<article>Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je danas da Rusija koristi zimu kao ratno oružje.- Rusija koristi zimu kao ratno oružje. Otpornost Ukrajine je izuzetna. A evropska solidarnost ostaje jača nego ikad. Obnavljamo ukrajinsku elektroenergetsku mrežu i jačamo njenu zaštitu. Podržavamo Ukrajinu ove zime - napisala je predsjednica EK na platformi Iks (X), uoči četvrte godišnjice od početka ruske invazije na Ukrajinu.Ove zime, ruski napadi na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu ostavili su stotine hiljada domova bez grijanja, vode i struje, na temperaturama koje su ponekad padale i ispod minus 20 stepeni Celzijusa.Ti napadi su posebno pogađali Kijev, gdje je čak polovina glavnog grada Ukrajina ostajala bez električne energije.</article>

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je danas da Rusija koristi zimu kao ratno oružje.
- Rusija koristi zimu kao ratno oružje. Otpornost Ukrajine je izuzetna. A evropska solidarnost ostaje jača nego ikad. Obnavljamo ukrajinsku elektroenergetsku mrežu i jačamo njenu zaštitu. Podržavamo Ukrajinu ove zime - napisala je predsjednica EK na platformi Iks (X), uoči četvrte godišnjice od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Ove zime, ruski napadi na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu ostavili su stotine hiljada domova bez grijanja, vode i struje, na temperaturama koje su ponekad padale i ispod minus 20 stepeni Celzijusa.
Ti napadi su posebno pogađali Kijev, gdje je čak polovina glavnog grada Ukrajina ostajala bez električne energije.

Portal ETV

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen u Evrospkom parlamentu, Strazbur, 10,. septembar 2025.

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajina

Rusija

Ursula fon der Lajen

Svijet

Ursula fon der Lajen: Rusija koristi zimu kao oružje rata

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Crnogorski atletičari Đoković i Roćenović postavili nove državne rekorde

Biskup Linkolna u Engleskoj Stiven Konvej uhapšen je zbog sumnje na seksualni napad, saopštila je tamošnja policija.
Policija Linkolnšajra potvrdila je da je 68-godišnji muškarac uhapšen u sklopu "istrage koja je u toku, a nakon navoda da je jedan muškarac seksualno napadnut u periodu između 2018. i 2025. godine".
Ovo se dešava nakon što je Engleska crkva saopštila da je prečasni Stiven Konvej suspendovan iz službe dok se istražuje "pritužba na ugrožavanje sigurnosti". Biskup je pušten uz uslovnu kauciju, a Gardijan je pokušao stupiti u kontakt s njim radi komentara.
Ranije je biskupija Linkoln potvrdila da je biskup suspendovan sa svojih dužnosti.
- Biskup Linkolna, prečasni Stiven Konvej, suspendovan je iz službe dok se na pritužbu upućenu nacionalnom timu za sigurnost ne odgovori u skladu s kodeksom prakse Biskupskog doma. To uključuje i upućivanje predmeta nadležnim državnim organima - naveli su.
Detalji pritužbe nisu objavljeni.
Prema saopštenju, dok traje postupak, biskup Granthema, prečasni Nikolas Čemberlejn preuzeće biskupijske dužnosti tokom suspenzije.
Iz biskupije su dodali da je podrška za pogođene osigurana i neće biti daljih komentara dok je proces u toku.&nbsp;
- Razumijemo da će ovo biti duboko uznemirujuće vrijeme. Biskupijski tim za sigurnost dostupan je svima koji žele da ih kontaktiraju - dodali su.
Konvej je imenovan za biskupa Linkolna 2023. godine, a prethodno je služio kao biskup Remzburija i biskup Elija. Član je Doma lordova od 2014. godine.

Engleski biskup uhapšen zbog sumnji da je počinio seksualni napad

Advokati Gilejn Maksvel usprotivili su se traženoj objavi 90.000 stranica dokumenata vezanih za Džefrija Epstiina i Maksvel, tvrdeći da je zakon kojim se nalaže javno objavljivanje miliona dokumenata neustavan.
Njeni branioci su kasno u petak podnijeli podneske saveznom sudu u Njujorku kako bi pokušali blokirati objavu dokumenata iz građanske parnice za klevetu koju je prije deset godina, a koja je u međuvremenu okončana nagodbom, protiv Maksvel pokrenula preminula Epstinova žrtva Virdžinija Đufre. Ministarstvo pravde je nedavno od sudije zatražilo ukidanje mjera tajnosti na tim spisima.
Maksvelini advokati navode da je Ministarstvo pravde nepropisno došlo do tih dokumenata, koji su inače bili pod sudskim nalogom o tajnosti, tokom svoje krivične istrage protiv Maksvel. Kažu da papiri uključuju transkripte više od 30 iskaza svjedoka te privatne informacije o finansijskim i seksualnim pitanjima vezanim za Maksvel i druge osobe.
Dio građe iz jednogodišnje razmjene dokaza u toj parnici već je ranije objavljen po nalogu saveznog apelacionog suda.
Maksvelini pravni zastupnici tvrde da je zakon koji je Kongres usvojio u decembru, a kojim se nalaže objava miliona Epstinovih dokumenata, u suprotnosti s ustavnim načelom podjele vlasti.
- Kongres ne može, putem zakona, lišiti ovaj sud ovlasti ili ga osloboditi odgovornosti da štiti svoje spise od zloupotrebe. Činiti to znači kršiti podjelu vlasti - napisali su advokati Lora Meninger i Džefri Pagliuka, pozivajući se na zakon.
Dodaju da prema Ustavu i podjeli vlasti, ni Kongres ni izvršna vlast ne smiju zadirati u sudsku vlast.&nbsp;
- Ta vlast uključuje ovlaštenje da konačno i definitivno rješava predmete i sporove - naveli su.
Objavljivanje Epstinovih dokumenata iz krivičnih istraga, koje je počelo prije nekoliko sedmica, donijelo je nova otkrića o višedecenijskom seksualnom zlostavljanju žena i maloljetnica. Neke žrtve su se žalile da su njihova imena i lični podaci otkriveni u spisima, dok su imena njihovih zlostavljača zacrnjena.
Članovi Kongresa žale se da je javno objavljena tek oko polovina postojećih dokumenata, i to mnogi uz brojne redakcije, iako su zvaničnici Ministarstva pravde tvrdili da je sve objavljeno, osim dijela spisa koji ne može biti javno dostupan dok sudija ne da odobrenje.
Đufre je tvrdila da ju je Epstin seksualno eksploatisao i prosljeđivao drugim muškarcima, među kojima i bivšem princu Endru, koji je sada poznat kao Endru Mauntbaten-Vindzor. Ona ga je 2021. tužila, tvrdeći da su imali seksualne odnose kada je imala 17 godina.
On je negirao njene navode, a parnica je okončana nagodbom 2022. Prije nekoliko dana on je uhapšen i gotovo 11 sati zadržan u pritvoru pod sumnjom da je s Epstinom dijelio povjerljive informacije o trgovanju.
U memoarima objavljenim nakon što je prošle godine sebi oduzela život, Đufre je napisala da su joj tužioci rekli kako je nisu uključili u optužnicu za seksualnu trgovinu protiv Maksvel jer nisu željeli da njene optužbe odvuku pažnju porote.
Maksvel (64) je u decembru 2021. proglašena krivom i osuđena na 20 godina zatvora. Epstin je 2019. godine izvršio samoubistvo u saveznom pritvoru dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Maksvel je prošlog ljeta premještena iz saveznog zatvora na Floridi u zatvor s niskim stepenom osiguranja u Teksasu, nakon što je učestvovala u dvodnevnim intervjuima s zamjenikom državnog tužioca Todom Blenšom.
Prije dvije sedmice odbila je odgovarati na pitanja članova Odbora za nadzor Predstavničkog doma tokom iskaza koji je dao putem videopoziva iz njenog zatvorskog kampa, iako je putem saopštenja svog advokata poručila da je "spremna govoriti potpuno i iskreno" ako dobije pomilovanje.

Ursula fon der Lajen: Rusija koristi zimu kao oružje rata

Tagovi

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorski atletičari Đoković i Roćenović postavili nove državne rekorde

Engleski biskup uhapšen zbog sumnji da je počinio seksualni napad

Gilejn Maksvel protiv objave novih Epstinovih dokumenata, tvrdi da je zakon neustavan

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO