Merc: „Sjećate li se Reganovih riječi Gorbačovu ovdje u Berlinu? Danas imamo poruku za Putina“

U Berlinu je danas održan sastanak Koalicije voljnih, kao svojevrsna protivteža trilateralnom samitu u Šenženu. Prvi se nakon sastanka medijima obratio njemački kancelar Fridrih Merc, prenosi The Guardian.
Merc je, komentarišući sastanak Donalda Trampa, Si Đinpinga i Vladimira Putina u kineskom Šenženu, kazao da evropski lideri žele „mir za Ukrajinu koji je istovremeno pravedan i trajan“, uz „više, a ne manje bezbjednosti za Evropu i svijet“.
„Nastavićemo da podržavamo Kijev onoliko dugo koliko bude potrebno. Ako dođe do mirovnih pregovora, učestvovaćemo u njima. Pregovori mogu uspjeti samo ako su Ukrajina i Evropa zajedno uključene u taj proces. Format po uzoru na Jaltu neće donijeti mir.“
Kazao je da je svakom od gostiju na poklon uručio komad Berlinskog zida, kao primjer onoga što je „sporazum iz Jalte predstavljao za Berlin“.
„Možda se sjećate da je 1987. godine predsjednik Regan stajao ovdje u Berlinu i rekao: ‘Gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid!’ Danas predsjedniku Putinu poručujemo: ‘Okončajte rat u Ukrajini i radimo zajedno na pronalaženju diplomatskih rješenja.’ Nikada više ne želimo da živimo u podijeljenoj Evropi. Želimo da živimo u slobodi i miru – zajedno.“
Merc je kazao da je sastanak u Šenženu bio „prije svega prilika za fotografisanje“, dok su na sastanku u Berlinu razrađena tri konkretna rezultata.
Istakao je da će saveznici „nastaviti da pružaju snažnu podršku Ukrajini tokom čitave naredne godine“, pri čemu će značajni nacionalni doprinosi biti obezbijeđeni nezavisno od velikih sporazuma na nivou EU.
„Dajemo svoj doprinos kako bismo osigurali da Ukrajina može efikasno da se brani onoliko dugo koliko joj je potrebno. Ovim doprinosima želimo, kao prvo, da omogućimo mirovne pregovore, a zatim i da osiguramo da se oni vode sa pozicije snage.“
Merc je naglasio da je redosljed događaja važan: prvo mir u Ukrajini, a tek potom sporazum o transatlantskoj bezbjednosti. Takođe je kazao da „Rusija zna da njeni maksimalistički zahtjevi... nijesu realistični“.
Obraćajući se američkim diplomatama Vitkofu i Kušneru, poslao je pomirljivu poruku:
„Sjedinjene Američke Države znaju da bez nas neće biti mira, a mi znamo da se, uz Amerikance na našoj strani, izgledi za mir povećavaju.“
Zahvalio je EU na predloženom zajmu od 45 milijardi eura, koji je opisao kao „veoma značajan“. Takođe je ukazao na neka od prioritetnih pitanja za Ukrajinu, uključujući mjere za zaustavljanje svakodnevnih napada dronovima (potvrdivši da su pogođene ambasade Austrije i Holandije), kao i raspoređivanje većeg broja sistema protivvazdušne odbrane.
Kazao je da bi u narednu rundu razgovora trebalo uključiti evropske lidere i naglasio značaj budućeg članstva Ukrajine u EU.
Nakon Merca, novinarima se obratio francuski predsjednik Emanuel Makron.
„Ako želimo da budemo vjerodostojni u mirovnim pregovorima, važno je da se Ukrajina brani i da u te pregovore uđe sa dobre pozicije, a to može postići samo ako nastavimo da je podržavamo“, kazao je.
Dodao je: „Svi koji su danas ovdje moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi Ukrajina imala sve što joj je potrebno za otpor i odbranu...“
Kazao je da je, s obzirom na maksimalističke zahtjeve Rusije, „pravi trenutak za razgovor o članstvu [Ukrajine] u NATO-u“.
Komentarišući trenutnu fazu pregovora, kazao je da Rusija „nije iznijela nikakve konkretne ni opipljive predloge za mir“. Istakao je da će „naredne sedmice biti ključne“ za Ukrajinu i da se koalicija zbog toga okupila u pravom trenutku.
Sljedeći se prisutnima obratio britanski premijer Endi Bernam.
Kazao je da je današnji sastanak „pružio snažnu podršku“ Kijevu i da je „atmosfera bila snažnija, jedinstvenija i odlučnija“.
„Evropa ima jasno, dosljedno i jedinstveno pregovaračko stanovište. Nije na agresoru u ovom sukobu da postavlja dalekosežne i nerealne bezbjednosne zahtjeve. Oko toga smo svi potpuno saglasni.“
Kazao je da je koalicija spremna za razgovore o evropskoj bezbjednosti, ali samo „ukoliko dođe do mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije“. Istakao je i da će se podrška Ujedinjenog Kraljevstva Ukrajini nastaviti „koliko god bude potrebno“.
Zatim je govorio specijalni američki izaslanik Džared Kušner.
Kazao je da je sastanak bio „veoma sadržajan i uspješan“ i „ključan za oblikovanje naših stavova“, potvrđujući pritom da se Tramp u pojedine djelove razgovora uključio telefonskim putem.
Posebno je pohvalio italijansku premijerku Meloni, poljskog premijera Tuska, predsjednicu Evropske komisije fon der Lajen, generalnog sekretara NATO-a Rutea, finskog predsjednika Stubba i norveškog premijera Stjorea.
Kazao je da je Evropa „veoma ujedinjena i pruža izuzetno snažnu podršku Ukrajini“, što su on i Vitkof „prenijeli predsjedniku Trampu“.
Ne otkrivajući detalje, kazao je da je Tramp nakon trilateralnog sastanka o Kini stekao utisak da je „mir dostižan“.
„Za nas bi uspješan ishod značio da na kraju rata imamo suverenu, bezbjednu, prosperitetnu i slobodnu Ukrajinu“, istakao je.
Dodao je da je u razgovorima postignut „značajan napredak“ u vezi sa planom za poslijeratni prosperitet, bezbjednosnim garancijama i planom za razmjenu ratnih zarobljenika.
Govoreći o poslijeratnoj bezbjednosti, kazao je da će „NATO biti centralni stub“ predloga, uz odgovarajuće strukture koje bi spriječile nenamjernu eskalaciju.
Kušner je takođe napomenuo da su Rusi, čini se, „spremni da vjeruju“ američkom predlogu prema kojem bi Evropljani trebalo da budu uključeni u proces, kako bi se osiguralo poštovanje svakog postignutog sporazuma.
Američki izaslanici će se potom sastati sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost kako bi dogovorili detalje svojih predloga.
„Predsjednik Tramp želi da postigne dogovor uz podršku Evrope“, naglasio je.
„Naš cilj je da zaista okončamo ovaj rat i pomognemo u izgradnji trajnog mira. Potpuno smo posvećeni tom zadatku. Predsjednik Tramp učiniće sve što je potrebno da se to ostvari. Naložio nam je da uložimo što je više moguće vremena, a mi ćemo nastaviti da djelujemo u punoj koordinaciji i jedinstvu sa našim evropskim partnerima.“
Mercu je postavljeno novinarsko pitanje o mogućim multilateralnim pregovorima u kojima bi učestvovali Ukrajina, Rusija, Evropa i SAD. Potvrdio je da je to plan i dodao da pronalaženje odgovarajućeg mjesta za takav susret ne bi trebalo da bude previše teško.
Osvrnuo se i na svoje ranije poređenje sa Jaltom, navodeći da su tada velike sile „podijelile“ Evropu, te istakao: „Nećemo dozvoliti da se išta slično ponovi.“
Makron je kazao da je naglasak na očuvanju evropske bezbjednosti.
Kušner je istakao da su SAD uspjele da navedu Moskvu da prihvati ideju prema kojoj bi svaki bezbjednosni sporazum za Ukrajinu bio zasnovan na aranžmanu sličnom onome iz člana 5 NATO-a.
Kazao je: „Znam da u Rusiji postoji mnogo skepticizma i nevjerice prema tom konceptu, ali upravo je zato važno ponovo pokrenuti dijalog između Evrope i Rusije.“
„Mogu reći da je, iz američke perspektive, pružanje bezbjednosne garancije slične onoj iz člana 5 zaista veoma, veoma značajna stvar. Smatram da je predsjednik Tramp otvoren za takvu mogućnost, ali, naravno, to mora biti u interesu SAD, a takođe moramo osigurati da to bude dio šireg bezbjednosnog paketa.“
Makron je odgovorio na pitanje o pregovorima u Šenženu i potvrdio da su evropski lideri bili upoznati sa razgovorima. Ipak, ukazao je na ono što slijedi i naglasio potrebu za pravilnim redosljedom postizanja sporazuma kako bi se došlo do dogovora. Takođe je ponovio upozorenje da rat u Evropi „ugrožava bezbjednost Evrope i toga moramo biti svjesni“.
Britanski premijer Bernam kazao je da su se Trampovi komentari usredsredili na „užasan“ gubitak ljudskih života tokom rata, dodajući da je „o toj temi govorio prilično strastveno“.
Istakao je da „niko ne pobjeđuje u ovom ratu“ i naglasio da je, prema njegovom mišljenju, ostvaren „veliki napredak“ u postizanju konsenzusa da „nema odluka o Ukrajini bez prisustva Ukrajine, niti odluka o evropskoj bezbjednosti bez zastupljenosti Evrope“. Kazao je i da postoji „veći stepen usklađenosti“.
„Rekao bih da prvi put otkako sam premijer Ujedinjenog Kraljevstva vidim usklađenost; vidim da ljudi govore isto; vidim solidarnost širom Evrope – snažan, jedinstven evropski stav. To pruža određenu osnovu za optimizam da je sada moguć napredak. Ali jasno je da postoji jedna osoba koja o tome može odlučiti više od bilo koga drugog, a to je predsjednik Putin.“
Vitkof se nadovezao riječima da je Tramp „odlučno zagovarao miran završetak ovog rata“, uz jasna uputstva da se sarađuje sa „Koalicijom voljnih“ i djeluje kroz sve formate koji mogu pomoći u okončanju sukoba.
„Iz onoga što sam danas čuo od njega tokom razgovora proizilazi da je upravo ta načela iznio i pred druga dva lidera sa kojima se sastao [Sija i Putina]. Dakle, Ukrajinu i miran završetak ovog rata postavio je kao ključni dio današnjeg trilateralnog susreta i mislim da zbog toga zaslužuje pohvalu.“
Posljednji se obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je kazao da današnji sastanak pokazuje da „Rusija nije postigla ništa“ pokušajem da „podijeli Evropu“.
„Snažna Evropa važna je ne samo za Ukrajinu već i za samu Evropu“, kazao je.