<article>Većina građana Njemačke podržava direktne razgovore kancelara Fridriha Merca i ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini, pokazala je danas anketa britanske međunarodne agencije za istraživanje javnog mnjenja YouGov.Prema rezultatima, 58 odsto ispitanika podržava ili snažno podržava takve razgovore, dok se 26 odsto protivi i zalaže za tvrđi stav prema Moskvi.Podrška je najveća među biračima Hrišćansko-demokratske unije Fridriha Merca – 64 odsto.Merc je ranije izrazio rezerve prema direktnom kontaktu s Putinom, podsetivši na posjetu Viktora Orbana Moskvi, posle koje je uslijedilo teško bombardovanje Kijeva.- Ako možemo doprinijeti da ovi razgovori budu uspješniji, učinićemo to, ali nećemo otvarati nikakve paralelne kanale komunikacije - rekao je Merc, prenosi DPA.</article>

Većina građana Njemačke podržava direktne razgovore kancelara Fridriha Merca i ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini, pokazala je danas anketa britanske međunarodne agencije za istraživanje javnog mnjenja YouGov.
Prema rezultatima, 58 odsto ispitanika podržava ili snažno podržava takve razgovore, dok se 26 odsto protivi i zalaže za tvrđi stav prema Moskvi.
Podrška je najveća među biračima Hrišćansko-demokratske unije Fridriha Merca – 64 odsto.
Merc je ranije izrazio rezerve prema direktnom kontaktu s Putinom, podsetivši na posjetu Viktora Orbana Moskvi, posle koje je uslijedilo teško bombardovanje Kijeva.
- Ako možemo doprinijeti da ovi razgovori budu uspješniji, učinićemo to, ali nećemo otvarati nikakve paralelne kanale komunikacije - rekao je Merc, prenosi DPA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina

Vladimir Putin

Njemačka

Fridrih Merc

anketa

Svijet

Većina Njemaca podržava direktne razgovore Merca i Putina o okončanju rata u Ukrajini

Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja u decembru označilo je ulazak Crne Gore u novu, dinamičnu fazu evropskih integracija, ali i razotkrilo složenost politike proširenja Evropske unije u aktuelnom geopolitičkom trenutku.
Iako je ishod bio pozitivan, proces su pratili oprezni politički signali, zadrške i različita tumačenja među državama članicama. Evropska perspektiva Crne Gore jeste realna i ohrabrujuća, ali njena realizacija zahtijeva punu unutrašnju koordinaciju, političku zrelost i odgovorno upravljanje istorijskom prilikom koja se ne pruža često, centralna je poruka PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Proudcast Centra za građansko obrazovanje možete pogledati danas u programu Televizije E od 15.05 sati.
O kontekstu u kojem se odvijaju pregovori Crne Gore sa EU, Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, razgovara sa Predragom Zenovićem, glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom, i Ivanom Vukovićem, predsjednikom Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore.

CGO PROUDCAST danas na TV E: Ko koči proširenje EU i gdje je Crna Gora?

