Predsjednik Rumunije Nikušor Dan objavio je danas da će novi predsjednik Vlade biti Ilie Boložan, dosadašnji predsjednik Senata i Nacionalne liberalne partije.
Novi premijer imenovan je poslije više nedjelja pregovora o formiranju koalicione vlade čiji najteži zadatak je budžetski deficit Rumunije, najveći u Evropskoj uniji (EU), prenosi agencija Rojters.
Boložan će nastaviti pregovore s četiri proevropske stranke o sastavu i fiskalnim mjerama nove Vlade, a očekuje se da će sljedeće nedjelje parlamentu podnijeti ekspoze.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ilie Boložan imenovan za novog premijera Rumunije

Velike poplave zahvatile su Rumuniju u protekla tri dana, što je izazvalo evakuacije u nekoliko regiona. Oko 400 ljudi iz četiri okruga u Rumuniji – Botosani, Brasov, Covasna i Vrancea – evakuisano je, prema podacima rumunskog Generalnog inspektorata za vanredne situacije.
Rastuće poplavne vode takođe prijete rudniku soli Praid, jednoj od najvećih rezervi soli u Evropi.
- Situacija je komplikovana. Kada voda dođe u kontakt sa solju, odmah je rastvara i stvara rupu- rekao je Sorin Rindasu, šef odeljenja za vanredne situacije u rumunskoj Upravi za vode.

Zbog poplava u Rumuniji evakuisano oko 400 ljudi

Novoizabrani predsjednik Rumunije Nikušor Dan obećao je danas kontinuiranu podršku Ukrajini, naglašavajući posvećenost Bukurešta zapadnim savezima.
Dan, koji je u nedjelju pobijedio na predsjedničkim izborima u Rumuniji sa 53,6 odsto glasova, potvrdio je danas na Forumu o sigurnosti Crnog mora i Balkana 2025. u Bukureštu da će Rumunija nastaviti da pomaže Ukrajini u sukobu s Rusijom.
- Pomoć Ukrajini će se nastaviti, naravno, svi želimo postići mir, ili barem primirje, što je prije moguće - rekao je Dan, prenosi Anadolija.
On je naglasio da evropske nacije, uključujući Rumuniju, moraju da pruže Ukrajini dovoljnu podršku za postizanje mira.
Dan je izrazio spremnost Rumunije da učestvuje u naporima Ukrajine za postkonfliktnu obnovu nakon što mir bude postignut.
Govoreći o ulozi Rumunije u zapadnim institucijama, Dan je potvrdio prozapadnu orijentaciju zemlje, priznajući oblasti koje zahtijevaju poboljšanje.
On je kritikovao prethodni nivo angažmana Rumunije.
- Prema mom mišljenju, nije bila dovoljno aktivna ni u jednoj od ovih struktura - rekao je Dan, izražavajući namjeru da se aktivnije angažuje sa Evropskom unijom (EU), NATO-om i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
On je izrazio optimizam u pogledu proširenja odnosa SAD-a i Rumunije.
- Imamo strateško partnerstvo koje želimo nastaviti i proširiti. Mislim da je to i želja američke strane - kazao je Dan, dodajući da je uvjeren da će partnerstvo biti nastavljeno i poboljšano.

500x500

1250x600

1084x550

Novoizabrani predsjednik Rumunije obećao kontinuiranu podršku Ukrajini

Rumunija je izabrala centrističkog predsjednika, u iznenađujućem raspletu nakon napete kampanje tokom koje se činilo da će još jedan desničarski populista preuzeti vođstvo jedne velike evropske zemlje.
Iako je u prvom krugu izbora prije dvije sedmice bio ubjedljivo drugi, umjereni gradonačelnik Bukurešta, Nikušor Dan, odnio je pobjedu sa značajnom razlikom od osam procentnih poena u odnosu na radikalnog protivkandidata Đorđa Simiona, koji je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak priznao poraz, iako je prethodno sebe proglasio pobjednikom.
Sa 99,8 odsto prebrojanih biračkih mjesta do 1:50 ujutru po lokalnom vremenu, Dan je osvojio 53,8 odsto glasova, dok je Simion dobio 46,2. Izlaznost je bila 65 odsto – najveća od 1996. godine.
- Izbori su stvar zajednice – a danas je pobijedila zajednica Rumuna koja želi duboku promjenu u zemlji. Ovo je trenutak nade - rekao je Dan.
„Ovo je vaša pobjeda“, poručio je Dan svojim oduševljenim pristalicama, od kojih su mnogi ostali ispred sjedišta kampanje do ranih jutarnjih sati, plešući na trotoaru.&nbsp;
- Ovo je pobjeda hiljada i hiljada ljudi koji su vodili kampanju [...] koji su vjerovali da Rumunija može krenuti pravim putem – poručio je novi predsjednik.
Kada su tokom večeri stigli prvi rezultati izlaznih anketa koje su najavljivale Danovu pobjedu, masa je eruptirala u uzvicima i aplauzima, skandirajući: „Nikušor! Nikušor!“
Dan (55), bivši matematičar i nezavisni kandidat, nosi akademski duh i odaje utisak skromnog čovjeka, što je potpuna suprotnost bombastičnom nacionalizmu njegovog 38-godišnjeg rivala Simiona iz tvrdo desničarske partije AUR, koji je otvoreno oponašao Donalda Trampa i zalagao se za obustavu pomoći Ukrajini.
Ipak, rano su se pojavili znaci da Simionova kampanja ne ide glatko.
Dok je glasanje još trajalo, Simion je počeo da dovodi u pitanje legitimnost izbora. U nedjelju uveče čak je proglasio pobjedu, uprkos jasnim pokazateljima iz izlaznih anketa i zvaničnim rezultatima koji mu nijesu išli u prilog.&nbsp;
- Ja sam novi predsjednik Rumunije - tvrdio je u objavi na društvenim mrežama.
Međutim, svega nekoliko sati kasnije, objavio je video na Fejsbuku u kojem čestita Danu i priznaje poraz.&nbsp;
- On je pobijedio. To je bila volja rumunskog naroda - rekao je Simion.
Poraz je bio gorak za Simiona, koji je posljednju sedmicu kampanje proveo više putujući po Evropi nego u svojoj zemlji. Nedavno je za „Politiko“ izjavio da mu izbori idu „kao po planu“ i predviđao „ubjedljivu pobjedu“.
U trenutku kada je konačno priznao poraz, Simion se zahvalio svojih preko pet miliona glasača i obećao da ih neće iznevjeriti.
- Bili smo sami protiv cijelog sistema, sami protiv svih. Ponosan sam na vas i nadam se da sam vas dostojanstveno predstavljao. Idemo do kraja, iako je gorak ukus poraza teško podnijeti - &nbsp;rekao je.
Na kasnoj konferenciji za medije, kada su novinari obavijestili Danu da je Simion priznao poraz, novi predsjednik je bio zatečen, ali i vidno olakšan. „Nisam to očekivao“, rekao je kroz osmijeh i pozvao pristalice Simiona da mu se pridruže u traženju jedinstva.
<h2>Borba za moć</h2>
Simionov pristup podsjetio je na odbijanje Donalda Trampa da prizna poraz na američkim izborima 2020. godine. U 22:30, članovima Simionove partije poslata je poruka upozorenja da, „ako se prevara nastavi, treba protestovati“, uz najavu „nacionalnog protesta“ za ponedjeljak ujutru „ako pokušaju da ukradu pobjedu rumunskog naroda“, prenijeli su rumunski mediji.
Ranije tog dana, Simion je tvrdio da se 1,8 miliona preminulih osoba nalazi u biračkim spiskovima, najavljujući da će njegova partija sprovesti sopstveno „paralelno“ brojanje glasova. Rumunska Stalna izborna komisija odbacila je te tvrdnje, navodeći da nije dobila nijedan konkretan dokaz o mrtvim biračima.
Simion je podijelio i objavu sa društvenih mreža u kojoj se tvrdi da se starijim pacijentima u bolnicama prijetilo izbacivanjem ako ne glasaju za Dana, a istakao je i poruku ruskog direktora aplikacije Telegram, u kojoj se navodi da je Francuska navodno tražila cenzuru „konzervativnih glasova“ u Rumuniji.
Na kraju, razlika u glasovima bila je prevelika i Simion je bio primoran da odustane od osporavanja rezultata. Njegovo priznanje poraza smirilo je tenzije i umanjilo bojazan od političke nestabilnosti.
Međutim, Dan je upozorio da problemi Rumunije — i razočaranje miliona ljudi koji su podržali Simiona — neće nestati nakon jedne pobjede.&nbsp;
- Društvena tenzija... mislim da će potrajati mjesecima, možda i godinama - rekao je.
Ovi izbori uslijedili su nakon ustavne krize koja je prošlog decembra potresla rumunsku demokratiju. Tada je Ustavni sud poništio prvi pokušaj raspisivanja predsjedničkih izbora, uz upozorenja na strano miješanje — sumnje su išle ka Rusiji.
Tadašnji favorit, ultranacionalista Kalin Đorđesku, bio je blizak Moskvi, skeptičan prema NATO-u i protiv pomoći Ukrajini. Sudska odluka izazvala je bijes širom zemlje, čak i među onima koji ga nisu podržavali.
Simion je podržao Đorđeskua — koji je pod istragom — i najavljivao da će ga imenovati za premijera ukoliko pobijedi.
Na kraju, većina Rumuna je odbacila Simiona, Đorđeskua i njihovu ultranacionalističku agendu.
Dan je najavio da će uskoro započeti razgovore sa četiri prozapadne stranke u rumunskom parlamentu, kao i sa predstavnicima manjinskih zajednica, kako bi formirao većinsku koaliciju. Predviđa da će pregovori trajati nekoliko sedmica.

Proevropski umjerenjak Nikušor Dan pobijedio na predsjedničkim izborima u Rumuniji

Proevropski gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan u vođstvu je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, prema dvije izlazne ankete čiji su rezultati objavljeni poslije zatvaranja birališta.
Centristički kandidat Dan osvojio je više od 54 odsto glasova, dok je njegov protivnik, lider ekstremno desničke stranke AUR Đorđe Simion dobio oko 45 odsto.
Međutim, Simion je proglasio pobjedu pominjući "prevaru" na tek završenim izborima.
Izbori su održani u napetoj atmosferi i prema prvim procjenama bio je veliki odziv birača.

Izlazne ankete: Proevropski kandidat u vođstvu u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji

Zemljotres jačine 4.6 stepeni registrovan je večeras u Rumuniji, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
&nbsp;Epicentar zemljotresa bio je 22 kilometra od Lopatara i 63 kilometra od grada Buzau u pokrajini Vlaška, na dubini od 125 kilometara.
Potres se osjetio na teritoriji Ruminije, Moldavije i Ukrajine.

Zemljotres 4.6 stepena u Rumuniji

Ministar unutrašnjih poslova Katalin Predoju iz redova liberala imenovan je danas za privremenog premijera Rumunije, dan poslije ostavke socijaldemokrate Marsela Čolakua, saopštilo je rumunsko predsjedništvo.
Predoju (56) je aktuelni ministar unutrašnjih poslova i privremeni predsjednik liberalne stranke PNL. Bio je ministar pravde i privremeni šef vlade 2012. godine.
Čolaku je u ponedjeljak uveče rekao da je podnio ostavku, dan poslije ubjedljive pobjede krajnje desnice u prvom krugu predsjedničkih izbora i poraza kandidata kojeg je podržala njegova vlada.
- S obzirom na rezultate glasanja, koalicija formirana sa liberalima i strankom mađarske manjine više nema legitimitet - rekao je sinoć Čolaku novinarima poslije sastanka svoje stranke u Bukureštu.
Poslije parlamentarnih izbora održanih u decembru, Čolaku (57) je ostao na čelu vlade na osnovu sporazuma koji je trebalo da spriječi uspon krajnje desnice na vlast i predstavljanje zajedničkog kandidata za predsjedničke izbore.
Međutim, kandidat vlade Krin Antonesku, osvojio je treće mjesto u prvom krugu predsjedničkih izbora i ispao iz dalje trke.
Kandidat krajnje desnice Đorđe Simion bio je najbolji u prvom krugu predsjedničkih izbora sa 40,9 odsto glasova, ispred centrističkog gradonačelnika Bukurešta Nikušora Dana koji je dobio 20,9 odsto.

Imenovan privremeni premijer Rumunije

Centralna izborna komisija Rumunije odbila je kandidaturu proruskog kandidata krajnje desnice Kalina Đorđeskua na ponovljenim predsjedničkim izborima u maju.
Najavljeno je da će kasnije biti saopšteno obrazloženje odluke.
Odbijanje njegove kandidature, što su lideri krajnje desnih stranaka osudili kao nedemokratsko, može se osporiti na Ustavnom sudu.
Đorđesku je odluku ocijenio kao "direktan udar u srce demokratije širom svijeta".
Desetine pristalica populiste Đorđeskua okupilo se ispred izborne komisije uzvikujući "Sloboda" i nakratko pokušalo da se probije kroz bezbjednosni kordon, prenio je Rojters.
Đorđesku koji je kritičan prema NATO-u i protivi se rumunskoj pomoći Ukrajini protiv ruske invazije, podnio je 7. marta kandidaturu za ponovno glasanje u maju usred sumnji da će mu biti dozvoljeno da se kandiduje.
Prvi krug predsjedničkih izbora poništio je Ustavni sud 6. decembra pozivajući se na navode o ruskom miješanju u korist Đorđeskua, što je Moskva demantovala.
Članovi administracije predsjednika SAD Donalda Trampa poništene izbore u Rumuniji ocijenili su primjerom kako "evropske vlade guše slobodu govora i političke protivnike".
Đorđesku je pod istragom zbog šest tačaka optužnice, uključujući članstvo u fašističkoj organizaciji i širenje lažnih informacija o finansiranju kampanje.
On je negirao sve optužbe.
Đorđesku je bio malo poznat u Rumuniji sve dok neočekivano nije pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. novembra s osvojenih oko 22 odsto glasova.
Ovaj 62-godišnjak je trebalo da se suoči sa proevropskom centrističkom kandidatkinjom Elenom Laskoni u drugom krugu, koji je smatran referendumom o budućem kursu Rumunije, članice NATO-a i Evropske unije.
Mada je poništavanje izbora pogoršalo duboke podjele u rumunskoj politici i izazvalo međunarodnu zabrinutost, novi predsjednički izbori zakazani su za 4. maj, a mogući drugi krug 18. maja.
Samo nekoliko dana prije glasanja, Đorđesku je pokrenuo TikTok kampanju pozivajući na prekid pomoći Ukrajini. Takođe je izrazio sumnju po pitanju članstva Rumunije u NATO.

Odbijena kandidatura krajnjeg desničara u Rumuniji za predsjedničke izbore

Kontroverzni influenser Endru Tejt i njegov brat Tristan navodno su u privatnom avionu koji putuje za Sjedinjene Države, napuštajući Rumuniju gdje su upleteni u pravni slučaj navodne trgovine ljudima i seksualne eksploatacije.
Informativna veb stranica G4media.ro i BBC, citirajući izvore sa aerodroma, rekli su da su braća, koji imaju američko i britansko državljanstvo, otputovali rano ujutro 27. februara letom prema saveznoj državi Floridi.
Rumunska jedinica za suzbijanje organizovanog kriminala DIICOT podigla je optužnicu protiv Endrua Tejta, njegovog brata Tristana i dvije Rumunke nakon što su uhapšeni u decembru 2022. pod sumnjom za trgovinu ljudima.
Medijski izvještaji ranije ovog mjeseca rekli su da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa vršila pritisak na Bukurešt da ukine ograničenja za braću Tejt, iako je rumunski ministar vanjskih poslova Emil Hurezeanu prošle sedmice negirao da je bio pod pritiskom američkih vlasti.
Četvero osumnjičenih službeno su optuženi prošle godine. Sud u Bukureštu prošle je godine presudio da suđenje može započeti, ali nije odredio datum. Svi optuženi odnegiraju optužbe.
Međutim, Apelacioni sud u Bukureštu saopštio je 19. decembra da je utvrdio "nepravilnosti" u optužnici koju je podiglo Glavno tužilaštvo i vratio predmet tužiocima.
Sud je rekao da tužitelji sada mogu iznijeti nove dokaze kako bi potkrijepili svoje optužbe ili izmijenili postojeće.
Endru Tejt je prikupio više od 10 miliona pratilaca na platformi društvenih medija Iks, ali je izbačen sa drugih platformi, uključujući Fejsbuk i TikTok zbog optužbi za objavljivanje govora mržnje i mizoginih komentara.
On je u avgustu stavljen u kućni pritvor, a Tristan pod sudsku kontrolu na 30 dana nakon što su ih ispitali rumunski antikorupcijski tužioci u okviru istrage o novim optužbama protiv njih.
Tokom kriminalističke istrage, tužioci su rekli da su identifikovali sedam žena koje su seksualno iskorištavane "nasilno, kako bi pribavile značajnu financijsku korist" za optužene od osoba koje su pristupale sadržajima na društvenim mrežama.
Tužitelji su optužili braću Tejt da su vrbovali svoje žrtve koristeći takozvanu metodu "ljubavnika", zavodeći ih i tvrdeći da žele vezu ili brak.
Žrtve su zatim odvedene na posjede izvan Bukurešta, gdje su seksualno iskorištavane fizičkim nasiljem i psihičkim zastrašivanjem, jer su bile prisiljene proizvoditi pornografski sadržaj, rekli su tužitelji.
Rumunski istražitelji proveli su ispitivanja i nove pretrage u rezidencijama braće u sklopu istrage o novim optužbama. Iz DIICOT-a su tada saopštili da nove optužbe uključuju optužbe za osnivanje organiovrane kriminalne skupine, trgovinu maloljetnicima, seksualni čin s maloljetnom osobom, uticaj na izjave te pranje novca.
Njima je bilo zabranjeno da napuste Rumuniju dok se postupak protiv njih nastavlja, ali je planirano da budu izručeni Britaniji kada se njihov slučaj u Rumuniji završi.
Oni se suočavaju s daljnjim optužbama za silovanje i trgovinu ljudima u Britaniji, gdje je sud 18. decembra presudio da policija može zaplijeniti više od 2,6 miliona funti (3,3 miliona dolara) za pokrivanje godina neplaćenih poreza.
Braća Tejt ranije su izjavila da ne žele biti izručena iz Rumunije, koju smatraju svojim domom.

Kontroverzni influenser osumnjičen za trgovinu ljudima Endru Tejt navodno napustio Rumuniju i uputio se u SAD

Krajnje desničarski rumunski populista Kalin Đorđesku, pobjednik poništenog prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumuniji, zaustavljen je u saobraćaju i priveden u Tužilaštvo na saslušanje, naveo je danas njegov tim.
Za sada se ne zna zašto je priveden Đorđesku, ni da li je optužen za nešto, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tim Đorđeskua je napisao da je priveden dok je išao da podnese kandidaturu za ponovne predsjedničke izbore.
Pobjeda Đorđeskua u prvom krugu predsjedničkih izbora u novembru i tvrdnje o miješanju Rusije u taj proces, doveli su do toga da Ustavni sud odlukom bez presedana poništi izbore samo dva dana prije održavanja drugog kruga 8. decembra.
Đorđesku je tvrdio da su izbori nezakonito i protivustavno poništeni i da nije radio bilo šta što je zabranjeno.
Prvi krug ponovnih izbora je zakazan za 4. maj.
Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova, drugi krug će biti dvije sedmice kasnije, 18. maja.

U Rumuniji priveden desničar Đorđesku

Tri nedelje stara koaliciona vlada rumunskog premijera Ilie Boložana preživela je danas glasanje o povjerenju što joj je omogućilo da progura nepopularna povećanja poreza potrebna za smanjenje najvećeg budžetskog deficita Evropske unije.
Vlada je ubrzano kroz parlament usvojila povećanje PDV-a i drugih nameta od avgusta kako bi sprečila snižavanje rejtinga ispod investicionog nivoa i deblokirala pristup fondovima EU-a, prenosi N1.rs.
Široka koalicija od četiri proevropske stranke preuzela je vlast krajem juna, okončavši višemjesečni politički zastoj nakon što su predsjednički izbori otkazani u decembru i ponovljeni u maju.
Stranke su oklevale da pristanu na povećanja koja su kritikovali poslodavci i sindikalisti, dok su hiljade radnika u javnom sektoru organizovale proteste.
Krajnje desna opozicija podnela je u ponedeljak predlog za izglasavanje nepoverenja i rekla da će podneti još predloga.
- Razumijem da se opozicija ne slaže s merama koje je predložila vlada - &nbsp;rekao je Boložan poslanicima.
- Ali što su onda rešenja? S jedne strane, rečeno nam je da su problemi u privredi ozbiljni, s druge da ne preduzimamo ove mjere. Ne možemo oboje - kazao je.
Iako su sve četiri stranke u vladi odobrile povećanja, socijaldemokrati, najveća stranka koalicije bez koje vladajuća većina ne može opstati, kritikovali su ih u ponedeljak.
- Za čvrstu, kontinuiranu političku podršku moramo brzo ispraviti neke od apsurdnih stvari iz ovog prvog paketa mjera - &nbsp;rekao je lider socijaldemokrata Sorin Grindeanu.
Boložan je ranije ovog mjeseca rekao da će koaliciona vlada učiniti sve što je moguće kako bi smanjila deficit na oko osam posto BDP-a do kraja godine s prošlogodišnjih 9,3 posto. To je više od početnog cilja od sedam posto ove godine, a vlada će budžetski deficit, kako kaže, nastojati da dovede bliže 6 posto u 2026. godini.
Prema rumunskom zakonu, poreske mjere mogle bi se osporiti na ustavnom sudu, a opozicija je prošle nedelje rekla da će to nastojati i da učini.

Rumunska vlada preživjela glasanje o povjerenju i progurala povećanje poreza

Brod Fronteksa potonuo je danas u Egejskom moru tokom operacije spasavanja migranata, saopštila je grčka obalska straža, dodajući da su posadu odmah spasili drugi brodovi.
Brod Evropske agencije za obalsku stražu potonuo je nakon što je udario u greben blizu ostrva Lezbos, rekao je neimenovani zvaničnik obalske straže za AFP.
„Učestvovao je u spasavanju migranata u tom području, u uslovima gotovo olujnog vjetra“, dodao je zvaničnik.
Posada broda, koju čine pet Portugalaca i jedan Grk, bezbjedna je i zdrava, rekao je on.
Operacija je počela nakon što je 36 migranata, koje je policija primjetila na plaži na Lezbosu, prijavilo vlastima da su drugi članovi njihove grupe nestali na moru.
Potraga se nastavlja, saopštila je obalska straža.
Fronteks je Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu, koja pomaže zemljama EU i Šengena u upravljanju spoljnim granicama Unije.

Brod Fronteksa potonuo u Egejskom moru tokom spasavanja migranata

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je danas aktuelnog premijera Denisa Šmigalja za novog ministra odbrane Ukrajine.
- Bogato iskustvo Denisa Šmigalja biće od velike vrijednosti na mjestu ministra odbrane Ukrajine. Upravo je to oblast u kojoj su trenutno skoncentrisani najveći resursi države, najvažniji zadaci i ogromna odgovornost - poručio je Zelenski u svom redovnom video obraćanju.
Zelenski jerekao da računa na podršku parlamenta za novu postavku vlade. Ranije je predložio Juliju Sviridenko, koja trenutno obavlja funkciju prve potpredsjednice vlade, za novu premijerku.

