<article>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je za ostvarenje mira u njegovoj zemlji neophodno jedinstvo Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.- Važno nam je, posebno od početka sljedeće godine, jedinstvo SAD, EU i zemalja Evrope - rekao je Zelenski u Briselu, javlja Rojters.Kako je istakao, to jedinstvo im je potrebno da bi ostvarili mir. - Samo zajedno SAD i Evropa mogu zaustaviti ruskog predsjednika Vladimira Putina i spasiti Ukrajinu - izjavio je Zelenski uoči samita EU.Zelenski je naveo da će tokom boravka u Briselu razgovarati o zaštiti energetskog sektora Ukrajine, povećanju ukrajinske proizvodnje oružja i o pomoći vezanoj za obrazovni sistem.</article>

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je za ostvarenje mira u njegovoj zemlji neophodno jedinstvo Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Važno nam je, posebno od početka sljedeće godine, jedinstvo SAD, EU i zemalja Evrope - rekao je Zelenski u Briselu, javlja Rojters.
Kako je istakao, to jedinstvo im je potrebno da bi ostvarili mir. 
- Samo zajedno SAD i Evropa mogu zaustaviti ruskog predsjednika Vladimira Putina i spasiti Ukrajinu - izjavio je Zelenski uoči samita EU.
Zelenski je naveo da će tokom boravka u Briselu razgovarati o zaštiti energetskog sektora Ukrajine, povećanju ukrajinske proizvodnje oružja i o pomoći vezanoj za obrazovni sistem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Volodimir Zelenski

Evropska unija

Ukrajina

jedinstvo

Svijet

Zelenski: Za mir u Ukrajini neophodno jedinstvo EU i SAD

Savez slijepih Crne Gore upriličio je dvodnevni završni događaj projekta „Bez diskriminacije do sporta i rekreacije“. Riječ je o projektu koji je realizovan u partnerstvu sa Organizacijom slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, a koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Realizacija projekta je trajala godinu dana sa početkom od 23. novembra 2023. godine.&nbsp;
“U okviru ovog projekta smo željeli da izvršimo monitoring i napravimo analizu pristupačnosti sportske infrastrukture i sportskih objekata za osobe sa invaliditetom kako bismo ocijenili i procijenili u kojoj mjeri osobe sa invaliditetom imaju mogućnost da se bave sportom, da uživaju u slobodnim aktivnostima i rekreaciji, a što je jedno od osnovnih ljudskih prava svake osobe, pa i OSI,” kazao je izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović.&nbsp;
Savez slijepih je uputio zahtjeve za slobodan pristup informacijama gotovo svim sportskim objektima na teritoriji Crne Gore, a nakon toga su izvršili i fizičku posjetu skoro svim sportskim objektima i u neposrednoj komunikaciji sa predstavnicima sportskih objekata dodatno procijenili ispunjenost elemenata pristupačnosti u samim sportskim objektima.&nbsp;
“Kao i u mnogim drugim našim projektima cilj koji smo postavili bio je da podignemo nivo svijesti ključnih aktera u različitim oblastima, u ovom slučaju u oblasti sporta i rekreacije, o značaju primjene principa i standarda koje propisuje Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom, pa smo u vezi sa tim imali i obuke sportskih radnika, predstavnika sportskih objekata, sekretarijata za sport iz lokalnih samouprava. Imali smo tri treninga – po jedan za svaku regiju Crne Gore,” naveo je Macanović.&nbsp;
Kao glavnu barijeru prepoznali su to što se propisane norme ne primjenjuju na terenu.
“Nije dovoljno da u pravnoj regulativi imamo norme u zakonima i podzakonskim aktima već je neophodno da se te norme i primjenjuju i da imamo razvijenu svijest o značaju primjene normi koje se odnose na pristupačnost sportske infrastrukture za OSI,” dodao je Macanović.
Nakon svih ovih koraka preduzeli su izradu publikacije kroz koju se promoviše paraolimpizam i sport za OSI, ali se i predstavljaju rezultati monitoringa.&nbsp;
Detaljne nalaze monitoringa i analize pristupačnosti sportskih objekata na konferenciji je prezentovala predstavnica Savez slijepih Crne Gore, Nikolina Miljić.&nbsp;
„Ne možemo biti zadovoljni rezultatima monitoringa jer je on pokazao da od 28 analiziranih sportskih objekata njih tri nemaju čak ni jedan element pristupačnosti ili da se nalaze u fazi rekonstrukcije, dok kod preostalih 25 svega njih pet, odnosno 20 odsto, posjeduje 50 ili više posto elemenata pristupačnosti dok njih devet, odnosno 36 odsto posmatranih objekata sadrži 30 posto ili manje obaveznih elemenata pristupačnosti,“ navela je Miljić.&nbsp;
&nbsp;Bez obzira na ovako lošu statistiku pristupačnosti sportskih objekata, Savez slijepih je u publikaciju uvrstio i nekoliko priča istaknutih crnogorskih paraolimpijaca.&nbsp;
„Oni zaista mogu da prenesu ljubav koju imaju prema svom sportu i ogromno zalaganje koje svakodnevno pružaju ne samo na ličnom planu već i ka cilju da sport bude pristupačniji za sve osobe. Ovdje se radi o temeljnim ljudskim pravima, o pristupačnosti i jednakosti za sve osobe, te mislim da ako se svi zajedno uključimo u ovu priču i budemo dali svoj makar i mali doprinos u nekom narednom periodu ćemo moći da govorimo o značajno većem broju sportskih objekata koji će ispunjavati ove elemente pristupačnosti,“ navela je Miljić.&nbsp;
&nbsp;
Predsjednik Saveza slijepih Crne Gore, Andrija Samardžić istakao je da upravo projekat Bez diskriminacije do sporta i rekreacije predstavlja prekretnicu u svim dosadašnjim naporima za unapređenje uslova za bavljenje sportom za OSI.&nbsp;
„Ovaj projekat sistematizuje sve ono što je bilo potrebno odraditi kako bismo mogli da nastavimo dalje, jer je dug put pred nama. Tek sada imamo jasan uvid u kojoj mjeri su sportski objekti pristupačni za OSI i ono što je još važnije imamo uvid u ono stanje šta je ljudima koji rade u tim sportskim objektima potrebno kako bismo mogli da nastavimo sa aktivnostima na što većem prilagođavanju sportskih sadržaja sa jedne strane i motivisanju osoba oštećenog vida da uzmu aktivno učešće u bavljenju sportom,“ kazao je Samardžić.&nbsp;
Napominje da su monitoring i analiza pokazali da postoje brojni izazovi kada je u pitanju pristupačnost sportskih objekata za OSI.&nbsp;
„Ipak, u ovom trenutku imamo veći stepen afirmacije OSI u sportu, poslali smo poruku društvu da sport i rekreacija moraju biti bez diskriminacije. Dobili smo konkretne uvide šta bi trebalo raditi u perspektivi. Mislim da ćemo na osnovu iskustva sa ovog projekta imati mogućnost da se još aktivnije i fokusiranije borimo za nediskriminaciju u sportu i rekreaciji,“ dodao je predsjednik Saveza.&nbsp;
