Građani zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije zaslužuju budućnost mira, napretka i prosperiteta i Evropska unija će se postarati da ta budućnost bude u Evropi - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u Evropskom parlamentu u Strazburu.
Fon der Lajen je rekla da Rusija radi sve da spriječi njihovu evropsku budućnost, ali da će posvećenost Evrope tim zemljama uvijek biti jača.
Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta na kojoj predstavlja budući Koledž komesara i njegov program, Fon der Lajen je rekla da će EU podržati te zemlje na svakom koraku u njihovom procesu zasnovanom na zaslugama dok ne budu spremne da se pridruže Uniji i dodala da je Marta Kos, buduća komesarka za proširenje, prava osoba za taj posao.
- Vizija kontinenta ujedinjenog demokratijom, vladavinom prava i poštovanjem osnovnih sloboda uvijek će pokretati naš rad - kazala je Fon der Lajen.
Predsjednica EK je rekla da sloboda i suverenitet Evropske unije zavise „više nego ikada“ od njene „ekonomske moći“.
- Vjerujem da naša generacija Evropljana ponovo mora da se bori za slobodu i suverenitet. Za slobodu za koju se narod Ukrajine herojski bori. Za slobodu da oblikujemo sopstvenu budućnost u sukobljenom i nestabilnom svijetu - kazala je Fon der Lajen.
Ona je dodala da se ta borba za slobodu ne odnosi samo na 27 država članica.
- San o Evropi proteže se na Zapadni Balkan, Ukrajinu, Moldaviju i šire. Vidjeli smo hrabrost naroda Ukrajine na njihovom evropskom putu. Vidkeli smo otpornost naroda Moldavije da se drži svoje evropske budućnosti. Vidjeli smo posvećenost Zapadnog Balkana reformama, rastu i pripremi za pridruživanje Uniji. Istovremeno, vidjeli smo da Rusija neće stati ni pred čim da ih spriječi da imaju evropsku budućnost. Ali, posvećenost Evrope ovim zemljama će uvijek biti jača - istakla je Fon der Lajen.
Dodaje da će se „prva velika inicijativa“ Evropske komisije fokusirati na konkurentnost kako bi se „premostio“ jaz sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.
Ona je obećala plan za „dekarbonizaciju i konkurentnost Evrope“.
Fon der Lajen je govorila o značaju evropske odbrane i potrebi da se učini više kako bi se Evropa takmičila sa ruskom vojnom potrošnjom, u jeku rata u Ukrajini i u trenutku kada povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću izaziva strahove od manjeg angažmana SAD.
- Naši troškovi se moraju povećati. Rusija troši do devet odsto BDP-a na odbranu. Evropa u prosjeku 1,9 odsto. Nešto u ovoj jednačini nije u redu - rekla je Fon der Lajen.
Ona je govorila o „ratovima, sukobima i stradanjima“ u Ukrajini, na Bliskom istoku i u delovima Afrike.
- Evropa mora da igra važniju ulogu u svim ovim oblastima - rekla je ona, dodajući da „nema vremena za gubljenje“.
Poslanici Evropskog parlamenta danas u podne treba da glasaju o novom sastavu Evropske komisije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Fon der Lajen: Postaraćemo se da budućnost Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije bude u Evropi

Ukrajina može da računa na Evropsku uniju poslije užasnih ruskih napada koji su gađali njenu energetsku mrežu i u kojima je poginulo deset osoba - izjavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Vidjeli smo užasne, užasne napade koje je Rusija sprovela sinoć na Ukrajinu. Bićemo uz Ukrajinu dokle god bude potrebno. Ukrajina može da računa na nas - rekla je ona u Rio de Žaneiru, uoči učešća na samitu lidera G20.
Ukrajinska energetska mreža, koja je već veoma krhka, suočila se sa jednim od najvećih ruskih napada posljednjih mjeseci, napadima u kojima je 10 osoba stradalo a oko 20 povrijeđeno širom zemlje.

