<article>Evropska unija je danas Ukrajini odobrila finansijsku podršku od 18,1 milijarde ezra u okviru zajma G7 koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.Potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis saopštio je da je sa Ukrajinom potpisao memorandum o razumijevanju za makrofinansijsku pomoć za „pokrivanje njenih neposrednih potreba“.- To je dio inicijative G7 da podrži Ukrajinu koristeći prihode od zamrznute ruske imovine pod zapadnim sankcijama, čime se osigurava da agresor plati štetu koju je prouzrokovao - napisao je on na društvenoj mreži Iks.Ukrajinski premijer Denis Šmigal pozdravio je „hrabar korak“ EU.- Ovo nije samo pomoć, to je presedan za pozivanje Rusije na odgovornost za svoje zločine - napisao je Šmigal na Iks-u.Tih 18,1 milijardu eura je dodatak na oko 120 milijardi pomoći koju su Kijevu pružile EU i zemlje članice od početka ruske invazije.Ta nova finansijska podrška dolazi dok neizvjesnost lebdi oko budućnosti američke podrške poslije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću.Krajem oktobra G7, koja okuplja sedam najnaprednijih ekonomija svijeta, objavila je sporazum o dodjeli 50 milijardi dolara (47 milijardi eura) Ukrajini u vidu kredita, koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.Od tog iznosa, SAD su se obavezale da obezbijede 20 milijardi dolara (19 milijardi eura). Velika Britanija, Kanada i Japan takođe su odlučili da doprinesu.</article>

Evropska unija je danas Ukrajini odobrila finansijsku podršku od 18,1 milijarde ezra u okviru zajma G7 koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis saopštio je da je sa Ukrajinom potpisao memorandum o razumijevanju za makrofinansijsku pomoć za „pokrivanje njenih neposrednih potreba“.
- To je dio inicijative G7 da podrži Ukrajinu koristeći prihode od zamrznute ruske imovine pod zapadnim sankcijama, čime se osigurava da agresor plati štetu koju je prouzrokovao - napisao je on na društvenoj mreži Iks.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal pozdravio je „hrabar korak“ EU.
- Ovo nije samo pomoć, to je presedan za pozivanje Rusije na odgovornost za svoje zločine - napisao je Šmigal na Iks-u.
Tih 18,1 milijardu eura je dodatak na oko 120 milijardi pomoći koju su Kijevu pružile EU i zemlje članice od početka ruske invazije.
Ta nova finansijska podrška dolazi dok neizvjesnost lebdi oko budućnosti američke podrške poslije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Krajem oktobra G7, koja okuplja sedam najnaprednijih ekonomija svijeta, objavila je sporazum o dodjeli 50 milijardi dolara (47 milijardi eura) Ukrajini u vidu kredita, koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Od tog iznosa, SAD su se obavezale da obezbijede 20 milijardi dolara (19 milijardi eura). Velika Britanija, Kanada i Japan takođe su odlučili da doprinesu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Valdis Dombrovskis

Ukrajina

Zajam

Evropska unija

Evropska komisija

Denis Šmigal

Svijet

EU odobrila Ukrajini 18,1 milijardu eura kao dio obaveze G7

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata S .A. zbog osnovane sumnje da je u ranim jutarnjim satima 7. oktobra podmetnuo požare na hangarima u vlasništvu S. F. i A. A. i time doveo u opasnost imovinu vrijednu više od 20.000 eura.
On se, kako je preiczirano u saopštenju, uz nepoznatog saizvršioca, tereti za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.
- Istog dana su donijeli automobilske gume i benzin, postavili ih uz vrata hangara vlasništvo firme "A.", zapalili i izazvali požar - navodi se u saopštenju.

ODT Podgorica: Zadržavanje osumnjičenom za podmetanje požara

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zaprijetio je "intenzivnim ratom" u slučaju kršenja primirja sa Hezbolahom, koje je na snazi od srijede poslije dva mjeseca otvorenog rata Izraela s tim libanskim i proiranskim pokretom u Lbanu.
- Ako bude bilo potrebno, dao sam instrukcije izraelskoj vojsci da u slučaju kršenja primirja krene u intenzivan rat - rekao je Netanjahu u intervjuu za izraelski Kanal 14.
Izraelska vojska je danas saopštila da je bombardovala objekte Hezbolaha na jugu Libana, mada je dan ranije primirje stupilo na snagu.
Vojska je navela da je identifikovala terorističku aktivnost u objektu kojeg Hezbolah koristi za skladištenje raketa srednjeg dometa u južnom Libanu.

