<p>Grupa G7 sastaje se u kanadskom Kananaskisu, u Kanadi. Za njemačkog kancelara <b>Fridriha Merca</b>, to je prvi sastanak tog formata, a samim tim i prvi veliki test na međunarodnoj sceni.</p>
<p>Pored njega, učestvovaće i šefovi država i vlada Francuske, Velike Britanije, Italije, Japana, Kanade i SAD. Stižu i drugi visoki gosti. Šta se može očekivati od samita?</p>
<h2>Koje su glavne teme samita G7?</h2>
<p>Postoji nekoliko tema kojima će se pozabaviti sedam ekonomskih sila. Na primjer, vjerovatno će se razgovarati o eskalaciji sukoba između Izraela i Irana.</p>
<p>Rat protiv Ukrajine i svjetska trgovina takođe su na dnevnom redu – a to su pitanja oko kojih su se <b>Donald Tramp</b> i njegovi evropski saveznici sada značajno udaljili.</p>
<h2>U kojoj mjeri su napadi na Bliskom istoku u fokusu samita?</h2>
<p>To zavisi od razvoja na licu mjesta. Neposredno prije odlaska u Kanadu, kancelar Merc je rekao da očekuje da će sukob Izraela i Irana biti veoma visoko na dnevnom redu. SAD i Evropljani uverili su Izrael u svoju solidarnost, ali do sada nisu aktivno podržali njegovu ofanzivu protiv glavnih vojnih i nuklearnih postrojenja u Iranu.</p>
<p>To bi, međutim, brzo moglo da se promijeni kada je riječ o SAD. Strahuje se da bi iransko rukovodstvo moglo da naredi i udare odmazde na američke baze na Bliskom istoku. U tom slučaju, bilo bi realno za očekivati da će i same SAD uzvratiti udarac – čime bi se prešlo na novi nivo eskalacije.</p>
<p>To bi bio slučaj i ako bi SAD počele da aktivno vojno pomažu Izraelu u napadima na određena iranska nuklearna postrojenja, za koja stručnjaci kažu da se nalaze duboko pod zemljom. Tramp će vjerovatno samostalno da odluči kojim će putem SAD krenuti u sukobu – dakle, bez partnera iz G7.</p>
<h2>Šta G7 može da postigne u vezi s Ukrajinom?</h2>
<p>Pregovori Rusije i Ukrajine koje je pokrenuo Tramp do sada nisu dali mnogo rezultata. Evropljani zato žele da ga ubijede da njegovi napori imaju šanse samo ako se pritisak na Rusiju poveća.</p>
<p>Na primjer, žele da dodatno smanje prihode ruske države od izvoza smanjenjem gornje granice cijene za prodaju ruske nafte zemljama poput Indije ili Kine, i to sa sadašnjih 60, na 45 američkih dolara po barelu. Ograničenje cijena uvedeno je 2022. godine i ono podrazumijeva sankcije protiv aktera koji su uključeni u izvoz ruske nafte po višim cijenama.</p>
<p>Ukrajinskom predsjedniku <b>Volodimiru Zelenskom</b> biće pružena prilika da u Kanadi još jednom zatraži dodatnu podršku. Pozvan je na radni doručak s učesnicima grupe G7 u utorak ujutru – kao i generalni sekretar NATO <b>Mark Rute</b>.</p>
<h2>Može li se spriječiti dalja eskalacija carinskog sukoba?</h2>
<p>Ovo je, pored podrške Ukrajini, drugo prioritetno pitanje za Evropljane. Ako se do 9. jula ne postigne dogovor, nove visoke američke tarife će se, kako stvari stoje, primjenjivati na skoro sav izvoz iz Evropske unije u Sjedinjene Države – a EU bi, zauzvrat, odgovorila carinama na uvoz iz SAD.</p>
<p>Da bi se to spriječilo, razgovori između Brisela i Vašingtona traju već nedjeljama – a nejasno je da li će biti uspješni.</p>
<p>Tramp vidi carine ne samo kao alat za smanjenje trgovinskog deficita SAD, već i kao izvor prihoda za finansiranje smanjenja poreza. Do sada je EU ponudila SAD obostrano smanjenje carina i uklanjanje tzv. necarinskih trgovinskih barijera, koje uključuju različite propise i standarde za automobile. Pored toga, EU bi mogla da obeća Sjedinjenim Državama da će još više kupovati američki tečni prirodni gas, kao i vojnu opremu.</p>
<h2>Sve oči uprte u Trampa – kako će se ponašati?</h2>
<p>Neposredno prije samita G7, predsjednik SAD održao je veliku vojnu paradu u Vašingtonu povodom 250. godišnjice osnivanja američke vojske – što se prikladno poklopilo s Trampovim 79. rođendanom. Bila je to demonstracija vojne moći pred očima čitavog svijeta. On za Kanadu sada leti baš sa tim borbenim slikama u svom prtljagu.</p>
<p>Republikanac je na vlasti skoro pet mjeseci i za to vrijeme brzo je potkopao demokratiju i ustavni sistem u SAD. Na međunarodnom planu, otuđivao je jednog partnera za drugim – u šta spada i njegova najava uvođenja kaznenih carina.</p>
<h2>Kakva su očekivanja njemačkog kancelara?</h2>
<p>Na svom prvom sastanku sa Trampom u Bijeloj kući početkom mjeseca, Fridrih Merc je nastojao da izbegne moguće tačke sukoba. Vjerovatno želi da taj kurs nastavi i u Kananaskisu.</p>
<p>Prvi razgovor s predsjednikom SAD bio je „harmoničan“ – kako je to rečeno iz Mercove delegacije.&nbsp;</p>
<p>- Sada je sljedeći test: kako to izgleda u timskoj situaciji i koliko dobro G7 uspeva da prenese taj timski duh spoljnom svijetu - navedeno je.</p>
<p>Ujedno, za Merca je riječ i o tome da se afirmiše među Evropljanima i da tu preuzme istinsku lidersku ulogu. Na svojim prvim putovanjima – posebno onim u Kijev i Vašington – stekao je samopouzdanje.</p>
<p>Sada slijedi čitav niz važnih samita. Nakon samita G7, Merc će prisustvovati i samitu NATO u Hagu, a potom, već ovog mjeseca, i svom prvom samitu Evropske unije u Briselu.</p>
<h2>Mogu li se očekivati dalekosežne odluke sa samita?</h2>
<p>Šefovi država i vlada G7 nakon samita neće izdati sveobuhvatnu zajedničku završnu deklaraciju. Razlog: SAD pod Trampom drastično odstupaju od nekadašnje posvećenosti G7 u oblastima kao što su zaštita klime, razvojna pomoć i svjetska trgovina.</p>
<p>Na odluku da se ne izdaje završna deklaracija ulogu je možda odigralo i sećanje na poslednji samit G7 2018. u Kanadi. Tramp je tada spektakularno poremetio sastanak povukavši svoje odobrenje za završnu deklaraciju ubrzo nakon završetka samita.</p>
<p>Ove godine planirane su samo pojedinačne izjave na teme migracija, kritičnih sirovina, vještačke inteligencije, kvantne tehnologije, šumskih požara i stranog uticaja. Bilo šta više od toga – na primjer sporazum o povećanju pritiska na Rusiju zajedno sa novim sankcijama – bio bi veliki uspjeh.</p>
<h2>Šta je grupa G7 – i kako je nastala?</h2>
<p>Globalna ekonomska kriza 1975. godine dala je njemačkom kancelaru <b>Helmutu Šmitu </b>i francuskom predsjedniku<b> Valeriju Žiskaru d’Estenu </b>ideju o samitu najvećih industrijskih zemalja radi pronalaženja rješenja.</p>
<p>Na prvom sastanku u zamku Rambuje kod Pariza u novembru 1975. – pre skoro 50 godina – okupili su se šefovi država i vlada Francuske, Njemačke, SAD, Velike Britanije, Japana i Italije. Godinu dana kasnije, Kanada je upotpunila „Grupu sedam“ za narednih skoro tri decenije.</p>
<p>Rusija je stekla punopravno članstvo 2002. godine, ali je grupa kao G8 postojala samo do 2013. Zbog ruske aneksije Krima, propao je samit 2014. u Sočiju, u Rusiji, na Crnom moru. Od tada se grupa ponovo zove G7.</p>
<p>Ona je prvobitno obuhvatala sedam najvećih industrijskih zemalja svijeta. Danas to više nije slučaj: Italiju i Kanadu su iz prvih sedam potisnule Kina i Indija. Međutim, ekonomska snaga se više ne smatra najvažnijom vezom između država-članica.</p>
<p>Nakon isključenja Rusije, prije svega su zajedničke demokratske vrijednosti obezbijedile koheziju i razlog postojanja G7. Međutim, s inauguracijom američkog predsjednika Trampa, zajednički okvir vrijednosti počeo je da se ljulja.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Što se može očekivati od samita G7?