Fon der Lajen: Ukrajina može da računa na EU poslije ruskih napada

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen prokomentarisala je prekid isporuke gasa Austriji od strane ruskog Gasproma, rekavši da je uprkos "ucjenama" Rusije Evropa spremna za zimu i da ima rezerve gasa.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo koristi energiju kao oružje. Pokušava da ucijeni Austriju i Evropu prekidom isporuke gasa. Spremni smo za to i spremni za zimu. Skladišta gasa širom EU su puna- navela je Fon der Lajen na platformi X.
Ona je dodala, citirajući austrijskog saveznog kancelara Karla Nehamera, da je "Evropa jedinstvena u podršci Austriji".
Ruski Gasprom je u petak saopštio da će od juče prestati da isporučuje tranzit prirodnog gasa preko Ukrajine austrijskoj kompaniji OMV. Kasnije je ova vijest potvrđena u Austriji.
Austrijska naftna i gasna kompanija OMV u djelimičnom vlasništvu države produžila je 2018. godine ugovor o snabdijevanju gasom sa ruskim Gaspromom do 2040. godine.
Austrija je tokom sukoba u Ukrajini kupila 79 odsto svog prirodnog gasa od Rusije, koji je dolazio u tranzitu preko Ukrajine.
Savezni kancelar Austrije je izjavio da se njegova zemlja sprema za mogući prekid isporuke gasa od strane Rusije i da sada već ima u svojim skladištima gasa više od godišnjeg obima potrošnje, te stoga "Putin neće uspjeti da ucjenjuje i baci Austriju na koljena".

Fon der Lajen: Evropa ima rezerve gasa uprkos Putinovim ucjenama

Izjava predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen da je impresionirana dinamikom i kvalitetom reformi potvrđuje napredak Crne Gore, koga su pojedini akteri u Crnoj Gori često dovodili u pitanje - ocijenio je poslanik Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore Gordan Stojović.
- Nakon deblokade pravosudnih institucija koje su više godina bile u vd stanju, te dobijanja pozitivnog Izveštaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), uz izvjesnost zatvaranja četiri pregovaračka poglavlja do kraja godine, jasno je da aktuelna Vlada djelima demonstrira svoju posvećenost evropskim integracijama - ističe Stojović.
Zbog uspješnog procesa na polju evropskih integracija naša zemlja će, kako dodaje, kroz različite okvire od Evropske unije dobiti više od pola milijarde eura bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za razne infrastrukturne i energetske projekte, kao i za razvoj životne sredine.
- Sve će to doprinijeti mnogo kvalitetnijem životu, a Crnu Goru veoma brzom dinamikom primicati punopravnom članstvu u EU. Iako je ambiciozan cilj zatvaranje poglavlja do 2026. godine, a punopravno članstvo u EU do 2028. godine, postaje sve realniji - zaključio je Stojović.

Stojović: Fon der Lajen potvrdila napredak Crne Gore

Ovo jeste vrlo ambiciozan ali ostvarljiv cilj - poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odgovarajući na pitanje je li moguće da Crna Gora zatvori sva poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji 2026. godine.
- Mi smo uz vas. Podržavamo koliko god možemo. Naglašavamo šta je neophodno pošto postoji čitav set reformi. To prate i investicije. Ti su uslovi jasni - ali postoji i značajan napredak u Crnoj Gori. Impresionirana sam i brzinom i kvalitetom kako Crna Gora napreduje - poručila je Fon der Lajen na pres konferenciji sa premijerom Milojkom Spajićem u Vili Gorica.
Ona je kazala da osjeća koliko su strastveni crnogorski građani kada je u pitanju evropski ideal.&nbsp;
- Crna Gora je veoma napredovala na putu pristupanja i odlično je čuti vaše ambicije. Sad imamo šire amibcioznije ciljeve i sigurna sam da ćemo zajedno sa crnogorskim građanima ostvariti te rezultate - navela je Fon der Lajen.
Ocijenila je da imamo dobar razlog da budemo ponosni na postignuća.
- Četiri poglavlja bi mogla biti zatvorena do kraja godine. Možete ostvariti sve ako se sve političke sile okupe oko istog cilja - poručila je predsjednica Evropske komisije.
<h2>Inicijative</h2>
Proširenje EU će, kaže, biti u vrhu ciljeva tokom njenog mandata.&nbsp;
- U tom kontekstu želim da naglasim dvije inicijative: prva je naš plan rasta za zapadni Balkan koji osmišljen da približi ekonomije regiona našoj i integriše vaše tržište u tržište eu. Zatim otvaramo vrata za evropsko jedinstveno tržište za određene sektore, za to nam trebaju reforme koje će pratiti dodatno evropsko investiranje. Većina država Zapadnog Balkana ima spremne agende. Odlično ste odradili sve što se tiče reformske agende - rekla je ona.
Sada bi, kaže, trebalo da budemo u mogućnosti da se odobri finansiranje od 27 miliona eura za Crnu Goru.
- Crna Gora će primiti ukupno 370 miliona u planu rasta. Na dobrom ste putu da imate transfere sa EU koji će koristiti kako građanima tako i kompanijama - dodala je Fon der Lajen.
Druga inicijativa je, kaže, investicioni plan za Zapadni Balkan koji proizvodi rezultate u Crnoj Gori.
- Crna Gora se pretvara u ključni energetski hab što je fantastično vidjeti. To uključuje želježnicu koji vaš glavni grad povezuje sa Srbijom i Tiranom. Uz to želim da pomenem rekonstrukcije vrtića i škola, ali i novi centar za sajber bezbjednost koji će vas štititi od napada kakav je bio 2022. godine - navela je ona dodajući da će taj centar otvoriti odmah po završetku konferencije.
<h2>Vlada i parlament moraju da budu usklađeni</h2>
&nbsp;Premijer Milojko Spajić je poručio da za ostvarenje ciljeva izvršna vlast i parlament moraju biti usklađeni i raditi punom parom.
- Nakon manje od godinu dana Crna Gora je pokazala da je zaista posvećena evropskom putu i da to zaista možemo. Dobili smo IBAR u junu i to je bio veliki korak. Imamo i plan rasta. Dosta smo uradili, ali mislim da moramo raditi još više naročito dvije iduće godine koje će biti presudne za evropsku budućnost Crne Gore - poručio je Spajić.
Za to nam je, napominje, potrebna podrška cijelog društva i svih parlamentarnih partija koje će juriti ka istom cilju.
- Svi želimo da zatvorimo sva poglavlja do 2026. godine to jeste ambiciozan cilj ali mislim da to možemo da ostvarimo - dodao je on.
Saopštio je da će prezentovati platformu Barometar 26.
- Moramo povećati radnu temperaturu i pozitivni pritisak na partije kako bi u parlamentu odradili svoj dio posla - kako bi zatvorili sva poglavlja. Kako bi bili članica EU do 2028. godine važno je da budemo fokusirani - naveo je on.
<h2>„Suočavanje sa polarizujućim pitanjima na evropski način“</h2>
Sve odluke moraju, podvlači Spajić, biti donijete na inkluzivan i sveobuhvatan način, a sa polarizujućim pitanjima treba se, dodaje on, suočavati na evropski način. U tom kontekstu je ocijenio da je popis pokazao da smo sazreli kao društvo.
- Prošle godine je Crna Gora bila u teškoj poziciji jer smo imali popis koji je bio dugo odlagan i svi znamo da je to bila polaruzujuća tema. Upravo zbog toga mislimo da je važno da su na kraju rezultate popisa potpisale sve partije. To je događaj bez presedana, to je primjer da smo kao društvo sazreli - naveo je Spajić.
Fon der Lajen je istakla da je važno fokusirati se na esencijalna pitanja, te istakla i da će osvrt na učinak Crne Gore u novom izvještaju Evropske komisije biti vrlo pozitivan.

Anja Ivanović

1084x550

Fon der Lajen: Zatvaranje poglavlja 2026. je ambicizan ali ostvarljiv cilj, možete postići sve ako se političke sile okupe oko istog cilja

