Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da Evropa mora da ‘‘podigne cijenu rata‘‘ u Ukrajini kako bi Rusiju primorala na prekid vatre.
- Prekid vatre još nije na dnevnom redu, sasvim očigledno, jer ga Rusija ne želi. Zato moramo da nastavimo sa podizanjem cijene rata, kako bi Rusija shvatila da nema smisla da ga nastavlja - rekao je Merc tokom govora na partijskoj konferenciji CSU, prenose agencije.
Ranije danas njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer rekao je da ruska aneksija Krima i napad na Ukrajinu predstavljaju istorijsku prekretnicu.
Prema njegovim riječima, mora se spriječiti scenario u kojem se regioni ili čitave države tretiraju kao vlasništvo nekoliko velikih sila i pozvao na aktivniju ulogu međunarodne zajednice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Merc: Moramo podići cijenu rata kako bi Rusiju primorali na primirje

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da može zamisliti operacije otmica usmjerene protiv stranih lidera, slične nedavnoj američkoj akciji u Venezueli, pri čemu je kao mogući primjer izdvojio njemačkog kancelara Fridriha Merca.
- Otmica neonaciste Merca mogla bi biti odličan obrat u ovom karnevalu događaja - citirala je Medvedeva u nedjelju državna novinska agencija TASS. Medvedev je trenutno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije.
Dodao je da takav scenario nije nerealan.
- Postoje čak i osnove za njegovo krivično gonjenje u Njemačkoj, tako da to ne bi bio nikakav gubitak, posebno jer građani nepotrebno ispaštaju - rekao je Medvedev.
Medvedev, koji je obavljao funkciju predsjednika Rusije od 2008. do 2012. godine, posljednjih godina se profilirao kao jedan od najglasnijih tvrdolinijaša u Kremlju, često upućujući agresivne retoričke napade na Ukrajinu i Zapad.
Takođe je rekao da tvrdnje administracije Donalda Trampa, prema kojima je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji je tokom vikenda otet u vojnoj operaciji Sjedinjenih Američkih Država i odveden u Njujork, nelegitiman, ne izdržavaju ozbiljnu provjeru.
Medvedev se potom osvrnuo na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, navodeći da mu je mandat odavno istekao.
Moskva uporno tvrdi da je Zelenski nelegitiman lider jer izbori nisu održani. Zelenski, međutim, i dalje obavlja dužnost u skladu s Ustavom Ukrajine, koji omogućava produženje predsjedničkog mandata u vrijeme rata.

Medvedev poručio da bi hapšenje "neonaciste" Merca bio odličan obrat i da nije nerealno

Njemački kancelar Fridrih Merc održao je svoj prvi novogodišnji govor, jedini u kojem nema potpitanja. Govorio je o ruskom ratu protiv Ukrajine i prelomnom trenutku u Njemačkoj, pozivajući građane da vjeruju u demokratiju.
Novogodišnji govori su se u Saveznoj Republici Nemačkoj – kao i u DDR-u – praktikovali od osnivanja tih država 1949. godine.
- Danas se završava godina s kojom svako od nas povezuje jednu sasvim ličnu priču- rekao je Merc ozbiljnog pogleda, verovatno misleći na sopstveni izbor za njemačkog kancelara u vremenu globalnih preokreta i ekonomskih izazova i problema.
Kao radni zadatak vlade u narednim godinama Merc vidi prije svega obnovu „temelja slobode“. To se, kako kaže, može postići samo ako konačno prestane ruski rat protiv Ukrajine i Evrope.
- Međutim, Rusija vodi agresorski rat protiv Ukrajine nesmanjenom žestinom. Ukrajinke i Ukrajinci će četvrti put zaredom dočekati Novu godinu u najtežim okolnostima – mnogi od njih bez struje, pod kišom raketa, u strahu za prijatelje i članove porodice- rekao je on.
I to nije neki daleki rat koji nas se ne tiče. Jer sve jasnije vidimo da je ruski napad bio i ostao dio plana koji je uperen i protiv cijele Evrope. Svakodnevno je i Njemačka izložena sabotaži, špijunaži i sajber-napadima, dodao je kancelar.
Uvjerava da će se učiniti sve kako bi Nemačka postala bezbjednija. I pored toga što se Sjedinjene Države okreću od Evrope. „Moramo sopstvenim snagama mnogo snažnije braniti i zastupati naše interese.“
Rat u Evropi, globalni izazovi, posustala privreda i predstojeće reforme sistema socijalne sigurnosti za kancelara pokazuju „da živimo u epohi preokreta“.
- Ali iz dubokog unutrašnjeg uvjerenja želim da vam kažem: svaki od ovih izazova možemo savladati sopstvenim snagama. Nijesmo žrtve spoljašnjih okolnosti. Nismo loptica u igri velikih sila. Naše ruke nisu vezane- kazao je.
Fridrih Merc apeluje na „sugrađanke i sugrađane“ da imaju povjerenja u demokratske procese u Njemačkoj.&nbsp;
- Da, oni su ponekad spori i kontroverzni. Ali samo tako dolazimo do rezultata koje prihvata velika većina u našoj zemlji.- rekao je Merc.
&nbsp;Najpoznatiji od svih novogodišnjih govora, međutim, zapravo je bio omaška. Godine 1986. za Novu godinu greškom je ponovljen govor kancelara Helmuta Kola iz 1985. godine.
„Bila je to greška“, izvinio se tada njemačkim gledaocima Prvi program njemačke televizije ARD. Konzervativni političari su, međutim, sumnjali da to nije bilo slučajno i da je riječ o ciljanoj sabotaži protiv Helmuta Kola.
Kancelarka Angela Merkel, koja je posle Helmuta Kola bila šefica vlade i koja je održala najveći broj novogodišnjih govora u Njemačkoj, najviše se pamti po skromnoj izjavi iz 2013. godine, koja u cjelini glasi:
- Ja sebi uvek dam kao novogodišnji zadatak da češće izlazim na svjež vazduh– i to spada u klasike kada je riječ o planovima i željama za Novu godinu.

Merc: Sve jasnije da je ruski napad na Ukrajinu dio plana uperen i protiv cijele Evrope

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ostaje najpopularniji političar u Njemačkoj, pokazuje najnovije istraživanje javnog mnjenja koje je sprovela INSA za Bild.
Prema rezultatima studije, Pistorijus uživa podršku 51,2 odsto ispitanika, što ga ubjedljivo svrstava na prvo mjesto liste od 20 najpopularnijih njemačkih političara.
Istovremeno, njemački kancelar Fridrih Merc bilježi osjetan pad rejtinga i trenutno se nalazi tek na 19. poziciji, što predstavlja jedan od najlošijih rezultata za šefa vlade u poslednjim decenijama. Ovako nisko pozicioniranje kancelara u anketama dodatno je podstaklo rasprave u nemačkoj javnosti o pravcu unutrašnje i spoljne politike Berlina.
Prema pisanju lista Berliner cajtung, pad Mercovog rejtinga povezuje se prije svega sa nizom spoljnopolitičkih poteza koji su u javnosti ocijenjeni kao neuspješni ili nedovoljno jasni. Analitičari navode da dio birača kancelaru zamjera nedoslednost u odnosima sa ključnim saveznicima, kao i odsustvo ubjedljivih rezultata u međunarodnim inicijativama u kojima Njemačka nastoji da zadrži vodeću ulogu.
Za razliku od toga, Pistorijus, koji je od stupanja na funkciju ministra odbrane profilisan kao jedan od najvidljivijih članova vlade, uspio je da zadrži visok stepen povjerenja građana. Posmatrači ukazuju da njegova direktna komunikacija, kao i jasan nastup u pitanjima bezbjednosti i odbrane, imaju snažan odjek u njemačkom javnom mnjenju, posebno u uslovima pojačanih bezbjednosnih izazova u Evropi.
Najnovije istraživanje INSA tako dodatno potvrđuje duboke razlike u percepciji vodećih figura njemačke politike, ali i sve izraženiji jaz između lične popularnosti pojedinih ministara i ukupnog rejtinga kancelara i njegove vlade.

Pistorijus najpopularniji političar u Njemačkoj, Mercov rejting tone

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Iz Kabinet predsjednika Crne Gore pozdravili izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da Evropska unija sa Crnom Gorom može uskoro početi rad na Ugovoru o pristupanju, navodi se u saopštenju.
- Podsjećamo da je predsjednik Jakov Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu, 2. oktobra 2025. godine, jasno pozvao kancelara Merca i ostale evropske lidere da se započne izrada nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore, ocijenivši da je krajnje vrijeme za taj iskorak i da bi on bio snažan podsticaj za završetak preostalih reformi, uz poruku da se rezultati u procesu proširenja prepoznaju i nagrađuju- kazali su iz Milatovićevogg kabineta.
Predsjednik Milatović je, kako ističu, ovu inicijativu u kontinuitetu zagovarao i na drugim relevantnim evropskim adresama, uključujući i sastanke u Briselu, gdje je pitanje nacrta Ugovora o pristupanju bilo dio agende razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.
- Ohrabruje činjenica da se predlozi predsjednika Milatovića čuju kod ključnih evropskih partnera. Predsjednik Milatović će nastaviti da u razgovorima sa evropskim liderima zagovara da se ova politička poruka pretoči u konkretan proces, uz jasne korake i rokove za izradu nacrta Ugovora o pristupanju, paralelno sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja u dinamici koja omogućava da Crna Gora do kraja 2028. godine postane 28. članica Evropske unije- saopšteno je iz kabineta.
Tokom posjete Briselu naredne sedmice, predsjednik Milatović će u institucijama Evropske unije imati razgovore posvećene konkretnim narednim koracima u završnici pregovora, a posebno na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom 17. decembra, na kojem će fokus biti i priprema Samita EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori koji će se održati u junu 2026. godine.
Podjsjećaju da će Predsjednik tom prilikom pozvati da se već u narednim sedmicama pokrenu tehničke konsultacije sa Evropskom komisijom i državama članicama, kako bi do Samita u Crnoj Gori bio spreman okvir i struktura nacrta Ugovora o pristupanju, kao ključni korak da se političke poruke podrške pretoče u opipljiv institucionalni proces.
Kako je predsjednik više puta poručio, Evropska unija je naša radna akcija, svakog dana i na svakom poslu, a ova poruka iz Berlina dodatno obavezuje sve društvene aktere u Crnoj Gori da ostanu fokusirani na reforme i mjerljive rezultate.
- Crna Gora ostaje posvećena principu da svaka država kandidat napreduje na osnovu sopstvenih dostignuća, uz jasna pravila i jednaka mjerila za sve. Naš cilj je da, uz odgovornu unutrašnju politiku i snažan partnerski odnos sa državama članicama, Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine- zaključuje se u soapštenju.

Kabinet predsjednika: Poruka iz Berlina potvrđuje inicijativu Milatovića da je vrijeme za nacrt Ugovora o pristupanju

Crna Gore je među kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji najviše napredovala, zbog čega možemo preći na sljedeći korak i uskoro početi izradu sporazuma o pristupanju.
To je, na konferenciji za medije u Berlinu, poručio njemački kancelar Fridrih Merc, ističući da je članstvo Crne Gore u Uniji i u interesu Njemačke.
- Što smo bliže povezani, možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi. To se posebno odnosi na ograničavanje nelegalnih migracija. Za naše dvije zemlje to je od velikog značaja - kazao je Merc, a prenio Dojče Vele.
Komentarišući ovu izjavu, politički konsultant Aleksandar Musić ističe, u izjavi za Pobjedu, da je Evropa svjesna da se nalazi u kritičnom geopolitičkom trenutku i da mora djelovati „sada i odmah“.
– S jedne je strane otuđena Amerika, sa druge agresivna Rusija, a sa treće nelojalni unutrašnji igrači poput Mađarske. Evropa je svjesna da nema vremena za odmjeravanje i fokusiranje kao prije 10 ili 20 godina. Zato je spremna da ubrzano primi nove države članice koje iole zadovoljavaju neke minimume minimuma kriterijuma – navodi Musić.
Poručuje i da će, ukoliko ne reaguje Evropa, reagovati drugi, te da je, kada se stvari na taj način razumiju, Crna Gora definitivno prva na redu za pristupanje.
Musić podsjeća i da unutar tog, kako kaže, evropskog opredjeljenja vlada i tihi duel za primat u liderstvu između kancelara Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
– U ovom trenutku Merc snažnije grabi naprijed, pa u kontekstu toga valja posmatrati i ovu izjavu. Isto tako, Njemačka, za razliku od Francuske, odnedavno okreće leđa Aleksandru Vučiću i njegovom režimu, nakon što ga je dugi niz godina podržavala, pa i to utiče na eksplicitno spominjanje Crne Gore same izvan bilo kakve priče o paketu ulaska u EU sa ostalima – smatra Musić.
Iako je izjava njemačkog kancelara dobra vijest za Crnu Goru, &nbsp;Musić upozorava kako ipak sve vrijeme treba imati na umu činjenicu da ulazak naše zemlje u EU neće riješiti nijedan duboko ukorijenjen crnogorski unutarpolitički problem.
– Nepovoljna ekonomska struktura, bujanje paralelnih društava, ideološki nasrtaji izvana i gubitak minimalnog društvenog zajedničkog imenitelja, to će Crna Gora morati da rješava sama – kaže Musić.
Upozorava i da se, sa odgađanjem hvatanja u koštac sa tim i daljim razvojem centrifugalnih procesa unutar države, to negativno stanje može pogoršati po ulasku u EU.

Musić: Ohrabrujuća poruka Merca, podstrek u eri otuđene Amerike i agresivne Rusije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da je tokom sastanka sa evropskim zvaničnicima, kako je i najavio, iznio prijedlog o istovremenom prijemu svih država regiona u Evropsku uniju.&nbsp;
Komentarišući takvu ideju, te reakcije crnogorskih zvaničnika, ambasador Željko Perović za Antenu M ističe da je punopravno članstvo u Evropskoj uniji najbolje rješenje za sve zemlje zapadnog Balkana.&nbsp;
- Naravno, i za samu EU. Ne samo iz bezbjednosnih razloga. Time bi se ,zatvorio'prostor koji geografski i civilizacijski pripada Evropi- naglašava Perović.
Kako podvlači, neće napredak ni Crne Gore ni Srbije na evropskom putu zavisiti od izjava i želja njihovih lidera, ma ko oni bili.&nbsp;
- Već od reformi i usvajanja evropskih standarda- ukazuje sagovornik Antene M.&nbsp;
Perović napominje da je princip regate od početka bio preovlađujući princip u politici proširenja.&nbsp;
- Bilo je, a očigledno ima i danas, i drugačijih mišljenja. Crna Gora ne treba na to da se obazire, već da radi svoj posao i ispunjava kriterijume za zatvaranje preostalih poglavlja- naglašava Perović.&nbsp;
Ističe da bi svi u regionu morali više voditi računa o međusobnim odnosima i politici dobrosusjedstva, jer je i to, kako navodi, jedan od preduslova za brži napredak ka EU.
- Na toj liniji su i izbalansirane izjave ministra inostranih poslova Ervina Ibrahimovica i ministarke za EU integracije Maide Gorčević, što korespondira s liderskom ulogom Crne Gore u procesu pristupanja EU- ukazuje ambasador.&nbsp;
Perović podvlači i da je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca koji je juče kazao da sa Crnom Gorom treba početi rad na potpisivanju sporazuma o pristupanju EU nešto najznačajnije što se desilo od početka pregovora koje Crna Gora vodi sa Briselom.&nbsp;
- Ona predstavlja ohrabrenje za one koji su najvažniji u procesu donošenja odluka, odnosno za Vladu Crne Gore i premijera Spajića. Podstrek koji je stigao iz najvažnije zemlje EU istovremeno je i upozorenje premijeru da se izbori sa onim elementima u širokoj vladajućoj koaliciji koji sve čine da zaustave Crnu Goru u završnoj fazi ulaska u EU- poručuje Perović.