<p>Njemačka će pomoći Ukrajini da na svom tlu proizvodi rakete bez ograničenja dometa, izjavio je danas kancelar <b>Fridrih Merc</b> na sastanku sa ukrajinskim predsjednikom <b>Volodimirom Zelenskim </b>u Berlinu.</p>
<p>- Naši ministri odbrane danas će potpisati memorandum o razumijevanju o nabavci sistema naoružanja dugog dometa ukrajinske proizvodnje... Ukrajina će tako moći u potpunosti da se brani, uključujući i od vojnih ciljeva van svoje nacionalne teritorije i to su dobre vijesti - rekao je Merc na konferenciji za novinare.</p>
<p>Njemački kancelar je dodao da su dvije zemlje danas napravile pravi prvi korak u industrijskoj saradnji na proizvodnji oružja dugog dometa, što će moći da se radi i u Ukrajini i u Njemačkoj.</p>
<p>Pod prethodnom vladom socijaldemokrate <b>Olafa Šolca</b> Njemačka, koja je drugi po veličini snabdjevač Ukrajine vojnom opremom, odbijala je da isporuči rakete Taurus dugog dometa strahujući od eskalacije u odnosima sa Rusijom.</p>
<p>Prije dolaska na mjesto kancelara početkom maja Merc je rekao da podržava isporuku raketa sa dometom većim od 500 kilometara koje mogu da stignu duboko na rusku teritoriju. Od stupanja na dužnost izbjegavao je da govori o tom pitanju.</p>
<p>Moskva je upozorila da bi isporuke raketa Taurus smatrala da Njemačka učestvuje u ratu.</p>
<p>Zajednička proizvodnja raketa dugog dometa mogla bi da zaobiđe osjetljivo pitanje slanja njemačkih raketa dugog dometa u Ukrajinu.</p>