Ne želimo da poništimo ranija dostignuća do kojih smo došli tokom procesa i stoga je važno da na vrijeme detektujemo i prekinemo negativne trendove na unutrašnjem planu koji bi mogli ugroziti naš evropski put - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Milatović je poručio da je Crna Gora pozitivna priča i za Evropsku uniju i za region, zbog čega je u obostranom interesu intenzivan tempo zatvaranja poglavlja nakon dobijenog IBAR-a, neophodan da bi zemlja ostvarila cilj i postala 28. država članica EU do 2028. godine.&nbsp;
- Do kraja godine očekujemo zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja, ali Crna Gora može i mora bolje ukoliko želimo da ispunimo svoj cilj i do 2026. godine zatvorimo preostalih 30 poglavlja. Ne smijemo da se zadovoljimo rezultatima koji su ispod očekivanja, prvenstveno građana naše zemlje. Uvjeren sam da bi članstvo naše zemlje u EU bio i važan pozitivan signal i za druge zemlje kandidate - rekao je Milatović.
On je istakao da je potrebno konstantno prisustvo EK i tijesna saradnja na ispunjavanju konkretnih obaveza iz pristupnih pregovora, kako se tokom procesa ne bi zanemarila suština u vidu kontinuiranog jačanja vladavine prava i poštovanja demokratskih procedura.&nbsp;
Saopštio je da, zajedno sa svojim timom, drži fokus na EU agendi i koristi svaku priliku da urgira prema relevantnim akterima na unutrašnjem planu da ostanu na visini zadatka i naprave otklon od zabrinjavajućih praksi.&nbsp;
Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, zaključio da će, uz želju da Crna Gora iskoristi trenutni zamah politike proširenja, privremeno zatvaranje još četiri poglavlja: 7 - Pravo intelektualne svojine, 10 - Informatičko društvo i mediji, 20 - Preduzetništvo i industrijska politika, 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, na primjeru naše zemlje pokazati da politika proširenja ostaje u vrhu EU agende, i da je proces proširenja živ i zasnovan na zaslugama.&nbsp;
On je zahvalio predsjednici Fon der Lajen na dosadašnjoj podršci Crnoj Gori, kao i svim ujedinjenim naporima na našem evropskom putu koji nas tek očekuju, vođeni zajedničkim ciljem.

1250x600

Milatović sa Fon der Lajen: Važno da na vrijeme prekinemo negativne trendove na unutrašnjem planu koji bi mogli ugroziti evropski put

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen boraviće danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, u okviru posjete Zapadnom Balkanu.
Ona će, kako je najavljeno iz Evropske kuće, u Podgorici razgovarati sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem.
Navodi se da će Fon der Lajen i Spajić, nakon konferencije za novinare, posjetiti Vladin operativni centar za sajber bezbjednost, koji je osnovan uz podršku iz EU fondova.
Fon der Lajen od srijede boravi u posjeti državama Zapadnog Balkana, a na kraju zapadnobalkanske turneje posjećuje Crnu Goru.

Fon der Lajen danas u Crnoj Gori

Kandidati za generalnog direktora RTCG Sabrija Vulić, Srđan Čović, Časlav Vujotić, Andrijana Kadija, Snežana Burzan, Vladimir Maraš, Žarko Božović i Slaven Knezović uputili su pismo predsjednici Evropske komisije, Ursuli Fon der Lajen, u kojem je pozivaju da pomogne da država na primjeru RTCG-a pokaže spremnost da poštuje sebe, sopstvene zakone i sudske presude kao i evropske standarde i principe.
Potpisnici pisma na početku pozdravljaju to što će Fon der Lajen sjutra boraviti u Crnoj Gori, zemlji u kojoj se, kako kažu, svi zaklinju na ljubav, multietičnost, multikulturalnost i prije svega vladavinu prava.&nbsp;
- Dobro došli u zemlju u kojoj većinom ne važe Zakoni i sudske odluke i to ih krše oni što su se deklarativno, i donedavno novcem EU fondova, navodno, borili za vladavinu prava. Dobro došli u zemlju u kojoj je na osnovu sudskih odluka, generalni direktor najvažnije medijske kuće u zemlji, Javnog servisa „Radio i Televizija Crne Gore“, tri puta izabran neregularno i o čemu su donesene pravosnažne sudske presude koje trenutno nemaju pravno dejstvo, jer se nije postupalo po njima - navedeno je u pismu kandidata za generalnog direktora RTCG, kojima nijesu dozvoljeni ravnopravni uslovi za kandidaturu.
Ipak, podsjećaju da nezakoniti generalni direktor i dalje stoji na čelu Javnog servisa RTCG, jer, zanimljivo, to ne smeta bilo kome.
- I zato se pitamo je li pojedinac važniji od sistema, je li važnija medijska podobnost od Zakona. Mi želimo istinsku vladavinu prava i meritokratiju povezane sa &nbsp;evropskom reformom, ali sa ovakvim čovjekom, Savjetom RTCG, i menadžmentom, na čelu Javnog servisa, mi smo daleko od tih reformi, jer živimo u sistemu u kome pojedine političke partije prekrajaju i „poštuju“ zakone kako to njima odgovara, a na štetu evropskih i NATO integracija. Zato Vas pozivamo da nam pomognete da država, za početak, na primjeru RTCG pokaže spremnost da poštuje sebe, sopstvene zakone i sudske presude kao i evropske standarde i principe. Želimo Vam lijep boravak u Crnoj Gori - zaključeno je u pismu koje potpisuju Vulić, Čović, Vujotić, Kadija, Burzan, Maraš, Božović i Knezović.

Kandidati za generalnog direktora RTCG Ursuli Fon der Lajen: Dobro došli u zemlju u kojoj ne važe sudske odluke

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen biće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori - a u okviru regionalne posjete Zapadnom Balkanu.&nbsp;
Fon der Lajen će se sastati u Vili „Gorica“ u Podgorici sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem.&nbsp;
Nakon sastanaka u 15.10 sati biće održana zajednička konferencija za medije Fon der Lajen i Spajića.&nbsp;
Nakon konferencije za medije, Fon der Lejen i Spajić će posjetiti Vladin operativni centar za sajber bezbijednost (G-SOC), koji je osnovan uz podršku iz EU fondova.&nbsp;

Ursula fon der Lajen sjutra u Crnoj Gori

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je podršku Bosni i Hercegovini (BiH) u saniranju posljedica poplava i odrona u kojima je stradalo 27 ljudi, a uništen veliki broj kuća, objekata i infrastruture.
Ona je danas obišla Jablanicu, grad u BiH koji je pretrpio najveću štetu u poplavama i klizištima početkom oktobra.
Fon der Lajen je u Jablanicu došla u pratnji predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto, gdje je razgovarala s predstavnicima lokalnih vlasti.
- Gotovo da nije bilo nikakve prilike ni mogućnosti za spas stanovništva ovog dijela. Zaista je nevjerojatno vidjeti iz prve ruke sve ovo - rekla je Fon der Lajen, prenosi Hina.
Ona je izrazila saučešče porodicama nastradalih i najavila podršku Evropske unije (EU) u saniranju posljedica poplava i odrona.
- EU je svakako tu uz vas, i to ne samo u ovom kratkoročnom razdoblju prvog odgovora, već naravno i u dugoročnijem razdoblju u saniranju i obnovi, odnosno vraćanju života ponovo u ova područja - istakla je Fon der Lajen.

Fon der Lajen obišla Jablanicu i najavila podršku BiH

Izlaznost na izborima u Beranama do 14 sati iznosi 34,63 odsto, saopšteno je iz Evrospkog saveza. 
 
Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno.
Većina biračkih mjesta za lokalne izbore u Beranama otvorena su jutros u sedam sati, a 45 minuta kasnije otvorena su i dva birališta na kojima se kasnilo.
Dva biračka mjesta, od ukupno 57, otvorena su kasnije zato što je morao biti uklonjen propagandni materijal u blizini birališta.&nbsp;
Na izborima u Beranama učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 23.645 građana.
Prva na glasačkom listiću je koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, a nosilac njihove liste je Đole Lutovac. 
 
Druga na glasačkom listiću je koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, a na čelu njihove liste je Jelena Božović. 
 
U izbornoj trci učestvovaće lista Demokratske partije socijalista koju predvodi Miro Nedić, lista Stranke pravde i pomirenja koju predvodi Bilal Agović, zatim Slobodne Crne Gore na čelu sa Milovanom Živkovićem. 
 
Šesta na glasačkom lisiću je lista grupe građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, a sedma lista Evropskog saveza koju predvodi Radoslav Golubović. 
 
U izbornoj trci učestvuje i Demokratska Crna Gora, a njihovu listu predvodi Božo Premović. 
 
Na čelu liste Bošnjačke stranke je Denis Adrović, a deseti na glasačkom listiću je Građanski pokret „Zato što volim Berane“, čiju listu predvodi Vesko Mujović.

Do 14 sati glasalo 34,63 odsto birača

Povodom navoda Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) da kompanija Bemax DOO ne poštuje radnička prava, odlučno odbacujemo sve optužbe koje su iznesene na naš račun, poručeno je iz ove kompanije.&nbsp;
Unija slobodnih sindikata (USSCG) ranije danas je saopštila da su im se navodno „anonimno obratili zaposeni u kompaniji Bemax i obavijestili ih o masovnom kršenju osnovnih prava u tom preduzeću“. 
 
 U USSCG tvrde da su ih zapošljeni informisali o neplaćenom prekovremenom i radu u dane državnih i vjerskih praznika, uskraćivanju prava na godišnji odmor, neuručivanju primjerka ugovora o radnom angažmanu i platne liste, nepoštovanju prava zaposlenih propisanih programima Evropa sad 1 i 2, kao i zaključivanju ugovora o radu na određeno vrijeme suprotno Zakonu o radu.
Iz Bemaxa demantuju ove tvrdnje i navode da kao odgovorna kompanija smatraju neophodnim da se ograde od neistina i ukažu na činjenice koje potvrđuju njihovo kontinuirano i izvanredno ophođenje prema zaposlenima.
- Bemax je lider u poštovanju i unapređenju radničkih prava u Crnoj Gori. U 18 godina svog postojanja kao stimulans podijelili smo preko 100 stanova svojim zaposlenima, a planiramo da nastavimo s ovom praksom. Naši radnici uživaju u zaradama koje su daleko iznad crnogorskog prosjeka. Samo ćemo napomenuti da je u Bemaxu prosječna neto plata za novembar 2024. bila 1.597,00 €. Pored toga, pokazujemo visok stepen socijalne odgovornosti kroz politiku isplate zarada zaposlenima na bolovanju, za razliku od zakonskog minimuma od 70 odsto . Bemax isplaćuje 100 posto zarade tokom višemjesečnih odsustava, pa čak i kada ona traju i do šest mjeseci – saopšteno je iz kompanije.
Iz Bemaxa ističu da je radna sigurnost na prvom mjestu, te posebno ističu činjenicu da 99 odsto njihovih zapoščjenih ima ugovore na neodređeno vrijeme, dok samo jedan radnik ima ugovor na određeno.&nbsp;
- Ovo je jasan pokazatelj naše posvećenosti osiguravanju stabilnosti i sigurnosti za naše radnike – navode iz Bemaxa posebno ističući podršku porodicama i trudnicama.
Trudnicama i porodiljama, bez obzira na refundaciju od strane države Bemax, kako tvrde u kompaniji, isplaćuje uvećane zarade u skladu sa principima programa Evropa sad 2 (ES2), čime žele, kako kažu, dodatno podržati njih i njihove porodice.&nbsp;
- Uporedo, Bemax je bio snažan podržavalac i prvog i drugog programa "Evropa sad", jer smatramo da je vraćanje zarada radnicima najbolji način jačanja privrede – navode iz kompanije.
Posebno ističu transparentnost i legalnost poslovanja.
- Bemax se uvijek zalagao za transparentnost i spremni smo da ustupimo svu potrebnu dokumentaciju nadležnim organima. Sve inspekcije dobrodošle da dođu u kontrolu, naročito vezano za prekovremene sate, odmore, plaćene praznične sate jer se u našoj kompaniji radnička prava poštuju daleko iznad zakonskih standarda. Smatramo da nelegalne anonimne prijave, bez konkretnih dokaza ili provjerenih informacija, narušavaju ugled naše kompanije i integritet svih zaposlenih – navode iz Bemaxa.
Kompanija poziva predsjednika USSCG Srđu Kekovića i Uniju da, ukoliko imaju konkretne informacije o bilo kakvim nepravilnostima, iste prijave nadležnim inspekcijama i prate njihove nalaze.&nbsp;
- Umjesto da se bavi špekulacijama, gospodin Keković bi trebao pokazati odgovornost i profesionalizam u obavljanju svoje dužnosti. Jer nije korektno objavljivati poziv inspekcijama u medijima, prije inspekcijskog nadzora – piše u demantiju.
Anonimne prijave, neprovjereni navodi i paušalne optužbe, kako navode iz kompanije, ne mogu i neće obeshrabriti Bemax da nastavi ulagati u svoje radnike i unaprjeđivati njihove uslove rada.&nbsp;
- Pozivamo sve nadležne institucije da isprate naš rad i da na osnovu dokaza, a ne glasina, donose svoje zaključke. Bemax DOO ostaje posvećen poštovanju radničkih prava, unapređenju standarda svojih zaposlenih i izgradnji bolje i pravednije poslovne klime u Crnoj Gori – zaključuje se u saopštenju.

