<article>Policija u Rumuniji privela je nekoliko ljudi dok su išli ka Bukureštu noseći oružje, mačete i noževe.Bezbjednosne službe ispitale su najmanje 13 osoba pošto su njihova vozila tokom noći zaustavljena u okrugu Ilfov, rekli su policijski izvori za Rumunski servis RSE.Vlasti nijesu objavile imena pritvorenih, ali je, prema izvorima u pravosuđu, među njima Horatiu Potra, vođa kontingenta rumunskih plaćenika koji se bore u afričkoj državi Kongo.Kako prenose rumunski mediji, Potra je 2011. osuđen na dvije godine zatvora uz uslovnu kaznu pošto je proglašen krivim za osnivanje paravojne grupe.Državna novinska agencija Agerpres objavila je fotografiju na kojoj Potra prati nekoliko naoružanih policajaca dok ga vode na ispitivanje.Do hapšenja je došlo dok su se desetine pristalica rumunskog krajnje desničarskog, proruskog predsjedničkog kandidata Kalina Đorđeskua (Calin Georgescu) spremale da organizuju protest u Bukureštu pošto je Ustavni sud poništio rezultate prvog kruga glasanja, zbog čega u neđelju nema drugog kruga.Skup je protekao bez incidenata uz prisustvo Đorđeskua.</article>

Policija u Rumuniji privela je nekoliko ljudi dok su išli ka Bukureštu noseći oružje, mačete i noževe.
Bezbjednosne službe ispitale su najmanje 13 osoba pošto su njihova vozila tokom noći zaustavljena u okrugu Ilfov, rekli su policijski izvori za Rumunski servis RSE.
Vlasti nijesu objavile imena pritvorenih, ali je, prema izvorima u pravosuđu, među njima Horatiu Potra, vođa kontingenta rumunskih plaćenika koji se bore u afričkoj državi Kongo.
Kako prenose rumunski mediji, Potra je 2011. osuđen na dvije godine zatvora uz uslovnu kaznu pošto je proglašen krivim za osnivanje paravojne grupe.
Državna novinska agencija Agerpres objavila je fotografiju na kojoj Potra prati nekoliko naoružanih policajaca dok ga vode na ispitivanje.
Do hapšenja je došlo dok su se desetine pristalica rumunskog krajnje desničarskog, proruskog predsjedničkog kandidata Kalina Đorđeskua (Calin Georgescu) spremale da organizuju protest u Bukureštu pošto je Ustavni sud poništio rezultate prvog kruga glasanja, zbog čega u neđelju nema drugog kruga.
Skup je protekao bez incidenata uz prisustvo Đorđeskua.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Protest

Naoružanje

Rumunija

Svijet

Rumunska policija privela nekoliko naoružanih osoba koje su naoružane krenule na protest u Bukureštu

Saopštenje ministrice kulture, Tamare Vujović, &nbsp;u kojem nije našla za shodno da reaguje, ili makar konstatuje da je njen srpski kolega Nikola Selaković uoči otvaranje izložbe u Beogradu &nbsp;„prisvojio“ velikog crnogorskog i svjetskog umjetnika Dada Đurića, demonstracija je podaničkog odnosa naše vlasti prema beogradskome hegemonu, ocjenjuju iz Crnogorskog PEN centra
- U maniru onoga kome je nedavno protivzakonito predložila podizanje spomenika u Beranama, a koji je objašnjavao da se i volovi rađaju u Crnoj Gori, pa ne znači da su Crnogorci, ministrica Vujović samo što nije rekla da to što je Dado Đurić rođen u Crnoj Gori nije prepreka da ga srpski ministar kulture krivotvori kao velikana srpske umjetnosti. Nevješto ističući podatak da je upravo kćer Dada Đurića organizovala izložbu u SANU, ministrica implicira da u velikosrpskome svojatanju njegova djela nema ničega spornoga – navodi se u reagovanju PEN-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fvujovic-ni-rijeci-o-selakovicevom-prisvajanju-dada-durica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodaje se da je prirodno i nesporno da se djela velikana crnogorske likovne umjetnosti mogu izlagati u svim krajevima svijeta, pa i u Beogradu, ali da je svoju pripadnost crnogorskoj kulturi on sâm decidno istaknuo, a potonjom željom da vječno počiva u Crnoj Gori i trajno odredio kojemu nacionalnome korpusu pripada.&nbsp;
- Od crnogorske ministrice kulture očekivalo bi se da jasno osudi beskrupulozno ponašanje srpskoga ministra kulture koji u maniru šoviniste prisvaja crnogorsku baštinu kao srpsku. Očekivalo bi se to od osobe koja profesionalno obavlja svoju ministarsku dužnost i koja se ponosi nacionalnom kulturnom baštinom čije vrijednosti zastupa. No kad bi naša ministrica bila takva, ne bi se mogla naći u Bečićevoj klerikalnoj družbi koju je podnjivila miloševićevska velikosrpska zločinačka politika – zaključuje se u reagovanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.5813%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fsrpski-ministar-prisvojio-miodraga-dada-durica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