Merc: Berlin će pomoći Ukrajini da proizvodi rakete bez ograničenja dometa

<p>Zapadni saveznici više ne postavljaju ograničenja na domet oružja koje isporučuju Ukrajini za napade na ruske vojne ciljeve, izjavio je njemački kancelar <b>Fridrih Merc</b> 26. maja, prenosi Kyiv Independent.</p>
<p>- Ne postoje više nikakva ograničenja u pogledu dometa oružja koje isporučujemo Ukrajini – ni od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, niti nas. Ni Sjedinjene Američke Države ne uvode ograničenja. To znači da Ukrajina sada može da se brani, na primjer, napadima na vojne položaje u Rusiji. Do nedavno to nije bilo moguće, a osim u veoma rijetkim slučajevima, to se nije ni dešavalo - rekao je Merc tokom diskusije koju je organizovao kanal WDR.</p>
<h2>Isporuka raketa</h2>
<p>Ukrajina je ranije dobila rakete dugog dometa od Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske – uključujući ATACMS, Storm Shadow i SCALP – ali su u početku mogle biti korišćene samo protiv ruskih snaga na okupiranim ukrajinskim teritorijama.</p>
<p>Krajem 2024. administracija američkog predsjednika<b> Džoa Bajdena</b>, zajedno s drugim saveznicima, popustila je ograničenja, omogućivši Ukrajini da koristi rakete dugog dometa protiv vojnih ciljeva u ruskim pograničnim oblastima. Bivši predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> kritikovao je Bajdenovu odluku o ukidanju ograničenja, dok istovremeno pokušava postići mirovni sporazum između Kijeva i Moskve.</p>
<p>Njemački kancelar je takođe istakao da, dok Ukrajina koristi oružje za napade na rusku vojnu infrastrukturu, Rusija nastavlja napadati ukrajinske "gradove, vrtiće, bolnice i domove za starije".</p>
<p>Prije nego što je postao kancelar, Merc je najavio da će ukinuti zabranu svog prethodnika <b>Olafa Šolca</b> na isporuku njemačkih krstarećih raketa Taurus, koje imaju domet od 500 kilometara. Međutim, od preuzimanja dužnosti, nije potvrdio hoće li te rakete zaista biti isporučene.</p>
<h2>Trampov bijes</h2>
<p>Francuski predsjednik <b>Emanuel Makron</b> izjavio je u ponedjeljak da se nada da će se "bijes" njegovog američkog kolege Donalda Trampa prema Rusiji konačno „pretvoriti u djela“, posebno kada je riječ o prijetnji "masovnim" američko-evropskim sankcijama, nakon razornih ruskih napada na Ukrajinu tokom vikenda.</p>
<p>Američki predsjednik, koji želi okončati rat u Ukrajini, za svog ruskog kolegu <b>Vladimira Putina</b> rekao je da je "potpuno lud".</p>
<p>- Predsjednik Tramp je shvatio da je, kada je predsjednik Putin telefonom rekao da je spreman za mir, odnosno kada je svojim izaslanicima kazao da je spreman za mir, zapravo lagao - rekao je Makron novinarima u glavnom gradu Vijetnama, Hanoju.</p>
<p>Ponovo su, kako je rekao, vidjeli bijes Donalda Trampa. To je, kaže Makron, svojevrsni oblik nestrpljenja.</p>
<p>- Nadam se da će se pretvoriti u djela - istakao je Makron.</p>
<p>On je podsjetio da je u nekoliko navrata u prošlosti američki lider osuđivao je napade. </p>
<p>- Nadam se da će se ogorčenje koje je iskazao, a koje i mi s njim dijelimo, pretvoriti u sposobnost da Sjedinjene Države, zajedno s Evropljanima, zaprijete Putinu potpuno drugačijim i mnogo ozbiljnijim paketom sankcija, koji će nam omogućiti da spriječimo Rusiju i konačno prekinemo taj sukob. Ovdje je ugrožena vjerodostojnost Sjedinjenih Američkih Država - rekao je Makron, dodavši da je o tome "razgovarao" s Trampom.</p>

Ukrajina dobija zeleno svjetlo: Zapad uklanja ograničenja na rakete dugog dometa

<p>Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da su oni i njihovi partneri odlučni da brane cijelu teritoriju NATO-a.<br/>
<br/>
- Zajedno sa našim partnerima, odlučni smo da branimo teritoriju Alijanse od svake agresije. Sigurnost naših baltičkih saveznika je i naša sigurnost - rekao je Merc tokom posjete Viljnusu.<br/>
<br/>
On je to kazao prilikom raspoređivanja njemačke brigade u Litvaniji, u cilju jačanja istočnog krila Alijanse.<br/>
<br/>
Mercova posjeta dolazi uoči samita NATO-a u junu, na kojem će lideri saveznika postaviti nove ciljeve za popunjavanje kapacitetskih praznina i razmotriti koliko bi članice trebalo da troše na odbranu zbog rata u Ukrajini, prenosi Al Džazira Balkans.<br/>
<br/>
On je, govoreći o ciljevima predstojećeg samita, istakao da je neophodno da se dugoročno ojačaju evropski odbrambeni kapaciteti i proširi kapacitet odbrambene industrije”<br/>
<br/>
Merc je rekao da Njemačka značajno ulaže u svoje trupe, uz raspoređivanje 100 vojnika u Litvaniji.<br/>
<br/>
On je naglasio i da je značajno jedinstvo NATO-a u suočavanju s Rusijom.<br/>
<br/>
- Čvrsto stojimo uz Ukrajinu, ali takođe stojimo zajedno kao Evropljani u cjelini i igramo kao tim sa Sjedinjenim Američkim Državama kad god je to moguće - naveo je Merc.</p>

Merc: Saveznici odlučni da brane teritoriju Alijanse

<p>Njemački kancelar <b>Fridrih Merc</b> pozvao je danas Evropljane i Amerikance da odbace "svaki mirovni plan koji diktira Rusija", dodajući da Ukrajina ne bi trebalo da bude podvrgnuta teritorijalnim ustupcima "protiv svoje volje".</p>
<p>U govoru o opštoj politici u parlamentu, novi njemački kancelar ocijenio je kao ključno da zapadne zemlje ne dozvole sebi da budu podijeljene oko tog sukoba i pozvao na "održavanje najvećeg mogućeg jedinstva između evropskih i američkih partnera".</p>
<p>Merc obećao je da će opremiti Njemačku "najmoćnijom konvencionalnom vojskom u Evropi", djelimično zahvaljujući stotinama milijardi evra investicija koje je obezbijedila njegova vlada.</p>
<p>Kancelar je rekao i da je jačanje Bundesvera je glavni prioritet.</p>
<p>- Jačanje dugo nedovoljno finansirane njemačke vojske je ono što očekuje najmnogoljudnija i najmoćnija zemlja Evrope. Naši prijatelji i partneri to očekuju i od nas. U stvari, oni to praktično zahtijevaju - dodao je Merc.</p>
<p>On je ocijenio da njegova zemlja može ponovo da postane "ekonomska sila kojoj se svijet divi" i obećao da će učiniti sve da se Njemačka vrati na put rasta, poslije dvije uzastopne godine recesije.</p>
<p>- Naša ekonomija je i dalje uglavnom konkurentna, ali okvirni uslovi više nijesu - rekao je kancelar dodajući da je odlučan da smanji poreze i birokratiju za preduzeća i poveća investicije u infrastrukturu.</p>

Njemački kancelar zatražio odbacivanje svakog mirovnog plana koji bi nametnula Rusija

<p>Njemački kancelar Fridrih Merc danas je rekao da će njemačka vlada prestati da objavljuje detalje vojne pomoći Ukrajini.</p>
<p>- Pod mojim vođstvom debata o isporukama oružja, kalibru, sistemima naoružanja i tako dalje, biće ograđena od javnosti - rekao je Merc u Kijevu.</p>
<p>Izvori su ranije rekli za Rojters da će javne informacije o isporuci sistema naoružanja Ukrajini biti smanjene kako bi se spriječilo da Rusija stekne bilo kakvu stratešku prednost.</p>

Merc: Njemačka prestaje da objavljuje detalje vojne pomoći Ukrajini

<p>Francuski predsjednik <b>Emanuel Makron</b>, njemački kancelar<b> Fridrih Merc</b> i britanski premijer <b>Kir Starmer</b> stigli su jutros u Kijev kako bi sa poljskim premijerom <b>Donaldom Tuskom </b>izrazili podršku Ukrajini, javili su novinari AFP-a.</p>
<p>Trojica lidera su zajedno izašla iz voza kojim su krenuli iz Poljske za Ukrajinu i trebalo bi da se kasnije pridruže predsjedniku <b>Volodimiru Zelenskom</b> i Tusku.</p>
<p>Ta posjeta je simboličan odgovor na komemoraciju 80. godišnjice pobjede nad nacističkom Njemačkom, održane u petak na Crvenom trgu, uz učešće ruskog predsjednika <b>Vladimira Putina</b> i dvadesetak stranih lidera, uključujući kineskog predsjednika <b>Si Đinpinga</b>.</p>

1084x550

Dan nakon Putinove parade: Evropski lideri stigli u Kijev

<p>Novi njemački kancelar <b>Fridrih Merc</b> odbacio je izvještaje da će proglasiti "nacionalno vanredno stanje" da bi osigurao stalne kontrole na granicama zemlje.</p>
<p>- Kancelar neće proglasiti nacionalno vanredno stanje - rekao je portparol Vlade agenciji DPA.</p>
<p>List "Velt" ranije je prenio da nova vlada želi da aktivira član 72 Ugovora o funkcionisanju EU i da će ambasadori susjednih zemalja biti o tome obaviješteni.</p>
<p>Član 72 sadrži takozvanu klauzulu o vanrednom stanju. Prema njoj, zabrana odbijanja migranata na granicama moguća je ako je ugrožen javni red ili nacionalna bezbjednost, prenosi Srna.</p>

Merc odbacio navode o proglašavanju vanrednog stanja

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> čestitao je <b>Fridrihu Mercu </b>na izboru za kancelara Njemačke.<br/>
<br/>
On je na platformi X naveo da se raduje saradnji na daljem jačanju partnerstva između Crne Gore i Njemačke.<br/>
<br/>
- Ostajemo posvećeni napredovanju procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, uz dosljednu podršku Njemačke za jedinstvenu, otpornu i prosperitetnu Evropu- rekao je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1919795182087569598&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Milatović čestitao Mercu

<p>Predsjednik Vlade Crne Gore <b>Milojko Spajić</b> čestitao je izbor novom kancelaru Njemačke <b>Fridrihu Mercu</b>. </p>
<p> U čestitki koju je predsjednik Vlade objavio na društvenoj mreži “X” navodi se da novi kancelar Njemačke Fridrih Merc prepoznaje potrebu za proširenjem Evropske unije kao i potrebu da Evropa bude pro-biznis u, kako navodi premijer “nikad težim okolnostima i međunarodnoj konkurenciji”. </p>
<p> Spajić je poručio da cilj Evrope mora biti da ponovo postane prva svjetska ekonomija! </p>
<p> - Iskrene čestitke. Bićete značajna ličnost u vođstvu Evrope- poručio je Spajić novoizabranom kancelaru Njemačke.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmickeyspajic%2Fstatus%2F1919778147932807345%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić čestitao Mercu: Da Evropa ponovo postane prva svjetska ekonomija

<p>Izvještaj Evropskog parlamenta o učinku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji jasno pokazuje da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve, kao i njen politički uticaj, i te kako veliki problem. Kad se to stavi u kontekst „srpskog sveta“, širenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno je to trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore, kaže za 24 sata Televizije E, evropski parlamentarac <b>Tomislav Sokol</b>.</p>
<p>Učinak Crne Gore na evropskom putu je pred evropskim parlamentarcima. U dokumentu, koji je sačinio izvjestilac <b>Marjan Šarec</b>, navodi se da je Crna Gora predvodnica među kandidatima za članstvo u EU. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>Važnim je ocijenjeno i to što u Crnoj Gori postoji značajna podrška evropskom putu. Kao poizitivan primjer političkog konsenzusa navedeno je to što su u reformi zakona i njihovom usvajanju učestvovali i vlast i opozicija.&nbsp;</p>
<p>Međutim, tokom debate europarlamentarci su ocijenili da je politički sistem podijeljen, nezavisnost pravosuđa ograničena, a korupcija i dalje veliki izazov. Jedan od europarlamentaraca, Tomislav Sokol, kaže da izvještaj o napretku najbolje oslikava realnost evropskog puta Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Smatra da je Crna Gora najdalje odmakla, ali da su pred njom i dalje brojne prepreke. U Evropskom parlamentu problematizovao je pitanje uticaja Beograda i Moskve, u kojem važnu ulogu igra Srpska pravoslavna crkva&nbsp;</p>
<p>- Istakao sam da je to ključni problem danas u Crnoj Gori, pogotovo jer su predstavnici tog uticaja u samoj vladajućoj koaliciji, dakle od (Andrije) <b>Mandića</b>, (Milana) <b>Kneževića</b>, (Alekse) <b>Bečića</b> i cijele te ekipe. Drago mi je da se pitanje srpskog uticaja, pogotovu onog negativnog Srpske pravoslavne crkve, takođe našlo u samom izvještaju. Imamo situaciju da Izvještaj Evropskog parlamenta vrlo jasno govori o tome da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve i politički uticaj u Crnoj Gori i te kako veliki problem. Kad to sve stavimo u kontekst „srpskog sveta“, širenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno je to ono što je trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore - kaže Sokol.</p>
<p>Negativni uticaj Srpske pravoslavne crkve sada se direktno navodi i u službenom dokumentu Evropskog parlamenta.</p>
<p>- Rekao bih da pitanje uticaja Srpske pravoslavne crkve ne treba gledati na način da je ona instrument u rukama nekoga, već da je glavni izvor velikosrpske politike. Vidimo da prosrpske stranke bez pomoći crkve nemaju skoro nikakvu moć. U Nikšiću bi doživjeli debakl da se Srpska pravoslavna crkva nije direktno uključila u lokalne izbore. Mi to i te kako dobro pratimo, mi to i te kako dobro znamo. Na kraju krajeva, ni do promjene vlasti 2020. godine ne bi došlo da se Srpska pravoslavna crkva preko litija nije direktno uključila u politički proces. Srpska pravoslavna crkva je sigurno najjači faktor, najjači igrač srpske hegemonističke politike u Crnoj Gore – kaže Sokol.</p>
<p>Evropske parlamentarce podsjetio je i na rizike koje nosi ideja o uvođenju dvojnog državljanstva.</p>
<p>- Svako malo se takve ideje, kao probni baloni, puštaju u javnost. Jasno je da bi, ukoliko bi se realizovale, došli u situaciju da nekoliko stotina hiljada ljudi u Srbiji de facto bira crnogorsku vlast. Praktično bi crnogorsku vlast formirali faktori unutar Srbije, dakle, izvan Crne Gore. To je isto istaknuto u samom izvještaju. Drago mi je što je tako, jer sam bio jedan od predlagača amandmana, kojima je to ubačeno u izvještaj - poručuje Sokol.</p>
<h2>Odnos Crne Gore i Hrvatske</h2>
<p>Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu govorio je i odnosima na relaciji Podgorica – Zagreb. Kaže da nije samo riječ o bilateralnim pitanjima, već o temeljnim, civilizacijskim temama.&nbsp;</p>
<p>- To su temeljni standardi poštovanja vladavine prava i vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena. Prvenstveno tu mislim na pitanja rješavanja odštete za žrtve iz Domovinskog rata, pogotovo za žrtve ratnih zločina i njihove porodice, zatim pitanje rješavanja statusa nestalih i procesuiranje ratnih zločina. Dakle, to su glavne teme koje stoje na putu odnosa Hrvatske i Crne Gore i nadilaze same bilateralne odnose. Njihovo rješavanje temelj je poštovanja vrijednosti, na kojima je i Evropska unija stvarana – jasan je Sokol.</p>
<p>Opstimističan je, kaže, zbog toga što je određeni pomak u rješavanju pitanja na relaciji Podgorica – Zagreb, postignut. Portal i Televizija E ranije su objavili da je, tokom nedavnog boravka delegacije Hrvatske u Crnoj Gori, došlo je do pomaka u pregovorima o ustupanju Doma kulture „Josip Marković“ u Tivtu hrvatskoj Vladi, te isplati ratne odštete i obeštećenja logoraša zatočenih u Morinju. &nbsp;</p>
<p>- Ne bih licitirao, ni prejudicirao kakvo će biti konačno rješenje. Ali, mislim da stvari idu u dobrom smjeru i to je svakako dobar iskorak, odnosno pokazatelj volje crnogorske vlasti, ili barem njenog dijela, da se otvorena pitanja s Hrvatskom rješavaju. Još jednom naglašavam da to nije pitanje samo odnosa Hrvatske i Crne Gore, nego temeljno pitanje civilizacijskih standarda, koje se mora riješiti. Recimo da sam umjereno optimističan. Ali, naravno, pored toga postoje još i oni dublji, strukturni problemi koji se moraju rješavati – kaže hrvastski zastupnik u Evropskom parlamentu.&nbsp;</p>
<h2>Zna se ko jedno misli, drugo govori, treće radi…</h2>
<p>Govoreći o tome što je Hrvastka nepoželjnim osobama proglasila trojicu crnogorskih zvaničnika – predsjednika Skupštine Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića, Sokol podsjeća da je to rezultat usvajanja Rezolucije o Jasenovcu.</p>
<p>- Ta Rezolucija je bila apsolutna provokacija i način kompenzacije za Rezoluciju o Srebrenici. Jasno se vidjelo da se dobrim dijelom crnogorske vlasti, nažalost, daljinski upravlja iz Beograda. Važno je da je nepoželjnom osobom, pored Mandića i Kneževića, za koje svi znamo ko su i šta su, proglašen i Aleksa Bečić. On se dugo predstavljao kao veliki evropejac, kao neko sa zapadnim vrijednostima, ko gleda prema Evropskoj uniji. Ali, nažalost, na ovom i na mnogim drugim primjerima, kao i iz načina na koji Demokrate obavljaju vlast u Crnoj Gori, vidi se da su oni povezani sa Beogradom, a rekao bih i sa Moskvom. Hrvatska je vrlo jasno pokazala koga smatra odgovornim, dobro prati stanje u Crnoj Gori, zna se ko jedno misli, drugo govori, a treće radi... Ako neko u crnogorskoj vlasti zastupa interese Beograda i Moskve teško može biti pozitivan faktor na putu prema Evropskoj uniji i Hrvatska teško takvu osobu može podržavati i imati nekakve iole normalne odnose – zaključio je Sokol.</p>

Sokol: SPC nije instrument u rukama nekoga, već glavni izvor velikosrpske politike

<p>Više državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu koju je nekoliko predstavnika nevladinih organizacija (NVO) podnijelo protiv <b>Jovana Mićovića (Joanikije)</b>, <b>Ognjena Femića </b>i NN lica, zbog krivičnog djela izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje.</p>
<p>Tužbu su 20. maja podnijeli direktorice Akcije za ljudska prava, Centra za ženska prava, Centra za građansko obrazovanje i Centra za demkratiju i ljudska prava, <b>Tea Gorjanc Prelević</b>, <b>Maja Raičević</b>, <b>Daliborka Uljarević </b>i <b>Nevenka Vuksanović</b>, kao i izvršni direktor Antifašisti Cetinja <b>Filip Kuzman</b>, programska direktorica Centra za demokrtsku tranziciju <b>Milica Kovačević </b>i predsjednik Udruženja profesora istorije <b>Miloš Vuksanović</b>.</p>
<p>Predstavnici NVO tražili su od Državnog tužilaštva jasan stav o tome da li veličanje četničkog pokreta u Crnoj Gori predstavlja govor mržnje koji mora biti sankcionisan.</p>
<p>U obavještenju Višeg državnog tužilaštva u koje je agencija MINA imala uvid navodi se da u radnjama prijavljenih osoba "nema elemenata bića prijavljenog, niti drugog krivičnog djela za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti".</p>
<p>Dodaje se da podnosioci tužbe imaju prvo da u roku od osam dana podnesu pritužbu za preispitivanje rješenja o odbacivanju krivične prijave.</p>

Za VDT veličanje četničkog pokreta nije govor mržnje

<p>Ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović </b>boraviće sjutra i u četvrtak u posjeti Danskoj, povodom zvaničnog otvaranja Ambasade Crne Gore u toj državi.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, ceremonija otvaranja biće održana sjutra.<br/>
<br/>
Navodi se da će Ibrahimović tokom dvodnevne posjete Kopenhagenu imati i bilateralne susrete sa danskim zvaničnicima.<br/>
<br/>
- Sa kojima će razgovarati o načinima unapređenja saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - kaže se u saopštenju.</p>

