Britanski premijer Kir Starmer se danas u Londonu sastao s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom i drugim zvaničnicima EU.
Starmer je rekao da će sporazumi smanjiti administriranje, podstaći rast britanske privrede i "resetovati odnose" s EU posle izlaska Britanije iz Unije 2020.
Sporazum o partnerstvu o bezbjednosti i odbrani predviđa jačanje saradnje i mogao bi da omogući britanskoj vojnoj industriji učestvovanje u zajedničkom programu zajma EU za kupovinu oružja za 150 milijardi eura, o čemu još pregovaraju članice Unije.
Taj sporazum je postao hitan zbog rata koji je Rusija pokrenula u Ukrajii i rizika povlačenja SAD iz odbrane Evrope.
Drugi sporazumi je o smanjenju kontrole hrane i poljoprivrednih proizvoda što je bio važan zahtjev Londona, a omogućiće britanskim kompanijama da izbjegnu taksu EU na oslobođeni ugljenik.
Londonu kaže da bi te mere trebalo da britanskoj privredi donesu gotovo devet milijardi funti (10,7 milijardi eura) do 2040.
Postignut je i sporazum o 12-godišnjem produženju dozvole ribarskim brodovima EU da ribare u britanskim vodama.
- Vrijeme je da se gleda naprijed, da se pomjeri od ustajalih starih rasprava i političkih borbi i nađe zdrav razum, praktična rješenja, koja donose najbolje za britanski narod - rekao je Starmer.
Iako joj je EU najveći britanski trgovinski partner, Velika Britanija je zbog Bregzita imala pad izvoza od 21 odsto u EU od zbog težih graničnih provjera, komplikovane administracije i drugih necarinskih barijera.
Britanci će takođe, po novim sporazumima moći da koriste više prolaza na graničnim kontrolama EU i time skrate čekanje na granicama.
Razgovori su obuhvatili i plan mobilnosti mladih koji bi mladim Britancima i Evropljanima omogućio da privremeno žive i rade na obije teritorije.
Biće odobreno korišćenje pasoša za kućne ljubimce tako da za životinje više neće biti potrebne zdravstvene potvrde za svako putovanje.
Od dolaska na vlast u julu prošle godine Starmer je nastojao da "resetuje" odnose sa EU posle više godina tenzija poslije referenduma o Brezgitu u Britaniji 2016. godine.
Starmer je pozdravio današnji sporazum sa EU kao "dobar za radna mjesta, dobar za račune i dobar za granice".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Velika Britanija i EU postigli sporazume o odbrani, trgovini hranom i kontroli na granicama

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Evropska unija radi na novom paketu sankcija kako bi pojačala pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, izjavila je predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, dok su se lideri iz cijele Evrope sastali u Tirani.
Ipak, EU je do sada donijela 17 paketa sankcija – posljednji ove sedmice – a diplomate kažu da je sve teže postići potrebnu saglasnost među 27 članica bloka za usvajanje novih mjera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvonderleyen%2Fstatus%2F1923312735342727344%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923312735342727344%7Ctwgr%5E2c2f23f686d7025d6dfc3ca1d267b60e83f8bd0a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fon der Lajen: EU sprema novi paket sankcija Putinu

Evropska komisija nije iznijela kredibilne razloge da odbije zahtjev Njujork Tajmsa da preda tekstualne poruke koje su razmijenili izvršni direktor Fajzera Alberta Bourle i predsjednice EK Ursule fon der Lajen oko ugovora o nabavci COVID-19 vakcina.
U EU su kritikovali odluku Evropske komisije i način kojim su upravljali ugovorima u vezi sa pandemijom.&nbsp;
Pojedini aktivisti u EU optužili su rukovodeća tijela EU za nedostatak transparentnosti koja može da utiče na pad povjerenja u evropske institucije.
Naime, Njujork Tajms je zahtijevao od EK da dostavi poruke od prvog januara 2021. godine do 11.maja 2022. godine između Ursule fon der Lajen i Fajzerovog direktora, oko ugovora o vakcinama vrijednog više milijardi eura.
Iz Evropske komisije su rekli da poruke ne mogu dostaviti jer ih komesarka nije sačuvala i da se tekstualne poruke ne mogu klasifikovati kao prikladni EU dokumenti.
Ipak, Evropski sud sa sjedištem u Luksemburgu poništio je ovu odluku Evropske komisije kao neosnovano i nedovoljno objašnjenje za nedostavljanje poruka javnosti.
Ugovor o vakcinama, dogovoren na vrhuncu pandemije 2021, tada je smatran trijumfom Fon der Lajen.&nbsp;
Ipak, sama količina kupljenih vakcina od tada je izazvala čuđenje, a Politico je krajem prošle godine otkrio da je propala doza vakcina u vrijednosti od najmanje 4 milijarde eura.&nbsp;
Ugovor o vakcinama sa Fajzerom u međuvremenu je ispregovaran pod drugačijim uslovima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ffon-der-lajen-suocena-s-kljucnim-testom-dok-eu-sud-odlucuje-o-tajnim-fajzergejt-porukama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Evropski sud pravde odlučio: EK morala da objavi prepisku Fon der Lajen i direktora Fajzera oko nabavke vakcina

