<article>U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu ili povećanu oblačnost. Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan južnih smjerova. Jutarnja temperatura biće od minus dva do devet, a najviša dnevna od 14 do 22 stepena.</article>

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu ili povećanu oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura biće od minus dva do devet, a najviša dnevna od 14 do 22 stepena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vremenska prognoza

Sunčano

22 stepena

Društvo

Sjutra do 22 stepena

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu ili povećanu oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura biće od minus dva do devet, a najviša dnevna od 14 do 22 stepena.

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas rekla je da tenzije na Zapadnom Balkanu rastu, te je zatražila da se nastavi proces proširenja bloka.
- Vidimo da tenzije rastu i definitivno moramo nastaviti s procesom proširenja, jer je to nešto opipljivo i zaista nam trebaju uspješne priče - rekla je Kalls prije sastanka Savjeta za vanjske poslove koji se održava u Luksemburgu.
Kalas nije spomenula zemlje u kojima, prema njenim riječima, tenzije rastu. Međutim, nedavno su vlasti u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini (BiH) preduzele nekoliko koraka koji su izazvali zabrinutost međunarodne zajednice zbog potencijalne secesije ovog entiteta.
Iz NATO-a su poručili da se neće dopustiti ugrožavanje mira u BiH, dok su iz SAD-a poručili da razmatraju nekoliko mogućnosti djelovanja, ističući da "ne bi trebalo doći do raspada zemlje i novog sukoba".
Takođe, tenzije između Kosova i Srbije - koje vode dijalog o normalizaciji odnosa od 2011. godine u Briselu - su visoke od 2023. godine, kada su albanski gradonačelnici preuzeli upravljanje nad četiri opštine na sjeveru, naseljene većinom Srbima.
Tenzije su kulminirale u septembru iste godine, kada je grupa naoružanih Srba napala Policiju Kosova, ubivši jednog narednika. Tokom razmjene vatre ubijena su i tri srpska napadača. Kosovo optužuje Srbiju za napad, ali Beograd negira bilo kakvu umiješanost.
Evropska šefica diplomatije takođe je rekla da je prethodne noći imala "vrlo dobru večeru s prijateljima" sa Zapadnog Balkana.
Na toj večeri, Kosovo je predstavljala vršiteljka dužnosti ministarke vanjskih poslova i dijaspore Donika Gervala. Osim što su prisustvovali večeri, njih dvije su imale i odvojeni sastanak.
Gervala je rekla da je zatražila od Kalas da Kosovo bude tretirano kao "ravnopravan i poštovan partner u svim procesima integracije".
Od zemalja u regionu Zapadnog Balkana - Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora - Kosovo je posljednje na putu ka EU.
- Evropska budućnost Zapadnog Balkana ne može biti potpuna bez Kosova, a podrška našoj zemlji je podrška za demokratsku, ravnopravniju i ujedinjeniju Evropu. Naše snažno prisustvo i angažman u regionu su izvor stabilnosti i sigurnosti za cijeli kontinent - rekla je Gervala putem objave na Fejsbuku.
Kosovo je apliciralo za članstvo u EU u decembru 2022. godine. Međutim, ovaj zahtjev još nije razmotren od vlasti u Briselu. Kosovo je takođe jedina zemlja u regionu koja nema status kandidata za članstvo.

Kalas: Tenzije na Zapadnom Balkanu rastu

Poslanicima Skupštine Srbije dostavljen je prijedlog o izboru nove Vlade Srbije, a među njima se kao nova imena, između ostalih, pominju Dejan Vuk Stanković za ministra prosvjete, Nenad Vujić za ministra pravde i Dragan Glamočić za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić zakazala je sjednicu Skupštine Srbije na kojoj će se raspravljati o novoj vladi za utorak u 10 sati.
Predloženi su:&nbsp;
Đuro Macut predložen je za predsjednika Vlade Srbije.
Siniša Mali za prvog potpredsjednika Vlade i ministra finansija;
Ivica Dačić za potpredsjednika Vlade i ministra unutrašnjih poslova;
Adrijana Mesarović za potpredsjednika Vlade i ministra privrede;
Dragan Glamočić za ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede;
Sara Pavkov za ministra zaštite životne sredine;
Aleksandra Sofronijević za ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture;
Dubravka Đedović Handanović za ministra rudarstva i energetike;
Jagoda Lazarević za ministra unutrašnje i spoljne trgovine;
Nenad Vujić za ministra pravde;
Snežana Paunović za ministra državne uprave i lokalne samouprave;
Demo Beriša za ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog;
Bratislav Gašić za ministra odbrane;
Marko Đurić za ministra spoljnih poslova;
Nemanja Starović za ministra za evropske integracije;
Dejan Vuk Stanković za ministra prosvjete;
Zlatibor Lončar za ministra zdravlja;
Milica Đurđević Stamenkovski za ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja;
Jelena Žarić Kovačević za ministra za brigu o porodici i demografiju;
Zoran Gajić za ministra sporta;
Nikola Selaković za ministra kulture;
Milan Krkobabić za ministra za brigu o selu;
Bela Balint za ministra nauke, tehnološkog razvoja i inovacija;
Husein Memić za ministra turizma i omladine;
Boris Bratina za ministra informisanja i telekomunikacija;
Darko Glišić za ministra za javna ulaganja;
Novica Tončev za ministra bez portfelja;
Đorđe Milićević za ministra bez portfelja;
Usame Zukorlić za ministra bez portfelja;
Nenad Popović za ministra bez portfelja;
Tatjana Macura za ministra bez portfelja.

Poslanicima Skupštine Srbije dostavljen prijedlog o izboru nove Vlade

Maturanti i polumaturanti će uskoro izaći na eksterne provjere znanja koje su zakazane za april i maj, a crnogorski pravosudni sistem već dvije godine nije riješio dva slučaja iz 2023. godine – curenje testova iz matematike i prepisivanje i ocjenjivanje iz CSBH jezika i književnosti.
Osnovno državno tužilaštvo još uvijek izviđa incident od prije dvije godine, kada je ustanovljeno da su maturanti u ogromnom broju prepisivali na eksternoj provjeri znanja iz maternjeg jezika. Ocjenjivači su im dali nule, ali je komisija koju je osnovao tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović ponovo pregledala radove – i dala im petice.
Na pitanja Pobjede da li je završen predmet polaganja maturskog ispita iz 2023. godine, kada su đaci zbog prepisivanja dobili nule, a onda nadležni poništili rezultate i dali im visoke ocjene, te ukoliko nije u kojoj je fazi, iz ODT Podgorica su odgovorili da je formiran i da se nalazi u postupku izviđaja.
- Zbog zaštite interesa postupka, za sada nije moguće saopštiti više detalja – kazali su iz ODT Podgorica u odgovoru koji je poslat 24. marta.
Iz tog tužilaštva nijesu odgovorili na ponovo postavljena pitanja, koja smo proslijedili ove sedmice, kako bismo imali novije informacije.
Povodom curenja testova iz matematike za polumaturante iz 2023. godine se otišlo korak dalje, pa je u Osnovnom sudu u Beranama u toku krivični protiv okrivljene R. T., iz Berana, po optužnom prijedlogu Osnovnog državnog utžilaštva u Beranama zbog krivičnog djela odavanje poslovne tajne. Iz tog suda su kazali da je glavni pretres zakazan za 29. april.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je, nakon prikupljenih dokaza, 30. avgusta 2024. godine Osnovnom sudu u Beranama podnijelo optužni prijedlog protiv test-administratorke T. R.
Iz ODT Berane nijesu odgovorili da li su istragu proširili i na druge osobe, s obzirom na precizne pravilnike Ispitnog centra koji daju uputstva o rukovanju zadacima koji se nalaze u zapečaćenim vrećicama.
<h2>Jedina okrivljena&nbsp;</h2>
Test-administratorka T. R. je zasad jedina okrivljena u ovom slučaju, iako procedure pokazuju da je čuvanje zapečaćenih vrećica odgovornost direktora škole i školskog koordinatora, te da je ona mogla da ih uzme samo pola sata prije početka ispita, a dužna je da vrećicu otpečati pred đacima. Zadaci su dospjeli u javnost sat vremena prije početka provjere znanja, pa je polumaturska provjera znanja otkazana i pomjerena za drugi datum, sa novim zadacima.
Skandal curenja testova za eksternu provjeru znanja za polumaturante je izbio 20. aprila 2023. Od tada se dogodilo sljedeće - ko je pustio u javnost testove iz matematike za eksternu polumaturu, prvo je provjeravao ODT u Rožajama, odakle je i stigla prva informacija da su testovi ,,procurili“.&nbsp;
Tamošnje tužilaštvo je nakon analize utvrdilo da se to dogodilo na teritoriji opštine Berane, a ne u Rožajama, kako je ranije postojala sumnja, pa su spisi predmeta dostavljeni na nadležnost ODT-u Berane, koji je početkom septembra 2023. utvrdio da postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. ODT Berane 7. septembra šalje SDT-u u Podgorici spise predmeta. Predmet se prošle godine ponovo vratio u ODT Berane, a tužioci u avgustu podižu optužnicu protiv jedne test-administratorke.
Sagovornici Pobjede ističu da je veoma zabrinjavajuće i to što škola u Beranama nije reagovala niti pokrenula proceduru kojom bi se razriješio slučaj, jer okrivljena test-administratorka, koju očekuje suđenje, ne može biti jedina u tom lancu. Njoj će se suditi za odavanje službene tajne jer se sumnja da je omogućila da testovi budu dostupni javnosti, umjesto da, kada je već imala uvid u njih, mimo procedura, alarmira javnost, kao što su to odgovorno učinili prosvjetari u Rožajama.
<h2>Detektori pokazali loše rezultate znanja</h2>
Do „curenja“ zadataka je dolazilo i ranije, jer su đaci uspijevali da unose telefone i slikaju testove, koje su slali u organizovane grupe kako bi se zadaci riješili.
Ovo je prvi slučaj da su nadležni osumnjičeni za curenje testova u javnost. Do ove godine su to činili učenici koji su uspijevali da prokrijumčare mobilne telefone u učionice i fotografišu zadatke koje su slali u Vajber grupe koje su imale i preko 1.000 članova. U tim grupama su, pored učenika, bili i studenti ili nastavnici, uglavnom rođaci, koji bi riješili zadatak i poslali takođe putem ove aplikacije.
Kako bi se spriječilo prepisivanje i varanje, Ministarstvo prosvjete i Ispitni centar su uveli detektore, koji otkrivaju mobilne telefone ili elektronske uređaje. Đaci su pokušali da ih sakrivaju, ali su otkriveni i oni nakreativniji koji su ih stavljali u sendviče upakovane u aluminijumsku foliju.
Nakon takve kontrole, dobijeni su realni rezultati znanja polumaturanata i maturanata – koji su bili znatno slabiji od onih koje su imale generacije prije njih. Ipak, kako je ocijenjeno iz Ministaratva prosvjete i Ispitnog centra, takvi rezultati, iako poražavajući, veoma su ljekoviti za društvo jer su omogućili da se stekne realna slika stanja.
<h2>Ocjene i dalje pod lupom</h2>
Kako bi crnogorsko društvo bilo izliječeno, neophodno je da se ukaže na odgovornost i pokažu odgovorni. U slučaju polumaturskog ispita iz matematike, okrivljena je test-administratorka, a u slučaju skandaloznih prepisivanja i još goreg ocjenjivanja testova iz CSBH jezika i književnosti, nema pomaka od 2023. godine.
Prvo je taj slučaj ispitivalo Specijalno državno tužilaštvo - da li je i ko u Ministarstvu prosvjete, Državnoj komisiji za maturski ispit, ali i među test-administratorima, koordinatorima i direktorima srednjih škola nezakonito postupao u slučaju prepisivanja na eksternom testiranju iz predmeta CSBH jezik i književnost. Nakon godinu, prebačen je u ODT-u gdje je, kako smo naveli, i dalje u fazi izviđaja.
Skandal je obilježio završetak te školske godine kada je utvrđeno da je više od 500 učenika prepisivalo, zbog čega im je komisija dala nule. Pod pritiskom javnosti, tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je odlučio da formira novu komisiju koja je ponovo ocjenjivala testove - i đacima dala visoke ocjene. Vojinović je angažovao nove ocjenjivače koji nijesu obučeni za taj posao.
Polaganje maturskog ispita su pratili i protesti. Prvo su nezadovoljni učenici i roditelji „upali“ u Ispitni centar, zato što su ocjenjivači dali nule nakon što je utvrđeno da su prepisivali. Nadležni su popustili pred roditeljima i učenicima, koji su tom prilikom vrijeđali ocjenjivače i zaposlene Ispitnog centra – i priznali da su prepisivali, ali nijesu odustajali od zahtjeva za visokim ocjenama.
Ministar Vojinović je tada odlučio da se testovi ponovo pregledaju, što su ocjenjivači odbili, nakon čega je Vlada smijenila rukovodstvo Ispitnog centra, a oformljena je nova komisiju za ocjenjivanje koja je đacima dala visoke ocjene.
Onda je uslijedio protest ispred Ministarstva prosvjete – protestovali su i nastavnici i roditelji, koji su od Vojinovića tražili da se sačuva dignitet nastavnika i smatrali da su djeca, koja su regularno radila testove, sada diskriminisana.
Polumaturanti i maturanti se spremaju za nove provjere znanja, a država nije riješila dva prošlogodišnja skandala.
Ti predmeti bi trebalo, s jedne strane, da budu upozorenje nadležnima da ne otvaraju vrećice mimo procedura, slikaju testove i šalju ih u javnost. S druge strane, ignorantski odnos sistema prema ovim radnjama može da bude i zeleno svjetlo da se nastavi sa dosadašnjim radnjama za koje posljedice ili ne trpi niko, ili ih snose najniži u hijarerhiji.

Ministrove petice tužilaštvo izviđa dvije godine

Ako nemamo primjenu Zakona o bezbjednosti u saobraćaju onda nemamo ništa, možemo ga ostaviti napola, ili dovesti do savršenstva - kazao je instruktor vožnje Predrag Obradović u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E,.
Očekivanja su, kaže Obradović, da će novi Zakon o bezbjednosti saobraćaja doprinijeti bezbjednosti i poboljšanju u kvalitetu saobraćaja, &nbsp;je auto škole idu ka tome cilju da smanje broj nezgoda.&nbsp;
- Iskreno se nadamo da ćemo oko ovoga Zakona malo više popričati, imati javne rasprave i naći zajedničko rješenje, a &nbsp;svima je taj jedan cilj isti, da smanjimo broj stradalih na putevima Crne Gore - rekao je Obradović.
Smatra da izmjene Zakona mogu donijeti neophodna poboljšanja, a naročito izmjena u djelu da se mladim vozačima &nbsp;ograniči upravljanje motornim vozilom snagom većom od &nbsp;80 kilovati.
- Nema dodatnih smjernica za instruktore vožnje, jer mi odavno već ovaj Zakon imamo zapisan u autima, poštujemo zelena svijetla, ograničenja, pojas, alkohol, narkotike, mi to odavno već sve poštujemo, tako da što se tiče novog zakona na nas neće uticati - istakao je Obradović.
Nijesu, kako tvrdi, problem zakonska rješenja i propisana kaznena politika,već primjena zakonskih rješenja, &nbsp;zato novi Zakon, je moguće ostaviti napola ili dovesti do savršenstva.
Obradović ističe da koliko god da se propišu oštre kazne za vožnju pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, može da se primijeni puta dva.
- Ako nemamo primjenu Zakona o bezbjednosti u saobraćaju onda nemamo ništa. Moramo da vodimo računa da kad budemo ovaj Zakon na javnu raspravu stavljali da ne bude prepisivanja iz regiona. Ako hoćemo.da uđemo u Evropsku uniju mi treba da primjenimo evropske direktive, ali ne treba da bude puko prepisivanje, a u Evropi je potpuno druga kaznena politika, jer je tamo uvezan i policajac, i poslodavac, i sudija - zaključio je Obradović.

Obradović: Svi imamo isti cilj - da se smanji broj stradalih na putevima Crne Gore

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Sjutra do 22 stepena

Tagovi

Kalas: Tenzije na Zapadnom Balkanu rastu

Poslanicima Skupštine Srbije dostavljen prijedlog o izboru nove Vlade

Ministrove petice tužilaštvo izviđa dvije godine

Obradović: Svi imamo isti cilj - da se smanji broj stradalih na putevima Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO