Policija u Rumuniji privela je nekoliko ljudi dok su išli ka Bukureštu noseći oružje, mačete i noževe.
Bezbjednosne službe ispitale su najmanje 13 osoba pošto su njihova vozila tokom noći zaustavljena u okrugu Ilfov, rekli su policijski izvori za Rumunski servis RSE.
Vlasti nijesu objavile imena pritvorenih, ali je, prema izvorima u pravosuđu, među njima Horatiu Potra, vođa kontingenta rumunskih plaćenika koji se bore u afričkoj državi Kongo.
Kako prenose rumunski mediji, Potra je 2011. osuđen na dvije godine zatvora uz uslovnu kaznu pošto je proglašen krivim za osnivanje paravojne grupe.
Državna novinska agencija Agerpres objavila je fotografiju na kojoj Potra prati nekoliko naoružanih policajaca dok ga vode na ispitivanje.
Do hapšenja je došlo dok su se desetine pristalica rumunskog krajnje desničarskog, proruskog predsjedničkog kandidata Kalina Đorđeskua (Calin Georgescu) spremale da organizuju protest u Bukureštu pošto je Ustavni sud poništio rezultate prvog kruga glasanja, zbog čega u neđelju nema drugog kruga.
Skup je protekao bez incidenata uz prisustvo Đorđeskua.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rumunska policija privela nekoliko naoružanih osoba koje su naoružane krenule na protest u Bukureštu

Vlasnici stanova u Master bloku 8-8 na Starom aerodromu duž ulice Josipa Broza održali su danas protrest ispred zgrade Vlade Crne Gore.
Ispred stanara govorio je Darko Rašović koji je zatražio hitno rješavanje stambenog problema za više od 350 porodica.
Rašović je naveo da u stanove koje su kupili u redovnoj proceduri ne mogu da se usele zbog nemarnosti i propusta administracije Glavnog grada i Vlade Crne Gore.
- Mnogi od nas žive kao podstanari i stanove smo kupili iz stambenih kredita. Sve svoje obaveze prema investitoru, Gradu i državi smo uredno izmirili. Umjesto da se konačno riješimo skupog podstanarskog života i mjesečne stanarine nebrigom Glavnog grada i Vlade dovedeni smo u još goru poziciju. Danas plaćamo i kirije i kredite - ukazao je on.
Rašović takođe navodi da je glavni problem oduglovlačenja useljenja 70 kvadrata koji su vlasništvu države.
- Stanove smo platili, investitor je platio komunalije još u julu 2022. Poslali su par urgencija Glavnom gradu da ne bi dolazili u ovakvu situaciju u koju smo došli. Treba da se sa države 70 kvadrata zemlje prepiše na Glavni grad kako bi bila urađena kanalizacija i prošla saobraćajnica - istakao je on.
Zajedničkom odlukom stanara donijeta je odluka da stambeno pitanje građana Starog aerodroma Vlada Crne Gore riješi za sedam do deset dana.
- Ukoliko ne dobijemo odgovore organizovaćemo nove proteste - poručio je Rašović.

Vlasnici stanova u Master 88 kvartu održali protest: Ne možemo da se uselimo zbog nemara i propusta Glavnog grada i Vlade, danas plaćamo i kirije i kredite

Dio studenata beogradskog Univerziteta je nastavio sa blokadama više fakulteta, tražeći da odgovaraju oni koji su vršili represiju nad studentima na skupovima na kojima su odali počast poginulima u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Oni traže i objavljivanje svih ugovora u vezi rekonstrukcije novosadske Željezničke stanice, gde je, u padu nadstrešnice 1. novembra poginulo 15 ljudi a dvoje je teško povrijeđeno, kao i puštanje na slobodu uhapšenih, tokom skupova tim povodom, aktivista i studenata.
Profesorka beogradskog Biološkog fakulteta Biljana Stojković je objavila da je taj fakultet od danas zvanično ušao u blokadu, te da se za to izjasnilo više od 80 odsto njegovih studenata.
- Ponosna sam na vašu zrelost, svijest o društvu u kom živite i hrabrost da budete slobodni ljudi - napisala je ona na društvenoj mreži „Iks“.
Studenti iz Novog Sada nastavljaju da blokiraju rad Filozofskog fakulteta, a od danas im se pridružuju i kolege iz Niša blokirajuću zgradu Univerziteta u tom gradu.
Blokirana je i Akademija umjetnosti u Novom Sadu, a kako je javila reporterka N1 zahtjevi studenata Akademije umjetnosti okačena na ulaz zgrade fakulteta. Studenti Akademije umjetnosti u Novom Sadu u objektima koji se nalaze u ulicama Đure Jakšića 7 i u Kosovskoj 33 su od srijede od 15 časova u blokadi do daljeg.
Očekuje se da će im se još večeras pridružiti i kolege AUNS-a u zgradi koja se nalazi na Petrovaradinskoj tvrđavi. &nbsp;Studenti AUNS-a zahtijevaju otvaranje i objavu cjelokupne dokumentacije koja se tiče rekonstrukcije Željezničke stanice u Novom Sadu i da se ispune svi zahtjevi Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, a koji se prvenstveno odnose na indetifikovanje i procesuiranje svih koji su nasilno napali studente na mirnom okupljanju.
U Beogradu je, naime, blokiran Rektorat Univerziteta, Fakultet dramskih umjetnosti, Filozofski, Filološki, Arhitektonski, Prirodno-matematički, Fakultet za fizičku hemiju, Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja i Fakultet političkih nauka.
Za petak je najavljena i blokada Fakulteta organizacionih nauka, dok je Pravni fakultet, takođe za petak, najavio prekid nastave i blokadu raskrsnice na 15 minuta, a studenti Tehnološko-metalurškog fakulteta imaće večeras sastanak.
V.d. dekana beogradskog Fakulteta političkih nauka (FPN) Darko Nadić je &nbsp;saopštio da nastava neće biti održana do kraja nedjelje, zbog studentske blokade na tom fakultetu.
- Uprava Fakulteta i šefovi odjeljenja će u četvrtak donijeti plan za nadoknadu propuštenih nastavnih aktivnosti i o tome ćemo obavijestiti sve zaposlene - rečeno je u saopštenju FPN-a koje je Nadić potpisao.
A Rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu saopštio je da nastavlja sa redovnim radom i tokom blokade zgrade Rektorata od grupe studenata, dodajući da zaposleni nisu ometani u radu, a imovina Univerziteta nije ugrožena.
- Poštujemo pravo studenata na slobodu mišljenja i izražavanja, uključujući i kritičko mišljenje kao neotuđivi dio prava pojedinca u demokratskom društvu i naročito u akademskoj zajednici. U isto vrijeme, apelujemo da se dijalog odvija u konstruktivnom duhu, uz poštovanje institucija i njihove uloge - dodali su.
Naveli su u saopštenju i da Univerzitet u Beogradu ostaje posvećen pružanju podrške studentima u okviru svojih nadležnosti i odgovornosti.

1250x600

1084x550

Studenti ne odustaju od zahtjeva: Blokirani fakulteti u Beogradu, Novom Sadu, Nišu

U Tbilisiju se nastavlja sukob između proevropskih gruzijskih demonstranata i bezbjednosnih snaga usred optužbi za prekomjernu upotrebu sile od policije koje su izazvale međunarodnu osudu, uključujući i grupu uticajnih američkih zakonodavaca.
Rano ujutru 4. decembra policija je ponovo upotrijebila vodene topove i suzavac da rastjera demonstrante koji su učestvovali u šestoj uzastopnoj noći protesta u glavnom gradu Gruzije.
Demonstranti su se preselili iz centralne avenije Rustaveli do obližnje stanice podzemne željeznice nakon što su im snage bezbjednosti blokirale pristup zgradi parlamenta i uhapsile nekoliko demonstranata.
Gruziju potresaju demonstracije otkako je vladajuća partija Gruzijski san prošle nedjelje objavila da će obustaviti pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Gruzijski premijer Irakli Kobahidze odbio je da odstupi i zaprijetio je da će kazniti političke protivnike koje optužuje da stoje iza nasilja na protestima.
Specijalne snage počele su da rastjeruju demonstrante okupljene ispred zgrade parlamenta nakon što je Ministarstvo saopštilo da su neki od njih vrijeđali organe reda i bacali razne zapaljive predmete u njihovom pravcu.
Tri uticajna američka senatora -- supredsjedavajući Helsinške komisije SAD-a Ben Kardin, Rodžer Viker i Džon Korin objavili su zajedničku izjavu podrške gruzijskim demonstrantima osuđujući pretjeranu upotrebu nasilja od Vlade.
- Potez Gruzijskog sna da napusti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji duboka je izdaja jasne i neodoljive želje gruzijskog naroda da prigrli evropske vrijednosti i institucije - izjavila su trojica senatora.
- Ovo nije ponašanje Vlade posvećene demokratskim reformama i pluralizmu, već nesigurnog režima koji vuče Gruziju prema autokratiji ruskog tipa. Ovi postupci flagrantno krše međunarodne demokratske norme i potkopavaju legitimne težnje gruzijskog naroda - navodi se u saopštenju.
Ranije. 3. decembra, ambasada SAD u Tbilisiju kritikovala je Gruzijski san zbog donošenja odluka koje su zemlju koštale podrške Zapada i izazvale demonstracije.
Demonstranti su za RSE opisali brutalnost koju su snage bezbjednosti primijenile protiv njih.
- Udarali su nas po glavi - rekla je Salome Zandukeli, opisujući kako je nju i prijateljicu u noći 2. decembra otjeralo oko 25 policajaca u zgradu u središtu Tbilisija, prije nego što su našle utočište u kafiću.
Aktivista Gia Jvaršeišvili rekao je za RSE da su ga policajci bacili na zemlju i pretukli prije nego što su ga ugurali u policijski kombi gdje je policija gurnula pritvorenike na pod i počela da ih gazi.
- Odjednom sam imao nepodnošljive bolove i shvatio sam da sam povrijeđen. Tada to nisam znao, ali sam imao slomljeno rebro - rekao je Jvaršeišvili.
Salome Zandukeli i prijateljicu su policajci satjerali u ćošak i pretukli nakon što su pobjegle sa protesta u Tbilisiju 2. decembra.
Gruzijska proevropska predsjednica Salome Zurabišvili, koja podržava demonstrante, rekla je na mreži Iks (X) da su mnogi od privedenih demonstranata zadobili povrede na glavi i licu. Neki su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
Gruzijski ombudsman optužio je policiju za mučenje proevropskih demonstranata.
Levan Ioseliani, čija je uloga braniti prava građana, rekao je da su on i njegovi zvaničnici susreli ljude koji su podvrgnuti "najoštrijem tretmanu" policije.
U većini slučajeva zadobili su teške tjelesne povrede u predjelu lica, očiju i glave, što praktički isključuje čak i mogućnost da je policija prema njima svaki put primijenila potrebnu, proporcionalnu silu, rekao je u saopštenju.
Gruzija je ušla u političku krizu nakon parlamentarnih izbora u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 odsto glasova, dok opozicija i zapadne vlade tvrde da su izbore obilježili nepravilnosti i ruski uticaj.
Kobakhidze je za nemire okrivio strane "instruktore" i pokušao objasniti odluku o prekidu pregovora o pristupanju EU do 2028. rekavši da je Gruzija spremna za razgovore, "ali samo s dostojanstvom i pravdom i bez ucjena".
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država odgovorila je rekavši: "Nemojte kriviti druge" u objavi na Fejsbuku, ističući da je Gruzijski san zaustavio proces članstva u EU i da je stranka kriva za odluku Vašingtona da prekine strateško partnerstvo između dvije zemlje.
Upotreba prekomjernog nasilja protiv demonstranata izazvala je talas negodovanja u zemlji i inostranstvu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je to "duboko zabrinjavajuće".
Za 26 osoba, od čega 23 demonstranta i tri pripadnika snaga sigurnosti, bila je potrebna hospitalizacija poslije sukoba u noći 1. decembra, saopštilo je u utorak gruzijsko Ministarstvo zdravlja.
- Nijedna od povreda nije opasna po život - dodalo je ministarstvo u saopštenju.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u Evropskoj uniji, a napori da se pridruže Uniji propisani su ustavom te zemlje.
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva kao "službe" izvan ovlasti.

Nemiri u Gruziji: Policija optužena za brutalnost nad demonstrantima

Mali privrednici, njih više od stotinu, izašli su danas na sedmi protest ispred zgrade Opštine Berane zbog odluke prethodne beranske vlasti da proda hektar najatraktivnijeg zemljišta kompaniji Lidl.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_261a3cd9361fc83d138fe1b09ea7c9d2e441421c8f8c90551e3020fb5a104f01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204101220_261a3cd9361fc83d138fe1b09ea7c9d2e441421c8f8c90551e3020fb5a104f01" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Zemljište, smješteno naspram Gimnazije i u blizini Kliničkog centra, biće prenamijenjeno za izgradnju supermarketa, što za ove ljude znači jedno – rušenje tezgi i gubitak jedinog izvora prihoda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_80018ddbf69f0c8d627c9ccfb01da0cbbaeb94f64bc9874dd728419b5dd1d8f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204101220_80018ddbf69f0c8d627c9ccfb01da0cbbaeb94f64bc9874dd728419b5dd1d8f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Porodice koje decenijama zavise od ove pijace, suočene su sa neizvjesnom budućnošću i egzistencijalnom prijetnjom.&nbsp; U sjevernoj regiji države gdje je pronalazak posla izazov, njihov protest nije samo borba za lokaciju – već za pravo na dostojanstven život.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_2d5984e5bbdeeda9e8eaa2308cc0acf01574b45af318206eb04dbaeae3bf8f9f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241204101220_2d5984e5bbdeeda9e8eaa2308cc0acf01574b45af318206eb04dbaeae3bf8f9f" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;Oni su sinoć imali sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem koji im je obećao da će pronaći rješenje za njihov problem, iako su odbornici Pokreta Evropa sad u beranskom parlamentu podržali odluku opštine da proda zemljište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_7ea9e327a06b41698ece44ce23cc7fa5471e03fc1e9f7e9c54519a6a81cbfc04.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241204101220_7ea9e327a06b41698ece44ce23cc7fa5471e03fc1e9f7e9c54519a6a81cbfc04" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Iz beranskog Demokratske partije socijalista kažu da su to političke manipulacije pred lokalne izbore, jer da odbornici PES-a nisu podržali odluku o prodaji, Spajić sada ne bi morao da obećava pomoć. Arnela Hajdarpašić/TV E

(FOTO) Protest malih privrednika u Beranama: Prodaja zemljišta Lidlu znači rušenje tezgi i gubitak jedinog izvora prihoda

Policija je u ponedjeljak ponovo krenula da rastjeruje na hiljade demonstranata u Tbilisiju pošto je više od 200 osoba privedeno prethodne četiri noći protesta zbog planova Vlade da obustavi pregovore o pridruživanju s Evropskom unijom do 2028. godine.
Policija je upotrijebila vodene topove i suzavac da otjera demonstrante od zgrade parlamenta, gdje se okupljaju svake noći od 28. novembra kada je vladajuća partija Gruzijski san objavila odluku o pauziranju pregovor s EU.
Demonstranti su nastavili protest uprkos oblaku suzavca na ulice u ranim satima u utorak po gruzijskom vremenu.
Policija u Tbilisiju koristila je sličnu taktiku prethodne noći da spriječi protest blizu parlamenta i uhapsila desetine ljudi. Novinari RSE-a rekli su da je policija uhapsila i pretukla nekoliko demonstranata pošto su se razišli oko dva sata u noći između nedjelje i ponedjeljka.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su 224 demonstranta privedena zbog prekršajnih prijava, a tri zbog krivičnih. Pored toga, tri policajca su hospitalizovana, a 113 drugih je potrebno liječenje, saopštilo je ministarstvo u ponedjeljak.
Predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili navela je na mreži Iks (X) da su mnogi od uhapšenih demonstranata imali povrede po glavi i licu. Neki ljudi su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
- To je sve samo ne revolucija. Ovo je ogroman, rekla bih, nacionalni pokret koji se zaista proširio na cijelu zemlju, geografski i socijalno, obuhvatajući sve segmente stanovništva - rekla je Zurabišvili u intervjuu za Rojters.
Specijalne snage koje nose maske u noći između ponedjeljka i utorka dio su "nasilne represije nad demonstrantima", rekla je za SiEnEn (CNN), nazvavši to "korak dalje... protiv slobode izražavanja".
Vlada sprovodi politiku pokušavajući da ograniči izražavanje gruzijskog naroda da ne ide ka Rusiji, rekla je ona.
Takva reakcija je, kako je rekla predsjednica Gruzije, uslijedila poslije "nečuvene odluke" premijera Iraklija Kobahidzea o pregovorima o članstvu u EU.
Kobahidze je upozorio opoziciju da će "svako kršenje zakona biti dočekano uz punom strogoćom zakona".
Političari koji se "kriju u svojim kancelarijama i žrtvuju članove svojih nasilnih grupa" takođe neće izbjeći "tešku kaznu", rekao je on.
Kobahidze je ranije rekao da Zurabišvili mora da ode s funkcije na kraju svog mandata kasnije ovog mjeseca. Njegovo saopštenje uslijedilo je uprkos njenom obećanju da će ostati na funkciji "dok predsjednik ne bude legitimno izabran" pošto Gruzijski san, koji vlada zemljom više od jedne decenije, tvrdi da je pobijedio na nedavnim parlamentarnim izborima.
Zurabišvili i opozicija tvrde da su izbori pokradeni i odbijaju da priznaju novi parlament, koji je prošle nedjelje zakazao posredne izbore za novog predsjednika za 14. decembar uprkos pravnim izazovima.
- Nema legitimnog parlament, pa stoga nelegitimni parlament ne može da bira novog predsjednika - rekla je Zurabišvili prošle nedjelje.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u EU i težnja za ulazak u EU je propisana gruzijskim Ustavom.
Međutim, usvajanje pod vladavinom Gruzijskog sna, kako kažu Zurabišvili i drugi kritičari, "ruskog zakona" za ograničavanje rada nevladinih organizacija i medije koji se finansiraju iz inostranstva, a i kontroverznog zakona o pravima LGBT osoba, kao i javnih napada Kobahidzea i drugih zvaničnika na Zapad izazvali su strahovanja da sadašnja Vlada vodi zemlju nazad u rusku orbitu.

Policija ponovo rastjeruje demonstrante u Tbilisiju

Izražavam punu podršku opravdanim zahtjevima Pravoslavne omladine "Stazama radosti u zemljama živih" čiji su članovi jutros poslali poruke bratstva i solidarnosti sa nevino utamničenim Srbima iz Nikšića kojima je određen pritvor od 30 dana na Kosovu i Metohiji - poručio je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić nakon jutrošnjeg protesta ispred najvišeg zakonodavnog doma.
Dvojica crnogorskih vojnika uhapšeni su na Kosovu prošle sedmice zbog natpisa "Kosovo je Srbija" na kolima. Mandić je u današnjoj objavi na društvenoj mreži X rekao da od momenta njihovog hapšenja čini sve što je u njegovoj moći kao predsjednika Skupštine ih vrati kućama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdvojica-pripadnika-vojske-crne-gore-uhapsena-zbog-natpisa-kosovo-je-srbija-na-kolima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Od momenta njihovog hapšenja, činim sve što je u mojoj moći kao predsjednika Skupštine, da nadležno ministarstvo u Vladi Crne Gore nevino utamničene građane Crne Gore i pripadnike naše vojske vrati svojim kućama i porodicama - naveo je Mandić.

Mandić: Činim sve što je u mojoj moći da nevino utamničene pripadnike Vojske vratimo kućama i porodicama

Mještani Vraneške doline koji su se više puta okupljali nezadovoljni radom policije u slučaju ubistva Jovana i Milenke Madžgalj, odlučili su da prekinu proteste. Kako je saopštio brat ubijenih Gajo Madžgalj, oni će sačekati da MUP završi započeto ispitivanje rada svakog zaposlenog u Regionalnog centra Sjever, te da će o daljim koracima odlučiti nakon što dobiju izvještaj.
On se zahvalio svojim komšijama što su se okupili na protestu kako bi upozorili nadležne na propuste nakon četrdesetodnevne komemoracije njegovog brata i sestre, koje je, kako se sumnja, ubio Alija Balijagić.
- Moram da Vas obavijestim da je nakon našeg pritiska iskazanog na prethodnim skupovima, nadležna Uprava MUP-a &nbsp;kao i Unutrašnja kontrola pristupila kontroli rada zaposlenih u Regionalnom centru Sjever, ispitujući rad svakog pojedinca, kao i kao i kompletna usluga - kazao je Madžgaj.
Kako se radi se o veoma obimnom poslu, koji zahtijeva vrijeme, kazao je da smatra da nadležnima treba dati šansu da savjesno obavljaju posao.
- Zbog čega vas obavještavam da do dostavljanja konačnih izvještaja, nećemo se okupljati, ali će nas sigurno pratiti. U zavisnosti od njihovog konačnog izvještaja, obavijestićemo vas o daljim radnjama - kazao je Madžgalj.
On je zamolio da se svi koji imaju bilo kakvu informaciju o kretanju ubice na našem području ili koji su ga prijavljivali policiji jave Unutrašnjoj kontroli, kako bi se njihovo postupanje snimilo i odmah provjerilo da li je po njemu postupljeno.

Vranešani prekidaju protest dok policija ne završi kontrolu zaposlenih

Demonstranti su se okupili ispred gruzijskog parlamenta u Tbilisiju nakon što je premijer Irakli Kobakhidze 28. novembra rekao da njegova Vlada obustavlja pregovore o pristupanju EU do 2028. godine i da neće prihvatiti finansijska sredstva iz Brisela.
Na fotografijama i video snimcima skupa vide se demonstranti koji nose zastave Gruzije i EU. Spontani protest održan je i u zapadnom gradu Zugdidiju.
Demonstranti u Zugdidiju rekli su za Gruzijski servis RSE da se vladajuća partija Gruzijski san udaljava od EU i gura zemlju ka Rusiji.
- Gruzijske vlasti su prekinule sve odnose sa Evropskom unijom i odbijaju da dobiju sredstva. To će sigurno dovesti do ekonomskog kolapsa - kaže za RSE učiteljica Manana Mikava.
Nekoliko sati prije Kobakhidzeove izjave, Evropski parlament je usvojio rezoluciju kojom se poziva na nove parlamentarne izbore u Gruziji i sankcije visokim članovima stranke Gruzijski san.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgruzija-prekida-pregovore-o-pristupanju-eu-do-2028&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zapadne vlade dovele su u pitanje oktobarske parlamentarne izbore u Gruziji na kojima je Gruzijski san osvojio 54 odsto glasova, tvrdeći da su izbore obilježila kršenja zakona i uticaj Rusije.
U svojoj rezoluciji, Evropski parlament je naveo da rezultat izbora "ne služi kao pouzdano predstavljanje volje gruzijskog naroda".
Takođe je pozvao Evropsku uniju, koja je zamrznula zahtjev Gruzije za članstvo u EU prošlog mjeseca, da uvede sankcije ključnim zvaničnicima unutar vladajuće stranke, uključujući Kobakhidzea, predsjednika Gruzijskog sna Iraklija Garibašvilija, milijardera moćnog posrednika i osnivača stranke Bidzina Ivanišvilija i gradonačelnika Tbilisija Kaka Kaladze.
Govoreći u sjedištu Gruzijskog sna, Kobakhidze je rekao da Tbilisi obustavlja pregovore o pridruživanju, a istovremeno odbija sve budžetske grantove EU do 2028. godine.
- Nećemo u Evropsku uniju tako što ćemo prosjačiti i stajati na jednoj nozi, već na dostojanstven način sa zdravim demokratskim sistemom i jakom ekonomijom - rekao je premijer novinarima bez pitanja.
Ranije, tokom sjednice parlamenta na kojoj je odobrena njegova Vlada, Kobakhidze je rekao da je cilj njegove vlade da se Gruzija pridruži EU do 2030. godine.
- Spremni smo da poštujemo i uzmemo u obzir sve uslove koji je postavila EU koji nisu protiv naših nacionalnih interesa - rekao je on, uz aplauz poslanika Gruzijskog sna.
Predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili, uporni kritičar Gruzijskog sna, trebalo bi da se sastane sa stranim diplomatama u Tbilisiju prije nego što da izjavu kasnije 28. novembra.
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023, ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva kao "službe" izvan ovlasti.
Sjedinjene Američke Države su u julu najavile da će obustaviti pomoć gruzijskoj Vladi od više od 95 miliona dolara, upozoravajući da ona nazaduje u demokratiji.

Demonstranti pred parlamentom Gruzije nakon najave obustave pregovora s EU

Vlasnici stanova Master bloka 8-8 na Starom aerodromu organizovaće u četvrtak 5. decembra u 11 sati protest ispred zgrade Vlade Crne Gore, a cilj ovog okupljanja je hitno rješavanje problema stanara ovog podgoričkog kvarta.
Oni su se 19. novembra obratili premijeru Milojku Spajiću sa molbom za hitnu reakciju kako bi se riješio egzistencijalni problem više od 350 porodica.
Kako su tada naveli, stanove su kupili u redovnoj proceduri, većina kroz kreditno zaduženje, kako bi sticanjem prava svojine riješili stambeno pitanje i olakšali život sebi i porodicama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlasnici-stanova-master-bloka-8-8-traze-hitnu-reakciju-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ipak, zahvaljujući nemarnosti i očiglednim propustima od strane Glavnog grada, a dijelom i Vlade Crne Gore, uskraćena nam je mogućnost da uselimo u stanove čime se direktno ugrožava naš životni standard, budući da jedan broj nas živi kao podstanari, te da je kupljeni stan naš primarni objekat stanovanja. Takođe, jedan dio porodica namjerava da stanove izdaje kako bi otplaćivali rate kredita, a odlaganjem useljenja trpimo materijalnu štetu kroz izgubljenu dobit, čime se stvara i objektivna pravna situacija da ovu štetu nadoknadimo kroz sudske postupke – navodi se u pismu.
Oni u obraćanju podsjećaju da je kompanija ,,Master Inženjering” d.o.o. zaključila 04. jula 2022. godine Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza sa Glavnim gradom i to po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.
Ugovorenu visinu naknade u iznosu od 2.367.280,89 eura investitor je jednokratno platio, čime su ispunjeni uslovi da Glavni grad pristupi ispunjenju ugovornih obaveza koje su iz njegove nadležnosti.
- Ipak, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u zapisniku o inspekcijskom pregledu koji Vam dostavljamo na uvid konstatuje da prijava građenja nije u skladu sa članom 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Razlozi koji se između ostalog navode ističu za ovakav stav je nedostavljanje kopije plana, nedostavljanje Elaborata parcelacije po planskom dokumentu, ovjerenog od strane organa uprave nadležnog za poslove katastra za trasu planiranog objekta, nedostavljanje grafičkog prikaza trase objekta na ažurnim katastarskim podlogama itd – piše u obraćanju.
Oni navode da je bitno istaći segment koji se odnosi na obaveze koje proizilaze iz nadležnosti Vlade, a odnose se na prenošenje prava raspolaganja Glavnog grada na zemljište koje predstavlja dio katastarske parcele 5469/1 br. 8501 KO Podgorica III koje je u vlasništvu Države Crne Gore, sa pravom raspolaganja Vlade Crne Gore i pravom upravljanja Željezničke infrastrukture AD Podgorica.
To je, kako ističu, u formi dopisa Vladi upućeno od strane gradonačelnice Olivere Injac tek 26. septembra ove godine.
- Dakle, zbog neažurnosti Glavnog grada, prvenstveno Agencije za izgradnju i razvoj Podgorica, a ujedno i Vlade, Ministarstvo je zabranilo izgradnju navedene saobraćajnice, čime Glavni grad direktno krši svoju ugovornu obavezu prema investitoru i onemogućava useljavanje nama stanarima koje smo sve svoje obaveze uredno izmirili – navode u pismu premijeru.
Vlasnici stanova u Master bloku su u pismu izrazili uvjerenje da će premijer, prije svega kao roditelj, a onda i kao predsjednik Vlade i svih njenih građana, što prije, a u skladu sa nadležnostima, riješiti agoniju sa kojom se suočava sada više od 350 porodica.
- A sjutra još dodatno 1.000 porodica koje će se useliti u zgradu pored koju gradi drugi investitor, a koja takođe zavisi od navedene parcele, odnosno komunalnog opremanja zemljišta - kazali su stanari.

Protest vlasnika stanova Master bloka 8-8 ispred Vlade 5. decembra: Traže hitno rješavanje problema stanara

Biračko pravo na lokalnim izborima u Beranama do 19 sati iskoristilo je 56,63 odsto birača.
To su saopštile Demokrate.
Izlaznost na prethodnim lokalnim izborima održanim 2022. godine, do 19 sati, bila je 59,90 odsto.
Iz izbornog štaba Demokrata ranije je saopšteno da je do 18 sati glasalo 53,72 odsto birača.
Izlaznost na prethodnim lokalnim izborima održanim 2022. godine, do 18 časova, bila je 53,81 odsto.
Do 17 sati je, kako su kazali prije toga, glasalo 50,93 odsto birača. Izlaznost na prethodnim lokalnim izborima održanim 2022. godine, do 17 sati, bila je 51,10 odsto.
Opštinska izborna komisija (OIK) prethodno je saopštila da je do 15 sati glasalo 41,58 odsto upisanih birača. 
 
Na prethodnim lokalnim izborima u Beranama 2022. godine, do 15 sati glasalo je 44,75 odsto birača. 
 
Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno.
Većina biračkih mjesta za lokalne izbore u Beranama otvorena su jutros u sedam sati, a 45 minuta kasnije otvorena su i dva birališta na kojima se kasnilo.
Dva biračka mjesta, od ukupno 57, otvorena su kasnije zato što je morao biti uklonjen propagandni materijal u blizini birališta.&nbsp;
Na izborima u Beranama učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 23.645 građana.
Prva na glasačkom listiću je koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, a nosilac njihove liste je Đole Lutovac. 
 
Druga na glasačkom listiću je koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, a na čelu njihove liste je Jelena Božović. 
 
U izbornoj trci učestvovaće lista Demokratske partije socijalista koju predvodi Miro Nedić, lista Stranke pravde i pomirenja koju predvodi Bilal Agović, zatim Slobodne Crne Gore na čelu sa Milovanom Živkovićem. 
 
Šesta na glasačkom lisiću je lista grupe građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, a sedma lista Evropskog saveza koju predvodi Radoslav Golubović. 
 
U izbornoj trci učestvuje i Demokratska Crna Gora, a njihovu listu predvodi Božo Premović. 
 
Na čelu liste Bošnjačke stranke je Denis Adrović, a deseti na glasačkom listiću je Građanski pokret „Zato što volim Berane“, čiju listu predvodi Vesko Mujović.

Zatvorena birališta u Beranama, do 19 sati glasalo 56.63 odsto birača

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Prema podacima resornog ministarstva, u svim predškolskim ustanovama u Crnoj Gori upisano je više djece od broja predviđenog standardima.
Naročito prebukirani vrtići su u Podgorici.&nbsp;
U Udruženju roditelja nijesu optimistični da će se situacija uskoro promijeniti, uprkos najavljenim novim objektima.
Blizu 25.000 mališana u Crnoj Gori pohađa nastavu u državnim vrtićima, a 1.300 u privatnim. Od tog broja je više od jedne trećine djece u glavnom gradu – njih 10.700. Prema Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju propisano je da u zavisnosti od uzrasta djece u grupama može da boravi od osmoro do 25-oro djece. U odnosu na idelane uslove, zakonom propisane, u vrtićima boravi znatno više djece nego što je predviđeno.
- Jer zaista ima grupa koje broje 50, 60, 70, imali smo u prethodnom periodu čak i do 80-oro djece - kaže Kristina Mihailović iz Udruženja roditelja.
Portparolka vrtića “Žina Vrbica” Dragana Bijelić kaže da je vrtić projektovan za određeni broj.&nbsp;
- Međutim, ta brojka je čak duplo viša od onoga što je predviđeno. Tako da u svim skoro našim vaspitnim jedinicama i vasptnim grupama imamo prebukiranost - navela je ona.
Spasoje Ostojić iz Ministarstva prosvjete ističe da su ogromne grupe.
- I da bi se približili evropskim standardima, &nbsp;negdje i sa komunikacijom sa evropskim partnerima &nbsp;prilikom kreiranja refonske agende, &nbsp;smo svijesni da nam je potrebno nekih 1.800 novih mjesta u vrtićima - rekao je Ostojić.
Samo u ovoj školskoj godini, u vrtićima Đine Vrbice je broj djece uvećan za 7 odsto.
- S tim što bih negdje naglasila da je posebno povećan broj obuhvata djece jaslenog uzrasta, što nam negdje već ukazuje da ćemo mi u narednim godinama imati većih problema kada je u pitanju prebukiranost vrtića - kaže Bijelićeva.
Svjesni potrebe ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, iz ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da je do decembra 2027. planirana gradnja sedam vrtića na teritoriji CG.
- Od toga su tri na sjeveru i ostali vrtići su u Podgorici. &nbsp;Govorimo o vrtiću u City kvartu, govorimo o vrtiću u bloku 35, 36, &nbsp;govorimo o još jednom vrtiću na Starom aerodromu &nbsp;i govorimo o vrtiću pored OŠ “Dragiša Ivanović”. &nbsp;Trenutno je u fazi tenderska procedura za izredu projekta &nbsp;za vrtiću u City kvartu, a u toku ove godine očekujemo &nbsp;i rješavanje pitanja idejnog rješenja za ove ostale vrtiće - kazao je Ostojić.
U Udruženju roditelja nijesu optimistični da će se situacija uskoro promijeniti, uprkos najavljenim projektima.
- Opet je to proces koji traje, gradnja sama po sebi traje, onda njihove procedure su prilično duge, uvijek ima neko ko se žali na određene tenderske postupke, onda se to otežava, zato smo i tražili ministarstvima i vladi da za obrazovne ustanove promijene procedure, međutim tu se ništa nije promijenilo. U svakom slučaju predugo u odnosu na problem i na sve ono što se dešava u takvim grupama koje ne zna ni sama kako funkcionišu - kazala je Mihailović.
Zbog prebukiranosti, najviše trpe djeca. S toga im se, upozoravaju iz Udruženja roditelja, mora obezbijediti više prostora, uz poštovanje standarda i propisa.

Vrtići prebukirani, potrebno 1.800 novih mjesta

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

Tag: protest

Rumunska policija privela nekoliko naoružanih osoba koje su naoružane krenule na protest u Bukureštu

Vlasnici stanova u Master 88 kvartu održali protest: Ne možemo da se uselimo zbog nemara i propusta Glavnog grada i Vlade, danas plaćamo i kirije i kredite

Studenti ne odustaju od zahtjeva: Blokirani fakulteti u Beogradu, Novom Sadu, Nišu

Nemiri u Gruziji: Policija optužena za brutalnost nad demonstrantima

(FOTO) Protest malih privrednika u Beranama: Prodaja zemljišta Lidlu znači rušenje tezgi i gubitak jedinog izvora prihoda

Policija ponovo rastjeruje demonstrante u Tbilisiju

Mandić: Činim sve što je u mojoj moći da nevino utamničene pripadnike Vojske vratimo kućama i porodicama

Vranešani prekidaju protest dok policija ne završi kontrolu zaposlenih

Demonstranti pred parlamentom Gruzije nakon najave obustave pregovora s EU

Protest vlasnika stanova Master bloka 8-8 ispred Vlade 5. decembra: Traže hitno rješavanje problema stanara

Rumunska policija privela nekoliko naoružanih osoba koje su naoružane krenule na protest u Bukureštu

Zatvorena birališta u Beranama, do 19 sati glasalo 56.63 odsto birača

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Vrtići prebukirani, potrebno 1.800 novih mjesta

PRATITE TVe UŽIVO