Završni događaj projekta „Bez diskriminacije do sporta i rekreacije“ podržali su predstavnici Paraolimpijskog komiteta, Ministarstva sporta i mladih i Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.&nbsp;
„Sport nije samo fizička aktivnost, to je prostor inkluzije, slobode i jednakih mogućnosti za sve. Pravo na sport i rekreaciju osnovno je ljudsko pravo zagarantovano međunarodnim dokumentima poput Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom. Naš zajednički zadatak je osigurati da ovo pravo ne ostane samo na papiru već da ga pretvorimo u stvarnost za svakog pojedinca. Trenutno prepreke sa kojima se susreću OSI nisu samo fizičke barijere poput nepristupačnih sportskih objekata ili neadekvatne opreme, to su često barijere u svijesti i nedostatak znanja o specifičnim potrebama ovih osoba. Pristupačnost nije samo tehničko pitanje već pitanje jednakog dostojanstva i uvažavanja prava svakog čovjeka. Poboljšavanje fizičkih uslova u sportskim objektima, prilagođavanje infrastrukture i uvođenje asistivnih tehnologija mora biti prioritet jer je pravo na sport i rekreaciju pravo koje svi dijelimo," poručila je predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Jelena Đurišić.&nbsp;
Predstavnik Ministarstva sporta i mladih, Vladimir Vojvodić istakao je da je pristupačnost sportskih objekata za OSI jedno od ključnih pitanja kojima resorno ministarstvo bavi.&nbsp;
„U prethodnim planovima i strategijama pristupačnost je bila prepoznata kao prioritet, ali je evidentno da postoje ozbiljni izazovi u njenoj implementaciji. Na osnovu podataka sa kojima raspolaže Ministarstvo sporta i mladih može se zaključiti da pristupačnost sportskih objekata nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki broj sportskih objekata u Crnoj Gori nije adekvatno prilagođen što OSI otežava ili onemogućava učešće u sportskim aktivnostima. Iako su budžetska sredstva sa kojima raspolaže Ministarstvo sporta i mladih za izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje sportskih objekata ograničena nastojimo da podržimo što veći broj projekata kako bi se ovo stanje unaprijedilo,“ kazao je Vojvodić.&nbsp;
Vojvodić je ovom prilikom najavio adaptaciju otvorenog terena u dvorištu Resursnog centra i rekonstrukciju stare sportske hale u Beranama koju sprovode u saradnji sa Opštinom Berane i Paraolimpijskim komitetom.&nbsp;
Konferenciju je podržao i Miloš Ranitović generalni sekretar Paraolimpijskog komiteta koji se osvrnuo na rezultate dobijene monitoringom.
„Donekle sam i bio svjestan da su uslovi u sportskim objektima širom naše države dosta loši što se tiče pristupačnosti, ali kroz ovaj projekat i obuke i treninge koje sam radio sa Goranom moram priznati da je to mnogo gore nego što sam očekivao. Naravno da ovo negativno utiče na razvoj parasporta u Crnoj Gori, jer da bi nekoga uveli u parasport morate mu i pokazati taj parasport. Dosta naših sportskih objekata je sagrađeno prije 30 ili 40 godina, te neke malo teže operacije nije lako i jeftino izvesti, ali postizanje pristupačnosti je proces koji traje. Ipak, nije teško postaviti naljepnice na Brajevom pismu, nije teško instalirati taktilne staze vodilje, niti napraviti orijentacioni plan, to je nešto od čega bi se počelo,“ kazao je Ranitović.
Konferencija je podignuta na međunarodni nivo zahvaljujući prisustvu predstavnika međunarodnih udruženja i saveza. Situaciju u Sjevernoj Makedoniji vezanu za pristupačnost sportskih objekata za OSI predstavio je predstavnik Saveza slijepih Sjeverne Makedonije, Gligor Samardžijski.&nbsp;
„Razlozi zašto učešće OSI u sportu u Makedoniji nije veće jesu nepristupačnost sportskih objekata i terena za trenažni proces, izostanak organizacije i učešća na takmičenjima na domaćem i međunarodnom nivou zbog arhitektonskih barijera, nedostatak javnog prevoza, nedostatak opreme i specifičnih sportskih rekvizita za sprovođenje trenažnog procesa i učešće na sportskim takmičenjima, nedostatak programa u osnovnim i srednjim školama za rad na časovima fizičkog obrazovanja sa djecom i omladinom sa invaliditetom. Nedostaje još puno toga da bi situacija bila dobra,“ kazao je Samardžijski.&nbsp;
Lična iskustva sa bavljenjem sportom u Crnoj Gori podijelili su crnogorski paraolimpijci - kapiten golbal reprezentacije, Marko Nikolić, paraatletičarka Maja Rajković, igrač golbal reprezentacije, Nikola Nikolić, parastrijelac Milan Đinović i višestruko nagrađivana paraolimpijka, Marijana Goranović.&nbsp;
“Počela je da se budi svijest u Crnoj Gori o bavljenju sportom osoba sa invaliditetom. Nakon što smo mi počeli da ostvarujemo zapažene rezultate i država je počela da ima sluha za sport za OSI i da od tada su uslovi počeli znatno da se poboljšavaju,” navela je Goranović.&nbsp;
Publikacija “Bez diskriminacije do sporta i rekreacije” dostupna je u elektronskom formatu na sajtu Saveza slijepih Crne Gore, a štampana je i na Brajevom pismu.