Sjutra otvaranje Ambasade Crne Gore u Kopenhagenu

<p>Dvotomna studija prof. dr <b>Ilije Veleva</b> „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“ koju je Matica crnogorska objavila krajem prošle godine promovisana je večeras u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.</p>
<p>Govoreći na promociji, urednik i prevodilac Ivan Ivanović kazao je da ovo djelo predstavlja interdisciplinarno proučavanje autohtone geneze i etnografske emancipacije crnogorskog duhovnog i kulturno-istorijskog identiteta.</p>
<p>- Istraživanja u istorijskom kontinuitetu slijede razvoj hrišćanstva kroz sva civilizacijska nadograđivanja i globalne procese, počevši od drevnog ilirodukljanskog subjektiviteta a završavaju s crnogorskim nacionalnim kolektivitetom na početku XX vijeka. Izdanje rasvjetljava i one malo poznate i nepoznate procese i periode, a ističe se i više istraživačkih odgovora na dosad nerazjašnjena pitanja u montenegristici – kazao je Ivanović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, pred crnogorskom i regionalnom javnošću je voluminozno naučno djelo, oslobođeno romantičarskih strasti.</p>
<p>- U uslovima permanentnih nasrtaja na crnogorski nacionalni i duhovni identitet i pokušaja njegovog otimanja, djelo koje večeras premijerno predstavljamo, još jednom potvrđuje njegovu duboku zasnovanost. Prateći autentični razvoj crnogorske kulturne i duhovne istorije i crnogorskog identitetskog kontinuuma, ova monografija nas dodatno uvjerava da će svaka kvazinaučna, hegemonistička konstrukcija, nužno biti prepoznata kao vještačka, i da će kao takva samu sebe poraziti. Zbog svega navedenog dvotomno djelo „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu” prof. Ilije Veleva ima prvorazredno crnogorsko identitetsko i suverenističko značenje – kazao je Ivanović.</p>
<p>Istoričar <b>Božidar Šekularac</b> kazao je da ova knjiga, poznatog naučnika, stvaraoca univerzitetskog obrazovanja, osvjetljava još jednu dimenziju crnogorske istorije.</p>
<p>- Nestanak i prisajedinjenje nezavisne Cne Gore srpskoj državi, kojoj je trebala crnogorska državotvorna, duhovna, kulturno-istoprijska i nacionalna tradicija da bi poduprla svoje hegemonističke ideje i podredila ih svojim interesima. Podstiču se razni kultovi, naročito Nemanjića. Detronizovana je i crnogorska crkva, navodno samoukidanje, a ne okupacija – kazao je Šekularac.</p>
<p>Prema njegovim riječima, crnogorsko pitanje između 1920. i 1944. imalo je nesagledive posljedice za nacionalni, duhovni i kulturno-istorijski identitet Crne Gore i Crnogoraca.</p>
<p>- Tek će 1944/45. formiranjem jugoslovenske države, Crna Gora dobiti mjesto pod suncem koje joj je silom oduzeto, uspostavlja se nacionalna ravnopravnost Crne Gore u federalnoj državi. Nažalost, poslejdice se osjećaju i danas – rekao je Šekularac.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Matice crnogorske <b>Ivana Jovovića</b>, večeras je promovisano kapitalno djelo prof. dr Ilije Veleva, u kojem su, kako ističe, determinisani markeri hrišćanskog identiteta na crnogorskom prostoru, te ova studija predstavlja sveobuhvatan sadržaj kulturno-istorijske zaostavštine, u obliku duhovnih i materijalnih tragova nastalih u proteklih dva milenijuma na crnogorskom prostoru.</p>
<p>- Bogatu riznicu koju samo fragmentarno možemo sagledati i razumjeti, naročito kada je u pitanju prvi milenijum hrišćanstva, profesor Velev je dao iscrpan uvid i interpretaciju poznatih istorijskih izvora i arheoloških nalaza, koristeći se komparativnom metodom u objašnjenju tako složene tematike. Profesor Velev ponudio je potrebne odgovore na nastanak i razvoj hrišćanskog učenja i crkvene organizacije, ne samo na prostoru Crne Gore nego i širem koji je obuhvatala dukljanska država – kazao je Jovović.</p>
<p>Istoričar i politikolog <b>Radovan Radonjić</b> obratio se autoru riječima da je jedan od rijetkih pravoslavaca koji se usudio da dođe u Crnu Goru i da nam kaže ono što, po njegovom mišljenju, jeste trebalo – ali i ono što, kako je istakao, nijesmo uradili.</p>
<p>- Pokazali ste nam kako se piše velika knjiga, ona koja ostaje iza svog autora kao svjedočanstvo da je imao rašta da se rodi. Istovremeno, ona nas obavezuje da se, i u vlastitim osvrtima na prošlost, postavimo drugačije – kritičnije, ozbiljnije i odgovornije. Jer pitanje crkve je veliko, posebno osjetljivo pitanje u istoriji Crne Gore, koja je – kako iz vaše knjige jasno vidimo – imala vrlo značajnu, ali i tragičnu ulogu u kulturno-istorijskom razvoju ovog prostora – istakao je Radonjić.</p>
<p>Radonjić se posebno tokom obraćanja osvrnuo na jedan pasus iz knige, koji je pročitao pred prisutnima, ističući ga kao suštinski važan za razumijevanje autorove poruke:</p>
<p>„Dukljanska država (odnosno Zeta ili Crna Gora) na kraju svog političkog trajanja do 1.189 godine, na civilizacijskoj raskrsnici između Istoka i Zapada je samostalno i samoupravno prošla duhovni i kulturni razvojni put prilikom unutarslovenskog dezintegrisanja pred zalazak Prvog Vizantijskog carstva 1204. godine. Period između 1080/1089. i 1189. godine bio je vijek najvećih izdizanja i najdubljih padova u crnogorskoj razvojnoj perspektivi. Već obezbjeđeni, istorijski stečeni samostalni integritet i profilisani kolektivitet kroz vjekove koji su slijedili omogućio je da bezbjednije prođe i opstane kroz kontroverzna vojna osvajanja ili kroz periode samostalnog upravljanja. Uspostavljeni državotvorni istorijski legitimit, preko Dukljanskog Knjaževstva/Kraljevstva u periodima vladavine Vladimira Dukljanskog i dinastije Vojislavljevića uspio je da u budućnosti i sve do naše savremenosti obezbijedi i garantuje samostalno mjesto Crne Gore i crnogorskog naroda na geografskoj mapi i u porodici naroda i zemalja Balkana i Evrope (str. 367)“.</p>
<p>Autor Ilija Velev ističe da njegova monografska studija nije usmjerena protiv bilo koga.</p>
<p>- Odmah želim da naglasim – ova knjiga nije antisrpska, nije antihrvatska, niti je usmjerena protiv bilo koga. Ovo je montenegristička knjiga, globalistička po duhu, koja oslikava sve procese koji su se odvijali na prostoru Crne Gore. Govori o svim civilizacijskim slojevima, odnosno supstratima. Njenih 850 stranica rezultat su metodološkog pristupa usmjerenog na objašnjavanje pojava koje su ostavile trag i talog kroz civilizacijske slojeve. Cilj je da crnogorski narod zna da ima svoju tradiciju i da sa njom živi – kazao je autor.</p>
<p>Iz Matice crnogorske podsjećaju da je prof. dr Ilija Velev (1959) univerzitetski profesor, naučni radnik i književni stvaralac, redovni profesor i naučni savjetnik na Institutu za makedonsku književnost pri Univerzitetu „Sv. Ćirilo i Metodije” u Skoplju.</p>
<p>Autor je oko 500 naučnih knjiga, studija i radova iz oblasti medievalistike, vizantologije, paleoslavistike, istoriografije, kulturologije i nauke o književnosti.</p>
<p>Promociju su organizovali Matica crnogorska – Ogranak Cetinje i Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“.</p>

Velev: Cilj je da crnogorski narod zna da ima svoju tradiciju i da s njom živi

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: fridrih-merc