<article>Predsjednik SAD Donald Tramp je na platformi Truth Social izjavio da je razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom prije sastanka sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.- Upravo sam imao dobar i veoma produktivan telefonski razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom - rekao je Tramp na platformi, prenosi BiBiSi (BBC).Dodaje da će se sastanak sa Zelenskim održati u glavnoj trpezariji Mar-a-Laga i da su novinari pozvani da prisustvuju.Rzagovor bi, prema našem vremenu, trebalo da počne oko 19 sati.Kremlj je takođe potvrdio da je razgovor između dva lidera zaista održan.Odvojeno, u ranijoj objavi, Tramp je pohvalio ulogu svoje administracije kao globalnog mirotvorca, pozivajući se na nedavno dogovoreni prekid vatre između Kambodže i Tajlanda, te sugerisao da je Ujedinjene nacije pružaju „malo pomoći“ u rješavanju sukoba, uključujući Ukrajinu.- Možda su Sjedinjene Američke Države postale prave Ujedinjene nacije - rekao je Tramp.</article>

Predsjednik SAD Donald Tramp je na platformi Truth Social izjavio da je razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom prije sastanka sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.
- Upravo sam imao dobar i veoma produktivan telefonski razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom - rekao je Tramp na platformi, prenosi BiBiSi (BBC).
Dodaje da će se sastanak sa Zelenskim održati u glavnoj trpezariji Mar-a-Laga i da su novinari pozvani da prisustvuju.
Rzagovor bi, prema našem vremenu, trebalo da počne oko 19 sati.
Kremlj je takođe potvrdio da je razgovor između dva lidera zaista održan.
Odvojeno, u ranijoj objavi, Tramp je pohvalio ulogu svoje administracije kao globalnog mirotvorca, pozivajući se na nedavno dogovoreni prekid vatre između Kambodže i Tajlanda, te sugerisao da je Ujedinjene nacije pružaju „malo pomoći“ u rješavanju sukoba, uključujući Ukrajinu.
- Možda su Sjedinjene Američke Države postale prave Ujedinjene nacije - rekao je Tramp.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Donald Tramp

Rusija

Vladimir Putin

Svijet

Tramp uoči sastanka sa Zelenskim imao "veoma produktivan" telefonski razgovor sa Putinom

Član Bokserskog kluba Bijelo Polje Mirko Šarčević proglašen je za najboljeg boksera Prvenstva Crne Gore.
Priznanje je zaslužio ubjedljivom pobjedom u finalnom meču kategorije do 80 kilograma protiv Aleksandra Bojovića iz podgoričkog kluba Pauer boksing 5:0.
Pobjede u seniorskoj konkurenciji ostvarili su i Tomislav Đinović (Zlatičanin, do 65), Miloš Roganović (Nikšić, do 75), Viktor Dukić (Rad, preko 90).
Pehar za najbolju bokserku pripao je Teofani Milošević iz BK Rad, najbolji pionir bio je Stojan Sjekloća (BK Budva), najbolji školarac Nikola Ilić (BK Podgorica), a junior Vasilije Bugarin (BK Bijelo Polje).
Za najboljeg u uzrastu mladih proglašen je Vuk Dabović (BK Power boxing), dok je najbolji sudija bio Rade Vujović.
Pehar za najuspješniji klub pripao je BK Budva.&nbsp;
Pehare najboljima uručili su Bojana Gojković, Boško Drašković, Ivan Strugar, Nikola Sjekloća i Dragoljub Radović.
Ukupno je održano 35 finalnih borbi, u kojima je svoje predstavnike imalo čak 18 crnogorskih klubova.

Najbolji Mirko Šarčević

Ustavni sud Crne Gore prvi put je objavio spisak neriješenih predmeta iz oblasti normativne kontrole, odnosno zakona i podzakonskih akata čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti zatražena od Suda.&nbsp;
Prema podacima ažuriranim na dan objavljivanja spiska, kako se navodi u saopštenju, pred Ustavnim sudom se trenutno nalazi 161 predmet u kojima se osporavaju zakoni i 187 predmeta u kojima se osporavaju podzakonski akti, pri čemu najstariji normativni predmet datira iz 2018. godine.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da je transparentnost Suda bio jedan od ključnih zahtjeva stručne javnosti i civilnog sektora dugi niz godina, te da je objavljivanje ovog spiska prvi konkretan korak ka potpunijem uvidu javnosti u stanje normativne kontrole.
- Prepoznajući opravdane zahtjeve nevladinog sektora isticane u kontinutietu deset godina unazad, Ustavni sud je prvi put objavio spisak nezavršenih predmeta iz oblasti normativne kontrole – ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata, koji će biti kvartalno ažuriran. Objavljivanjem ovog spiska svaki građanin može vidjeti koja su zakonska i podzakonska rješenja osporena pred Ustavnim sudom i koliko dugo se čeka na odlučivanje - navela je Armenko.
&nbsp;Ona je pojasnila da je u prethodnom periodu prioritet Ustavnog suda bilo rješavanje ustavnih žalbi, gdje je postignut mjerljiv napredak – trenutno nema neriješenih ustavnih žalbi starijih od dvije godine, što je omogućilo da se u narednom periodu veći fokus Suda usmjeri na normativnu kontrolu.
- Upravo to nam daje prostor da 2026. godinu posvetimo dominantno rješavanju predmeta iz oblasti normativne kontrole, što je posebno značajno imajući u vidu proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno potrebu da zakoni budu usklađeni sa evropskim standardima - kazala je Armenko.&nbsp;
Ovaj spisak biće kvartalno ažuriran i dostupan javnosti.
Može se<a href="https://www.ustavnisud.me/ustavnisud/objava/blog/7/objava/256-spisak-nerijesenih-predmeta-iz-oblasti-normative-zakoni-i-podzakonski-akti"> pronaći ovdje.</a>

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

Alkohol je odgovoran za jedan od tri smrtna slučaja od povreda i nasilja u evropskom regionu, što predstavlja veliku prijetnju javnom zdravlju, posebno tokom praznika kada konzumacija obično raste, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Prema novom informativnom listu SZO/Evropa zasnovanom na podacima iz 2019. godine, skoro 145.000 smrtnih slučajeva povezanih s povredama u regionu pripisuje se alkoholu, uključujući samopovređivanje, povrede u saobraćaju i padove.
- Nijedna druga psihoaktivna supstanca ne doprinosi toliko i nenamjernim i namjernim povredama - saopštila je agencija, upozoravajući da alkohol ostaje posebno opasan faktor rizika za mlade ljude.
SZO je saopštio da Evropa ima najveći nivo konzumacije alkohola u svijetu, pri čemu upotreba alkohola uzrokuje procijenjenih 800.000 smrtnih slučajeva svake godine, što je otprilike jedan od svakih 11 smrtnih slučajeva.
- Alkohol je otrovna supstanca koja oštećuje rasuđivanje, usporava vrijeme reakcije i podstiče rizično ponašanje - rekla je Karina Fereira-Bordžes, regionalna savjetnica SZO/Evropa, za alkohol, ilegalne droge i zdravlje u zatvorima, dodajući da se mnoge povrede povezane s alkoholom mogu spriječiti.
Izvještaj naglašava snažnu vezu između alkohola i nasilja, navodeći da je više od 40 procenata smrtnih slučajeva od međuljudskog nasilja i više do jedne trećine smrtnih slučajeva od samopovređivanja u 2019. godini pripisano alkoholu.
Žene i djeca su nesrazmerno pogođeni, posebno nasiljem intimnog partnera.
Alkohol takođe predstavlja ozbiljnu prijetnju adolescentima i mladim odraslim osobama, saopštila je SZO, navodeći prekomjerno epizodno pijenje kao ključni faktor za povrede u saobraćaju, utapanje, padove i samopovređivanje među mlađim uzrastima.
Uprkos napretku u posljednjim decenijama, oštre nejednakosti i dalje postoje širom Evrope, navodi se u izvještaju.
Zemlje istočne Evrope bilježe najveće stope smrtnosti od povreda povezanih sa alkoholom, pri čemu je alkohol povezan s više od polovine svih smrtnih slučajeva od povreda u nekim zemljama, u poređenju s manje od 20 odsto u mnogim zapadnim i južnim državama.
SZO je takođe pozvao vlade da ojačaju politike kontrole alkohola, uključujući veće poreze, strože zabrane marketinga, strože sprovođenje zakona o vožnji pod uticajem alkohola i rano testiranje u zdravstvenim ustanovama, rekavši da bi takve mjere mogle spriječiti desetine hiljada preuranjenih smrti svake godine.

SZO podsjeća: Jedna od tri smrti od povreda u Evropi povezana sa alkoholom

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se do 15 stepeni.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, uglavnom u jutranjim satima, ponegdje očekuje magla ili niska oblačnost.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će biti slab do umjeren, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, sjevernih smjerova.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do šest, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, temperatura do 15 stepeni

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Tramp uoči sastanka sa Zelenskim imao "veoma produktivan" telefonski razgovor sa Putinom

Tagovi

Najbolji Mirko Šarčević

Ustavni sud prvi put objavio spisak neriješenih predmeta iz normative

SZO podsjeća: Jedna od tri smrti od povreda u Evropi povezana sa alkoholom

Sjutra pretežno sunčano, temperatura do 15 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO