kasne i po više sati

Sto tri crnogorske nevladine organizacije, Bošnjačko vijeće i dvanaest građanskih aktivista i aktivistkinja, danas su povodom obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici odale počast žrtvama, izrazile solidarnost sa preživjelima i njihovim porodicama i iskazale protest zbog propusta crnogorskih vlastida proglase Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, uprkos prošlogodišnjoj rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacijaza koju je Crna Gora glasala.
- Sjutra se navršava 30 godina od genocida u Srebrenici, najmasovnijeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata - navode u zajedničkom saopštenju.
Podsjećaju da je prije tačno godinu dana 76 crnogorskih NVO zahtijevalo da Crna Gora proglasi Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i da obezbijedi njegovo zvanično obilježavanje, u skladu sa Rezolucijom Ujedinjenih nacija o proglašenju 11. jula za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, kao i Rezolucijom Skupštine Crne Gore o genocidu u Srebrenici iz 2021. godine i Deklaracijom Skupštine Crne Gore o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici iz 2009. godine.
Međutim, kako ukazuju, Vlada premijera Milojka Spajića i Skupština Crne Gore, kojom predsjedava Andrija Mandić ništa nijesu učinili da se to i sprovede.
- Što je još gore, nije nam poznato da su ijedan član ili članica Vlade ili poslanik ili poslanica Skupštine Crne Gore i podnijeli takvu inicijativu - navode u saopštenju.
Podsjećaju da je presudama međunarodnih i nacionalnih sudova utvrđeno da su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) od 11. do 19. jula 1995. godine, namjerno i sistematski ubili preko osam hiljada nenaoružanih Bošnjaka, starosti od 14 do 70 godina. Ubijeno je, kako navode, i preko šest stotina djece, a najmlađa žrtva je bila beba, rođena 13. jula 1995, ekshumirana iz masovne grobnice kod Srebrenice 2012. godine.
- MKSJ i Međunarodni rezidualni mehanizam osudili su 21 osobu za zločine u Srebrenici, od kojih sedam za zločin genocida, na osnovu preko 1.500 svjedočenja i oko 28.000 dokaznih predmeta. U BiH je za ista djela pravosnažno osuđena 31 osoba, od čega 14 za genocid, u Srbiji njih pet (pripadnika specijalne jedinice policije Republike Srbije “Škorpioni”), a u Hrvatskoj dvije. Međunarodni sud pravde (MSP) je, takođe, utvrdio da je u Srebrenici izvršen genocid, a da je Republika Srbija odgovorna što ga nije spriječila, iako je to mogla i morala - ukazuju.
Kako dodaju, ta se presuda svakako, osim formalno, odnosi i na Crnu Goru, koja je tada bila u državnoj zajednici sa Srbijom, ali pošto ju je napustila, formalno nije obuhvaćena presudom.
- Naglašavamo da je pitanje da li je genocid izvršen ili ne isključivo pravna, a ne politička kategorija. U utvrđivanju odgovornosti za izvršenje genocida u Srebrenici samo pred MKSJ je učestvovalo, u dvostepenim postupcima, ukupno 46 sudija iz 34 države. U donošenju presude MSP učestvovalo je 15 sudija iz različitih država. Negiranje genocida u Srebrenici znači negiranje međunarodnog sudstva - poručuju u saopštenju.
Crna Gora je, kažu, usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici 2009. godine i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici 2021. godine, kojima je taj genocid najoštrije osudila, glasala je za UN rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici i razriješila svog ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog relativizacije tog genocida.
To su, kažu, bili koraci ka sigurnijoj budućnosti naše zemlje i regiona u Evropskoj uniji zbog kojih možemo da budemo ponosni.
- S druge strane, u vlasti u Crnoj Gori danas učestvuju i srpske nacionalističke partije koje, nažalost, negiraju taj genocid i koriste svaku priliku da ponize žrtve, insistirajući na takmičenju u “žrtvovanju” na nacionalnoj osnovi. Neodgovorna potreba da se pošto-poto favorizuju srpske žrtve, dovela je do toga da Skupština Crne Gore, po hitnom postupku, u junu 2024. godine usvaja Rezoluciju o osudi genocida u Jasenovcu i nediplomatski zadaje šamar Hrvatskoj, što je ugrozilo i pregovore sa Evropskom unijom - navode u saopštenju.
Skupština Crne Gore je, kako dodaju, u proteklom periodu ignorisala zahtjev Višeg državnog tužilaštva za skidanje imuniteta poslaniku zbog govora mržnje.
- Ovo je bio zabrinjavajući incident koji ne priliči državi koja dokazuje privrženost vladavini prava u trci za članstvo u EU. Ponavljamo da se odlučno suprotstavljamo politici „zločinom na zločin“, da osuđujemo donošenje „kontra rezolucija“ i da ne želimo da nove generacije odrastaju zadojene mržnjom i osjećajem provincijalne inferiornosti koja se sukobljava sa svijetom počev od najbližih susjeda - navode.
Zahtijevaju da Crna Gora preuzme odgovornost za oblikovanje budućnosti u kojoj će nove generacije biti pošteđene novih stradanja.
- Žrtve zločina, svih vjera i nacija, obavezuju nas da se zalažemo za pravdu, istinu i pomirenje, i da stvaramo društvo koje poštuje i čuva svaku osobu, bez obzira na njenu nacionalnu, vjersku ili etničku pripadnost. Pozivamo sve da nam se pridružite 11. jula u Podgorici, u 10h, u Spomen parku civilnim žrtvama, na Pobrežju, u obilježavanju Dana sjećanja na Srebrenicu - poručuju u saopštenju.
Potpisnici/e:
1. Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević
2. Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević
3. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović
4. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Suljo Mustafić
5. Forum Bošnjaka u Crnoj Gori, Mirsad Rastoder
6. Centar za kulturu - Bihor, Semir Škrijelj
7. Alfa centar, Miloš Perović
8. Agora Femina, Maja Bogojević
9. Agencija za lokalnu demokratiju, Kerim Međedović
10. Aktivna zona, Miloš Marković
11. Alumni asocijacija Pravnog fakulteta, prof. dr Nebojša Vučinić
12. Antifašisti Cetinja, Filip Kuzman
13. Asocijacija SPEKTRA, Jovan Ulićević
14. Balkanski sektor, Aner Salihović
15. Bolja budućnost, Ahmed Bektešević
16. Bona fidae, Pljevlja, Sabina Talović
17. CAZAS, Mišo Pejković
18. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Milka Tadić Mijović
19. Centar za afirmaciju RE populacije – CAREP, Nardi Ahmetović
20. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Nevenka Vuksanović
21. Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević
22. Centar za obuku i obrazovanje, Aleksandra Radoman Kovačević
23. Centar za zaštitu i istraživanje ptica (CZIP), Jovana Janjušević
24. Centar za ženska prava (CŽP), Maja Raičević
25. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović
26. Centar za romske inicijative, Fana Delija
27. Centarza razvoj nevladinih organizacija, Zorana Marković
28. Centar za ekonomske i evropske studije (CEES), Nenad Vujošević
29. Centar za građanske slobode (CEGAS), Marija Popović Kalezić
30. Centar za multimedijalnu produkciju (CEZAM), Blagota Marunović
31. Crnogorski PEN centar, dr Adnan Čirgić
32. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Staša Baštrica
33. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, Velija Murić
34. Crnogorski ženski lobi, Aida Petrović
35. Crnogorsko filološko društvo, dr Milan Marković
36. Crnogorsko udruženje za političke nauke (MoPSA), prof. dr Olivera Komar
37. Crnogorci Danilovgrad, Alek Barović
38. Crnogorski helsinški odbor (CHO), Miodrag Vlahović
39. Djeca Crne Gore, Sabra Decević
40. Društvo crnogorskih izdavača, prof. dr Vladimir Vojinović
41. Dr Martin Schneider-Jacoby Association - MSJA, Zenepa Lika
42. Eduko centar, Almedina Dodić
43. eMDe Alijansa - Zajednica crnogorskih udruženja u Njemačkoj, Emira Mustajbasić Ličina
44. ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Danijel Kalezić
45. Građanska inicijativa "21. maj“, Rade Bojović
46. Građanska alijansa, Milan Radović
47. Gradionica, Goran Janković
48. Green Home, Azra Vuković
49. Husein Paša - Pljevlja, Denijal Geljić
50. Husein paša, mr Emir Pilav
51. Ikre, Rožaje, Velida Hodžić
52. Inicijativa mladih za ljudska prava, Amina Murić
53. Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore (Igmanska inicijativa), Andro Martinović
54. Institut za medije Crne Gore (IMCG), Olivera Nikolić
55. Institut za rodnu politiku "Dulcinea" Ulcinj, Hadixha Gjoni
56. Institut za društveno politička istraživanja „Analitico“, Ana Nenezić
57. Ipso Facto, Milena Popović Samardžić
58. Juventas, Ivana Vujović
59. Korifer teatar – Kolašin, Zoran Rakočević
60. Kuća, Pavić Radović
61. Kuća Nasleđa, Valon Kovaçi
62. LINK - Crnogorska mreža za smanjenje štete, Ranko Dacić
63. Mare Mare, Dubravka Raičević
64. Monitoring Group Ulcinj – Mogul, Xhemal Peroviq
65. Monte Lingva, Jadranka Đurković
66. Most kulture, Podgorica, Ivan Jokanović
67. Mreža za omladinski aktivizam, David Vukićević
68. Mrav, Rožaje, Munevera Sutović
69. Multimedijal, Željko Đukić
70. Naučno-tehnološki hub ZNANJE – EPISTEME, Ivan Martinović
71. Novi horizont, Ulcinj, Nazif Velić
72. Optimisti, Ana Milović Jasikovac
73. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje, Lidija Guberinić
74. Pokret za razvoj Tuzi, Mustafa Pepić
75. Poligon za žensku izuzetnost - Sofija, Rebeka Čilović
76. Prima, Aida Perović
77. Pravozastupnik, Budislav Budo Minić
78. Prazan prostor, Marija Backović
79. Prvi ženski ekološki pokret u Crnoj Gori – Ecopatriotizam, Ivana Čogurić Rašović
80. Punta institut, Ulcinj, Admir Gjoni
81. Razvoj Vranj, Tuzi
82. Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”, Elvis Beriša
83. Sigurna ženska kuća, Budislavka Mira Saveljić
84. Sistem, Neda Radović
85. Sociološki centar Crne Gore SOCEN, dr Nikoleta Đukanović
86. Socijalna pravda – Social justice, Marija Mijušković Kastratović
87. SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Plav, Esmeralda Šuvakić
88. SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – Ulcinj, Hatixhe Nelaj
89. SOS telefon Podgorica, Biljana Zeković
90. STEGA, Vladimir Nikaljević
91. Studentska organizacija Adamas
92. TNT, Dragan Lučić
93. Udruženje LBTQ žena "Stana", Ana Dedivanović
94. Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, Svetlana Dragojević
95. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vujačić
96. Udruženje pravnika Crne Gore, Branislav Radulović
97. Udruženje profesora istorije HIPMONT, Miloš Vukanović
98. Udruženje roditelja OAZA, Rasema Hekalo
99. Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava", Demir Ličina
100. Udruženje žena „Lokalni kvalitet“, Aldijana Đonović Madžar
101. Udruženje za podršku Roma i Egipćana, Berane, Sultan Beća
102. Ulcinj Info, Mustafa Canka
103. Forum mladi i neformalna edukacija - Forum MNE, Elvira Hadžibegović
104. 35mm, Darko Ivanović
Građanski aktivisti/kinje:
1. Jovana Marović, građanska aktivistkinja
2. Dina Bajramspahić, politikološkinja, građanska aktivistkinja
3. Tamara Milaš, građanska aktivistkinja
4. Dušan Pajović, ljevičarski aktivista
5. Darko Saveljić, ornitolog, građanski aktivista
6. Goran Đurović, pravnik, građanski aktivista
7. Kristina Mihailović, građanska aktivistkinja
8. Sofija Kirsanov, građanska aktivistkinja
9. Milena Bešić, građanska aktivistkinja
10. Mila Kasalica, ekonomistkinja, građanska aktivistkinja
11. Aleksandar Dragićević, građanski aktivista
12. Haxhi Lajçi, građanski aktivista

Tri decenije od genocida u Srebrenici: 103 NVO, Bošnjačko vijeće i aktivisti ukazuju da Crna Gora duguje uspostavljanje dana sjećanja

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: admir-sahmanovic