U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa kišom, a ponegdje i pljuskovima.
Lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi.
Na sjeveru, u višim planinskim predjelima i slab snijeg i susnježica.
U popodnevnim satima ili krajem dana postepen prestanak padavina, na jugu i smanjenje oblačnosti.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, na udare ponegdje veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 17, a najviša dnevna od pet do 20 stepeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danas pretežno oblačno sa kišom

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa kišom, a ponegdje i pljuskovima. 
 
Lokalno su mogući i izraženiji pljuskovi. 
 
Na sjeveru, u višim planinskim predjelima i slab snijeg i susnježica. 
 
U popodnevnim satima ili krajem dana postepen prestanak padavina, na jugu i smanjenje oblačnosti. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, na udare ponegdje veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 17, a najviša dnevna od pet do 20 stepeni.

Sjutra pretežno oblačno sa kišom

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je ujutru po kotlinama moguća magla, a poslijepodne se ponegdje očekuje umjeren razvoj oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do 14, najviša dnevna od 13 do 24 stepena.

Danas pretežno sunčano

Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo do potpuno oblačno, mjestimično sa slabom kišom, a lokalno je moguć i pljusak sa grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, više izgleda za padavine u južnim i centralnim predjelima.
Ponegdje će duvati umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od tri do 16, a najviša dnevna od deset do 23 stepena.

Sjutra oblačno, mjestimično slaba kiša

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo vrijeme, a najviša dnevna temperatura iznosiće 24 stepena. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na jugu će biti dužih sunčanih intervala. 
 
Navodi se da će prijepodne uglavnom biti suvo, dok je od sredine dana mjestimično moguća kiša ili pljusak sa grmljavinom. 
 
Na sjeveru ujutru, po kotlinama moguća kratkotrajna magla ili niska oblačnost. 
 
Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera, u noćnim satima ponegdje umjeren sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od dva do 14, najviša dnevna od 13 do 24 stepena.

Sjutra promjenljivo, do 24 stepena

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na jugu će biti uglavnom suvo ili uz rijetku pojavu kratkotrajne kiše u popodnevnim satima.
Na sjeveru se ujutru očekuju magla ili niski oblaci, tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, dok će od sredine dana mjestimično biti uslova za kišu i grmljavinu.
Duvaće uglavnom slab do umjeren vjetar, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od jedan do 14, a najviša dnevna od 14 do 25 stepeni.
U Podgorici se prijepodne očekuju duži sunčani periodi, u drugom dijelu dana više oblaka, moguća je i kratkotrajno slaba kiša.
Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha biće oko 13, a najviša dnevna do 24 stepena.

Sunčano tokom većeg dijela dana, popodne moguće naoblačenje

U južnim predjelima Crne Gore sjutra će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na jugu će biti uglavnom suvo ili uz rijetku pojavu kratkotrajne kiše u popodnevnim satima. 
 
Na sjeveru se ujutru očekuju magla ili niski oblaci, tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, dok će od sredine dana mjestimično biti uslova za kišu i grmljavinu. 
 
Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 14, najviša dnevna od 14 do 25 stepeni.

Sjutra promjenljivo, do 25 stepeni

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a u drugom dijelu dana promjenljivo oblačno i uglavnom suvo.
Na sjeveru umjereno do pretežno oblačno, ponegdje sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, ujutru ili prijepodne ponegdje umjeren do pojačan sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od četiri do 16, a najviša dnevna od 12 do 25 stepeni.

Danas pretežno sunčano, na sjeveru ponegdje kiša

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 24 stepena.
Na jugu više sunčanih intervala, a na sjeveru krajem dana i tokom noći ponegdje slaba kiša.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 13, a najviša dnevna od 15 do 24 stepena.

Danas promjenljivo oblačno, do 24 stepena

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 24 stepena.
Na jugu više sunčanih intervala, a na sjeveru krajem dana i tokom noći ponegdje slaba kiša.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 13, a najviša dnevna od 15 do 24 stepena.

Sjutra promjenljivo oblačno, do 24 stepena

Kad god Crna Gora ostvari ili je na pragu da ostvari neki dobar rezultat u procesu evropskih integracija i približimo se projektovanom članstvu u EU 2028. godine, pojavi se predsjednik Skupštine Andrija Mandić, njegova koalicija, i pokušava se stvoriti novi konflikt, koji bi onda ugrozio proces integracija - kazao je za Antenu M predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanja Zlatko Vujović.
Vujović je, komentarišući reakciju Mandića povodom izjave ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope da treba podržati članstvo Kosova u ovom tijelu, kazao da tako gleda i na ovu stvar.
- Čini mi se jasan, makar je tako komuniciran sa crnogorskom javnošću, dogovor, gdje je naglašeno da neće doći do promjena u spoljnoj politici Crne Gore. Šta to znači? To znači da se neće dovoditi u pitanje priznanje Kosova, diplomatski odnosi sa Kosovom, saradnja sa Kosovom kao saradnja susjeda i dvije međunarodno priznate zemlje. Potvrda takvog mog uvjerenja jeste i imenovani ambasador Crne Gore na Kosovu, u Prištini. Naravno, formalno je to uradio predsjednik Crne Gore, ali je sve to bilo urađeno unutar onih kvota partijskih, kako su imenovani diplomatski predstavnici Crne Gore, a Demokratski front nije pravio problem oko toga da Crna Gora ima ambasadora na Kosovu. Ne vidim što je problem u toj diskusiji gospodina Ibrahimovića - kaže Vujović.
U odnosu na navod iz Mandićeve objave na Iksu da je Ibrahimović pokušao da Crnu Goru skrene s evropskog puta, te upitan zbog čega bi glasanje za Kosovo to značilo, smatra da se radi o Mandićevoj prijetnji.
- Da ukoliko se eventualno dovede u pitanje ta politika ispunjavanja stalno novih radikalnih zahtjeva Demokratskog fronta, ako se od toga odustane, u tom slučaju on će blokirati proces evropskih integracija - kazao je Vujović.&nbsp;
Prvo, kako navodi, Mandić nema snage da blokira proces evropskih integracija.
- To je svima jasno. Samo njegova koalicija može da ispadne iz vladajuće koalicije i da se dođe do prekompozicije. Toga je gospodin Mandić više nego svjestan i neće povući nijedan potez, on može ovako da prijeti i da na liniji blefa pokuša da ostvari uticaj. Međutim, ono što se dešava između Crne Gore i Hrvatske, to je da se stavovi dviju zemalja sve više približavaju i da se približavamo mogućem dogovoru koji bi značio i deblokadu poglavlja koje se tiče spoljnih odnosa. To vjerovatno stvara nervozu u redovima onih djelova vladajuće koalicije koji imaju zadatak da blokiraju proces evropskih integracija - istakao je Vujović.
Stvarno tu, kako dodaje, vidi Mandića, bez obzira na to što on u razgovorima sa diplomatskim predstavnicima zemalja država članica EU stalno šalje poruke da je on upravo taj koji će uraditi sve za evropske integracije.&nbsp;
- Međutim, s druge strane, preko svojih satelita, saveznika, partnera radi sve da se to ne desi - navodi Vujović.
Vjeruje da je postojao neki razlog koji možda javno nije dostupan zbog kojeg se Mandić osjetio ugroženim.&nbsp;
- Da li su to unutarkoalicioni odnosi, unutarpartijski, da li je to možda reakcija zvaničnika iz Beograda koji smatraju da Mandić nije dovoljno lojalan u odnosu na neke druge i da na neki način više vodi računa o nekim svojim partikularnim interesima nego o interesima zvaničnog Beograda, to mi ne možemo znati, ali je činjenica da je prilično uznemiren i osjeća se nesigurno da je morao ovakvu stvar javno komunicirati - smatra Vujović.&nbsp;
