Red je, ako ljudi čitaju, i žele to, povijesne izvore i istorijsku literaturu, temeljno analizirati, pored ostaloga, i uzeti u obzir ono što je bitno. Zapravo, &nbsp;ono što kompetentni relavantni isti o tome svjedoče , savremenici, izvori i dobro upućeni, vremena toga, kad je Crna Gora bila već dugo, žrtva nasilne aneksije, odnosno, prisajedinejnja Crne Gore Srbiji od 1918. godine.
&nbsp;O tome je, pored ostalih, pisao je i znameniti komunista, hrvatski revolucionar, &nbsp;književnik, publicista, novinar i pisac, rodjen u Trstu, &nbsp;Otokar Keršovani, u knjizi "Povijest Hrvata", koju je pisao na političkoj robiji, na izdržavanju političke kazne od deset godina robije u Sremskoj Mitrovici, a koga su kao ponovnog robijaša ubile, zlikovački, zbog odmazde besmislene, Pavelićeve &nbsp;ustaše 1941.godine.&nbsp;
Otokar Keršovani, hrvatski intelekektualac je, a to se u Crnoj Gori slabo zna, jasno je napisao u zatvoru dok je bio, da je Crna Gora bila prisajedninjena, nasilno 1918 Kraljevini &nbsp;Srbiji ,potom &nbsp;SHS (nikakvog dobrovoljnog ujedinjenja tada bilo nije) i on jasno govori da su "omladinci", predvodjeni Markom Dakovićem i ostalima, kao prosta agentura srpske vlade i poslanici tzv. PODGORICKE SKUPSTINE uradili, bespravno i likvidirali državni suverenitet i nezavisnost Crne Gore.&nbsp;
Znameniti Otokar Keršovani u knjizi" Povijest Hrvata" (posthumno objavljena u Rijeci, 1972), kazuje da je velikosrpska hegemonistička klika pobijedila 1918., i da je žrtva te imperijalne politike bila i Crna Gora.
O tome,na strani 102, navedene knjige, znameniti Otokar Keršovani, navodi da je bjelaška omladina., odnosno, kako on piše 1918. godine, "tzv. omladina (s direktnim agentima Srbije) nasilno je i protiv volje većine crnogoskog &nbsp;naroda provela prisajedinjenje Crne Gore Srbiji".&nbsp;
Elem. Jasno, Keršovani piše, navodi, između dva svjetska rata, očiglednu činjenicu, da je Crna Gora bila žrtva nasilne aneksije od stane Srbije. To je činjenica, a Keršovani, kao savremenik i &nbsp;svjedok, znalac tog vremena, svjedoči o tome uvjerljivo tačnom istorijskom konstatacijom.&nbsp;
Zato, apeluem da se ne mijenja odredba člana 1 o statusu potomaka dinastije Petrovic Njegoš. Jer je to lažiranje istorije. I pozivam konvertita nažalost poslanika PES-a, bivšeg službenika vlada ranijih Crne Gore gospodina Gordana Stojovića da se očita. Jedno je nekad tvrdio - a danas suprotno tome. Jednom je morao pričati neistinu, prije ili sada, a danas je priča zbog ličnog profita.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Hrvatski rodoljub, revolucionar i komunista Otokar Keršovani tvrdio je da je Crna Gora 1918. bila žrtva nasilne aneksije

Nova srpska demokratija (NSD) je stranka koja baštini takozvane vrijednosti kolaboracije iz Drugog svjetskog rata, onih koji su sarađivali sa fašistima - ocijenio je predsjednik Regionalne akademije za razvoj demokratije.Balša Božović.
On je, u izjavi za Antenu M, naglasio da je svako pomirenje &nbsp;njihovom narativu spin da se pomire žrtva i dželat.
- Mislim da je to samo još jedna provokacija. I ona je smišljena iz iste kuhinje iz koje i PES predlaže brisanje riječi nasilne, SNP sa njihovim prijedlogom o ujedinjenju i s druge strane Vučurović iz NSD-a, koji govori da treba sve to da se izbriše i da se to ne pominje, a sve u duhu pomerenja. Ne. Desila se jedna nasilna aneksija, anšlus, gdje je jedna vojska okupirala drugu državu - naveo je Božović.
Mogu, kaže, oni da je nazivaju bratskom - ali nijedna bratska to ne bi uradila.
- Ukinula je državu Crnu Goru, protivpravno smjenila njenu dinastiju i njen ustavni poredak. Napravila jednu lažnu skupštinu, koju se danas ne bi libio ni Mandić i to društvo ponovo da naprave, i od Crne Gore napravili Srbiju - istakao je Božović.
Božović smatra da je ovo samo još jedna provokacija koja se dešava da bi se društvo u Crnoj Gori podijelilo.
- Dakle, svako pomirenje je zapravo podjela i, s druge strane, mislim da je to u duhu onoga što se u Beogradu odavno obećava na raznim mjestima oko kabineta predsjednika Srbije. Dakle, da Crna Gora ne može da izađe iz srpskog zagrljaja, odnosno velikosrpskog zagrljaja i to je nešto što se svakodnevno dešava. To rade i Mandić, i Vučurović, i Knežević, i Joković i mnogi drugi. Mislim da će tih pritisaka da bude u narednom periodu još više, baš kao što je Krivokopić najavio kapelu itd. Dakle, sijaće se te stvari koje će praviti tenzije u crnogorskom društvu da bi se Crna Gora sklonila iz evropskog zagrljaja i vratila u što jači velikosrpski zagrljaj - smatra Božović.
Od crnogorskog društva zavisi, zaključuje Božović, da li će se oduprijeti zagrljaju u kom ne želi da bude ili ne.