Netanjahu prijeti još jačim ratom ako bude prekršeno primirje u Libanu

Novi logo Skupštine sabira Crnu Goru - ocijenio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić gostujući u emisiji "Argumenti" na Javnom servisu, dodajući da je to "dobra stvar koja nam se desila".&nbsp;
Mandić, kako prenosi Portal RTCG, ističe i da su ranija rukovodovstva Skupštine pokušala da naprave svoj logo, ali da im to nije pošlo za rukom.&nbsp;
Smatra i da nije bilo potrebe za jučerašnjim performansom opozicije, jer im on, kako kaže, nije donio nijedan novi glas.
- Imamo fantastičan logo koji sabira Crnu Goru ujedno gdje možemo da kažemo da sa tom prelijepom zgradom koja je, po ocjeni mnogih, najljepša u Crnoj Gori, da je to dobra stvar što nam se desila, da to imamo kao logo. Pokušavali su i ranije rukovodstva Skupštine da naprave svoj logo jer svaka Skupština ima svoj logo, ali im nije polazilo za rukom, jer komisije koje su se sastajale i ljudi koji su učestvovali u radi imali su različita mišljenja da je to ponekad završavalo i skandalima, a tamo gdje je došlo do prijedloga oni nijesu odgovarali onima koji su zaduženi za donošenje loga, a to je rukovodstvo Skupštine - rekao je Mandić.
Sada su, dodaje, uspjeli da dođu do novog loga.
- Mislim da nije bilo potrebne za takvim izvođenjem predstave kao što je juče uradila opozicija, ali ona se čvrsto zakucala u svojim stavovima na Cetinju kada je to predstavljeno, i razumijem da su očigledno morali nešto da urade i opredijelili su se za varijantu koja ne mislim da im je donijela bilo koji novi glas - kazao je Mandić.
Smatra da su uradili dobar posao, i dodaje da ga novo logo podsjeća na onaj koji ima Bijela kuća.
Komentarišući odluku cetinjskog Parlamenta da nije dobrodošao na Cetinju dok se ne izvini i ne povuče sve što je kazao o tom gradu, Mandić kaže da je to neodgovaran zaključak koji je donijela Skupština Cetinja.
- Zamislite u onim opštinama gdje mi vršimo vlast da počnemo da proglašavamo nepoželjnim osoba u Pljevljima, Beranama, Mojkovcu, Kolašinu i Nikšiću kažemo 'vi ste nepoželjni'... Mislim da je to neodgovorno i da nije pametno politički, ali kako nema nikakvu obavezujuću snagu izuzev političke deklamacije kojom izlaze odbornici Skupštine Cetinja, ja ću se tako i odnositi prema tome - naveo je Mandić.
<h2>"Kršenje svih normi"</h2>
Predsjednik Skupštine je kazao da je u kontaktu sa ministrom spoljnih poslova Ervinom Ibrahimovićem kao i sa ljudima koji predstavljaju Crnu Goru na spoljno-političkom planu, te da je dobio informacije da Crna Gora intenzivno radi da ti ljudi zbog nečega što je, kako kaže, potpuno neprirodno da se dešava od strane prištinske administracije završe u zatvoru.
- Lično mislim da to nije korektno, da je to kršenje svih normi i zamislite sad nas da u Crnoj Gori, na primorju, u Ulcinju ili u Tuzima, da počnemo da sve one koji pokazuju simboliku velike Albanije da se odnosnosimo na sličan način... da svakog ko pokaže dvoglavog orla, da počnemo da radimo ono što radi prištinska administracija. To nije dobar put i iskoristio bih priliku, kao što sam tražio od ministra spoljnih poslova, da te ljude koji su časni, vjerujući, ljudi koji su pošli u srpske svetinje, da ih oslobode što prije. Ako uzmete u obzir da se ovog trenutka održavaju izbori, odnosno da se prostor na kojim vlast ima prištinska administracija, da se taj prostor nalazi u izbornoj kampanji, onda ovo što se dešava građanima Crne Gore je u kontekstu nekih predizbornih aktivnosti - naveo je Mandić.
Dodao je da je dobio informaciju da oni nijesu prekršili nikakav zakon, nijednu međunarodnu konvenciju, i dodao da zaslužuju da budu slobodni ljudi.
- Ako im se nije dopalo njihove ponašanje mogli su da ih udalje ili da im ne dozvole ulazak na teritoriju koju kontrolišu, ali ovako nije baš ni viteški a ponajmanje odgovorno politički za nekoga ko pretenduje da organizuje političku vlast na državnom prostoru - rekao je Mandić.
<h2>Dvotrećinska većina ne želi da se vrati na stanje prije 2020.</h2>
Na pitanje da li je optimista da je moguće doći do formiranja vlasti u Podgorici, Mandić kaže da je u životu uvijek bio optimista.