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je podržala prijedlog o "bezuslovnom 30-dnevnom prekidu vatre" u Ukrajini, za koji se zajednički zalažu SAD i četvorica evropskih lidera tokom posjete Kijevu 10. maja.
Prekid vatre "mora da se primijeni bez preduslova da bi se otvorio put za mirovne pregovore", napisala je Ursula fon der Lajen 10. maja na društvenoj mreži X.
Ona je takođe zaprijetila Rusiji novim sankcijama ukoliko odbije predlog.
Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je nešto ranije 10. maja da je lopta sada u dvorištu ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Merc, francuski predsednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer stigli su 10. maja vozom u Kijev kako bi sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom izrazili podršku Ukrajini.
Posjeta je simboličan odgovor na komemoraciju 80. godišnjice pobjede nad nacističkom Njemačkom, održane 9. maja na moskovskom Crvenom trgu, uz učešće Vladimira Putina i dvadesetak stranih lidera.
Ovo je prvi put da lideri četiri zemlje zajedno putuju u Ukrajinu. U međuvremenu, Fridrih Merc prvi put posjećuje Ukrajinu kao novi kancelar Njemačke.
Zajedno s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, evropski lideri pozivaju Rusiju da prihvati tridesetodnevno primirje kako bi se otvorio put mirovnim pregovorima s ciljem okončanja rata.
U martu su Sjedinjene Američke Države predložile trenutno tridesetodnevno primirje, što je Ukrajina prihvatila, ali je Kremlj insistirao na povoljnijim uslovima za sebe.

Fon der Lajen podržala prijedlog o bezuslovnom prekidu vatre u Ukrajini

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen sastaće se uskoro sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu, ali to neće biti pre nego što bude moguće da EU i Sjedinjene Američke države pregovaraju o "konkretnom trgovinskom paketu".
- Mislim da sam sa Trampom imala dobar razgovor telefonom i na sahrani pape. Ali za mene je važno da ako odem u Bijelu kuću, želim da imam paket o kome možemo da razgovaramo. Dakle, mora biti konkretan i želim da imam rješenje oko kojeg se oboje možemo složiti - rekla je Fon der Lajen na konfenerenciji za medije u Briselu, piše Politiko.
Predsjednica Evropske komisije složila se sa Trampom kada su se sastali u Vatikanu prošlog mjeseca da će uskoro posetiti SAD posjetiti, iako datum posjete još nije određen.
Na snazi su i dalje carine od 10 odsto na sav uvoz iz EU u SAD, kao i carine od 25 odsto an uvoz automobila i metala.

Fon der Lajen uskoro s Trampom: Traži konkretan trgovinski paket

Evropska unija predložiće izdvajanje od 500 miliona eura za period od 2025. do 2027. da bi u Evropu privukla vrhunske naučne istraživače, objavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Uloga nauke je trenutno dovedena u pitanje. Investicije u osnovno istraživanje, slobodno i otvoreno je dovedeno u pitanje. Kakva ogromna greška u procjeni… nauka je ključ naše budućnosti ovdje u Evropi - rekla je Fon der Lajen na zatvaranju konferencije „Izaberite Evropu za nauku“.
Konferencija organizovana u Parizu, na inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Makrona, ima za cilj da privuče naučnike iz SAD, čiji istraživački rad je pod prijetnjom zbog politike administracije Donalda Trampa.
Hvaleći „stabilne i trajne investicije“ i infrastrukturu povoljnu za istraživanje u Evropi Ursula fon der Lajen je najavila mjere koje treba da nadoknade propuste, navodeći novu „supersubvenciju“ u trajanju od sedam godina, kao i dvostruko uvećanje budžeta za istaživanje do 2027. godine.
- Srednjoročno i dugoročno hoćemo sa našim zemljama članicama da dostignemo cilj od tri odsto BDP za investicije u istraživanje i razvoj do 2030. godine - rekla je ona.
Da bi olakšali dolazak istraživača, rekla je ona, EU hoče da pomogne javnim i privatnim institucijama da se bolje približe visoko kvalifikovanim radnicima i istraživačima i da ubrzaju i pojednostave ulazak visoko kvalifikovanih istraživača u Evropsku uniji.
- Dovođenje najboljih istraživača svijeta to znači izvući najbollje iz Evrope - rekla je fon der Lajen.

EU će investirati 500 miliona eura da privuče naučne istraživače iz SAD i svijeta

Sastanak studenata biciklista i evroposlanika je završen, a na njemu je detaljno objašnjeno šta se desilo 15. marta na protestu u Beogradu, pišu srpski mediji.
Prema njihovom pisanju, poslanici su obećali da će u Evropskom parlamentu govoriti o zahtjevima studenata, a evroposlanica iz Slovenije je obećala i da će "kucati na vrata Ursule fon der Lajen".
Studenti su evroposlanicima predali pismo u kome su opisali kroz kakvu su torturu prolazili. Fokus je bio na tome da je skup 15. marta bio najveći skup na kom se iskoristilo zabranjeno oružje. 
Po izrazu francuske evroposlanice, kako javljaju sprski mediji, vidjelo se da možda te informacije prvi put čuje.

Završen sastanak u EP u Strazburu: Šta su evroposlanici obećali studentima

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu uputio je zvanično pismo predsjednici Evropske komisije, Ursuli fon der Lajen, izražavajući duboku zabrinutost zbog, kako je rekao, alarmantnih posljedica koje bi sporazum između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata mogao imati po građane ovoga grada.
Opština Ulcinj pozvala je Evropsku komisiju da prepozna ozbiljnost situacije i preduzme korake u zaštiti prava građana Ulcinja.
- Ovim dopisom, imamo čast da podijelimo s Vama našu duboku i legitimnu zabrinutost u vezi sa politikama i praksama Vlade Crne Gore koje, u brojnim slučajevima, nijesu u skladu sa Ustavom ove države niti sa temeljnim evropskim principima koji štite prava manjina, jednakost i kulturnu raznolikost. Nažalost, posljednji potezi Vlade Crne Gore su u direktnoj suprotnosti s tim principima. Vlada je, na dosad nezabilježen način, odlučila da potpiše međunarodni sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koristeći ubrzanu i hitnu proceduru – kao da se država nalazi u ratnom stanju – kako bi isti bio što prije ratifikovan u Skupštini Crne Gore, zaključno sa sjednicom 17. aprila 2025. godine - navedeno je u pismu Nimanbegua predsjednici EK.
Kako je napomenuo, zbog ekstremno kratkog roka, ni Opština Ulcinj, ni njeni građani – pripadnici albanske manjine – nijesu imali priliku da preduzmu ustavne i zakonske korake radi zaštite svojih prava i legitimnih interesa.
- Štaviše, postoje osnovane sumnje da sporazum UAE sadrži ozbiljne pravne nedostatke, što je potvrdio i sam predsjednik Crne Gore, gospodin Jakov Milatović, koji je, prema pisanju dnevnog lista “Vijesti” od 9. aprila 2025. godine, zatražio krivičnu odgovornost za zvaničnike koji su potpisali taj sporazum - ističe Nimanbegu.
On napominje da veliki infrastrukturni projekti kakav je Sporazum sa UAE podrazumijevaju uvoz hiljada stranih radnika – što je već predviđeno u tekstu sporazuma – čime se, kako kaže, stvara ogroman pritisak na lokalnu ekonomiju i demografiju.
- Prema članu 39 Zakona o manjinskim pravima i slobodama Crne Gore, izričito je zabranjeno preduzimanje bilo kakvih mjera koje bi narušile demografsku strukturu područja u kojima žive manjinske zajednice. Sporazum UAE i njegova moguća implementacija predstavljaju upravo to – demografsku destabilizaciju i podrivanje identiteta Ulcinja kao većinski albanske opštine - konstatuje Nimanbegu.
Prvi čovjek Ulcinja naveo je u pismu da su, tokom novije istorije Crne Gore, Albanci pokazali nepokolebljivu lojalnost prema državi i njenim institucijama, doprinoseći stabilnosti, saradnji i miru u regionu.
- Bili su aktivan činilac u procesu nezavisnosti Crne Gore, vjerujući da će ustavna načela i garancije biti poštovani bez izuzetaka, bez obzira na političku orijentaciju bilo koje vlade - naglasio je on.
Prema njegovim riječima, Velika plaža u Ulcinju, kao simbol identiteta i ekonomskog opstanka, predstavlja ne samo prirodni resurs već i temelj kolektivnog dostojanstva i opstanka.
Osim toga, kako je naglasio, narušeno je i pravo na zdravu životnu sredinu, koje je garantovano Ustavom Crne Gore, evropskim ekološkim standardima i Arhuskom konvencijom.&nbsp;
- Projekti koji ugrožavaju ekosisteme, kao što su oni na Velikoj plaži i Solani Ulcinj, a sprovode se bez procjena uticaja na životnu sredinu, grubo krše to pravo. Za autore sporazuma sa UAE, ekonomska korist je očigledno bila iznad bilo kakvog ustavnog ili međunarodnog ograničenja - poručeno je u pismu Nimanbegua predsjednici EK Ursuli Fon der Lajen.