PEN: Saopštenje Vujović demonstracija podaničkog odnosa prema hegemonu

Znači li rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kojim je ukinuta dozvola za rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u selu Radulići kod Bijelog Polja, da ima neko ko je jači od države Crne Gore – pita u izjavi za Portal ETV, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić. Dodaje da ne želi da vjerujem u to, ali i ukazuje na slijed događaja koji upozoravaju da neko ili utiče na institucije ili se odluk donose negdje drugo. - Ja, ipak, želim da vjerujem u institucije sistema i da je država Crna Gora jaka i da će reagovati. Ako mi treba da tražimo dozvolu od nekog drugog, mimo zvaničnih institucija, od nekih organizacija ili institucija izvan naše države onda ovo nije država, onda je to anarhija. Svima nama neke stvari smetaju, ali moramo da poštujemo zakone ove zemlje, a ja razgovaram argumentima i dokazima i samo sa institucijama - poručio je on, komentarišući navode Uprave za zaštitu kulturnih dobara u kojem tvrde kako su morali ukinuti prethodno rješenje, jer su im se prošle godine obratili mještani Mikulića koji kažu da je džamija sagrađena na ostacima stare crkve i hrišćanskog groblja. Reis, s druge strane, podsjeća da su istraživanja već urađena i da su stručnjaci bili jasni da tu nije bilo crkve. - Mi smo ljudi koji volimo ovu zemlju, podržavamo njen evropski put i tražimo jednakost. Ne bih da me neko pogrešno shvati, ali imali smo nedavno situaciju da je Ministarstvo kulture urgentno reagovalo i prepravilo odluku o izgradnji spomenika Amfilohiju u Beranama. To je naložila Vlada i mi sada očekujemo isto tako hitnu reakciju i ukidanje ovog spornog rješenja kojim se nama šalje jako, jako ružna poruka, da ne kažem težu riječ - naglasio je reis Fejzić. Uvijek kada je jačala četnička ideologija na ovim prostorima, dodaje on, Hajdar pašina džamija u Radulićima kod Bijelog Polja bila je na udaru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122422124_b15d70b6dcf6b4e4894563e687c47491f1670c44a2c8ff1e10ee2422e55cb284.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122422124_b15d70b6dcf6b4e4894563e687c47491f1670c44a2c8ff1e10ee2422e55cb284" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Reis Rifat Fejzić"><figcaption>OČEKUJE HITNO UKIDANJE RJEŠENJA: Reis Rifat Fejzić</figcaption></figure>  Podsjeća da su je 1943. zapalili četnici, da bi devedesetih godina prošlog vijeka, kada je ovaj pokret počeo da „oživljava“, ta džamija u katastru bila upisana kao crkva, a mezarje (groblje), kao krš i kamenjar?! - Sada, opet, pokušavaju da je izbrišu tvrdnjama kako je sagrađena na temeljima crkve. Ipak, ne želim da vjerujem da se ponovo sada četnička ideologija na ovakav način obračunava sa nama. Želim da vjerujem da ova vlada ima kapaciteta da pod hitno ovo rješenje zaustavi, ukine. Obavijestili smo sve relevantne u adrese u Crnoj Gori, obavijestićemo i međunarodne, jer je ovo bukvalno šamar nama i jedna strašna poruka da ovdje za nas nema mjesta – pribojava se reis odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Podsjeća da je Hajdar pašina džamija spaljena 1943. godine u četničkom pohodu i da to piše u zvaničnim dokumentima. - To su dokumenta koja je Pavle Đurišić slao vođi četničkog pokreta Draži Mihailoviću i u njima navodi da je limskom dolinom, to jeste od Bistrice bjelopoljske do Foče ubijeno 10.000 Muslimana - žena, djece, staraca... Deset hiljada ljudi. Sve što se našlo na tom pojasu od naših vjerskih objekata tada je spaljeno, a među njima i ova džamija u Radulićima - kaže Fejzić. Nikada nijesu saznali ko je devedesetih godina prošlog vijeka ovu džamiju u bjelopoljskom katastru upisao kao crkvu. - Tamo gdje je pisalo džamija neko je precrtao tu riječ i napisao crkva, a