Bemax: Plate i poštovanje prava daleko iznad zakonskih propisa

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, preduzimajući intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju suzbijanja krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe narkotika, izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi P.R. (20), saopšteno je iz Uprave policije. - Ovom prilikom pronađeno je osam pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne težine preko 1,7 kilograma, kao i dva pvc pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain ukupne mase oko 15 grama i dvije vage za precizno mjerenje - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241208131244_c6ef6ba80d6f9d1dafa96e8680ac01739986faaf335630d3a51428ca6290d5fc.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241208131244_c6ef6ba80d6f9d1dafa96e8680ac01739986faaf335630d3a51428ca6290d5fc" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Vaga droga"> </figure>  Po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici P.R. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

U Podgorici zaplijenjeno preko 1,7 kilograma marihuane i manja količina kokaina, uhapšena jedna osoba

U organizaciji civilnih organizacija iz Bosne i Hercegovine sa predstavnicima akademske zajednice, organizacija civilnog društva i društvenih aktivista iz Crne Gore održana je Konferencija Odnosi Bosne i Hercegovine i Crne Gore – otvorena pitanja i perspektive u Vijećnici Grada Sarajevo. Održavanje Konferencije podržali su Grad Sarajevo, općina Centar Sarajevo, općina Stari Grad i kabinet zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Konferencijom je moderirao mr.sc. Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Nakon svih izlaganja učesnika, Konferencija je usaglasila slijedeći završni tekst Konferencije:
Naše države nalaze se na raskrsnici: jedan put nam otvara demokratski svijet Zapada, drugi &nbsp;nacionalističke snage unutar i izvan naših država. To je sukob demokracije i napretka sa etničkim i klerikalnim nacionalizmom koji nas vodi u sukobe. &nbsp;
Europska unija je za naše države otvorila vrata pristupnih pregovora ali mi sami moramo ispuniti uslove. Lakše i brže ćemo preći taj prag ako se držimo zajedno. Stabilnost Zapadnog Balkana je garancija stabilnosti Evrope.
Učesnici Konferencije usaglasili su sljedeće Zaključke:
<ol>
 <li>Regionalna saradnja i povezivanje svih aktera civilnog društva u regionu od suštinskog su značaja za razvoj i unapređenje međudržavnih odnosa Crne Gore i Bosne i Hercegovine.</li>
 <li>Odlučni smo u očuvanju multietničnosti naših društava, ravnopravnosti svih građana i naroda, njihovih vjeroispovijesti i svjetonazora.</li>
 <li>Insistiramo na dubljem i snažnijem sveobuhvatnom ekonomsko-političkom &nbsp;povezivanju Bosne i Hercegovine i Crne Gore kao preduslovu jačanja kapaciteta građanskih društava i suštinske evropeizacije regiona. Posebno je važna saradnja u oblasti izgradnje infrastrukture.</li>
 <li>Zalažemo se za svestrano povezivanje sa ciljem formiranja zajedničkih pluralnih, kreativnih kulturnih politika, uvažavajući kulturne identitete i specifičnosti svakog od naroda.</li>
 <li>Osuđujemo šovinističko i kleronacionalističko negiranje crnogorske kulture i nacije, nekažnjivo skrnavljenje nacionalnih i državnih simbola Crne Gore, diskriminaciju nacionalnih Crnogoraca, govornika crnogorskog jezika, poštovalaca i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve.</li>
 <li>Osuđujemo i odbacujemo usvojenu Deklaraciju tzv. srpskog sveta, i sve druge hegemonističke, jednonacionalne projekte.</li>
</ol>
Od političkih aktera Crne Gore i Bosne i Hercegovine zahtijevamo:
<ol>
 <li>Da sve institucionalne kapacitete stave u funkciju ispunjavanja kriterija za &nbsp;euro-atlanske integracije i jasno i odlučno se distanciraju od svih politika koje opstruiraju euroatlanski put, kao i onih koji blokiraju rad državnih institucija Bosne i Hercegovine.</li>
 <li>Da prihvate Berlinski proces kao istinski i siguran put ka evropeizaciji Zapadnog Balkana, učestvuju u definisanju njegovih preporuka i daju puni doprinos njihovoj impementaciji na državnim nivoima.</li>
 <li>Snažno podržavamo odluke državnih organa Crne Gore kojma se prihvaćaju presude sudova UN-a, posebno zločin genocida nad Bošnjacima i drugi ratni zločini počinjeni na prostoru BiH u proteklom ratu.</li>
 <li>Pozivamo Ured Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da Rezoluciju Skupštine Vijeća Evrope broj 1513 iz 2006. godine i presude Evropskog suda za ljudska prava, stavi u fokus u kontekstu neophodnih ustavnih promjena u Bosni i Hrecegovini.</li>
</ol>
Bosni i Hercegovini kao suverenoj i nezavisnoj državi, članici UN-a, je potreban Ustav utemeljen na evropskim demokratskim stečevinama.
Institucijama Evropske unije preporučujemo:
<ol>
 <li>Da nastave snažnu institucionalnu podršku u procesu pridruživanja svih država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.</li>
 <li>Da u okviru Berlinskog procesa i ostalih mehanizama regionalne saradnje koji se sprovode pod pokroviteljstvom EU, insistiraju na daljnjim koracima u procesu suočavanja s prošlošću, u cilju pune normalizacije odnosa među državama, kao i na regionalnoj ekonomskoj saradnji.</li>
 <li>Da dio sredstava iz paketa finansijske podrške Zapadnom Balkanu usmjere na kreiranje i sprovođenje politika koje će doprinijeti obnovi jedinstvenog kulturnog prostora i zajedničkog kulturološkog identiteta, uvažavajući posebnosti svakog od naših naroda.</li>
</ol>
Učesnici Konferencije:
<div class="embed-block"><table class="has-fixed-layout" style="box-sizing: border-box; background-color: transparent; width: 100%; margin-block-end: 15px; font-size: 0.9em; border-spacing: 0px; border-collapse: collapse; table-layout: fixed;"><tbody style="box-sizing: border-box;"><tr style="box-sizing: border-box;"><td style="box-sizing: border-box; padding: 0.5em; line-height: 1.5; vertical-align: top; border: 1px solid; background-color: rgba(128, 128, 128, 0.1); word-break: break-word;">Crna Gora Miodrag Vlahović&nbsp;predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora doc.dr. Aleksandar Radoman&nbsp;dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost prof.dr. Boban Batrićević&nbsp;predsjednik WestBalkanNet&nbsp; Kemal Purišić&nbsp;bivši ministar u Vladi Crne Gore Biljana Jovićević&nbsp;novinarka i analitičarka Milorad Popović&nbsp;književnik prof.dr. Branislav Radulović&nbsp;predsjednik Udruženja pravnika u Crnoj Gori Darko Šuković&nbsp;novinar i analitičar Emir Pilav&nbsp;IVLP Alumnista Američkog State Departmenta&nbsp; prof.dr. Adnan Čirgić&nbsp;predsjednik Crnogorskog PEN centra dr.sc. Sait Šabotić&nbsp;Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori Ljubomir Filipović&nbsp;politikolog /video obraćanje/ &nbsp; &nbsp; &nbsp;</td><td style="box-sizing: border-box; padding: 0.5em; line-height: 1.5; vertical-align: top; border: 1px solid; background-color: rgba(128, 128, 128, 0.1); word-break: break-word;">Bosna i Hercegovina Vladimir Andrle&nbsp;predsjednik KPHJD La Benevolencija&nbsp; prof.dr. Ivo Komšić&nbsp;Hrvatsko narodno vijeće BiH Miro Lazović&nbsp;predsjednik Foruma parlamenataraca BiH 1990 mr.sc.Emir Zlatar&nbsp;gen.sek. Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca prof.dr. Kasim Trnka&nbsp;predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca akademik prof.dr. Mirko Pejanović&nbsp;podpredsjednik ANUBIH dr.sc Muamer Džananović&nbsp;direktor Instituta za istraživanje zločina UNSA prof.dr. Lada Sadiković&nbsp;Univerzitet u Sarajevu prof.dr. Larisa Velić&nbsp;dekanesa Pravnog fakulteta u Zenici&nbsp;Dženana Karup&nbsp;novinarka i analitičarka dr.sci Draško Aćimović,&nbsp;diplomata /video obraćanje/&nbsp; Dragan Bursać&nbsp;novinar i aktivista /video obraćanje/ &nbsp;</td></tr></tbody></table></div>

Države na raskrsnici: Sukob demokratije i napretka sa etničkim i klerikalnim nacionalizmom

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Tag: ursula-fon-der-lajen