<article>Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije dodatno se zaoštravaju zbog Grenlanda, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio uvođenje carina evropskim zemljama koje su u tu oblast poslale vojne snage. Otvara se pitanje kako će Evropska unija odgovoriti i da li prijeti dalja eskalacija odnosa, prenosi HRT.<h3>Trampove ucjene</h3>Poslanik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier poručio je da Evropa mora zauzeti čvrst stav, ostajući otvorena za saradnju sa SAD-om, ali bez pristajanja na ucjene. Evropski parlament je zbog toga odlučio da suspenduje ratifikaciju sporazuma o carinama sa SAD-om, dok Evropsko vijeće razmatra sve dostupne opcije.- Ne treba paničiti, treba imati u vidu da Tramp sa sopstvenom bazom ne bi imao podršku za avanturu u Grenlandu, ali su vremena zaista nepredvidiva i teška- kazao je Stier.<h3>Avdagić: Invazija nije realna</h3>Spoljnopolitički analitičar Denis Avdagić ocijenio je da invazija na Grenland u ovom trenutku nije realna opcija. Naveo je da za takav scenario ne postoji podrška američke javnosti, niti pravni osnov koji bi Tramp mogao da iskoristi, uz napomenu da postoji i otpor u Senatu i Kongresu.- Izjave koje Tramp daje i potezi koje povlači često nijesu usmjereni isključivo na tu temu, već imaju širi politički cilj. U Davos dolazi sa velikom delegacijom i to je poluga pritiska prema EU. Treba igrati mudro i hladne glave. Poziv na upotrebu ‘trgovinske bazuke’ je jedna krajnost, dok je druga da se sjedne za sto i razgovara- rekao je Avdagić, dodajući da je na Grenlandu trebalo uspostaviti NATO misiju.<h3>Jakovina: Odnosi s Danskom ozbiljno narušeni</h3>Istoričar Tvrtko Jakovina sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da u Trampovoj retorici „nije riječ o igri zbog nečega drugog“. Ocjenjuje da su odnosi sa Danskom nakon ovakvih izjava ozbiljno narušeni, te ističe da se pritom zanemaruje stav samih Grenlanđana.- Možda svega šest odsto stanovništva želi da bude dio Sjedinjenih Američkih Država, dok većina teži nezavisnosti, iako su svjesni da bezbjednost mogu imati jedino u savezu sa Danskom ili SAD-om. To, međutim, ne znači da žele da postanu dio SAD-a- kazao je Jakovina.Komentarišući ideju o kupovini Grenlanda, Jakovina podsjeća da takvi presedani postoje u istoriji, ali upozorava na njihovu neprihvatljivost u savremenom svijetu.- Mi smo u 21. vijeku i izašli smo iz takvog sistema 1945. godine. Ako budemo rušili poredak koji je tada uspostavljen, lako se možemo vratiti praksama iz 19. vijeka- zaključio je on.</article>

Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije dodatno se zaoštravaju zbog Grenlanda, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio uvođenje carina evropskim zemljama koje su u tu oblast poslale vojne snage. Otvara se pitanje kako će Evropska unija odgovoriti i da li prijeti dalja eskalacija odnosa, prenosi HRT.
<h3>Trampove ucjene</h3>
Poslanik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Stier poručio je da Evropa mora zauzeti čvrst stav, ostajući otvorena za saradnju sa SAD-om, ali bez pristajanja na ucjene. Evropski parlament je zbog toga odlučio da suspenduje ratifikaciju sporazuma o carinama sa SAD-om, dok Evropsko vijeće razmatra sve dostupne opcije.
- Ne treba paničiti, treba imati u vidu da Tramp sa sopstvenom bazom ne bi imao podršku za avanturu u Grenlandu, ali su vremena zaista nepredvidiva i teška- kazao je Stier.
<h3>Avdagić: Invazija nije realna</h3>
Spoljnopolitički analitičar Denis Avdagić ocijenio je da invazija na Grenland u ovom trenutku nije realna opcija. Naveo je da za takav scenario ne postoji podrška američke javnosti, niti pravni osnov koji bi Tramp mogao da iskoristi, uz napomenu da postoji i otpor u Senatu i Kongresu.
- Izjave koje Tramp daje i potezi koje povlači često nijesu usmjereni isključivo na tu temu, već imaju širi politički cilj. U Davos dolazi sa velikom delegacijom i to je poluga pritiska prema EU. Treba igrati mudro i hladne glave. Poziv na upotrebu ‘trgovinske bazuke’ je jedna krajnost, dok je druga da se sjedne za sto i razgovara- rekao je Avdagić, dodajući da je na Grenlandu trebalo uspostaviti NATO misiju.
<h3>Jakovina: Odnosi s Danskom ozbiljno narušeni</h3>
Istoričar Tvrtko Jakovina sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatra da u Trampovoj retorici „nije riječ o igri zbog nečega drugog“. Ocjenjuje da su odnosi sa Danskom nakon ovakvih izjava ozbiljno narušeni, te ističe da se pritom zanemaruje stav samih Grenlanđana.
- Možda svega šest odsto stanovništva želi da bude dio Sjedinjenih Američkih Država, dok većina teži nezavisnosti, iako su svjesni da bezbjednost mogu imati jedino u savezu sa Danskom ili SAD-om. To, međutim, ne znači da žele da postanu dio SAD-a- kazao je Jakovina.
Komentarišući ideju o kupovini Grenlanda, Jakovina podsjeća da takvi presedani postoje u istoriji, ali upozorava na njihovu neprihvatljivost u savremenom svijetu.
- Mi smo u 21. vijeku i izašli smo iz takvog sistema 1945. godine. Ako budemo rušili poredak koji je tada uspostavljen, lako se možemo vratiti praksama iz 19. vijeka- zaključio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grenland

Donald Tramp

Tvrtko Jakovina

Svijet

Jakovina: Ako SAD kupi Grenland, to će biti presedan koji bi vratio svijet u XIX vijek

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo uputio je vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju predstavku u kojoj je naveo da, ako se, kao njihov klirik, na bilo koji način ogriješio o Vaseljensku patrijaršiju – želi da to bude predmet otvorenog, istinitog i bratskog dijaloga, te da je spreman da bude pozvan na kanonski sud Vaseljenske patrijaršije. To pismo je, istakao je, i zvanični apel i formalna peticija da se otvori ozbiljan, kanonski i istorijski utemeljen dijalog o statusu Crnogorske pravoslavne crkve.
Pismo prenosimo u cjelosti.
“Vaša Svesvetosti,
U vremenu velikih iskušenja za pravoslavnu sabornost i jedinstvo Crkve, Crnogorska pravoslavna crkva, njen klir i vjerni narod, sa dubokim poštovanjem prepoznaju istorijsku ulogu Majke Crkve Carigradske i Vašu ličnu, presudnu misiju u njenom savremenom ostvarivanju. Sa blagodarnošću i nadom gledamo na Vaše arhipastirsko služenje kao na organski nastavak vizije i djela blaženopočivših patrijaraha Atinagore I i Dimitrija I, koji su u temelje crkvenog života ugradili ideal pomirenja, dijaloga i sabornog jedinstva.
Snažno podržavamo Vaše neumorne ekumenske napore i Vašu postojanu posvećenost međuhrišćanskom dijalogu, prepoznajući u njima put ka vjerodostojnom i živom svjedočenju ljubavi Hristove u savremenom svijetu. U Vama vidimo ne samo prvoga po časti, već i istinskog pastira saborne savjesti Pravoslavlja, koji, u duhu Svetih kanona i Predanja Crkve, čuva ravnotežu između istine i ljubavi, slobode i poretka, istorije i eshatologije.
Obraćamo Vam se u vremenu u kojem se, nažalost, ponovo svjedoči pokušajima da se Vaše ime, Vaš autoritet i Vaše dostojanstvo diskredituju kroz sinhronizovane i perfidne kampanje, iza kojih, po svemu sudeći, stoje strukture ruskih bezbjednosnih i crkveno-političkih interesa. Najnoviji medijski spinovi koji se sada pokušavaju voditi i preko pitanja Crnogorske pravoslavne crkve imaju za cilj da Vas oslabe u Vašoj istorijskoj odluci o priznanju autokefalnosti Ukrajinske crkve, ali i u Vašem dosljednom zalaganju za kanonski poredak u balkanskim, baltičkim i drugim zemljama.
Kako su i Crnogorska pravoslavna crkva i Crna Gora već decenijama na meti istih centara moći, osjećamo moralnu i duhovnu obavezu da Vam se obratimo, ne samo kao izraz podrške, već i kao svjedočanstvo zajedničkog stradanja od istih mehanizama destabilizacije, dezinformacija i zloupotrebe pravoslavlja u političke svrhe.
Vaša Svesvetosti,
Dozvolite mi da ovom prilikom otvorim i jedno duboko lično, ali i crkveno pitanje, koje decenijama opterećuje mogućnost pravednog rješenja crkvenog statusa u Crnoj Gori. Vi dobro znate da su mi, u trenutku donošenja odluke o mom isključenju iz okrilja Vaseljenske patrijaršije, stavljene na teret dvije optužbe: prvo, da sam pristupio „sekti Antonija Abramovića” bez kanonskog otpusta, i drugo, da sam narušio kanonsko jedinstvo Srpske pravoslavne crkve.
Ovđe želim da to jasno, nedvosmisleno i istorijski tačno kažem: kao klirik Vaseljenske patrijaršije, moje sveštenosluženje i moj kanonski put nijesu se odvijali unutar jurisdikcije Srpske pravoslavne crkve, te je samim tim i optužba o „narušavanju njenog jedinstva” kanonski, istorijski i pravno neutemeljena.
Danas, pri kraju devete decenije svog života, stojim pred Bogom i pred Crkvom spreman da preispitam sve svoje postupke. Ako je moj najveći grijeh to što sam stao na čelo pokreta za obnovu autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve i što sam se otvoreno suprotstavio jeresi velikosrpskog svetosavskog etnofiletizma — koji je bio i ostao političko sredstvo posrbljavanja Crnogoraca i pokušaj brisanja nezavisnosti i državnosti Crne Gore — tada sam spreman da taj krst nosim do kraja.
Ako sam se, kao Vaš klirik, na bilo koji način ogriješio o Vaseljensku patrijaršiju, želim da to bude predmet otvorenog, istinitog i bratskog dijaloga. I upravo zato, Vaša Svesvetosti, ovim putem izjavljujem svoju spremnost da budem pozvan na kanonski sud Vaseljenske patrijaršije — što do sada nije bio slučaj — kako bi se sve što mi se stavlja na teret razmotrilo javno, pravedno, nepristrasno i u duhu svetih kanona. 
Jer sam duboko uvjeren da se iza tih optužbi često ne krije istinska briga za kanonski poredak, već interes onih koji žele da pravoslavlje brane — ne od jeresi, već od Vas i od mene.
Ovo pismo, Vaša Svesvetosti, shvatite i kao zvanični apel i kao našu formalnu peticiju da se otvori ozbiljan, kanonski i istorijski utemeljen dijalog o statusu Crnogorske pravoslavne crkve. Spremni smo da, u tom cilju, formiramo multidisciplinarnu komisiju sastavljenu od kanonista, istoričara, pravnika i sociologa, koja bi Vaseljenskoj patrijaršiji predočila stvarno stanje u Crnoj Gori, uključujući i sistemsku diskriminaciju nad nesrpskim pravoslavnim življem. U tom duhu, sa sinovskom odanošću obraćamo se Vašem očinskom staranju, težeći punom, jasnom i neupitnom kanonskom jedinstvu sa Vaseljenskom Patrijaršijom.
Čvrsto vjerujemo da se pod Vašim svetim omoforom, mudrom i pravednom primjenom neotuđivih prerogativa Majke Crkve, može doći do trajnog i stabilnog uređenja našeg statusa u porodici pravoslavnih Crkava, u skladu sa poretkom drevnih i savremenih patrijaršijskih akata, na radost Vaseljenske Crkve i u slavu Jedinoga Boga. Naša je želja da se ovo pitanje ne rješava pod pritiscima, prijetnjama i propagandom, već u duhu istine, pravde i kanonskog poretka, koji je oduvijek bio temelj misije Vaseljenske patrijaršije.

Mihailo pisao Vartolomeju: Otvorite dijalog o statusu CPC, spreman sam za kanonski sud Vaseljenske patrijaršije

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da ne vjeruje da američki predsjednik Donald Tramp zaista planira vojnu akciju radi zauzimanja Grenlanda, sugerišući da se radi o „zveckanju oružjem“. Na direktno novinarsko pitanje, Starmer je odgovorio: „Zapravo ne.“ Dodao je da vjeruje kako se „ovo može i treba riješiti mirnom raspravom“, prenosi Sky News.
Istovremeno je naglasio da svaka odluka o budućnosti Grenlanda „pripada isključivo narodu Grenlanda i Kraljevini Danskoj“. 
- To pravo je temeljno i mi ga podržavamo- rekao je premijer. Dansku je nazvao bliskim saveznikom Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a te važnom članicom NATO-a, saveza koji je, kako je istakao, „izgrađen na poštovanju i partnerstvu, a ne na pritisku“.
Starmer je otkrio da je juče razgovarao sa Trampom, evropskim liderima i generalnim sekretarom NATO-a kako bi se pronašlo rješenje „ukorijenjeno u partnerstvu, činjenicama i međusobnom poštovanju“. Naglasio je da bi „preferirao rješenja umjesto slogana“ te saradnju sa saveznicima u Evropi, unutar NATO-a i sa SAD-om.
<h3>Kritika carina</h3>
Premijer je priznao da bi se Britanci mogli osjećati uznemireno zbog Trampovih komentara o carinama.
 - Potpuno razumijem zašto je ono što je predsjednik Tramp rekao o carinama tokom vikenda tako loše primljeno u ovoj zemlji- rekao je Starmer.
Dodao je da je važno jasno istaći „koja su naša načela i vrijednosti, a ne pretvarati se da nemamo razlike“.
 - Snažni, puni poštovanja savezi zahtijevaju zrelost da se kaže gdje se ne slažemo… i o tome sam razgovarao s predsjednikom. Nastavićemo to činiti- poručio je.
Iako je priznao neslaganja, Starmer je pohvalio Trampovu ulogu u „guranju naprijed“ mirovnih napora na Bliskom istoku i u bliskoj saradnji oko Ukrajine. 
Ipak, bio je jasan u osudi ekonomskih prijetnji.
- Korištenje carina na ovaj način potpuno je pogrešno. Trgovinski rat nije u interesu nijedne strane, a moj je posao uvijek djelovati u nacionalnom interesu Ujedinjenog Kraljevstva- poručio je britanski premijer.
<h3>Bezbjednosna saradnja</h3>
Upitan je li njegov pristup američkom predsjedniku bio „previše blag“ i da li je to razlog zašto se Ujedinjeno Kraljevstvo našlo na finansijskoj meti, Starmer je odgovorio da se ne slaže sa tom procjenom,
- Ne slažem se s tom procjenom. Pristup koji smo zauzeli donio je stotine milijardi funti stranih ulaganja u Ujedinjeno Kraljevstvo- istakao je, naglašavajući važnost toga za ekonomiju i radna mjesta.
Premijer je dodao da bezbjednosne službe Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a imaju „najbliži odnos na svijetu“. 
- Svakodnevno smo uključeni u pitanja sigurnosti, odbrane i razmjene obavještajnih podataka, 24/7… To nas čuva sigurnima na načine koje ne mogu objasniti- rekao je Starmer. 
Naglasio je da se to mora uravnotežiti sa održavanjem britanskih nuklearnih sposobnosti, koje je nazvao „jedinim najvažnijim sredstvom odvraćanja“.

Starmer: Rješenje treba biti mirno, a odluka o budućnosti Grenlanda pripada narodu tog ostrva i Danskoj

Tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu Sanja Ražnatović odbacila je krivičnu prijavu protiv Radana Katnića, sina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kojeg je Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da okrivi da je u ilegalnom posjedu imao pištolj.
Osnovno državno tužilaštvo 30. decembra prošle godine odbacilo je krivičnu prijavu protiv Katnića, jer, kako je obrazloženo, ne postoji osnovana sumnja da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja ili bilo koje drugo djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Odluka je dostavljena Katnićevom advokatu Ljubomiru Rakoviću.
Iz obrazloženja odluke proizilazi da je Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet na osnovu spisa koje im je Specijalno državno tužilaštvo dostavilo u oktobru 2024. godine.
Katnić je saslušan tek skoro godinu kasnije, 19. septembra 2025, kada je pred tužiteljkom Ražnatović negirao navode krivične prijave.
<h2>BESKRUPULOZNO IŽIVLJAVANJE</h2>
Iz njegove izjave nedvosmisleno proizilazi da su on i njegova porodica tokom policijske akcije koju je naložio tužilac Šoškić, bili izloženi beskrupuloznom iživljavanju. Čitavu operaciju pratio je i Šoškić, kao i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, koji su sve vrijeme bili u telefonskoj komunikaciji sa inspektorom koji je rukovodio akcijom.
Radan Katnić, kako piše u spisima predmeta u koje je Portal ETV imao uvid, zahtijevao je da njegov iskaz bude integralno unešen u zapisnik, a zbog neprijatnosti koje im se dešavaju nakon hapšenja njegovog oca – 14. aprila 2024. godine.
- Tvrdim da u životu nijesam počinio nijedno krivično djelo koje mi se stavlja na teret optužbom – da sam neovlašćeno držao pištolj „zastava“. To je lako utvrditi iz podataka da je pištolj sa uredno važećim oružnim listom na ime moga oca pronađen u stanu moga oca u Dalmatinskoj ulici – ispričao je on na saslušanju.
Kazao je da je specijalni tužilac Miloš Šoškić zloupotrijebio službeni položaj, jer „na sve moguće načine vrši nelegitiman i nelegalan progon članova njegove uže porodice iz ličnih razloga ranijeg sukoba sa njegovim ocem, koji mu je bio nadređeni u Specijalnom državnom tužilaštvu“.
Detaljno je opisao kako je 14. aprila 2024. policija u šest sati ujutro došla na vrata njegovog stana, u kojem je živi sa ženom i kćerkom. Ispričao je da su ga maskirani policajci sa dugim cijevima – automatskim oružjem „hekler i koh“ ugurali u stan njegovog oca koji je na istom spratu. Kasnije je shvatio i da je oružje koje su policajci nosili bilo sa mecima u cijevima, spremno za upotrebu?!
- Suvišno je reći da sam u očevom stanu bio mimo svoje volje i prinudno, a u istoj situaciji, što sam kasnije saznao, nalazile su se moja supruga i kćerka od četiri mjeseca. Za moj stan nije postojala naredba za prestres, niti sam ja ikada bio obuhvaćen naredbom specijalnog tužioca Miloša Šoškića, ni tada, ni sada... Sa uniformisanim policajcima ušli su u stan i dva inspektora i neko od njih me pitao da li sam sin Milivoja Katnića, na šta sam odgovorio potvrdno. Nakon toga sam pitao što se dešava sa mojom porodicom i zašto sam prinudno doveden kad to nije stan u kojem živim – ispričao je Radan Katnić.
Inspektor mu je, kako piše u zapisniku, odgovorio da je u toku pretres po nalogu tužioca Šoškića zbog postupka koji je pokrenut protiv njegovog oca i pokazao mu je dokument. Katnić je tražio da vidi suprugu i kćerku, ali mu to nijesu dozvolili objasnivši da oni samo tehnički sprovode taj pretres, ponavljajući da se sve radi uz uputstvo i po nalogu tužioca Šoškića. Kasnije je od supruge saznao da su je u njihovom stanu sa bebom držale dvije inspektorke, na krevetu, i da joj nijesu dozvolile da se kreće i koristi telefon.
<h2>ŠOŠKIĆ I ŠUKOVIĆ PRATILI AKCIJU</h2>
Radan Katnić je ukazao i da nakon što se predstavio maskirani policajci su postali suptilniji, obraćali su se uz uvažavanje i poštovanje i objasnili da oni nijesu znali kod koga dolaze, da to organizuje tužilac i da postupaju u slučajevima teških zločinaca i ubica.
- Tek nakon toga odložili su oružje. Od ulaska u stan inspektori su non-stop bili u telefonskoj vezi sa Predragom Šukovićem i Milošem Šoškićem, to znam, jer obojicu poznajem i znam im boju glasa - rekao je Radan Katnić.
Nakon 20 minuta od ulaska u stan policajci su ga pitali da li u stanu njegovog oca ima oružja, na što im je odgovorio da ne zna i zatražio da se čuje sa njim. Otac mu je rekao da je u stanu stari pištolj u plakaru i objasnio gdje je ključ.
Ispričao je i da je pronašo ključ, otvorio plakar i našao pištolj i oružni list i to stavio na sto i inspektori su ga stavili u kesu. Nastavio je, kako je kazao, da sjedi i nekoliko je puta naglasio inspektoru da se tu nalazi protivpravno na što je dobio odgovor „da se sa stolice mrdati neće dok ne izvrše pretres i da čekaju Milivoja“.
- Inspektor mi je rekao da su kćerka i žena dobro i da im se ništa neće dogoditi. Obraćao mi se kulturno i za sve je zvao da pita Šoškića. Kada je prošlo četiri sata pitao sam hoće li više početi pretres na što su mi rekli da neće, jer moj otac ne može da dođe – ispričao je mlađi Katnić.
Pola sata kasnije potvrdili su da njegov otac neće doći, ali mu nije saopšten razlog.
Nakon nekog vremena stigao je, prema riječima Katnića, prijedlog tužioca Šoškića da potpiše da je on korisnik stana i da će mu poslije toga puštiti ženu i dijete.
U iskazu pred tužiteljkom Ražnatović, istakao je da je nekoliko puta pitao inspektore da li može imati neke posljedice zbog potpisivanja izjave da je on korisnik očevog stana, na što mu je policajac, nakon razgovora sa tužiocem, saopštio da Šoškić garantuje da je to samo tehnička i formalna stvar da bi se u zakonskoj proceduri dobio nalog za pretres.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fw9H0xbWHglA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>ŽENA I DIJETE „ZAROBLJENI“</h2>
- Uz njegovo izričito obećanje da će mi pustiti ženu i dijete prihvatio sam da me odvedu u prostorije SPO-a gdje me je čekala izjava koju sam samo potpisao, a nijesam je ni pročitao, ali su mi rekli da tu piše samo da sam korisnik stana. Kada su me vratili kući održali su obećanje i pustili mi ženu i dijete – rekao je mlađi Katnić.
Kako pretres ni nakon toga nije počeo saopšteno mu je da se na osnovu njegovog potpisa traži nova naredba. Tada su mu dozvolili da koristi telelefon.
U 18.00 sati Radan Katnić je napuštio očev stan, a pretres je obavljen u prisustvu dva svjedoka. Policija u stanu Milivoja Katnića nije pronašla bilo šta nezakonito.
Radan Katnić je bio kategoričan da je prilikom pretresa očevog stana držan pod prinudom i mimo svoje volje, te da su se u tom slučaju stekli svi elementi krivičnog djela prinude i samovlašća.
Iživljavanje Specijalnog državnog tužilaštva nad bivšim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem i njegovom familijom traje od njegovog hapšenja u aprilu 2024. Katniće su pokušali da ostave i bez imovine, ali im Vrhovni sud to nije dozvolio.

Radan Katnić: Tužilac Šoškić progoni moju porodicu

Organizacioni odbor Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2026. godine uputio je javni poziv svim zainteresovanim karnevalskim grupama i pojedincima da se prijave za učešće, uz mogućnost ostvarivanja novčane nadoknade za izradu maski.
Zainteresovani su dužni da u prijavi navedu naziv karnevalske grupe ili pojedinca, naziv maske, broj članova, kratak opis maske, kao i broj žiro računa, JMBG i kontakt telefon odgovornog lica.
Za grupne maske, koje podrazumijevaju šest ili više učesnika, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor obezbijediće finansijsku podršku u iznosu do 400 eura, dok je za pojedinačne maske predviđena nadoknada od 40 eura po učesniku.
Prijave se mogu podnijeti lično u prostorijama Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor, svakog radnog dana od 9 do 14 časova, ili putem elektronske pošte na adresu kult.c.kotor@hotmail.com
, najkasnije do 29. januara 2026. godine.
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor, dok je pokrovitelj manifestacije Opština Kotor.

Poziv karnevalskim grupama za Zimski kotorski karneval 2026: Otvorene prijave za učešće i finansijsku podršku

Kolumne

Kolektor za vlast

Društvo

(FOTO i VIDEO) Botunjani neće na razgovore dok se ne povuku mašine: "Što god se desi u narednom periodu - odgovorni su Glavni grad i Vlada"

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Đe ste, Udruženje sudija?

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Jakovina: Ako SAD kupi Grenland, to će biti presedan koji bi vratio svijet u XIX vijek

Trampove ucjene

Avdagić: Invazija nije realna

Jakovina: Odnosi s Danskom ozbiljno narušeni

Tagovi

Mihailo pisao Vartolomeju: Otvorite dijalog o statusu CPC, spreman sam za kanonski sud Vaseljenske patrijaršije

Starmer: Rješenje treba biti mirno, a odluka o budućnosti Grenlanda pripada narodu tog ostrva i Danskoj

Radan Katnić: Tužilac Šoškić progoni moju porodicu

Poziv karnevalskim grupama za Zimski kotorski karneval 2026: Otvorene prijave za učešće i finansijsku podršku

PRATITE TVe UŽIVO