tamo gdje je pisalo muslimansko mezarje, odnosno groblje oko džamije, precrtao i napisao krš, kamenjar. Bili smo šokirani kada smo za to saznali, kada smo vidjeli da je neko sve to preškrabao. Pokrenuli smo spor, podnijeli krivičnu prijavu protiv nepozantog lica i zahtijevali da se stanje u katastru vrati u prvobitni položaj. Imali smo posjedovne listove i kada smo to sve ispravili krenuli smo u proces obnove džamije - priča reis. Međutim, opet su nailazili na prepreke i sve je trajao dugo. - Na kraju su od nas traženi neki nenormalni uslovi, pojavila se ta priča da je tu bila crkva, da je džamija napravljena na njenim temeljima. Naloženo je i arheološko istraživanje koje su uradili stručnjaci iz Polimskog muzeja. I nijesu ga radili Muslimani, nego zapošljeni u toj instituciji, čestiti ljudi, profesionalci koji su uradili elaborat i dokazali da tu nikakva crkva nije bila. Ali, sada smo opet vraćeni na početak. Zašto? - pita reis Fejzić. Mještani sela Radulići kod Bijelog Polja od prošle godine prijete da neće dozvoliti rekonstrukciju džamije, jer je ona, tvrde, sagrađena na ostacima „drevne hrišćanske svetinje. Arheološko istraživanje stručnjaka Polimskog muzeja koje je njihove tvrdnje demantovalo njima ne znači ništa, a više nije relevantno ni institucijama. Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara juče je saopšteno kako se tvrdnje mještana Radulića, da je džamija, koja ima status nepokretnog kulturnog dobra, sagrađena na ostacima crkve, „mogu potvrditi/osporiti samo na osnovu sprovedenih sveobuhvatnih sistematskih arheoloških istraživanja, kako bi se sa sigurnošću identifikovale sve hronološke/građevinske faze“. - Do danas, na ovom prostoru su 2008. godine sprovedena samo sondažna istraživanja, kada je u okviru samog objekta džamije otvorena jedna sonda, dok preostali dio unutrašnjosti, kao i spoljnog dijela uz zidove objekta, nije sistematski istražen, uz izuzetak ostataka turbeta sjeverno od džamije - njihov je alibi za ukidanje dozvole za rekonstrukciju džamije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122422124_46d4322d16ca68be57d4a57e69f2b05dfaa33d092d892aa63316bc6169c3dc92.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122422124_46d4322d16ca68be57d4a57e69f2b05dfaa33d092d892aa63316bc6169c3dc92" data-rendition-name="original" width="1000" height="713" loading="lazy" alt="Projektovani izgled Hajdar pašine džamije nakon rekonstrukcije"><figcaption>Projektovani izgled Hajdar pašine džamije nakon rekonstrukcije</figcaption></figure>  Kategorični su i da „nema prostora za konstatacije da se postupanjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države, već je upravo ono usmjereno ka uvažavanju svih istorijskih, arhitektonskih, arheoloških i kulturnih slojeva ovog nepokretnog kulturnog dobra, a u cilju njegove adekvatne valorizacije“. Zbog svega toga, kako su istakli, Uprava je „kroz sprovođenje obavještenja o rezultatima ispitnog postupka Mešihatu islamske zajednice i revidentu ukazala da je neophodno sprovesti navedena arheološka istraživanja i na osnovu njih dostavljenu projektnu dokumentaciju dopuniti, i potom dostaviti na saglasnost ovoj Upravi“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122422124_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024122422124_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Uprava za zaštitu kulturnih dobara"><figcaption>TRAŽE JOŠ JEDNO ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE: Uprava za zaštitu kulturnih dobara</figcaption></figure>  Ministarstvo kulture i medija kojem smo uputili pitanja u poneđeljak još nije odgovorilo. U čitav ovaj proce uključena je i Crkva Srbije odakle su prošle godine saopštili da će inicirati sastanak sa članovima Islamske zajednice kako bi došli do rješenja.

Fejzić: Ovo je šamar nama i strašna poruka da ovdje za nas nema mjesta

Opet danas svjedočimo manipulacijama oko Ustavnog suda - ukazao je šef Poslaničkog kluba Socijaldemokrata i jedan od predstavnika Evropskog saveza Boris Mugoša reagujući na navode premijera Milojka Spajića koji je danas rekao da <a href="https://etv.me/politika/spajic-ustavni-sud-radi-penzija-ceka-sve-nas">Ustavni sud nije u blokadi</a> - iako je skoro penzionisana sutkinja Dragana Đuranović.
Đuranović je razriješena neustavno i nezakonito - na Ustavnom odboru - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.&nbsp;
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog tog ustavnog puča parlamentarna opozicija nije dozvolila održavanje premijerskog sata prošle sedmice, a na spornost ove odluke ukazala je, pored predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, stručnjaka i građanske javnosti, i Evropska unija.
- Kaže premijer i njegova glavna poslanica da je Ustavni sud funkcionalan jer je odlučivao o ustavnim žalbama… Naravno da Ustavni sud radi i odlučuje o ustavnim žalbama jer je za to potrebno u većini slučajeva samo troje sudija, tako da to nema veze sa njihovim “argumentom” oko nepostojanja blokade suda - istakao je Mugoša.
Sa druge strane - Mugoša ukazuje da Ustavni sud kad odlučuje o saglasnosti zakona sa Ustavom; saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom; izbornim sporovima i sl. za to mora najmanje da glasa četvoro sudija.
- I tu nastaje problem koji su oni svjesno stvorili i koji se već desio a to je glasanje 3:2, jer tada nema odluke Ustavnog suda - podvukao je Mugoša.
Premijer uz to, cijeni Mugoša, navodi zanimljiv termin.
- A to je “legitimno penzionisanje” sudije zanemarujući da to penzionisanje nije legalno (prekršen je Ustav). Primarna je legalnost, a legitimnost bi trebala da proističe iz legalnosti - zaključio je Mugoša.
Podsjećamo, sudije Ustavnog suda juče nijesu mogle da donesu ni odluku hoće li iduća sjednica biti javna - upravo jer za to nijesu imali potrebnu većinu. Poslovnik predviđa da se takve odluke na sjednicama donose nadpolovičnom većinom od ukupnog broja sudija - tj. sa četiri glasa.
- Povodom predloga predsjednice Ustavnog suda da se XXX sjednica Ustavnog suda Crne Gore, &nbsp;povodom razmatranja pitanja o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Budimira Šćepanovića, &nbsp;zakazana za 25. decembar 2024. godine, otvori za javnost, nije donijeta odluka, jer predlog nije dobio Ustavom propisanu potrebnu većinu - navodi se u jučerašnjem saopštenju krovne sudske instance uz napomenu da je isti slučaj sa sjednicom koja bi trebalo odmah da uslijedi za njom.
Da Ustavni sud trenutno nema potrebnu većinu za odlučivanje potvrđeno je i ishodom prethodne sjednice te sudske instance nakon što podrška troje od petoro sudija nije bila dovoljna za prolaz prijedloga sudije Budimira Šćepanovića da se u dnevni red uvrsti i odlučivanje o tome da je on ispunio uslove za prestanak funkcije, kao i da obavezna tačka bude izjašnjavanje „da li je Ustavni odbor prekoračio svoja ovlašćenja, odnosno preuzeo ulogu Ustavnog suda donošenjem zaključka da je sudija Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju“.
Bez obzira na većinsku podršku za proširenje dnevnog reda (3:2), Poslovnik predviđa da se takve odluke na sjednicama donose nadpolovičnom većinom od ukupnog broja sudija - tj. sa četiri glasa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2777%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fustavni-sud-ni-danas-nije-mogao-da-odlucuje-jer-nema-potrebne-vecine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Za odluke o ustavnim žalbama potrebno samo troje sudija, a četvoro za izborne sporove, saglasnosti sa Ustavom i slično

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izdao je građane koji su ga glasali - ocijenila Pokreta Evropa sad Jelena Nedović.
Gostujući na A plus televiziji je poručila da je izdao i nju - jer ga je glasala.
- Ovo je izdaja građana Crne Gore, a i mene koja sam ga glasala. Ne mogu vam opisati koliko se kajem što sam to uradila. Borila sam se protiv DPS-a i da se ta partija ne vrati na vlast. Suština je da se ovdje skreće pažnja sa nekih ključnih stvari - rekla je ona.
Nedović je poručila da je, što se tiče pregovora za formiranje vlasti u Podgorici, PES pružio iskreno ruku.
- Da se žargonski izrazim - mi ne blefiramo. U posljednje vrijeme je bilo toliko formalnih i neformalnih razgovora i pregovora, tako da se situacija mijenja iz dana u dan. A valja napomenuti da smo mi smo mi oborili PES u Podgorici i svako ponovno vraćanje DPS-a na mala vrata za mene je neprihvatljivo, a i za cijeli pokret. Isto to mislim i za pecke od strane Milatovića koje idu ka PES-u - rekla je Nedović.
Ona je poručila da Milatović nikako ne smije zaboraviti reakcije građana.
- On mora da zna ko su njegovi glasači i zašto su ga glasali - dodala je Nedović.
Osvrnuvši se na situaciju oko sudija Ustavnog suda, Nedović je podsjetila da su sudije još u junu trebali da obavijeste Ustavni odbor da treba da idu u penziju.
- Opozicija je izazvala ovu krizu, a parlamentarna većina nije prekršila Ustav. Ustavni sud je funkcionalan, a propisano rokom i zakonom izabraćemo još dvoje sudija - kazala je Nedović.
Prema njenim riječima, nadležne institucije su te koje treba da utvrde da li je došlo do kršenja Ustava ili ne, a ne političari.
- Moram priznati da smo svi ostali gluvi na ponašanje prema poslanici Jeleni Božović. Nije joj bilo bilo svejedno u atmosferi sa dimnom bombom, gasili su joj mikrorfon, gurali su se, pjevali himnu… Meni nisu dozvolili da izađem iz sale, obezbjeđenje me je izvelo, pa nisam tražila zaštitu mojih ženskih prava - kazala je Nedović.

Nedović: Opisati ne mogu koliko se kajem što sam glasala Milatovića

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Rumunska policija privela nekoliko naoružanih osoba koje su naoružane krenule na protest u Bukureštu

Tagovi

PEN: Saopštenje Vujović demonstracija podaničkog odnosa prema hegemonu

Fejzić: Ovo je šamar nama i strašna poruka da ovdje za nas nema mjesta

Mugoša: Za odluke o ustavnim žalbama potrebno samo troje sudija, a četvoro za izborne sporove, saglasnosti sa Ustavom i slično

Nedović: Opisati ne mogu koliko se kajem što sam glasala Milatovića

PRATITE TVe UŽIVO