Perović: Izjava Merca najznačajniji podstrijek i upozorenje Spajiću na dio koalicionih partnera

Kancelar Njemačke Fridrih Merc smatra da s Crnom Gorom treba početi rad na sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji.
Merc je to saopštio u Berlinu, na sastanku s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Kancleramtu u Berlinu, piše Dojče vele.
- Ovdje želim jasno da kažem: upravo sa Crnom Gorom, koja je vjerovatno najviše napredovala među kandidatima, možemo sada preći na sljedeći korak i uskoro početi rad na sporazumu o pristupanju - rekao je Merc dodajući.
Merc je dodao i da je “to je i u njihovom interesu”.
- Jer što smo bliže povezani, to možemo bolje da djelujemo zajedno u Evropi - zaključuje Merc.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1999090078568898619%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999085398212149374%7Ctwgr%5E148b310aaebcc1908cb555ec3423891829543010%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Merc: Krenuti s radom na sporazumu o pristupanju Crne Gore u EU

Amerikanci odlaze, ali ne odlaze mirno i dostojanstveno, već prkosno, poručujući da Evropsku uniju treba ukinuti i vratiti suverenitet pojedinačnim državama — stav koji američki vladajući nacionalpopulisti, što nas uopšte ne čudi, dijele sa ruskim neoimperijalistima.
Iako su Evropljani prethodnih 11 mjeseci pokušavali sve kako bi se, uprkos očiglednom međusobnom animozitetu, ipak nekako dodvorili patološki narcisoidnom i halapljivom američkom predsjedniku, neograničeno mu laskajući i podmićujući ga darovima, milionskim poslovima i neumjerenim obećanjima, čini se da je toj neukusnoj i nedostojnoj igri konačno došao kraj. Na evropskoj strani, doduše, i dalje ima onih — poput šefice evropske diplomatije Kaje Kalas — koji pokušavaju umanjiti značaj objavljivanja nove američke spoljnopolitičke strategije, tvrdeći da je Amerika i dalje glavni saveznik Evrope. Ali sada bi svima trebalo biti jasno da je jedno istorijsko razdoblje okončano i da Amerika više nije najveća saveznica Evrope, kao što, uostalom, nije još od prvih dana nakon Trampovog januarskog povratka u Bijelu kuću, premda na evropskoj strani mnogi to nisu željeli prihvatiti.
Štaviše, ne samo da Trampova Amerika nije saveznik ujedinjene Evrope, već je, uz Putinovu Rusiju, i njen glavni protivnik. Amerikanci odlaze, ali ne mirno i dostojanstveno, već prkosno, uz poruku da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama članicama — stav koji američki nacionalpopulisti dijele sa ruskim neoimperijalistima. I Trampu i Putinu ujedinjena Evropa najveća je smetnja, jer znaju da će se sa pojedinačnim evropskim državama lakše obračunati nego sa blokom u cjelini.
Zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau, koji je ovih dana na redovnom polugodišnjem zasjedanju NATO-a u Briselu mijenjao državnog sekretara Rubija — koji se nije udostojio lično doći — izjavio je po povratku u SAD da evropske nacije dopuštaju „neizabranoj, nedemokratskoj i nereprezentativnoj birokratiji EU u Briselu da sprovodi politiku civilizacijskog samoubistva“, što je bizaran narativ koji Amerikanci ponovo dijele sa kremaljskim ideolozima. Trampovi jurišnici sada otvoreno poručuju EU da će se posvetiti njenoj disoluciji, dok je Vašington istovremeno Evropi dao rok do 2027. da preuzme odgovornost za većinu nenuklearnih odbrambenih sposobnosti NATO-a.
Okrećući leđa Evropi, Tramp ima novi prioritet — „obnavljanje strateške stabilnosti s Rusijom“, a povlačenjem iz Evrope Tramp jasno poručuje Putinu da ga ne zanima sudbina Ukrajine, od koje zavisi i budućnost Evrope. Ako Evropa ništa ne preduzme, Putin će, iako se Ukrajinci neće lako predati, prije ili kasnije slomiti Ukrajinu. A to bi imalo nesagledive posljedice za cijeli kontinent.
Zbog toga današnji sastanak britanskog premijera Starmera, njemačkog kancelara Merca, francuskog predsjednika Makrona i ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Londonu ne može biti važniji i sudbonosniji. Ovo je zapravo posljednja prilika koju Evropa ima — ne samo da spasi Ukrajinu, već i samu sebe i evropski projekat. Dok nam Amerikanci sa jedne strane nedvosmisleno poručuju da ostajemo sami, Putin sa druge strane pojačava pritisak. Evropa se suočava sa sličnom dilemom kao 1949. ili 1991. godine.
Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o tome hoće li Evropa postati politički subjekt ili tek geografski prostor između SAD-a i Rusije.

Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o sudbini Evrope

Emocija koja dominira u Zborniku literarnih i likovnih radova, pod nazivom „Trajanje u kamenu“, jeste ponos. To je, u emisiji E-uživo, kazala Jelena Orlandić-Medojević, iz Matice crnogorske – koja je izdavač Zbornika.&nbsp;
U njemu su, kako je objasnila, radovi učenika crnogorskih osnovnih i srednjih škola. Povod konkursa bio je 21. maj, Dan nezavisnosti Crne Gore 2025. godine.
- Djeca su izrazila vrlo jasno da su ponosna na to gdje pripadaju, na bogatu tradiciju, na bogato nasljeđe Crne Gore. Svjesni su da pripadaju prostoru različitosti duhovne i kulturne, ali da one vrlo lijepo žive bez sudaranja. Pokazali su da su ponosni, ali i svjesni da treba sve to kulturno nasljeđe čuvati, poštovati, pa i dalje graditi - kazala je Orlandić-Medojević.
Sagovornica TV E je istakla i da je Matica crnogorska ponosna i podsjetila da je konkurs prvi put organizovan 2012. godine. Orlandić-Medojević je objasnila i zašto Zbornik nosi naziv „Trajanje u kamenu“.
- Odlučili smo se za taj naziv zato što smo smatrali da on snažno i višeslojno simbolizuje Crnu Goru. Kamen, jasno je svima, ovdje je mnogo više od prirodnog materijala, pa Crna Gora, poput kamena, traje u svojoj duhovnosti, u svojoj borbi za slobodu i bogatu istoriju. Drugo, kamen je utkan u crnogorski pejzaž, ima ga svugdje, ali prisutan je, kako u spomenicima, starim kućama, gradovima, tako i u filozofskoj misli i književnoj misli – od Njegoša do savremenih pisaca. Tako da smo smatrali da smo napravili široko polje da se mladi najbolje izraze i daju ono što je njihova interpretacija nečega što je trajno i neuništivo – uprkos istorijskim izazovima i pojavama - istakla je ona.
Orlandić-Medojević objašnjava da je bilo teško odabrati najbolje, te da su žiri činili istaknuti stvaraoci.
- Bilo je teško, jer tu uvijek nijanse odlučuju koji je rad bolji, trud je neupitan. Tu su kreativnost, originalnost, ali nijanse su te koje odlučuju. I uvijek je teško onome ko odlučuje – da se ne ogriješi o mlade, nevine autore kojima bi eventualna nagrada značila. Ali, u drugom slučaju, nekad je lako odlučiti, ako neki rad odjekne originalnošću, autentičnim pristupom temi ili nekom emocijom - zaključila je ona.

Orlandić-Medojević: „Trajanje u kamenu“ snažno i višeslojno simbolizuje Crnu Goru

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić danas su potpisali ugovor kojim Glavni grad bez naknade prenosi pravo svojine na 30.000 m² građevinskog zemljišta Mešihatu Islamske zajednice.&nbsp;
Zemljište je, kako se navodi, namijenjeno za izgradnju vjerskog objekta i pratećih sadržaja, a cilj je podrška ostvarivanju prava vjerskih zajednica, jačanje međuvjerskog sklada i tolerancije u Podgorici.
Kako je objavljeno na sajtu Glavnog grada, zemljište se nalazi u katastarskoj opštini Podgorica III i obuhvaćeno je važećim Prostorno-urbanističkim planom Glavnog grada.
- Potpisivanjem ovog ugovora potvrđuje se opredijeljenost Glavnog grada da, u skladu sa zakonskim propisima, doprinosi ostvarivanju prava vjerskih zajednica, unapređenju međuvjerskog sklada i jačanju kulture tolerancije i suživota u Podgorici - navodi se na sajtu Glavnog grada.
Fejzić je zahvalio Glavnom gradu na razumijevanju i podršci, ističući da će realizacija ovog projekta imati značajnu ulogu za vjernike Islamske zajednice, ali i za širu društvenu zajednicu, kroz razvoj prostora i afirmaciju vrijednosti međusobnog poštovanja i dijaloga.
Glavni grad Podgorica, kako poručuju, ostaje posvećen principima jednakosti, poštovanja vjerskih sloboda i stvaranja uslova za ravnomjeran razvoj svih zajednica koje čine multietnički i multikonfesionalni identitet grada.

Glavni grad ustupio zemljište Islamskoj zajednici

Obnovljivi izvori energije prošle godine su prvi put u Evropskoj uniji (EU) proizveli više električne energije od fosilnih goriva, pokazuju podaci energetske organizacije Ember.
To potvrđuje nastavak prelaska država EU na niskougljeničnu energiju, uprkos otporu nekih vlada.
Prema objavljenim podacima, vjetar i sunce proizveli su 30 odsto električne energije u EU-u u prošloj godini, dok su fosilna goriva, uključujući ugalj, gas i naftu, dala 29 odsto, prenosi Hina.
Rast kapaciteta solarnih elektrana od 19 odsto nadoknadio je smanjenje hidroelektrana zbog suše, dok je proizvodnja gasa porasla osam odsto.
Udio nuklearne i obnovljive energije zajedno dostigao je 71 odsto ukupne proizvodnje struje u EU. Udio uglja pao je na rekordno nizak nivo od 9,2 odsto, pri čemu su Njemačka i Poljska zabilježile najniže vrijednosti u istoriji.
Uprkos snažnom rastu čiste električne energije, EU se suočava s problemima u investiranju u elektroenergetske mreže, zbog čega proizvođači vjetra i sunca ponekad moraju da zaustave proizvodnju kako bi spriječili preopterećenja, što utiče na cijene struje.
Stručnjaci iz Embera pozvali su EU na dodatna ulaganja u mreže i baterijske kapacitete kako bi se cijene stabilizovale i osigurala efikasnija isporuka obnovljive energije.

