U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset, najviša dnevna od 14 do 22 stepena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sjutra sunčano, do 22 stepena

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu ili povećanu oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura biće od minus dva do devet, a najviša dnevna od 14 do 22 stepena.

Sjutra do 22 stepena

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano, uz povremeno slabu ili umjerenu visoku oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologijju, na sjeveru će tokom jutra ponegdje po kotlinama biti magle. 
 
Vjetar najčešće sjeverni, slab do umjeren, poslijepodne u sjevernim, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim predjelima, pojačan do jak. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do deset, najviša dnevna od 8 do 22 stepena.

U Crnoj Gori danas će biti sunčano, a najviša dnevna temperatura vazduha biće od 12 do 22 stepena.
Tokom jutra po kotlinama na sjeveru biće magla. Vjetar je slab do umjeren, promjenljivog smjera, a na jugoistoku ponegdje umjeren do pojačan, sjeveroistočni.

Danas sunčano, do 22 stepena

Vjernici pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti slave najveći hrišćanski praznik Vaskrs.
Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana, a hrišćani se pozdravljaju riječima Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse.
Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani se pripremaju četrdesetodnevnim postom, a katolici korizmom u istom trajanju.
Vaskrs je pokretni praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.
Za ovaj praznik vezuje se običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, što simboliše Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.
Prvo obojeno jaje, koje je po pravilu crvene boje, ostavlja se na stranu do sljedećeg Vaskrsa i pridaje mu se posebna važnost - smatra se „čuvarkućom“, odnosno zaštitnikom kuće i zdravlja. 
Crvena boja simboliše želju za zdravljem i napretkom. 
Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a vjernici idu u crkvu na pričest i misu.
Nakon crkve ljudi se okupljaju u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb.

Pravoslavci i katolici danas slave najveći hrišćanski praznik

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno, uz duže sunčane intervale.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, najčešće južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 12, najviša dnevna od 17 do 23 stepena.

Danas do 23 stepena, uz duže sunčane intervale

Jedno je sigurno, nikada nijesam u svojoj višedecenijskoj biografiji podržavao bilo koji oblik kriminala, niti ljude koji se bave bilo kojim nezakonitim radnjama. U poplavi polupismenih i pokvarenih prljavih političkih kampanja možda sam ponekad abolirao ponekoga, ali to je samo zato što sam alergičan na zloupotrebu političke borbe ad hominem i njeno spuštanje sa kompeticije idejama i ideologijom na najklasičnije primitivno blaćenje. Svaka tranzicija, bilo o kojoj zemlji se radilo, nosila je sa sobom nepravdu i tranzicijske dobitnike i tranzicijske gubitnike. Sam termin tranzicija podrazumjevao je transformaciju dokazano nefunkcionalne i gubitničke društvene svojine u, računa se, profitnu privatnu svojinu, kojom se ne socijalizuju gubici, ili da prevedem, kojom svi građani jedne države ne plaćaju iz svog džepa neracionalnosti, neposlovnost i gubitke državnih preduzeća. Što znači da privatnik ide u stečaj i likvidaciju ako nije održiv na tržištu, ne optrećujući džepove građana. U tome jeste poenta, jer je socijalizam upravo propao zato što je godinama društvo pokrivalo gubitke većine preduzeća gubitaša, što je siromašilo čitavo društvo iz godine u godinu. <h2> „Daj što daš“ </h2> Ovaj uvod je bio neophodan, jer je period tranzicije u Crnoj Gori, iako je čaj od kamilice u odnosu na sve zemlje koje su prošle tranziciju, politički korišćen da se u potpunosti kriminalizuje crnogorsko društvo. S tim da devedeste godine XX stoljeća jesu period kada je u osnovi poslovanja bio šverc, šticung, pranje poreza srpskim firmama, registracija automobila, tranzit cigareta preko Crne Gore od strane italijanskih švercera, itd. Dakle, sve „biznis“ koji je prouzokovan političkim samoubistvom Crne Gore zbog sluganjske politike Podgorice prema Beogradu i vođenja tuđih osvajačkih ratova, a koji se u normalnim okolnostima smatra kriminalnom djelatnošću. I zato mi ne pada na pamet da amnestiram tadašnju vlast, ali je zanimljivo da su oni koji su najglasniji u njihovoj kasnijoj difamaciji i kriminalizaciji, a nakon transformacije njihove politike u procrnogorsku, simbol podrške bezumnoj politici Beograda, i u onim „ratnim“ i u današnjim vremenima. Naravno, mislim na ZBCG, SNP i Demokrate.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419230412_9680a0c4652e401852f8d2b53c53d93157b54a0641bcdaed0015b06c132c859c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250419230412_9680a0c4652e401852f8d2b53c53d93157b54a0641bcdaed0015b06c132c859c" data-rendition-name="original" width="555" height="291" loading="lazy" alt="Velika plaža - Velika laža"><figcaption>Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Da pređemo na suštinu: onaj kome nije bilo jasno ko će smijeniti vlast koalicije koju je predvodio DPS, jer DPS je samo jednom imao natpolovičnu većinu da sam formira vlast, što mnogi zaboravljaju kad olako etiketiraju „bivšu vlast“, taj treba da umukne za sva vremena. Džaba su bila upozorenja, objašnjenja, sva su se ona pretvarala u prizemnu manipulaciju da se radi o „Milovim botovima“, „plaćenicima“ i sličnim biserima koja, inače, karakterišu likove poput sadašnjeg predsjednika Srbije. Kao neko kome je Crna Gora jedina partija i sam sam doživljavao gomile trivijalnih i neinteligentnih uvreda. Besplodne su bile rasprave sa onima koji su imali argument „daj da probamo da vidimo druge“, kao da treba da provjeriš što će ti se desiti ako skočiš sa desetog sprata. Daleko od toga da Crnoj Gori nije trebala promjena vlasti, ali se morala formirati kredibilna, građanska alternativa, a ne „na slijepo“ i uz pomoć crkve, kao da smo u srednjem vijeku, izabrati „daj što daš“. Gomilu pustokupljevine, željne funkcija, skupocjenih automobila, zloupotrebe vlasti, sklone nepoštovanju Ustava i zakona, začinjeno nevjerovatnim davanjem povjerenja likovima koji su se pojavili niotkuda i počeli da prodaju lilihipe naivnom puku. Ta imbecilna odlika da se daje povjerenje ljudima o kojima ništa ne znamo, koji se ničim nijesu dokazali u Crnoj Gori, samo zato što ih je neki hajvan proglasio „stručnjacima“, jer su radili u nekoj stranoj zemlji, toliko je bolesna da ne čudi što Crnogorci spadaju u najnezrelije narode svijeta koji, pored toga što imaju jednu od najdužih državotvornih tradicija, nijesu u stanju milenijum i nešto da utvrde sopstveni identitet, već se kiti tuđim, iako im preci nikada nijesu bili dio teritorije niti dio tradicije te zemlje čijim se identitetom lažno kite.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419230412_0d4376ce9f5028befb684c4a4bd7e89f262f2744d4a73e64211d17082407473d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250419230412_0d4376ce9f5028befb684c4a4bd7e89f262f2744d4a73e64211d17082407473d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Predstavnici/e civilnog sektora na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet"><figcaption>NAKNADNA PAMET: Predstavnici/e civilnog sektora na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  <h2>Spajićeve „šarene laže“</h2> Umjesto da je sadašnji premijer Crne Gore odavno pod istragom zbog nezakonitog i sumnjivog zaduživanja zemlje kao privatno lice 2020. godine, isti oni koji su ga zastupali tada i davali mu neograničeno povjerenje u kršenju zakona, danas, bez osjećaja da su saučesnici u onome što sada radi, prisjetili su se da se radi o čovjeku bez skrupula, dobrom učeniku Aleksandra Vučića, koji suspenzijom crnogorskih zakona i civilizacijskih zakona uvodi na velika vrata korupciju i kapital, koji se već dokazao u regionu kao čista pljačka zemalja u kojima je djelovao. Lex specijalis nije ništa drugo do korupcija. On jeste pravni lijek za, daleko bilo, ratna vremena, velike priorodne katastrofe, ali u regularnim okolnostima on je drugo ime za korupciju i pljačku. Njime se suspenduju svi zakoni i procedure i omogućava potpisnicima da se direktno dogovaraju i ostvaruju lične interese. Lex furtum &amp; corruptio, premijeru. Kao neko ko je dugo radio u spoljnoj trgovini, upravo na poslovima investicionih radova, ovo što radi premijer Spajić, valjda poučen sličnim načinom poslovanja predsjednika Srbije bez ikakvih posljedica, nijesam sretao u svojoj karijeri, čak ni u autoritarnim socijalističkim zemljama, a ni u arapskom svijetu, đe je firma u kojoj sam radio učestvovala na tenderima. Upravo ovo potonje daje mi za pravo da opovrgnem Spajićeve „šarene laže“ kako međudržavni ugovor sa UAE eliminiše korupciju, jer je provizija nešto što je u arapskom svijetu normalna pojava, od vrha države pa nadalje. Sve što je na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore rečeno od strane Milke Tadić, sve što su Vanja Ćalović i druge perjanice i vedete NVO u vrijeme „bivše vlasti“ izrekle u tv emisijama o ugovoru sa UAE je tačno. Ali, sve je to naknadna pamet. Koliko puta je prekršen Ustav Crne Gore u potonjih pet godina? I to bez ijedne reakcije iz tog kruga? Koliko puta su prekršeni zakoni, procedure? Jesu li reagovali na kršenje prava Milivoju Katniću, Veljoviću, na cirkus od hapšenja Jelene Perović, dok Vesna Bratić slobodno šeta sa štetom državi većom od 400.000 eura? To ne znači da zbog njihovog licemjerja neću stati u odbranu Ustava i zakona Crne Gore, Zakona o zaštiti konkurencije, Zakona o antikorupciji i svih civilizacijskih zakona i pravila, ali neću ni propustiti da im spočitam da su svojim djelovanje doveli Crnu Goru u stanje običnog teritorijalnog provizorijuma u kojem vlada bezakonje, osveta, selektivna „pravda“, samovolja, teror većine, nesloboda medija, strana medijska okupacija, itd.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419230412_445924edaeb630f4a3632c8e560c26e076135cad3502bb430610402100e37484.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250419230412_445924edaeb630f4a3632c8e560c26e076135cad3502bb430610402100e37484" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Patrijarh srpski Porfirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>PREPISAO DIO TERITORIJE CRNE GORE TUĐOJ DRŽAVI: Patrijarh srpski Porfirije Perić i Dritan Abazović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Posebno je mučno gledati Dritana Abazovića koji se kočoperi i predvodi proteste protiv prodaje dijela teritorije Crne Gore, što se odnosi na Veliku plažu pored Ulcinja. Osobu koja je bez blama prekršila član 3 Ustava Crne Gore, „Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotuđiva“, ili Krivičnog zakona, član 359, „(1) Ko silom ili na drugi protivustavan način pokuša da otcijepi neki dio teritorije Crne Gore ili da taj dio teritorije pripoji drugoj državi, kazniće se zatvorom od tri do petnaest godina“, potpisivanjem tzv. Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom. Ne znam da li je iz neznanja ili loše namjere to uradio, ili iz čistog oportunizma, ali to ga ne abolira od krivične odgovornosti. Jedino je moguće stranim ambasadama ustupiti dio teritorije, ali to je riješeno multiletarnim sporazumom u Beču, čiji su potpisnici sve države. Strana pravna lica mogu biti vlasnici dijela teritorije Crne Gore isključivo formiranjem pravnih lica u Crnoj Gori, koji bi, tako, bili nosioci vlasničkog prava kao pravni subjekti, poštujući sve propise naše države. Abazović je prepisao dio teritorije Crne Gore stranom pravnom subjektu, Beogradskoj patrijaršiji, čime je učinio krivično djelo iz člana 359. KZ i ne bi smio niđe drugo da se kočoperi do u KPD Spuž.

Lex furtum & corruptio

Šesta noć studentske blokade zgrade Radio televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici, u centru Beograda, protiče u prisustvu do sada najvećeg broja građana kojih je prije ponoći bilo više od 15.000, a očekuje se da će poslije vaskršnje liturgije, iza ponoći, gužva biti još veća.
Studenti su i večeras blokirali sve glavne ulaze u zgradu RTS, kao i sve sporedne prilaze.
I večeras su na blokadi prisutni i studenti iz Novog Pazara koji su došli da tokom vaskršnjih praznika pomognu kolegama sa Beogradskog univerziteta.
Okupljeni sve vrijeme skandiraju „Pumpaj, pumpaj“, „Studenti, studenti“, „Ko ne skače taj je ćaci“, trube i duvaju u pištaljke i vuvuzele. Uz hitove osamdesetih godina povremeno ima i pjevanja i igranja na ulicama.
Građani neprekidno studentima donose hranu, sokove, vodu i druge potrepštine. U skladu sa uskršnjim običajima mnogi studenti i građani su na ovo okupljanje donijeli kuvana jaja.
Za saobraćaj je blokirana Takovska ulica od Kneza Miloša do Svetogorske, dio ulice Ilije Grašanina i Ulice Majora Tepića, kao i Aberdareva.

Šesta noć studentske blokade RTS-a u Beogradu protiče uz do sada najveći broj građana

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: 22-stepena

Sjutra sunčano, do 22 stepena

Sjutra do 22 stepena

Sjutra do 22 stepena

Danas sunčano, do 22 stepena

Pravoslavci i katolici danas slave najveći hrišćanski praznik

Danas do 23 stepena, uz duže sunčane intervale

Lex furtum & corruptio

Šesta noć studentske blokade RTS-a u Beogradu protiče uz do sada najveći broj građana

PRATITE TVe UŽIVO