Mogao je on, prema njegovim riječima, sve ovo uraditi unutar koalicije.
- Javno komuniciranje je pranje, da kažemo, od odgovornosti u odnosu na ono što je uradio, to jeste da postoji neka vrsta neformalnog ili formalnog dogovora da se ovakve stvari dešavaju, tako da iznenađuje reakcija Mandića oko diskusije gospodina Ibrahimovića, a takva reakcija je izostala kada su imenovali ambasadora Crne Gore na Kosovu - podsjeća Vujović.
To je, kako ocjenuje, neobjašnjivo jer mnogo je veći čin to što ste priznali Kosovo i nije bilo povlačenja priznanja, kao što su najavljivali lideri Demokratskog fronta.&nbsp;
- Ne samo što ste niste povukli priznanje nego ste imenovali ambasadora, što znači da naglašavate značaj koji Kosovo ima za Crnu Goru, a samim tim definišete odnos prema Srbiji. Činjenica da Crna Gora i ova vlast podržavaju nezavisnost Kosova, to znači da su naše pozicije suprotstavljene pozicijama zvaničnog Beograda. I Mandić je pokušavao tu da pliva, ali očigledno je dobio po prstima i pokušava sad da smanji štetu kojoj je bio izložen - ističe Vujović.
Na podsjećanje da je Ibrahimović bio na meti kritika zbog izbora Ranka Krivokapića za savjetnika, Vujović kaže da su reakcije Mandića i Kneževića isprovocirane pregovorima između Hrvatske i Crne Gore i da je to ključna stvar.
- Oni su izazvali krizu i radiće sve da ta kriza traje, odnosno da put ka EU bude blokiran i da se ne ostvari cilj 2028. godine i upravo je to - to, jer očigledno da gospodin Ranko Krivokapić je, ako je suditi po onome što vjeruje gospodin Milan Knežević, makar je iznio to u Skupštini Crne Gore, označen kao neko ko može doprinijeti i ubrzati pregovore sa Hrvatskom i dovesti ih do uspješnog kraja. Očigledno u redovima DF-a i prosrpsko-ruskog bloka vlada velika uznemirenost oko tog pitanja, pa vjerovatno i ima osnova u tim njihovim uvjerenjima da ne ide baš dobro za njihovu ideju blokade procesa pridruživanja - rekao je Vujović.
Smatra i da opozicija treba u nekim pitanjima koja se tiču integracija da preuzme inicijativu.
- A to znači da, kad govorimo o izbornoj reformi, opozicija je ta koja treba da gura procese, taj proces je u funkciji i koristi prije svega onih koji su u opoziciji. U međuvremenu ne može opozicija da predvodi svaki od procesa pridruživanja, jer po definiciji oni pripadaju izvršnoj vlasti. Ali recimo u izbornoj reformi oni treba da budu ti koji nose proces, koji ga iniciraju, koji ga guraju i na taj način šalju poruku Evropskoj uniji da su oni taj partner, a ne recimo Demokratski front - kazao je Vujović.
I na taj način, prema njegovim riječima, mogu da učine sebe poželjnijim partnerom od makar dijela onih koji su na vlasti.&nbsp;
- Opozicija je pasivna, uglavnom reaktivno reaguje, umjesto da bude nosilac procesa. Ima nekih pojedinaca, da kažem izuzetaka, koji su veoma aktivni, koji šalju dobre poruke, ali jednostavno to nije dovoljno. Oni moraju pokazati da su zreli i sposobni za vođenje javnih funkcija i politike, nego što je to trenutno vladajuća koalicija. Meni se čini da i pored truda propuštaju puno prilika - zaključio je Vujović.

Vujović: Mandić se osjetio ugroženim, na liniji blefa pokušava da ostvari uticaj

Nije samo pitanje može li Joković tri puta u SNP-u, što je naslovom problematizovao jedan dnevni list. I to dobri Joko koji je svoje nezahvalne saradnike rasporedio diljem izvanredno plaćenih mjesta u skupštini, ministarstvima,plantažama.... Nezahvalnici jedni hoće da se bave sitnim detaljima Statuta, koji sprečava da neko bude izabran po treći put na mjesto čelnika partije. <h2>U RTCG Raonić može tri puta nezakonito</h2> Ne znaju oni što je žrtva za javni interes, vladavinu prava i medijske slobode - kao članovi Savjeta RTCG kojii pored optužnog predloga i sudskih procesa i dalje istrajavaju na povjerenju i divljenju Borisu Raoniću koji je postigao svjetski rekord u nelegalnim izborima. Ovih je dana članica Savjeta Amina Murić izjavila da je ponosna na njihov izbor i da su optužni predlog, nekoliko krivičnih u fiokama, mnogobrojne parnice u sudovima, u stvari, zavjera ostalih medija, dokonih zlica, sumnjivog tužilaštva, a od juče i Evropskog parlamenta koji sprečavaju RTCG na putu ponosa, Savjeta i Raonića.... Amina je sa velikom radošću i beslovesnim osmjesima interpretirala pogrešne podatke koji su joj bili otkucani. U nekim momentima se nije znalo da li je urednica emisije intervjuiše ili giliće. Atmosfera je bila toliko opuštena da niko nije primijetio da je sopstvena produkcija 30 posto veća u odnosu na predkorona period, iako je prošle godine u martu, u interpretaciji Raonića,u emisiji Naglas bila veća 50 posto, što znači da bilježimo pad na godišnjem nivou. Naravno, ako još iko vjeruje u statističke tlapnje, brojke i deskripcije kojima se u obmanama služi Raonić i njemu vjerni članovi Savjeta. Ako je vjerovati Amini, povjerenje je skočilo na 50 posto, što se opet ne bi reklo iz istraživanja Ipsosa i RTCG đe u prvih pet institucija nema RTCG. I đe sa 50 postovodi po povjerenju SPC, organizacija koja piše novokomponovanu istoriju i svetačkim plaštom kani zagrnuti još jednog ratnog zločinca. <h2>Glasanje o odlukama Suda</h2> Budući da članovi Savjeta i dalje misle da su žrtve nečistih sila - da im pojasnimo što su radili i višekratno zabrljali. Gotovo pokajnički su,prilikom ponovnog nelegalnog reizbora 1. juna 2023, šef Pravne službe RTCG i advokatica RTCG rekli da od prijema pravosnažne presude Raonić više nije generalni direktor. To je bio poziv za još jednu izbornu mobu u kojoj se na osnovu starih dokumenata donijela nova odluka koja je istovjetna kao i ona koju je sud poništio. Apsurd - jeste.Neozbiljnost - jeste. Zloupotreba službenog položaja - jeste. Po pravnicima i advokatima RTCG Raonić je prestao biti direktor u momentu kad je poštar ušao u zgradu RTCG ili kad su naglas pročitali Odluku Višeg suda. Pošto su bili upoznati sa Odlukom Višeg suda i "potrebnom procedurom" članovi Savjeta RTCG su glasali za Odluku o poništenju Odluke o imenovanju generalnog direktora. Pravnici su savjetovali Drljevićev Savjet da glasaju o Odluci Višeg suda. To znači da mogu i da ne glasaju ili da ne ispune kvorum. Možda je ta moć - plod nespretne i neznavene interpretacije Raonićevih pravnika - dovela Drljevića u stanje đe mu sud nije dovoljno uvjerljiv. Konta - ako ja mogu da glasam o odlukama suda onda to i nije neki sud. U stvari, Savjet je na sjednici morao da razriješi Raonića na osnovu člana 53 Zakona o nacionalnom javnom emiteru koji predviđa da se generalni razrješava zbog kršenja Zakona. Ako generalnomu opisu posla stoji da se stara o tome da RTCG posluje u skladu sa Zakonom, a drži sebe nelegalno par godina, onda on svakako krši zakon, čak i da pretpostavimo da ga je Savjet spontano izabrao, bez lobiranja i političkog uticaja visokih dužnosnika zainteresovanih za uredjivacku i kadrovsku politiku. Najbitnije u svemu je da taj isti član kaže da u slučaju razrješenja zbog kršenja Zakona ta osoba ne može biti kandidat na sljedećim izborima. Zato se Raoniću nije napuštalo mjesto i pored već tada aktivnog lobiranja da se kriterijumi spuste na pet godina pa da shodno Čarapićevom i Raonićevom sistemu mediokritetskih vrijednosti pozicije u institucijama zauzimaju okašnjelidiplomci, plagijatori i popovi ponavljači. Ako vam sve ovo liči na institucionalnu tugovanku i rugovanku, potpuno ste u pravu. Ako vam liči na sprdnju, takođe ste u pravu.... <h2>Razrješenje je eliminacija</h2> No, ipak na Portalu RTCG, pod Odluka o poništavanju odluke o imenovanju generalnog direktora piše i Odluka o razrješenju GD. Istina, samo u titlu, malo sakriveno, kad se pređe mišem. Ako je Raonićev mandat poništen, sve pravne posljedice njegove "vladavine," nestaju. To znači da radno iskustvo nije stečeno po zakonu, pa Raonić nema iskustvo za treći nelegalni mandat izboren na lakirovki od intervjua 31. avgusta 2024. Ako je razriješen, a morao je biti, onda nije ni mogao da se javi na konkurs iz jula 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051607050_306f03187d63e28149a955352478ec296564678ee384ddf7dd59aac73d2d23d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051607050_306f03187d63e28149a955352478ec296564678ee384ddf7dd59aac73d2d23d7" data-rendition-name="original" width="820" height="500" loading="lazy" alt="RTCG"> </figure>  Usput budi rečeno, konkurs je raspisan pošto je Raonić htio da "rastereti" RTCG (dao ostavku, pa biran za VD), pa je na brzinu iskoristio Raonićev zakon pisan Čarapićevom rukom da ponovo osvoji mjesto predviđeno za - Raonića. U stvari, Raonić i Savjet su bježali od pravosnažnih odluka Višeg suda koji su potvrdili nelegalni izbor iz juna 2023. godine po tužbama Markovica i Čovića. Ako sudstvo baš ovako lako prelazi preko bjezanja od njihovih pravosnažnih odluka , onda smo još u većem problemu od obmana Raonića i Savjeta. Naravoučenije je.... Ako prekršite zakon, pred samo donošenje pravosnažne odluke Suda poništite nezakonitu odluku i ponovo je donesite. Osim efekta apsurda i sprdnje, djelovanje Raonića i Savjeta donosi i sasvim mjerljive finansijske rezultate, tj. štetu.Među njima su najsvežiji podjela stanova po dotiranim cijenama i nagrađivanje pojedinaca koje je nelegalno zaposlio nelegalni Raonić i koji nemaju pojma o tome što je javni interes. Na rang listi se nalazi nekoliko pojedinaca sa par godina staža u RTCG, koji su najviše prepoznati po uređivanju programa i portala shodno Raonićevim prohtjevima i sprovođenju tendera u skladnom krugu biranih ponuđača, čak i iz familije. <h2>Ponos, znanje, karakter, zakon</h2> Zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju se nastavlja. RTCG je za crnogorsko sudstvo i tužilaštvo tačka dokazivanja sposobnosti za ispunjenje evropskih mjerila. Jer džabe je tražiti dim iz devedesetih, a da ne vidite one koji sagorijevaju institucije sad i ovdje. A da može bolje čulo se i u programu RTCG (Naglas, 5.maj 2025). - Mogu zakoni da budu pravno perfektni, ako ljudi koji primjenjuju zakon nisu profesionalci i nisu edukovani i nemaju karakter, onda je on mrtvo slovo na papiru - kazao je advokat Lutovac. Ako je članovima Savjeta išta ostalo od ponosa i karaktera, neka razriješe Raonića i daju ostavke. Pretpostavljam da će Sud to znati cijeniti na ročištu 6. juna 2025.

Ponosno gaženje zakona

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović uputio je listu zahtjeva rukovodstvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u kojoj, kako saznaje Portal ETV, traži da mu dostave informacije o broju zapošljenih i angažovanih u tom preduzeću, te da za svako novo zaposlenje zatraže saglasnost njegovog resora i uz to dostave obrazloženje i razloge zašto je ono potrebno.
Na taj korak se odlučio zbog činjenice da se očekuje lošiji finansijski rezultat u 2025. godini.
Šahmanović je u dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, naveo i da od rukovodstva kompanije očekuje da ih informišu prije donošenja svih strateških odluka koje imaju veliki finansijski i poslovni uticaj.
U dopisu koji je naslovljen na predsjednika Odbora direktora, funkcionera Nove srpske demokratije (NSD) i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Milutina Đukanovića i izvršnog direktora Ivana Bulatovića, Šahmanović traži Operativni izvještaj - pregled ključnih aktivnosti u pogledu proizvodnje i snabdijevanja, kao djelatnosti koje obavljaju shodno Zakonu o energetici. Traži i Finansijski izvještaj - uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima, kao i podatke o realizovanim donacijama. Ministar traži i Izvještaj o investicijama i razvojnim projektima - odnosno podatke o realizovanim i planiranim projektima.
- Imajući u vidu većinsko vlasništvo države Crne Gore u strukturi Vašeg društva posebno je značajno da raspolažemo podacima o tome da li je osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka Vašeg društva usled najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza. U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - naveo je ministar u dopisu u koji je Portal ETV imao uvid.
Šahmanović je upozorio i na obavezu koju EPCG ima u pogledu obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja krajnih kupaca u Crnoj Gori - naročito jer su za ovu godinu planirani radovi na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja i obustavi proizvodnje.
- U vezi sa tim potrebno je da nas informišete kako teku radovi i do kad, kao i da li ste obezbijedili, odnosno kupili električnu energiju za period trajanja obustave, i po kojoj cijeni. Izvještavanje o realizaciji ekološke rekonstrukcije prema Ministarstvu treba da bude na mjesečnom nivou, do petog u mjesecu za prethodni mjesec - napisao je Šahmanović.
Naveo je da bi Ministarstvo trebalo da raspolaže podacima o tome je li osigurano nesmetano poslovanje u pogledu finansijskih izdataka EPCG usljed najavljene obustave prozvodnje, kako u pogledu redovnih obaveza - u smislu isplata plata poreza i doprinosa, tako i u pogledu nabavke električne energije i izmirenja kreditnih i drugih obaveza.
- U vezi sa tim potrebno je da nam dostavite jasan pregled svih aktivnosti i novčanih tokova po navedenom pitanju - dodao je Šahmanović u dopisu.

Šahmanović poslao listu zahtjeva EPCG: Traži da ne zapošljavaju bez njegovog znanja i da važne odluke ne donose bez konsultacija sa Ministarstvom

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: vremenska-prognoza

Danas pretežno oblačno sa kišom

Sjutra pretežno oblačno sa kišom

Danas pretežno sunčano

Sjutra oblačno, mjestimično slaba kiša

Sjutra promjenljivo, do 24 stepena

Sunčano tokom većeg dijela dana, popodne moguće naoblačenje

Sjutra promjenljivo, do 25 stepeni

Danas pretežno sunčano, na sjeveru ponegdje kiša

Danas promjenljivo oblačno, do 24 stepena

Sjutra promjenljivo oblačno, do 24 stepena

Vujović: Mandić se osjetio ugroženim, na liniji blefa pokušava da ostvari uticaj

Danas pretežno oblačno sa kišom

Ponosno gaženje zakona

Šahmanović poslao listu zahtjeva EPCG: Traži da ne zapošljavaju bez njegovog znanja i da važne odluke ne donose bez konsultacija sa Ministarstvom

PRATITE TVe UŽIVO