Zelenski predložio Šmigalja za ministra odbrane

Jeste li gledali one slike slike sa Gorice, sa okupljanja povodom izložbe ,,Sunovrat Crne Gore”; izazivaju li vam jezu, srdžbu ili neku drugu negativnu reakciju? &nbsp; Građanke i građani su se okupili podno Gorice za 13. jula u slavu antifašizma. Ali i iz protesta zbog toga što crnogorska vlast, što značajan dio te vlasti, otvoreno paktira sa neofašizmom. I sve je njih ujedinila poruka sa izložbe grupe slobodnih građana pod nazivom „Sunovrat Crne Gore“, postrojeni foto-dokazi kako funkcioneri vlasti krše, ne samo Ustav, nego i norme građanskog društva, kako šuruju sa Crkvom Srbije, kako glorifikuju četničke koljače... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200712_78320ed70d6a25127dfc16eeba9bea3c8f70adb9629905eefdaa8edbb8110d0d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250714200712_78320ed70d6a25127dfc16eeba9bea3c8f70adb9629905eefdaa8edbb8110d0d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEPOŽELJNI ZA VLAST: Antifašisti za 13. jul"> <figcaption>NEPOŽELJNI ZA VLAST: Antifašisti za 13. jul(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Smatrate li da mogu ovi ljudi da naruše ugled najvećeg crnogorskog dana, slobodarskog 13. jula? &nbsp; E pa mogu! &nbsp; KAD ANTIFAŠISTI KUDE ANTIFAŠISTE Tako barem ispada, sudeći po saopštenju SUBNOR-a, da su baš ovi i ovakvi antifašisti narušili ugled - drugim antifašistima. &nbsp; ,,Izražavamo iskreno žaljenje zbog neprijatnosti, koja je naudila ugledu SUBNOR-a, a koji nema nikakve veze sa političkim djelovanjem, jer naša partija je Crna Gora“. &nbsp; Tako su, baš tako, reagovali iz udruženja antifašista. &nbsp; Teške duševne bolove i narušavanje ugleda izazvali su – kažu u SUBNORU - pokliči slobodnih građana koji su dr Sašu Mujovića, gradonačelnika Podgorice, nazivali – fašistom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200716_8e242fceee1eea8ba30927100529bb2a049a6ee7cce8e36a62413be9535b5892.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250714200716_8e242fceee1eea8ba30927100529bb2a049a6ee7cce8e36a62413be9535b5892" data-rendition-name="original" width="720" height="555" loading="lazy" alt='NEPRILAGOĐENI SUBNOR I ,,PRILAGOĐENI" MUJOVIĆ: Detalj sa obilježavanja 13. jula na Gorici '> <figcaption>NEPRILAGOĐENI SUBNOR I ,,PRILAGOĐENI" MUJOVIĆ: Detalj sa obilježavanja 13. jula na Goric(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Problem je bio i što su građanke i građani uzvicima ,,izdaja, izdaja“ - dok se Mujović spremao da govori ispred spomenika Partizanu borcu – politički osudili što on, kao istaknuti funkcioner navodno građanskog PES-a, paktira sa političkom partijom četničkog vojvode Andrije Mandića i, recimo, Budimira Aleksića - glasnog negatora genocida u Srebrenici, ali i Crkvom Srbije koja negira postojanje Crnogoraca i njihovog nasljeđa... KAD ANTIFAŠISTIMA NE SMETAJU NEOFAŠISTI Je li to bilo dolično, je li smjela istina da se saopšti za Trinaesti jul, ili je zabranjeno kritikovati državnu vlast na državni praznik? &nbsp; Interesantno, čelnicima SUBNOR-a, koji kažu da je njihova partija Crna Gora, nije zasmetalo što su, nakon njihovog saopštenja, u odbranu Mujovića stali neki partijski apartčici iz vlasti koja upravlja Crnom Gorom. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Poput ministra sporta i veselja Dada Šćekića, koalicionog partnera PES-a i gradonačelnika Mujovića. Koji je čestitao Trinaestojulski praznik sve uz sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu. Da, esenpeovac je Dan državnosti čestitao uz sliku kapele koju je sagradio Aleksandar Karađorđević, sebi u slavu, na vrhu svete crnogorske planine. I koji je, kada je postao kralj, izbrisao ime i Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve u kojoj je kršten. &nbsp; Ali, to i takvo obilježavanje Trinaestog jula je, valjda, bilo primjereno, pa nije smetalo SUBNORU, je li? &nbsp; Baš kao i ono profašističko ćutanje mnogih iz vlasti ili sramno veličanje zločinaca i negiranje srebreničkog užasa. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200720_d7847ae21eec4326d1da07db5e6ec517343ec766b5be98a72f4f1f626f435c8b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250714200720_d7847ae21eec4326d1da07db5e6ec517343ec766b5be98a72f4f1f626f435c8b" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="JAVNO PRELETAČ, TAJNO CRKVENI ČOVJEK DO KRAJA: Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade "> <figcaption>JAVNO PRELETAČ, TAJNO CRKVENI ČOVJEK DO KRAJA: Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  IVANOVIĆ: ANTI-NATO I PRO-SPC ,,Smatram da pristupanje NATO-u nije ni vojni, ni ekonomski, a ni moralni interes Crne Gore, niti je to odraz njenog istorijskog ili budućeg identiteta.“ Što mislite, ko je od lidera ili drugih istaknutih članova Demokratskog fronta dao ovu zlokobnu ocjenu da bi pristupanje Crne Gore Sjevernoatlantskom savezu bilo ne samo protivno državnim interesima, već i moralnom kodu crnogorskog društva? &nbsp; Pogađajte ko – Andrija Mandić, Jole Vučurović, Budimir Aleksić, Slaven Radunović... Ne, niko iz Fronta, već neko iz sadašnjeg PES-a. Tako je prije jedanaest godina, 11. januara 2014. dumao i dumao - Filip Ivanović. &nbsp; E, juče se taj PES-ovac, deklarisani antinatovac i ljubitelj Crkve Srbije i svetaca-koljača Mace Vukojićića i Slobodana Šiljka - sada sa pozicije potpredsjednika Vlade - drznuo da kritikuje antifašiste. I pružio punu podršku gradonačelniku Mujoviću. &nbsp; UPRKOS SVEMU: NO PASÁRAN! &nbsp; Koji svakako nije fašista ili neofašista, ali śedi u fotelji gradonačelnika Podgorice - baš zbog koaliranja, baš zbog saveza sa ideološkim sljedbenicima fašista &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714200724_94eb6a4fc8763ce7488c3253c794c5d9f94c8af0094dce972ea5ff79d35db906.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250714200724_94eb6a4fc8763ce7488c3253c794c5d9f94c8af0094dce972ea5ff79d35db906" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="UZDIZANJE CRNE GORE: Okupljanje antifašista"> <figcaption>UZDIZANJE CRNE GORE: Okupljanje antifašista(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I koji je, kao gradonačelnik Podgorice, profesor univerziteta – valjda žestoko iznerviran povicima i nemoćan da nosi teret javne ličnosti – bijesno opsovao majku momku u crvenoj majici sa crnogorskim grbom na prsima. &nbsp; I sada, građani koji pjevaju partizanske pjesme treba da budu proganjani, stigmatizovani. Iako su baš ti građani - a ne lokalna ili državna vlast - juče pored Spomenika partizanu borcu aplauzom dočekali i ispratili antifašiste iz bivših republika one velike antifašističke Jugoslavije. &nbsp; Nervoza je, očito, velika. Ne zato što pojedinci ustaju, što se neke grupice bune. Već zato što su juče, baš pored spomenika Partizanu borcu, vidjelo pravo lice vlasti koja pravi kompromise sa temeljnim vrijednostima. Ali su režimlije viđele i obrise jednog novog slobodarskog pokreta, uzdizanje građana koji poštuje svoju prošlost i ne žele da Crna Gora bude ičiji sluga. &nbsp; Zato je panika i zato su napadi koalicione na sve građane koji dižu glas. &nbsp; Ali, sve je uzalud, juče na Gorici se viđelo da ovđe ima neki nedoder i da neofašizam nikada neće proći. &nbsp; Ili, prosto: No pasáran!&nbsp;

No pasaran: pobijediće crvena zastava!

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: rumunija