500x500

Božović: Mandić se ne bi libio ni danas da organizuje lažnu skupštinu iz 1918, biće još pritisaka da se Crna Gora skloni iz evropskog zagrljaja

Prijedlog izmjena i dopuna zakona o statusu dinastije Petrović Njegoš je još jedan perfidan pokušaj prekrajanja crnogorske istorije - ocijenio je istoričar Vukota Vukotić u razgovoru za Portal ETV nakon što su poslanici vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović i Miloš Pižurica Skupštini Crne Gore dostavili dokument kojim, pored ostalog, nastoje izbrisati prefiks „nasilna“ u odnosu na aneksiju Crne Gore 1918. godine.
Tada je Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca. Srpski agenti koji su poslati u Podgoricu su proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ uprkos činjenici da je postojala redovna crnogorska narodna skupština - i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom države, i uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.
Vukotić, kako je naglasio u razgovoru za Portal ETV, odavno govori da nije u pitanju revizionizam - jer to znači ispravljanje na osnovu novih činjenica, već da se radi o brutalnom prekrajanju fakata.&nbsp;
- Pokušaj da se iz zakona izbaci kvalifikacija nasilna aneksija još jedan je u nizu od trenutne vladajuće koalicije koja visoko na svojoj agendi ima rastakanje istorijskih činjenica i prepravljanje crnogorske prošlosti po mjeri zvaničnog Beograda - jasan je istoričar.
<h2>DUBLJA AGENDA</h2>
To je, kako je ustvrdio, sve u sklopu projekta „pomirenja“ koji podrazumijeva da se odreknemo vlastite istorije u korist beogradskih bajki.&nbsp;
Na pitanje Portala ETV može li se uopšte polemisati o tome je li aneksija 1918. bila „nasilna“, Vukotić je odgovorio da je to vrlo teško.
- Jer suština ovog zakona jeste da se osudi kako nezakonita aneksija - tako i represija i zločini koji su uslijedili nakon srpske okupacije – naglasio je Vukotić.
Krajnji cilj ovih izmjena, prema njegovom mišljenju, je nametanje volje trenutne vlasti svim građanima.
- Bojim se da se iza toga krije dublja agenda kojoj je cilj da potpuno asimiluje Crnogorce i utopi ih u fantazije „srpskog sveta“ - ocijenio je Vukotić.
Otuda, upozorava on, i ovi stalni i uporni pokušaji da se nametne njihovo gledanje prošlosti što bi, smatra istoričar, predstavljalo uvod u dalje radnje na rastakanju crnogorske kulture.
<h2>CRNA GORA SE KOREKTNO ODNIJELA PREMA NASLJEDNICIMA</h2>
Na pitanje Portala ETV može li se Zakon o dinastiji Petrović Njegoš uopšte ponovo mijenjati s obzirom na činjenicu da je princu Nikoli, shodno aktuelnom važećem zakonskom rješenju, već pripala nezanemarljiva svota novca za projekte njegove fondacije, da se odrekao restitucije i političkog djelovanja, Vukotić je decidan da bi dalje obeštećenje bilo apsurdno.
- Neko dalje obeštećenje dinastije Petrović Njegoš je apsurdno, država Crna Gora se sasvim korektno ponijela prema njima. Prema tome, jedino je logično da je ovaj pokušaj proturanja zakona paravan za naredna djelovanja - naveo je on.
Vukotić kaže i da bi, ako bi se ovaj Zakon sada promijenio, teoretski bilo moguće da to iznova čini bilo koja naredna parlamentarna većina i da se Crna Gora tako dovijeka odužuje nasljednicima dinastije Petrović Njegoš.&nbsp;
- Ovim izmjenama i dopunama zakona se uvode i ženski potomci što bi se moglo tumačiti i kao uvođenje Karađorđevića na mala vrata - istakao je Vukotić.
No, trenutnu većinu malo je, smatra on, briga za status dinastije Petrović Njegoš.
- Oni imaju druge ciljeve na kojima rade: i ovo je dio toga narativa. Sa ovakvim malim pokušajima želi se postići atmosfera u kojoj bi bilo normalno dalje prekrajanje istorije i micanje mauzoleja na Lovćenu - zaključio je Vukotić.