Vjetar i sunce prvi put proizveli više struje od fosilnih goriva u EU

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da nikada ne smijemo da zaboravimo da je svijet u kojem je važna samo moć opasno mjesto.
Prema njegovim riječima, Evropa mora da se osloni na tri temeljne vrijednosti, a to su bezbjednost, konkurentnost i jedinstvo - kako među Evropljanima, tako i među evropskim partnerima koji djele iste principe.
- Svijet u kojem važi samo moć je opasno mjesto. Najpre za male države, zatim za srednje sile, a na kraju i za velike zemlje &nbsp;rekao je Merc na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
On je upozorio da ulazimo u svijet "velikih sila", što predstavlja ozbiljnu prijetnju.
- Ove promjene imaju najdublje posledice po našu slobodu, našu bezbjednost i naš prosperitet. Tokom ovih nedelja i mjeseci kojima svjedočimo, nova era je već započela. Agresivni rat agresije Rusije protiv Ukrajine bio je do sada najdrastičniji izraz. Ali promjene idu mnogo dublje - naveo je Merc.
Napomenuo je da se Kina probila u redove velikih sila, dok je globalna vodeća pozicija SAD dovedena u pitanje.
- Međunarodni poredak u protekle tri decenije, zasnovan na međunarodnom pravu, oduvijek je bio nesavršen, a danas su mu sami temelji uzdrmani - rekao je Merc.
Evropa, kako je naveo, ne mora da prihvati ovu novu realnost kao sudbinu, već ima izbor da preduzme mjere kako ne bi bila prepuštena na milost i nemilost novom svjetskom poretku.
- Demokratije nemaju potčinjene. One imaju saveznike, partnere i pouzdane prijatelje - saopštio je Merc.
On je rekao i da ne kaže to samo tako i kao primjer naveo uspon nacističke Njemačke.
- U 20. vijeku, moja zemlja, Njemačka, prošla je tim putem do svog gorkog kraja. Povukla je svijet u crni ponor - rekao je on.
Njemački kancelar naveo je da je "naša najveća snaga i dalje sposobnost da gradimo partnerstva i saveze među jednakima, zasnovane na međusobnom poverenju i poštovanju".
- Podsjećam vas, posle 1945, SAD su nas Nemce nadahnule da prihvatimo ovu logiku - rekao je on, prenose mediji.
On se osvrnuo na zahtjev Trampove administracije za većom kontrolom Grenlanda i napomenuo da treba rešavati to pitanje na nivou organizacije NATO kako bi se zaštitila cela oblast sjevera od prijetnje koju, prema njegovom mišljenju, predstavlja Rusija. Merc je rekao da je to pravi put jer bi bilo kakve prijetnje oduzimanjem evropske teritorije silom bile neprihvatljive.
- Branićemo principe na kojima je zasnovano transatlantsko partnerstvo, a to su suverenitet i teritorijalni integritet. Podržavamo razgovore između Danske, Grenlanda i SAD na osnovu ovih principa - poručio je Merc.
Pozdravio je sinoćne izjave Trampa o Grendlandu i napomenuo da su prijetnje zauzimanja evropske teritorije neprihvatljive.
- Nove carine bi potkopale temelje transatlantskih odnosa. Ako budu uvedene, odgovor Evrope bio bi jedinstven, smiren, odmjeren i čvrst - dodaje nemački kancelar.
- Dame i gospodo, naše politike sada moraju biti izuzetno ambiciozne i hrabre. Moramo ostvariti napredak u četiri istovremena pravca. Moramo nastaviti da podržavamo Ukrajinu u njenoj borbi za pravedan mir. Moramo postati sposobni da se samostalno branimo u Evropi. Želimo da smanjimo zavisnosti koje nas trenutno čine ranjivima. I četvrto, želimo da obezbjedimo da naša ekonomija može da iskoristi svoj puni potencijal za inovacije i rast. Ovo će funkcionisati samo ako radimo zajedno kao jedna Evropska unija - rekao je on.
On je poručio da su Evropa i Njemačka shvatile da se svijet menja neviđenom brzinom i ide u pravcu koji je označio za "zabrinjavajući", ali da mogu i žele da odgovore na izazove novog doba.
- Neka nas inspiriše ono što je možda najvažnija lekcija prosvetiteljstva - naša sudbina je u našim je rukama. Naša odgovornost i sloboda je da je oblikujemo. Ovaj istorijski zadatak stoji pred nama, a Njemačka želi da odigra ključnu ulogu u njegovom ispunjavanju - rekao je Merc.

Tag: fridrih-merc