Neophodno da se primjenjuju norme usmjerene pristupačnosti sportske infrastrukture za OSI

SOBNOR Crne Gore i OBNOR-a 1941 – 1945. Glavnog grada svečano su obilježili 80 godina od kada je oslobođena Podgorica u drugom svjetskom ratu.Svečnost polaganja vijenaca i cvijeća obavljena je u deset sati, na spomeniku Partizanu borcu, na Gorici.Ispred SOBNOR-a Crne Gore, vijenac su položili Radojica Radojević, predsjednik SOBNOR-a Crne Gore, Ljubenko Borovic, Mirko Stanić, Aleksandar Maraš, predsjednici i sekretarka Radmila Čagorović.
Nakon toga vijence su položili gosti, delegacija Vojnih penzionera Crne Gore, Udruženja boraca 1990/ 1991 god Crne Gore, kao i delegacije političkih stranaka.Ovom slobodarskom skupu položili su cvijeće i prisustvovale delegacije OBNOR-a 1941-1945. Glavni Grad Podgorica, Herceg Novog, Kotora, Budve, Tivta, Pljevalja, Bijelog Polja, Berana, Plužina, Nikšića, Danilovgrada, Cetinja, Andrijevice, Kolašina, Žabljaka, Tuzi i Zete.
Nakon što su delegacije položili vijence i cvijeće, skupu se obratila Radmila Čagorović, potpredsjednica OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica, pozdravila prisutne i pozvala da minutom ćutanja odaju počast herojima – oslobodiocima Podgorice i Crne Gore, kao i preminulim mnogim članovima i poštovaocima.
Predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević, čestitajući ovaj veliki praznik između ostalog je istakao da je 19. decembar jedan od najznačajnijih datuma u bogatoj istoriji ovog grada.“Na današnji dan 1944. godine Podgorica je oslobođena od fašizma i ovaj datum i danas zrači kao snažan simbol slobode i trijumf slobodarske Podgorice.&nbsp;
Prije 80. godina, jedinice Treće divizije, slavnih brigada NOVJ-e tj. Devete crnogorske Narodnooslobodilačke brigade, Prve Bokeške Narodnooslobodilačke brigade, Zetskog Narodno- oslobodilačkog partizanskog odreda, u ranim jutarnjim časovima 19. decembra donijele napaćenom narodu slobodu od krvoločnih fašista i njihovih saradnika.&nbsp;
Bio je to veličanstveni datum u istoriji Sreza podgoričkog, posebno ovog napaćenog i namučenog grada, koji je doživio 72. bombardovanja, i to nažalost najviše od savezničke aviacije”, kazao je Radojević.Kako je dodao, na oltaru slobode naš grad i srez dao je ogroman doprinos.“Oko 6.000 aktivnih učesnika u Narodnooslobodilačkom pokretu, od čega oko polovina u redovima boraca Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.&nbsp;
Na bojištima, strelištima, zatvorima i logorima dalo je živote oko 1.400 boraca, dok je nekoliko hiljada stradalo kao žrtve fašističkog terora”, naveo je Radojević.
Grad je dao 476 nosilaca „Partizanske Spomenice 1941“ godine.
“Ovdje se u ovom periodu 1944. godine rađala sloboda krvlju natopljena, stvarali uslovi za život dostojan čovjeku i najbolji je primjer kako se hrabrošću i sa ponosom brani rodna gruda i njena sloboda.&nbsp;
Njihove žrtve nijesu bile uzaludne jer iz njihovih krvi nikla je sloboda u kojoj mi danas živimo. Naša je trajna obaveza da nikada ne zaboravimo one vitezove i junake, koji su svoje živote ugradili za slobodu Crne Gore, našeg grada i naše nekadašnje domovine od Triglava pa do Đevđelije, one koji su, u tim ratnim vremenima, imali smjelosti, odlučnosti i snage da se suprotstave tom zlu i da ga, na kraju, savladaju. Tim žrtvama i njihovoj hrabrosti dužni smo slobodu koju danas imamo i zato im se, i danas, najdublje zahvaljujemo”, ističe Radojević.
Pozvao je mlade ljude da, kako je kazao, pođu njihovim časnim putem i nastave njihovo veličanstveno djelo.
“Neka je vječna slava i hvala palim borcima za slobodu naše zemlje i ovog grada”, poručio je on.&nbsp;
U 12.00 časova delegacije SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica po pozivu Gradonačelnice prisustvovali su svečanoj sjednici Skupštine Glavnog Grada Podgorice.SOBNOR-a Crne Gore je u čast 19. decembra dana oslobođenja Podgorice, održao svečanu sjednicu Skupštine, na kojoj su uručena Priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama.
Nakon svečanosti na Spomeniku na Gorici i polaganju vijenaca i cvijeća, povodom 19. decembra dana oslobodjenja Podgorice, održana je u KIC-u Budo Tomović u Podgorici svečana sjednica Skupštine SOBNOR-a Crne Gore.Prije početka svečane sjednice, intonirana je državna himna i himna Hej Sloveni, a zatim minutom ćutanja je odata dužna počast preminulim članovima, rukovodiocima i poštovaoca ove organizacije.
Prikazan je i krači film posvećan oslobodiocima Podgorice.Radojević je pozdravio sve prisutne delegacije i goste izražavajući zahvalnost na prisustvu.
“Neka vječno živi jedinstvo udruženja boraca NOR-a 1941-1945. god. Jugoslavije. Neka živi SOBNOR-a Crne Gore. Srećan nam ovaj veliki praznik”, poručio je Radojević.&nbsp;