Radio Cetinje je otišao u etar 27. novembra 1944. godine i ove godine slavi 35 godina od obnove rada. Uspio je da zadrži profesionalne standarde, profesionalan odnos prema poslu, naslijedio &nbsp;i održao imidž urbane radio stanice rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik Radio Cetinja Mladen Zadrima.
Prije tačno 80 godina, 13. februara 1946.godine počelo je emitovanje Radio UN-a, zbog čega je UNESCO 13.februar proglasio Međunarodnim danom radija, a prva radio stanica u Crnoj Gori koja je redovno emitovala proglam bila je Radio Cetinje.
Radio Cetinje je prvi put otišao u etar, kaže Zadrima, u oslobođenom Cetinju 27. novembra 1944.godine, a Cetinje je oslobođeno 13. novembra iste godine.
- Cetinje je oslobođeno, partizanske jedinice su ušle u grad, Njemci i njihovi saradnici su se povukli, zatečena je tu oprema koja je služila za okupatorsku propagandu i preusmjerena je opet u jednu vrstu propagande, ali tako je bilo kako je bilo - kaže Zadrima.&nbsp;
Kaže da je prvi put Radio Cetinje prenosio informacije sa bojišta i frontova, a u to vrijeme su bile i agencijske vijesti Rojtersa i Asošijeted pressa, kao i telegrafske agencije SSSR-a i Tanjuga i pa je od prvog trenutka taj radio bio, naglašava on, antifašistički i slobodarski.&nbsp;
- Odlukom iz 1949.godine nekog Saveza socijalističkog radnog naroda, kao mnoge institucije sa Cetinja, Radio Cetinje se seli u Titograd i dobija ime Radio Titograd i što je najgore od svega i dan danas baštine taj datum kao početak njihovog rada, iako je Radio Titograd počeo da radi u aprilu 1949.godine. Radio Cetinje se ponovo uspostavlja 13. novembra 1991.godine, kada je radio jedan tim mladih ljudi, urednica Marina Radulović i Slavica Kruščić uz još nekoliko saradnika sa Cetinja, u prvoj postavi tonske realizacije bili su Tiho Vujović i Vanja Ukšanović - istakao je Zadrima.
Dodaje da se i on krajem devedesetih godina prošlog vijeka pridružio kolektivu Radio Cetinja, sa ekipom koja je, kako kaže, i dan danas u crnogorskom novinarstvu - Duška Pejović, Nikola Vujanović, Goran Vujović, ekipa mladih i slobodoumnih ljudi koja je naslijedila imidž jedne urbane radio stanice.
- Radio je izdržao taj prvi cunami novih medija i društvenih mreža i mislim da je zadržao svoju publiku, radio je ipak, sviđalo se to nekome ili ne, najbrži, radio uvijek prvi može da javi, prvi uvijek na licu mjesta - zaključio je Zadrima.

Zadrima: Radio je izdržao prvi cunami novih medija i društvenih mreža i zadržao svoju publiku

Radio kao primarni izvor vijesti navodi dva odsto ispitanika iz istraživanju AMU, iako on nije dominantan izvor informisanja ima komplementarnu ulogu, jer je riječ o mediju koji najbrže plasira informacije nakon društvenih mreža-rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Damir Nikočević iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).
Podaci koje je AMU predstavila u decembru 2025.godine, kaže Nikočević, govore da je radio i dalje stabilan, veoma važan medij koji zauzima relevantno mjesto u medijskom sistemu.
- Na dnevnom nivou radio prati oko 34 posto punoljetne populacije, dok je njegov nedjeljni domet oko 60 posto. Dakle 6 od 10 građana makar jednom sedmično upali radio stanice - rekao je Nikočević.
Ističe da radio u Crnoj Gori ima najveću popularnost kod građana između 30 do 44 godine, kao i među obrazovanim dijelom stanovništva, dok istraživanja ukazuju i na slabiju slušanost, dodaje on, na sjeveru Crne Gore. 
- Streaming servisi preuzimaju dominaciju, naročito u Evropi, kao i globalno, a takav trend rasta digitalnih streaming servisa se očekuje i u Crnoj Gori, što može da utiče na radijske emitere. Mlađa populacija sve više prelazi na streaming, starija populacija je ,,najodanija televizijskim emiterima”, televizija je i dalje dominantan medij u Crnoj Gori, društvene mreže preuzimaju primat kod mlađe populacije i streaming servisi što znači da se radi drži, ali je pitanje kako će se prilagoditi novim savremenim trendovima - zaključio je Nikočević.

Nikočević: Radio je i dalje brz, pouzdan medij, građanima blizak

Nema većeg simbola državnosti od zastave, grba, himne, ali i Ustava najvišeg pravnog akta u zemlji, a ono što se vijori na zgradi Opštine Žabljak definitivno nije crnogorski heraldički simbol - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, istoričar Vukota Vukotić.
Isticanje simbola druge države nije nikad bila, kaže Vukotić, nikakva tradicija u Crnoj Gori, ali ni u jednoj drugoj državi svijeta, to ne postoji i očigledna je, kako kaže, izmišljotina “srpskog sveta”.
- Nama se već dugi niz godina pokušava nametnuti ,,tradicija”, naravno to nema veze sa tradicijom, a ponajmanje ima veze sa zastavama i sa nacionalnim simbolima Crne Gore koji su zaista jasni. Svako ko je i imalo proučavao tu temu zna da su ovdje postojali brojni heraldički simboli, na prostoru Crne Gore, u našoj dugoj istoriji, od te neke ilirske zmije koja je bila neki zajednički totem ilirskih plemena, preko rimskog orla, zatim dvoglavog orla Vizantije koji je ostao skoro do države Petrovića, sve naše srednjovjekovne dinastije, i Balšići i Crnojevići su imali upravo taj jedan simbol - to je dvoglavi orao, imaju ga i sve druge zemlje na Balkanu jer je to vizantijsko nasljeđe - rekao je Vukotić.
Podsjeća da je u vrijeme Petra I i Petra II nošena zastava koja je bila simbol teokratije, koplje sa krstom, dodaje on, bijelo polje sa crvenim rubom, a tek za vrijeme Njegoša uvode se tri boje crvena, plava i bijela, po uzoru na, kako tvrdi, Francusku buržoasku revoluciju.
- Taj panslavistički, kasnije južnoslovenski pokret koji je trebalo da bude revolucionaran prema tadašnjim carevinama, osmanskom carstvu i habsburškoj imperiji, samim tim je preuzeo te nekakve revolucionarne boje. Međutim, Njegoš je bio vrlo skeptičan prema tome i on je dozvolio da te tri boje uđu samo kao narodne boje. Prva prava zastava koju smo mi kao država dobili je za vrijeme knjaza Danila i to je takođe crveni barjak sa krstom i odatle naziv za “krstonosnu vojsku” koja je 1854.godine osnovana upravo iz tog simbola i naravno su istaknuti inicijali vladara, prvo knjaza Danila, zatim Nikole I Petrovića Njegoša. To je potrajalo dok god je bilo crnogorske države, a tek 1882.godine, prema svjedočenju popa Ilije Plamenca, tada ministra vojnog, pošto smo dobili izlaz na more i konačno se riješila ta situacija oko predaje Ulcinja, Crna Gora je dobila pravo da ima pomorsku zastavu i tada je pop Ilija Plamenac odredio da to budu tri boje, crvena, plavetna i bijela. Ono na šta današnji revizionisti puno vole da se pozivaju je taj prvi crnogorski Ustav iz 1905. godine, u njemu u članu 38 se jasno definiše grb Crne Gore, dvoglavi orao u polijetanju sa lavom na štitu, međutim, iza toga član 39 samo kaže da su narodne boje crvena, plavetna i bijela - zaključio je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5KCuw1dVSK0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukotić: Isticanje simbola druge države nikad nije bila tradicija u Crnoj Gori

Hronika

Novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Zašto se Šćepanović i čelnici bezbjednosnog sektora stresiraju kad im dobro ide na privatnom planu"

UP: Upoznati smo sa navodima o prisustvu pripadnika škaljarskog klana ispred helikoptera VCG

Šćepanović: U toku identifikacija profila koji objavljuje video klipove na kojima je navodno Medenica

Ekonomija

Mugoša: Ono što govore Vaši saradnici jedan o drugome, ne postoji na ovom bijelom svijetu

Većina Njemaca podržava direktne razgovore Merca i Putina o okončanju rata u Ukrajini

Tagovi

CGO PROUDCAST danas na TV E: Ko koči proširenje EU i gdje je Crna Gora?

Zadrima: Radio je izdržao prvi cunami novih medija i društvenih mreža i zadržao svoju publiku

Nikočević: Radio je i dalje brz, pouzdan medij, građanima blizak

Vukotić: Isticanje simbola druge države nikad nije bila tradicija u Crnoj Gori

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO