FT: Poslovi Trampovih ljudi prijete miru koji su SAD izgradile u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina postaje test nove američke vanjske politike, koja interese poslovnih saveznika Donalda Trampa stavlja ispred dugogodišnje uloge SAD-a kao faktora stabilnosti, piše Fajnenšl Tajms.
Britanski list podsjeća da su SAD prije tri decenije Dejtonskim sporazumom okončale rat u BiH, a potom godinama podržavale uspostavljeni sistem podjele vlasti. Zamjenik državnog sekretara SAD-a Christopher Landau u proljeće 2025. godine upravo je u Dejtonu najavio raskid s tim nasljeđem, poručivši da Vašington ne zanima nametanje vizije društva koja odražava preferencije „dalekih birokrata i uskih aktivista“.
Trampova administracija smatra da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali da je istovremeno stvorio glomaznu državu, zarobljenu u političkoj blokadi i previše zavisnu od međunarodne zajednice.
– Radimo nešto 30 godina i to ne funkcioniše – kazao je Max Primorac, viši istraživač u fondaciji Heritage, blizak administraciji.
„To je bio ulaz“
U središtu teksta nalazi se kompanija AAFS, koju vode Jesse Binnall, bivši Trampov advokat, i Joseph Flynn, brat nekadašnjeg Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Michaela Flynna. Njihov partner u BiH je Amer Bekan.
Bijela kuća podržava AAFS kao investitora u projekat Južne interkonekcije, gasovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s LNG terminalom u Hrvatskoj i omogućio okončanje zavisnosti od ruskog gasa.
Parlament Federacije BiH je u aprilu gotovo jednoglasno izmijenio zakon i iz uloge investitora isključio javno preduzeće BH-Gas, nakon čega je AAFS postao glavni investitor, bez javnog tendera. Transparency International ocijenio je da je riječ o opasnom presedanu.
Zastupnica Sabina Ćudić, koja se s Binnallom i Flynnom sastala u Sarajevu u januaru, kazala je za FT da su se njih dvojica već nekoliko trenutaka nakon upoznavanja pozvala na prijateljstvo s Trampom i više puta jasno stavila do znanja da im je upravo ta veza bila „ulaz“. Ćudić je učestvovala i na nekoliko sastanaka s američkim zvaničnicima.
– Poruka je bila: trebamo ovo sada, trebamo brzo, trebamo juče – kazala je Ćudić.
Binnall i Flynn tvrde da su im se zvaničnici BiH prvi obratili povodom gasovoda, tokom posjete u okviru koje su istraživali mogućnosti dobijanja koncesija na aerodromima. Binnall negira da su im vrata otvorile veze s Trampom.
– Prvo smo radili s karijernim diplomatama u Ambasadi, a s visokim zvaničnicima State Departmenta razgovarali smo samo na njihovu preporuku – kazao je Binnall.
Dodao je da ni State Department ni AAFS nijesu tražili da se ime kompanije unese u zakon, već da je to bila odluka parlamenta.
Visoki zvaničnik State Departmenta kazao je da je AAFS bila „jedina američka kompanija koja se javila spremna da sprovede projekat po modelu sličnom koncesiji koji je izabrala Vlada Federacije“.
Prema pisanju Fajnenšl Tajmsa State Department je pomogao realizaciju projekta tako što je Binnalla i Flynna u januaru pratio na sastancima s domaćim zvaničnicima i učestvovao u tehničkim radnim grupama.
Kurt Bassuener, suosnivač istraživačkog centra Vijeće za politiku demokratizacije, kazao je da su veze kompanije s Trampom bile veoma prisutne među zastupnicima.
– Osjećaj „ne želiš se zamjeriti Trampu“ bio je snažan tokom rasprave o zakonu – kazao je Bassuener.
Marfi: Žele visokog predstavnika kojeg mogu kontrolisati
Bivši ambasador SAD-a u BiH Majkl Marfi kazao je da je rehabilitacija Milorada Dodika u Vašingtonu podstakla zvaničnike Federacije BiH da kroz projekat Južne interkonekcije potraže vlastito uporište u Trampovoj administraciji.
– Bošnjaci su htjeli da Trampov svijet ima neki udio u zemlji, jer će u suprotnom lobisti iz Trampovog svijeta pokušati da rastave zemlju – kazao je Marfi.
Fajnenšl Tajms podsjeća da su ciljevi lobističkih firmi koje je angažovala Republika Srpska, prema dokumentima dostavljenim američkim vlastima, izgledali kao Dodikova lična lista želja: ukidanje sankcija, uspostavljanje bližih veza s pokretom MAGA i, u jednom slučaju, podrška SAD-a otcjepljenju Republike Srpske. Dodik je, piše list, dobio gotovo sve osim otcjepljenja.
Visoki predstavnik Christian Schmidt najavio je u maju ostavku nakon snažnog pritiska Trampove administracije. Prema izvorima FT, američki zvaničnici poručili su mu da bi mu u suprotnom mogli otežati obavljanje posla.
State Department je, odgovarajući na pitanje o pritisku, samo odao priznanje Schmidtovoj „dugogodišnjoj predanoj službi“.
Vašington je umjesto njega podržao italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, što je, prema pisanju lista, zbunilo evropske zvaničnike. Landi nije želio da komentariše ove navode.
– Žele visokog predstavnika kojeg mogu kontrolisati, nekoga ko neće intervenisati i spriječiti Dodika da podriva Dejtonski mirovni sporazum ili državu – kazao je Murphy.
Shaheen: Ohrabruju one koji žele da rastave zemlju
Senatorka Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru Senata za vanjske odnose, upozorila je da Trumpova administracija „ohrabruje upravo one koji pokušavaju da rastave zemlju“, što prijeti ponovnim izbijanjem sukoba.
Arminka Helić, članica britanskog Doma lordova, koja je iz BiH izbjegla početkom devedesetih godina, kazala je da je američki pristup „ili neinformisan, ili namjerno nepromišljen, ili namjerno destruktivan“.
– Ne razumiju region, ali razumiju kako da iskoriste ove najslabije države u regionu da zarade novac – kazala je Helić.