Ovdje se rađala sloboda krvlju natopljena, pozivam mlade ljude da pođu časnim putem

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, NCB Interpol-a Podgorica, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Bar, juče su locirali i lišili slobode državljaina Ruske Federacije koji se potraživao na međunarodnom nivou, saopšteno je iz Uprave policije.
- Slobode je lišen B.B. (32), državljanin Ruske Federacije koji se potražuje od strane Interpol-a Moskva, radi vođenja krivičnog postupka pred nadležnim organima Ruske Federacije, zbog sumnje da je počinio krivično djelo iznuda, izvršena od strane grupe lica po prethodnom kriminalnom planu, uz upotrebu nasilja u cilju iznude u velikom iznosu. Za ovo djelo je zaprijećena maksimalna kazna zatvora trajanju od 15 godina - navodi se u saopštenju.
On je priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici na dalje postupanje.

U Baru lišeno slobode međunarodno traženo lice

Vlada je danas usvojila nekoliko strateških dokumenata, s ciljem unapređenja sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori, među kojima su strategije deinstitucionalizacije i prevencije i zaštite djece od nasilja, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. 
 
Kako se navodi, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Strategija deinstitucionalizacije od 2025. do 2028. godine, sa Akcionim planom za narednu godinu, Strategiju za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2025-2029 i Strategiju razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period od 2025. do 2028. godine. 
 
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić kazao je da se Strategija deinstitucionalizacije donosi u cilju prevencije institucionalizacije, deinstitucionalizacije korisnika i transformacije pružalaca usluga. 
 
To se radi, kako je rekao, da bi se osigurao život u porodici, odnosno zajednici, kao i zbog razvoja usluga podrške za život u zajednici i savjetodavno-terapijskih i socijalno-edukativnih usluga. 
 
Gutić je naglasio da se Strategija deinstitucionalizacije prvi put donosi u Crnoj Gori. 
 
„Osnov za donošenje strategije je Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, čiji je jedan od ključnih principa prevencija institucionalizacije i dostupnost usluga u najmanje restriktivnom okruženju uvijek kada za to postoje uslovi u domovima korisnika ili lokalnoj zajednici kroz vaninstitucionalne oblike zaštite, koje osiguravaju različiti pružaoci usluga“, rekao je Gutić. 
 
Kako je kazao, tako se radi sa ciljem poboljšanja kvaliteta života korisnika i njihove socijalne uključenosti. 
 
Gutić je podsjetio da je deinstitucionalizacija cilj koji je postavljen i u brojnim međunarodnim i evropskim konvencijama, ugovorima i strategijama, Konvenciji Ujedinjenih nacija (UN) o pravima lica s invaliditetom i Konvenciji UN o pravima djeteta koje osiguravaju pravo na samostalan život i uključivanje u zajednicu. 
 
„Za sprovođenje Strategije deinstitucionalizacije planirana su značajna sredstva u budžetu Crne Gore, kao i sredstva donatorske podrške, u ukupnom iznosu od preko 50 miliona eura“, naveo je Gutić. 
 
On je, govoreći o Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2025-2029. godine, kazao da će ta strategija, sa Akcionim planom za naredne dvije godine, omogućiti Crnoj Gori da nastavi sa promovisanjem politike nulte tolerancije nasilja nad djecom, koja je pokrenuta prvom Strategijom za period od 2017. do 2021. godine. 
 
„Ovo će se ostvariti, između ostalog, kroz kontinuiranu podršku sprovođenju preporuka iz Globalnog izvještaja o prevenciji nasilja nad djecom za 2020. godinu i praćenje razvoja standarda za zaštitu djece koji proizlaze iz mandata Specijalnog predstavnika Generalnog sekretara UN za pitanje nasilja nad djecom i Specijalnog izvjestioca UN o pitanjima prodaje djece, dječje prostitucije i dječje pornografije“, kazao je Gutić. 
 
On je istakao da će prilikom implementacije Strategije do 2029. godine Crna Gora nastojati da ostvari sinergiju sa politikama i akcijama Evropske unije (EU) za borbu protiv nasilja nad djecom. 
 
To će biti rađeno, kako je rekao, imajući u vidu Strategiju EU o pravima djeteta, Strategiju EU za djelotvorniju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece, kao i Strategiju Savjeta Evrope za prava djeteta 2022-2027. 
 
„Nadovezujući se na postignute rezultate i iskustva stečena tokom sprovođenja prethodne Strategije, radna grupa je sagledala uzroke identifikovanih problema koji se pretvaraju u negativne društvene norme i stereotipe kojima se odobrava i podržava nasilje nad djecom u društvu i u porodici“, rekao je Gutić. 
 
On je kazao i da je radna grupa analizirala i aktuelni zakonski okvir, koji ne uspijeva da djeluje dovoljno odvraćajuće i da pruži sveobuhvatnu zaštitu djeci od nasilja. 
 
„Lao i kapacitete stručnih radnika i institucija, neadekvatno sproveden multisektorski pristup, neodgovarajuće roditeljske prakse ukorijenjene u društvenim normama koje ne rade u korist djece, nedovoljno razvijene procese za jačanje otpornosti djece kroz njihovo osnaživanje“, dodao je Gutić. 
 
On je naveo da je, na osnovu svega toga, radna grupa definisala prioritete za strateško djelovanje u ovoj oblasti. 
 
„U tom smislu, ovom Strategijom se posebna pažnja posvećuje oblicima nasilja nad djecom za čije mjerenje služe indikatori Ciljeva održivog razvoja (COR), uključujući tu sve oblike fizičkog, seksualnog i emocionalnog/psihološkog nasilja nad djevojčicama i dječacima“, precizirao je Gutić. 
 
Vlada je danas usvojila i Strategiju razvoja sistema socijalne i dječje zaštite od 2025. do 2028. godine s Akcionim planom za 2025. godinu. 
 
Gutić je rekao da se ta strategija donosi u cilju obezbjeđenja i ostvarivanja mjera i programa namijenjenih pojedincu i porodici kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne i dječje zaštite. 
 
On je naveo da Strategija predstavlja četvrti nacionalni strateški dokument koji utvrđuje ciljeve i prioritete za dalji razvoj sistema socijalne i dječje zaštite, način postizanja tih ciljeva, vremenski okvir, finansijska sredstva neophodna za njihovo postizanje, kao i međusektorsku saradnju organa državne uprave uključenih u sprovođenje Strategije. 
 
Kako je rekao Gutić, Vlada je usmjerena na stvaranje humanog i ekonomski stabilnog društva, koje obezbjeđuje razvoj i kontinuitet kvalitetne socijalne i dječje zaštite, zasnovane na potrebama i u najboljem interesu korisnika. 
 
„Efikasan i efektivan sistem socijalne i dječje zaštite, kojem teži Crna Gora, treba da obezbijedi mjere i programe koji prvenstveno imaju najveći pozitivni uticaj za korisnike i korisnice, uz jasnije definisanje mehanizama i plana finansiranja, uz finansijsku održivost“, istakao je Gutić. 
 
Prema njegovim riječima, jačanje sistema će u narednom periodu doprinijeti kontinuiranom smanjenju siromaštva i ranjivosti populacije kroz jačanje preventivne funkcije i pružanja podrške pojedincima i pojedinkama da prevaziđu nepovoljne okolnosti sa kojima se mogu suočiti u određenom vremenskom periodu.

Vlada usvojila tri strategije iz sistema socijalne i dječje zaštite

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Zelenski: Za mir u Ukrajini neophodno jedinstvo EU i SAD

Tagovi

Neophodno da se primjenjuju norme usmjerene pristupačnosti sportske infrastrukture za OSI

Ovdje se rađala sloboda krvlju natopljena, pozivam mlade ljude da pođu časnim putem

U Baru lišeno slobode međunarodno traženo lice

Vlada usvojila tri strategije iz sistema socijalne i dječje zaštite

PRATITE TVe UŽIVO