Nimanbegu pisao Fon der Lajen: Velika plaža simbol identiteta i ekonomskog opstanka, zaštititi prava građana

Premijer Milojko Spajić pozdravio je inicijativu za potpisivanje trgovinskog i ekonomskog sporazuma između Evropske Unije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, kako podsjećaju iz Vlade, najavila je da su ciljevi ovog sporazuma jačanje odnosa sa UAE, liberalizacija trgovine robom i uslugama, ali i veći broj investicija.
- To je potvrda ispravnosti namjera Vlade da osnažuje odnose sa najuticajnijim globalnim akterima - ocijenio je Spajić.
Dodaje da pozdravljaju incijativu za kreiranje novog trgovinskog i ekonomskog sporazuma EU i UAE koje su pokrenuli predsjednik Mohamed bin Zajed i Fon der Lajen-
- Potpisom na Sporazum sa UAE, Crna Gora je pokazala da je pouzdan i kredibilan partner najuticajnih globalnih aktera. Sada je na nama da realizujemo velike projekte i Crnoj Gori damo budućnost kakvu zaslužuje - poručio je Spajić na mreži Isk (X).

Spajić pozdravio najavljeni sporazum EU i UAE: Crna Gora partner najuticajnijih globalnih aktera

Građani Cetinja koji već mjesecima blokiraju put Podgorica-Cetinje u mjestu Kruševo Ždrijelo, tražeći odgovornost za tragične događaje koji su pogodili Cetinje demantovali su navode da će sjutra, 21. maja, organizovati bilo kakvu blokadu puta.
- Povodom laži i dezinformacija da će grupa građana koja svakodnevno blokira put u mjestu Kruševo Ždrijelo tražeći odgovornost za tragedije koje su zadesile Cetinje - Medovina i 1. januar 2025. - obavještavamo crnogorsku javnost da se za śutra, 21. maj, nije planiralo, niti će biti blokade uopšte, a kamoli par sati, ili cjelodnevno, kako se spominje – navode organizatori protesta.
Oni su poručili da će se śutra, umjesto blokade, okupiti kod spomenika „Vila“ đe će zapaliti svijeće za tragično nastradale sugrađane u dva masovna zločina, a da će se blokade na Kruševom Ždrijelu nastaviti od četvrtka.

Śutra umjesto blokade Kruševog ždrijela, okupljanje kod spomenika Vila

Državna kompanija Monteput raspisala je tender za izradu idejnog projekta nove dionice auto-puta Bar–Boljare, koja će povezivati Tološe i Virpazar, saopšteno je iz državnog preduzeća.
Dionica dužine 41,5 kilometara obuhvatiće izgradnju više infrastrukturno zahtjevnih objekata, uključujući petlje Farmaci, Rijeka Crnojevića i Virpazar, kao i više tunela i mostova, čime će se omogućiti efikasno savladavanje kompleksne konfiguracije terena.
Procijenjena vrijednost izrade projekta, kako je saopšteno, iznosi 4,1 milion eura bez PDV-a, a rok za njegovu izradu je 14 mjeseci od dana zaključenja ugovora. Zainteresovani ponuđači mogu preuzeti tendersku dokumentaciju putem državne platforme za javne nabavke cejn.gov.me.
Iz Monteputa poručuju da je riječ o jednoj od ključnih faza u razvoju crnogorske saobraćajne infrastrukture, kojom će se dodatno unaprijediti saobraćajna povezanost centralnog i južnog dijela zemlje. Završetkom ovog idejnog projekta biće kompletirana dokumentacija za sve planirane dionice budućeg auto-puta Bar–Boljare.

Monteput raspisao tender za idejni projekat dionice auto-puta Tološi – Virpazar

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nedavno je formiralo predmet i započelo istragu protiv svih osoba koje su 23. aprila spriječile inspektore Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) da privedu predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika u prostorijama Vlade RS u Istočnom Sarajevu, objavio je sarajevski portal Raport. 
 
Status osumnjičenih, prema pisanju Raporta, imaju šef obezbjeđenja predsjednika RS Mišo Partalo i načelnik Policijske uprave Istočno Sarajevo Branimir Šehovac.
Pozive će dobiti i dvadeset identifikovanih pripadnika MUP RS, koji su bili prisutni u Istočnom Sarajevu u trenutku kada su im prišli inspektori SIPA.
Tri inspektora SIPA su 23. aprila po nalogu Tužilaštva i Suda BiH pokušali da privedu Dodika, koga državno tužilaštvo sumnjiči za „napad na ustavni poredak“, ali su ih u tome spriječili članovi Dodikovog obezbjeđenja i MUP RS, zaprijetivši da će upotrebiti silu.

Otvorena istraga protiv pripadnika MUP RS koji su spriječili privođenje Dodika

Apelacioni sud u Novom Sadu donio je odluku da se pritvorenim aktivistima Mariji Vasić, Lazaru Diniću i Ladi Jovoviću ukine pritvor u kom su bili više od dva mjeseca.
O ostalo troje pritvorenih aktivista sud će naknadno odlučiti.
- Djelimičnim uvažavanjem žalbi branilaca okrivljenih Apelacioni sud u Novom Sadu je na sjednici vijeća održanoj 20. maja 2025. godine okrivljenima Vasić Mariji, Jovović Ladu i Dinić Lazaru zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo iz člana 320. stav 1 u vezi člana 33 KZ u vezi krivičnih djela iz članova 308. i 309. stav 1 KZ, odredio mjeru zabrane napuštanja stana sa elektronskim nadzorom iz člana 208. ZKP sa zabranom korišćenja telefona i interneta i zabranom primanja drugih lica u stan koja ima trajati najduže do 20.8. 2025. godine, dok je u odnosu na okrivljene Cvijetić Mladena, Đurić Srđana i Stefanović Davora, ukinuo rješenje Višeg suda u Novom Sadu br. KV- 487/25 od 13.05. 2025. godine i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje u odnosu na ove okrivljene s obzirom na to da nisu dati dovoljno jasni, konkretni i potpuni razlozi u pogledu postojanja uslova za eventualnu primjenu blaže mjere - navodi se u saopštenju.
Podsjetimo, profesorica Marija Vasić boravi u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu, gdje je premještena nakon što joj se pogoršalo zdravstveno stanje uslijed štrajka glađu i žeđu.
Marija Vasić je jedna od šestoro pritvorenih aktivista uoči velikom protesta u Beogradu, 15. marta. Na nekoliko prorežimskih televizija i na sajtovima je dan uoči velikog protesta u Beogradu koji je bio zakazan za 15. mart, emitovan snimak razgovora 12 aktivista iz Novog Sada, uglavnom članova Pokreta slobodnih građana (PSG) ali i još nekih članova nevladinih organizacija i neformalnih grupa studenata. Tek nakon emitovanja ovog snimka, reagovalo je tužilaštvo iako je snimak, emitovanjem u sredstvima informisanja, već bio kontaminiran.

Ukinut pritvor Mariji Vasić i još dvojici aktivista: Određena im mjera zabrane napuštanja stana uz nanogicu

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: ursula-fon-der-lajen