Anja Ivanović

Prijedlog da se iz Zakona izbaci kvalifikacija „nasilna“ aneksija 1918. još jedan pokušaj prepravljanja crnogorske prošlosti po mjeri zvaničnog Beograda

Poslanici Pokreta Evropa sad, Gordan Stojović i Miloš Pižurica, poslanici stranke premijera Milojka Spajića, podnijeli su prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš koji je usvojen 2011. godine. Između ostaloga, traže da se iz čl. 1 postojećeg zakona briše riječ „nasilna” u formulaciji o aneksiji iz 1918. godine! „Jedna od KLJUČNIH IZMJENA”, navode potpisnici, „odnosi se na brisanje termina ‘NASILNE’ iz čl. 1 zakona, što nije usmjereno na reviziju istorijskih činjenica, već na prevazilaženje negativnih konotacija i smanjenja polarizacije društva koje je korišćenja ovoga termina do sada izazivalo”. „Termin ‘nasilna aneksija’ nosi duplo značenje”, tvrde poslanici PES-a, „jer je sama aneksija po definiciji čin koji podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa dodatno naglašavanje ‘nasilna’ postaje suvišno”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011161044_bac083ce83af2dddb7e82be67ed6e6ee79e71a50a42bb2c865b37b76b171ab0d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251011161044_bac083ce83af2dddb7e82be67ed6e6ee79e71a50a42bb2c865b37b76b171ab0d" data-rendition-name="original" width="902" height="826" loading="lazy" alt="pes dokument"> </figure>  U propratnom aktu, juče, 10. oktobra dostavljenom Andriji Mandiću, a „radi stavljanja u skupštinsku proceduru”, poslanici PES dodaju: „Ovim se želi promovisati dijalog i pomirenje društvu, uz očuvanje poštovanja prema zajedničkoj istorijskoj baštini”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011161048_1a8d099573f8815decc11f9f5996952103adad5e3864f89aae4ff3ac6f4bd799.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251011161048_1a8d099573f8815decc11f9f5996952103adad5e3864f89aae4ff3ac6f4bd799" data-rendition-name="original" width="646" height="606" loading="lazy" alt="pes dokument"> </figure>  * * * U vezi ovoga pokušaja režimske koalicije Spajić-Mandić da ozakone svoje falsifikate i potru istorijske činjenice o tragediji 1918. — o krvavom srpskom uništenju države Crnogoraca, dinastije Petrovića-Njegoša i sv. autokefalne Mitropolije osnovane još u epohi Crnojevića — napominjemo: - čl. 1 postojećeg Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš glasi: „Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš, ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš, koja je detronizovana protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru, aktom NASILNE aneksije države iz 1918. godine”. - aneksija nikako ne podrazumijeva nasilje, kako tvrde Spajićevi poslanici — primjeri, lako za svakoga provjerljivi: - nenasilna aneksija (Anschluss) suverene države Austrije od strane nacističke Njemačke iz 1938. godine; - ili nenasilna njemačka aneksija iz iste godine dijelova teritorije suverene Čehoslovačke (Sudetska oblast); - bez nasilja su bile i aneksije suverenih država Estonije, Litvanije i Latvije iz avgusta 1940. od strane SSSR-a, etc; - na drugoj strani, o masovnim razmjerama sistematskog okupacionog nasilja koje je Kraljevina Srbija sa svojom vojskom, žandarmerijom, policijom i plaćeničkim bandama domaćih izdajnika od 1918. počinila nad crnogorskim narodom — anektiravši Kraljevinu Crnu Goru, detronizujući slavnu dinastiju Petrović-Njegoš i ukidajuću autokefalnu Mitropoliju cetinjsku - Crnogorsku pravoslavnu crkvu — svjedoče: kako izvještaji onovremenih stranih misija s terena Crne Gore, docnije objavjenih hiljade dokumenata iz arhivskih izvora, tako i službeni izvještaj crnogorske kraljevske vlade u egzilu štampan 1921. u formatu knjige sa poimeničnim žrtavama, mjestom, vremenom i preciznim opisima samo nekih (do sredine 1920. godine) od niza srpskih zvjerstava, pod preciznim naslovom: „Nekoliko stranica iz KRVAVOG albuma Karađorđevića: dokumenta o ZLOČINIMA Srbijanaca u Crnoj Gori”.

1084x550

Brišu ‘nasilna’ u aneksiji 1918. – PES sa vojvodom falsifikuje istoriju

Drage kolege iz Bošnjačke stranke, ne budite Demokrate! To što ste sa nama gradili nezavisnu Crnu Goru, ne daje vam pravo da je 
sa nekim drugim rušite - poručio je funkcioner Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković u odgovoru BS.
U BS su kazali da su reakcije na<a href="https://etv.me/politika/skandalozni-gaf-ibrahimovica-crna-gora-je-1918-spoznala-vrijednosti-slobode-i-demokratije"> izjavu njihovog lidera Ervina Ibrahimovića da je Crna Gora 1918. „spoznala vrijednosti slobode i demokratije“ </a>još jedan &nbsp;u nizu orkestriranih napada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.125%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbs-jeftini-senzacionalizam-ne-donosi-nista-dobro-crnoj-gori-ustrajno-smo-na-evropskom-putu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To što ste u reagovanju spomenuli 1918. godinu, Skaj prepiske, 
ugroženost od medija, sopstvenu ugroženost itd., više priliči vašim 
partnerima iz Vlade. Izgleda da za vas važi ona: „S kim si, takav si“. 
 Neka bude da mi, kako kažete, nanosimo “veliku i nepopravljivu štetu 
odnosima među proevropskim političkim snagama u Crnoj Gori” - naveo je Đuričković. 
 
Pitao ih je da pojasne koje su, po njima, osim Bošnjačke stranke - proevropske političke snage u Crnoj Gori. 
 
- Pogledaj dom (Vladu) svoj, Ervine, i skini paučinu s očiju. Vidjećeš 
prizore potresne! Nije nama trebala 1918. da bismo spoznali vrijednosti slobode. Baš kao što nam je jasno da smo tu istu slobodu izgubili 2020. i da je i dan danas nemamo. Razlika između nas i vas je što ste vi spremni pomiriti se sa takvim stanjem, a mi nećemo nikad - zaključio je Đuričković.

1250x600

Đuričković odgovorio BS: To što ste sa nama gradili nezavisnu Crnu Goru ne daje vam pravo da je sa nekim drugim rušite

Još jedan u nizu orkestriranih napada na Bošnjačku stranku i predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića pomjera granice zdrave logike - poručili su iz Bošnjačke stranke nakon što je njihov lider i ministar vanjskih poslova izjavio da je Crna Gora je 1918. „spoznala vrijednosti slobode i demokratije“ zanemarujući činjenicu da je naša država upravo tokom te godine de facto prestala da postoji.
Oni su ocijenili da je „svako ko ima i trunku zdrave logike i elementarnog razuma shvatio poruku“.
- Jer vrijednosti nečega, pa i slobode, mogu se spoznati i gubitkom toga nečega, pa i slobode - naveli su u BS.
Na taj, kako dodaju, teži način je i Crna Gora spoznala vrijednosti slobode te 1918. godine.&nbsp;
- I Bošnjačka stranka i njen aktuelni predsjednik a tada poslanik mr Ervin Ibrahimović u Skupštini Crne Gore o tome su dali svoj sud krajem novembra 2018. glasanjem za Rezoluciju o 100-godišnjici Podgoričke skupštine. Umjesto da iz ove poruke izvuku pouku neki u Crnoj Gori pokušavaju da profitiraju na najjeftinijem i najočiglednijem mogućem medijsko-političkom senzacionalizmu koji možda može nekom portalu donijeti nekoliko klikova više ili nekoj političkoj partiji par glasova više ali istovremeno može nanijeti veliku i nepopravljivu štetu odnosima među proevropskim političkim snagama u Crnoj Gori kojim Bošnjačka stranka bez ikakve dileme pripada - naveli su u BS.
Kažu da „radi građana Crne Gore koji su mjesecima izloženi medijsko-političkoj propagandi koja se vodi protiv BS i Ibrahimovića, podsjećaju da je cijeli bošnjački narod u Crnoj Gori od početka raspada bivše Jugoslavije i BS od svog osnivanja bio na pravoj strani istorije, posvećeni nezavisnoj, demokratskoj i građanskoj Crnoj Gori, Crnoj Gori kao punopravnoj članici NATO saveza i EU“.

BS: Jeftini senzacionalizam ne donosi ništa dobro Crnoj Gori, ustrajno smo na evropskom putu

Svaka čast gospodine Ibrahimoviću. Nakon što nijeste dozvolili da vam 
Srebrenica bude kamen spoticanja, otišli ste korak dalje i zamijenili 
Petroviće za Karađorđeviće - poručio je &nbsp;funkcioner Socijaldemokrata i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković osvrnuvši se na izjavu ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića da je Crna Gora 1918. godine „spoznala vrijednosti slobode i demokratije“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6016%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fskandalozni-gaf-ibrahimovica-crna-gora-je-1918-spoznala-vrijednosti-slobode-i-demokratije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ostalo mu je, smatra Đuričković, samo da još izjednači četnike i 
partizane.
- Pa ste skupili sve sličice iz velikosrpskog albuma - dodao je on. 
 
Đuričković je Ibrahimoviću poručio da se hitno izvini građanima.
- Hitno se izvinite građanima Crne Gore zbog izjave na kojoj bi vam i vaš 
novi koalicioni partner vojvoda Andrija Mandić pozavidio - zaključio je 
Đuričković.

Đuričković: Ibrahimoviću bi na skandaloznoj izjavi u vezi 1918. godine pozavidio i vojvoda Mandić

Crna Gora je 1918. „spoznala vrijednosti slobode i demokratije“, mada na nešto „teži način“ - izjavio je juče besramno šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović potpuno zanemarujući činjenicu da je naša država te godine de fakto prestala da postoji.
Upravo u periodu na koji se juče lider Bošnjačke stranke i ministar vanjskih poslova Crne Gore pozvao - srpska vlada je organizovala pripajanje crnogorske teritorije Srbiji.
Tada je Crna Gora okupirana, sve pod lažnim izgovorom ,,da se treba uspostaviti red i poredak“ jer je najveći dio vojne i političke elite bio u austrougarskim logorima, a kralj i vlada u egzilu.
Potpomognuti srpskom vladom protivnici kralja Nikole organizovali su izbore za skupštinu koja je trebalo da riješi pitanje ujedinjenja Crne Gore i Srbije i tako se 1918. godine desila tkz. Podgorička skupština - koja je sazvana bez ikakvog poziva na Ustav i pravo koji su u Crnoj Gori vladali prije njene kapitulacije.
Okupljanje pod strogom stražom srpskih vojnika održano je pod nazivom „Velika narodna skupština“ - a ne „Crnogorska narodna skupština“. I izbori i skupština su održani su ilegalno i nepoštovanjem demokratskih procedura.
- Ukinuta je država, u vrijeme donošenja Odluke suverena, međunarodno priznata koja je imala Ustav, vladaoca, Narodnu skupštinu, kao ustavotvorni i zakonodavni organ, Vladu, pravni poredak. Kod čijeg suverena su Srbija i sve tadašnje savezničke velike sile imale svoja diplomatska predstavništva. Crnogorski narod koji je Odlukom inkorporiran, uključen u srpski narod, pridodat njemu, vjekovima je bio samostalan istorijski činilac i subjekt - pisao je akademik dr Mijat Šuković.
Tada je jednoglasno odlučeno da se kralj Nikola I Petrović Njegoš i njegova dinastija zbace s crnogorskog „trona“ i da se Crna Gora ujedini u jednu državu sa Srbijom - pod dinastijom Karađorđevića, pa da tako ujedinjene stupe u zajedničku Otadžbinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Potpreśednik Podgoričke skupštine Savo Fatić, predstavnik socijalista, u stvari bjelaških komunista, izgovorio je čuvenu i upečatljivu rečenicu: ,,Ja vas molim, gospodo, da stavimo na stranu Istoriju Crne Gore. Što se pak tiče njezine političke istorije, ja je dijelim na dva dijela: na do juče i od juče. Mi više nijesmo Crnogorci nego Srbi."
Tako je Crna Gora za nekoliko dana postala dio Velike Srbije u koju su ušle Srbija, Crna Gora, Kosovo i Makedonija, a koja se 1. decembra ujedinila u državnu tvorevinu Slovenaca, Hrvata i Srba nastalu na nekadašnjim teritorijama Austrougarske i formirana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca pod srpskom dinastijom Karađorđević i Beogradom kao glavnim gradom.
Ibrahimović tokom jučerašnjeg govora na prijemu povodom 28. oktobra 1918. - dana uspostavljanja Čehoslovačke nije uzeo za shodno da se osvrne na ove činjenice. Štoviše, o ovoj godini je maltene govorio u konstruktivnom narativu - baš kao što to radi njegov kolega iz vlasti, predsjednik Skupštine Crne Gore i glavni pobornik „srpskog sveta“ u Crnoj Gori Andrija Mandić, kao i ostali iz prosrpskog i proruskog fragmenta aktuelne vlasti - činioci nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF).
- Ibrahimović je u svom govoru istakao da je to važan datum za Republiku Češku i češki narod i podsjetio da su te, za mnoge države i narode u Evropi prelomne 1918. godine, mnogi narodi spoznali vrijednosti slobode i demokratije, neki, poput Crne Gore, na teži a neki, poput Čehoslovačke, na lakši način - kazao je Ervin Ibrahimović, prema objavi Bošnjačke stranke.
Ovo nije prvi gaf lidera Bošnjačke stranke, koji je sada i ministar vanjskih poslova. On je i prije nepune dvije godine imao, najblaže rečeno, neopreznu izjavu koja je bila žestoko javno kritikovana.
Govoreći za Televiziju ,,Vijesti“ o eventualnom ulasku u izvršnu vlast napomenuo je da treba poštovati civilizacijske vrijednosti, ali da ,,kao odgovorni političari ne bi trebalo da se spotičemo o Srebrenicu ili o agresiju u Ukrajini“.
- Mi ćemo biti za sve one koji poštuju temeljne civilizacijske vrijednosti. Vjerujem da ne možemo kroz jednu vladu pomiriti cijelu Crnu Goru. Dajmo da za neke vrijednosti radi vrijeme, a mi kao odgovorni političari ne treba da se spotičemo na Srebrenicu ili agresiju u Ukrajini - kazao je marta 2022. godine Ibrahimović.

Ibrahimović rame uz rame sa Mandićem: Za njega je Crna Gora 1918. „spoznala vrijednosti slobode i demokratije“

Na početku dana u Dortmundu bilo je 33:17 (13:9). Pritom, teško je sjetiti se kada su "lavice" bile tako moćne u odbrani kao danas.&nbsp;
Tako su "lavice" uradile ono što je do njih – potrebna pobjeda je izborena, a sada ostaje da čekamo ishod duela Njemačke i Španije, koji će početi u 18:00 časova. U slučaju da Španjolke ne iznenade selekciju domaćina, naša reprezentacija biće u četvrtfinalu, gdje će je čekati Norveška ili Brazil.
O današnjoj utakmici najbolje govori rezultat. Kada je bilo najpotrebnije - "lavice" su odigrale briljantno. Od početka do kraja smo pratili totalnu dominaciju naše selekcije, pri čemu je utakmicu života odigrala Armel Atingre. Upisala je čak 18 odbrana, skinula dva sedmerca i postigla gol.
Izvrsna je bila i Dijana Trivić, naročito u drugom dijelu. Meč je završila sa devet postignutih golova.
U nastavku možete ispratiti kako je tekao današnji susret.
Drugo poluvrijeme
60' - Gotov je meč u Dortmundu. Slobodno možemo reći i - najbolja utakmica crnogorskih rukometašica, ne samo na ovom Svjetskom prvenstvu.&nbsp;
55' - Ne zaustavljaju se naše igračice. Bulatović pogađa i na semaforu je 30:15.
55' - U završnih pet minuta Crna Gora ulazi uz vođstvo 29:15.
50' - Jelena Vukčević pogađa za 27:14, a onda još jednom za 14 razlike.
49' - Armel Atingre upisuje 16. odbranu. Čudo na našem golu.
47' - Na jednoj strani gol Cvijić iz sedmerca, na drugoj Brnović iz igre i rezultat je 26:14. Sada već možemo konstatovati - ono što je bilo do nas, urađeno je. Čekamo šta će napraviti Njemice protiv Španije.
46' - Godeč nas vodi na plus 11, a onda Vukčević pogađa za 25:13.
46' - Atingre brani još jedan sedmerac - drugi danas. Ukupno 15 odbrana.
45' - Osmi gol Dijane Trivić. Opet vodimo 10 razlike.
44' - Trivić postiže još jedan gol, a Cvijić uzvraća iz sedmerca za 22:13.
42' - Cvijić smanjuje na 21:12. Ali, čini se kako bi u Dortmundu trebalo da se dogodi čudo pa da Crna Gora ne dođe do neophodna dva boda.
42' - Vjerovali ili ne - deset razlike. Pletikosić i Trivić za 21:11.
40' - Marija Marsenić brani sedmerac. Naše golmanke briljiraju danas.
39' - Bulatović nas vraća na plus osam.
38' - Ponovo pogađa Trivić, koja je maestralno krenula u nastavku. 18:11. A onda - nova odbrana Atingre.
37' - Nakon čitavih sedam minuta, Srbija daje prvi gol u nastavku. Skrobić za 17:10. Odmah potom Krpež Sležak smanjuje na 17:11.
36' - Sada smo sa dvije igračice manje. Ali ni to Srbija ne koristi - 13. odbrana Atingre.
34' - Trivić još jednom. Plus osam. 17:9.
33' - Ne mogu igračice Srbije do gola, ali možemo mi - Trivić sa krila za 16:9.
32' - Pogađa Jauković, sada je 15:9. Odlično ulazimo i u drugo poluvrijeme.
31' - Počeo je drugi dio susreta, i to 11. odbranom Atingre. Koristimo to na najbolji način - Trivić pogađa za 14:9.
Prvo poluvrijeme
30' - Bulatović za 13:8. Ipak, brzo smanjuju suparnice. Rezultatom 13:9 završeno je prvo poluvrijeme.
29' - Pletikosić i Garović pogađaju - 12:8.
29' - Pletikosić se treći put upisuje u strijelce, ali odmah odgovara Cvijić. 11:7.
28' - Jovović iz sedmerca smanjuje na četiri razlike.
27' - Atingre pogađa sa gola na gol! 10:5.
26' - Crna Gora ne koristi dvije igračice više, pri čemu je prethodno poništen gol koji je za Srbiju postigla Cvijić.
25' - Atingre upisuje još dvije odbrane i ima ih devet. No, Vukčević iz sedmerca pogađa prečku, te ostaje 9:5.
23' - Vukčević je precizna iz sedmerca - 9:5.
22' - Radosavljević se upisuje u strijelce i sada je 8:5.
20' - Skrobić smanjuje, ali Bulatović odmah pogađa za 8:4.
19' - Golova nema već četiri minuta, ali to svakako odgovara više našoj selekciji.
16' - Risović je odbranila šut iz sedmerca Đurđine Jauković.
14' - Pletikosić. Drugi današnji gol za 7:3.
13' - Koristi Srbija nešto slabiji interval naših igračica u napadu. Smanjuju na 6:3 golom Cvijić.
11' - Radević smanjuje na 6:2.&nbsp;
10' - Nakon trećine prvog poluvremena, na semaforu je 6:1.
9' - Brnović je lobovala golmanku Risović, sada je 5:0.
8' - Đurđina Jauković se upisuje u strijelce za 4:0, a onda nova odbrana Atingre.
8' - Skida Atingre i zicer. Njen učinak je pet od pet. I dalje je 3:0.
7' - Još jedna odbrana Atingre. Izuzetna je naša golmanka na početku meča.
6' - Atingre brani i sedmerac! Šutirala je Krpež Šlezak, ali je naša golmanka 'pročitala'.
5' - Sjajno za sada igra naša selekcija u odbrani, ali i u napadu - Pletikosić za 3:0.
4' - Bulatović za 2:0, prije toga vidjeli smo i novu odbranu Atingre.
3' - Povela je Crna Gora. Prvi gol postiže Trivić.
2' - Obje selekcije počele su žestoko u odbrani, Atingre je upisala prvu odbranu, 0:0 je i dalje.
0' - Počela je utakmica u Dortmundu.
<h2>Jauković: Znamo Srbiju, nema tajni; Cvijić: Crna Gora dobra i iskusna selekcija</h2>
Naša igračica Đurđina Jauković upozorila je prije utakmice da je Srbija jaka na svim pozicijama.
- Ja sam dosta kroz rumunsku ligu igrala protiv njih. Mislim da nema tajni, imaju odlične bekove, krila, mislim da su im golmani vjetar u leđa. Najbitnije je da izađemo na teren i damo sve od sebe - kazala je ona.
Reprezentativka Srbije Dragana Cvijić naglasila je kako dobro znaju kako igra naša selekcija.
- Gledali smo ih protiv Španije, Farskih Ostrva, znamo se dobro. Ili smo igrali sa Crnogorkama u klubovima ili 100 puta protiv njih. Znamo kako igraju, slično kao mi. Dobra, iskusna selekcija, Suzana Lazović je unijela novu energiju u reprezentaciju, uvela nešto novo, stavila svoj pečat. Poznajemo se, nema tu mnogo tajni. Očekujem meč na mali broj golova - kazala je Cvijić.
<h2>Srbija je na ovom SP osvojila bod više od nas</h2>
Crna Gora je u dosadašnjih pet mečeva na SP ostvarila tri pobjede i dva poraza. Srbija je, sa druge strane, imala tri pobjede, poraz i remi.
Nakon tih pet utakmica, Crna Gora ima gol razliku 146:146, a Srbija 140:146.
Neke od dosadašnjih utakmica obilježile su i golmanke dvije selekcije. Armel Atingre i Jovana Risović imaju identičan procentualni učinak - zaustavile su 31 odsto šuteva. U tom segmentu dominira mlada Marija Marsenić uz učinak od 40 procenata.
Pritom, čini se kako ključna prednost naše selekcije, makar kada je u pitanju statistika, jeste - Matea Pletikosić. Ona je ubjedljivo najbolja asistentkinja na turniru, pa bi od nje danas moglo zavisiti mnogo toga, kada je u pitanju naša igrau napadu.
Današnji program: CRNA GORA – Srbija (15:30), Njemačka – Španija (18:00), Farska Ostrva – Island (20:30).
Tabela: Njemačka 8, Srbija 5, Španija 4, CRNA GORA 4, Farska Ostrva 3, Island 0.

Fenomenalne "lavice" i izdanje za pamćenje: Crna Gora deklasirala Srbiju

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje uhapsili su juče člana organizovane kriminalne grupe S. L. (30) iz Prijestonice zbog sumnje na ugrožavanje sigurnost člana suprotstavljene organizovane kriminalne grupe P. L. i njegovog advokata N. M, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje postupali su po prijavi advokata N. M. protiv S. L.
- Sumnja se da je S. L. 25. novembra nakon završenog ročišta u Osnovnom sudu u Cetinju uputio prijetnje po život i tijelo P. L. i njegovom zakonskom zastupniku N. M, koje je advokat potom prijavio tužilaštvu - navod se u saopštenju.
Osumnjičeni S. L. je, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

Cetinje: Uhapšen član OKG osumnjičen da je prijetio članu suprotstavljene OKG i njegovom advokatu

Kina je danas lansirala raketu-nosač "Dugi marš-8A" u južnoj ostrvskoj provinciji Hajnan, poslavši novu grupu internet satelita u svemir.
Raketa je poletjela u 15.53 sati ​​sa lansirne stanice za komercijalne svemirske letilice u Hajnanu, prenijela je Sinhua.
Uspješno je postavila korisni teret, 14. grupu internet satelita u niskoj orbiti, u unaprijed podešenu orbitu, navedeno je.
Raketa "Dugi marš-8A", koju je razvila Kineska akademija za tehnologiju lansirnih vozila, dugačka je 50,5 metara i pri polijetanju je teška 371 tonu.
Sposobna je da nosi do sedam tona u Sunčevu sinhronu orbitu na visini od 700 kilometara.
Raketa je završila svoj prvi let u februaru ove godine i od tada je ušla u režim lansiranja velike gustine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAJ_FI%2Fstatus%2F1997231057247306016%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997231057247306016%7Ctwgr%5Eaad9be00e17ee35abf898d599c844b71bd986073%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ova misija označava prvi put da je raketa serije "Dugi marš-8" promijenila svoje primarno gorivo sa konvencionalnog raketnog kerozina na bazi nafte na raketni kerozin na bazi uglja.
Novo gorivo je ekološki prihvatljivo, lako se skladišti i transportuje i isplativije je.
Njegove performanse ostaju stabilne i pouzdane kao i kod raketnog kerozina na bazi nafte, koji može da uspostavi osnovu "zelene energije" za naredne misije lansiranja visokih frekvencija.

Kina lansirala raketu s novom grupom internet satelita u svemir

Fudbaleri Sutjeske ostvariili su pobjedu i obezbijedili titulu jesenjeg prvaka, dok je Budućnost upisala poraz u 18. kolu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige (MPCFL).
Sutjeska je u Nikšiću savladala Jedinstvo 2:0 i zabilježila 11. pobjedu ove sezone.
Lidera šampionata do pobjede vodili su Marko Đukanović u 29. i Medo Juković u 62. minutu.
Budućnost je na stadionu "Mitar Mićo Goliš" poražena od Petrovca 2:1.
Gosti su u Petrovcu poveli pogotkom Danila Vukania u 6. minutu.
Poravnao je Nemanja Carević u 19, a pobjedu domaćem sastavu, šestu ove sezone, donio je Viktor Živojinović u 36. minutu.
Pobjednika nije bilo u duelu Bokelja i Dečića, koji su u Kotoru igrali 1:1.
Vođstvo gostima donio je Ibrahim Mame Endijaj u 10. minutu.
Konačan rezultat postavio je Fatih Muković u 56. minutu iz jedanaesterca.
Bez pobjednika i golova zavrsen je duel Arsenala i Mladosti u Tivtu.
Važan trijumf opstvarilo je plavsko Jezero, koji je u Beranama savladalo Mornar 2:1.
Jezero je do sedmog trijumfa došlo golovima Đorđa Maksimovića u 59. i Ognjena Rolovića u 79. minut.
Mornar je do gola došao autogolom Nikole Jovićevića u 74. minutu.
Sutjeska je vodeća na tabeli sa 36 bodova i ima sedam više od drugoplasiranog Mornara.
Dečić je osvojio 28 i ima utakmicu manje, dok je četvrto Jezero sa 26 bodova.
Po jedan manje imaju Petrovac i Budućnost, koja ima i meč manje.

MPCFL: Sutjeska pobjedom do jesenje titule, poraz Budućnosti u Petrovcu

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.

Tag: 1918