- Čvrsto vjerujem, a danas se oglasio i predsjednik države Jakov Milatović rekavši da želi da sa premijerom obavi konsultacije i razgovore, kako bi ispunili ono što smo obećali građanima Crne Gore nakon pobjede na predsjedničkim a potom parlamentarnim izborima. 60 odsto građana Crne Gore glasa protiv bivšeg režima. Tih 60 odsto se različito opredjeljuje. Ali da imamo gotovo dvotrećinsku većinu građana koji ne žele da se vrate na stanje prije 2020. to je više nego sigurno. Ljudi su dobili veće plate, penzije, slobodu, što je najvažnije - kazao je Mandić i dodao da ljudi kada su osjetili slobodu i suočili se sa činjenicom da nova vlast više nikog ne pritiska.
Kazao je da to što se desilo 30. avgusta doživljava kao najveći kvalitet mimo uvećanja plata i penzija, i što, kako kaže, živimo u društvu gdje ljudi iz OKG ne mogu da budu "gospodari naših sudbina".
Poručuje da svaka partija treba da jača sebe.
- Svak se bori u politici na način koji on želi. Tako i gospodin Milatović. On ima jednu političku viziju, drugi ljudi imaju drugu, različit je politički spektar i ideologije... Ono što me raduje NSD i Za budućnost Crne Gore u potpunosti dijeli ideologiju koja je danas dominantna na planeti. U ideološkom smislu smo najbliži onome što je pobijedilo na prošlim izborima u Americi, predsjedničkim. Mnogo nam je bliža poltiika Donalda Trampa nego onih koji su se takmičili protiv. Vidimo da svuda na Zapadu pobjeđuju snage koje žele da se očuva tradicionalni život, i koje žele da budu patriote - rekao je Mandić i dodao da moderna politika koju održava koalicija ZBCG doživljava potpunu potvrdu u zemljama stare demokratije, Zapadne Evrope u SAD koje su "oduvijek bile bastion slobode".
Kaže da bi vlast u Podgorici trebalo da čini oni kojima je narod to dao.
- Narod je 30. avgusta glasao protiv bivšeg režima. Narod je raskinuo sa vlašću koja je trajala 30 godina i tražio da ta partija izvrši korjenite reforme i da se pripremi promjene koje dolaze. Narod očekuje da politički predstavnici te dvotrećinske većine postignu dogovor. Ako se svi zalažemo za demokratiju, onda postoje neka pravila, a to je da onaj koji osvoji više od 50 odsto osvojenih glasova dobija da vrši vlast u ime svih. A onda u okviru tih, postoje pravila da najvažniju funkciju dobija onaj koji je osvojio najviše glasova. Kod nas se deformisao politički život 2020. uticajima sa strana, parapolitičkih struktura koje su proklamovale pravilo da najviše treba da dobije onaj kome građani dali najmanje - smatra Mandić, dodavši da neko i dalje istrajava na tome.
Nije moralno ni politički razumno, kaže, da neko ko je dobio dva mandata traži da dobije funkciju gradonačelnika. To, dodaje, nigdje na svijetu ne postoji.
Koalicija PES - Demokrate dobila je najveći broj glasova na izborima, pa po demokratskim pravilima, smatra Mandić, njima pripada mjesto gradonačelnika. Koaliciji Za budućnost Podgorice koja je bila druga na podgoričkim izborima, pripada, kaže, mjesto predsjednika Skupštine.
Ako neko zbog funkcije želi da promijeni svoj stav, kao što se to dešavalo i ranije, to nije nikakvo rješenje već premošćavanje političke krize, a građani žele da dobiju vlast za koju su glasali", smatra on.
<h2>O situaciji u Budvi</h2>
Mandić kaže da je i u Budvi, najveći broj na "našem bloku" osvojila koalicija Za budućnost Budve", te da njoj pripada mjesto gradonačelnika.
- Kao što koaliciji koju predvodi gospodin Dejan Božović pripada mjesto predsjednika Skupštine. Dakle isti princip kao što važi u Podgorici. Oko ostalih mjesta neka se dogovore. Ja sam za dogovor u Budvi - rekao je on.
Kaže da građani Budve žele da DPS u tom gradu ostane u opoziciji.
Ukoliko se desi da ne dođe do formiranja vlasti u Budvi i/ili Podgorici, Mandić kaže da je Budva pokazala da može dva puta da izdrži izbore a da ne promijeni svoj politički stav, a ukoliko ne bude dogovora, kaže da je siguran da Budva može to da pokaže i treći put.
- Ali uvijek je bolja mršava nagodba nego debela parnica - dodao je on.
<h2>"Problem Šavnika riješiti u kratkom roku"</h2>
Mandić kaže da je problem Šavnika taj što izvršna vlast nije reagovala na pravilan način.
- Imamo vlast u Šavniku koja traje godinama nakon isteka njenog mandata i nikome nije neprijatno - ocijenio je Mandić.
Insistirao je, kaže, da se uvede prinudna uprava i očisti birački spisak, jer je to u rukama izvršne vlasti.
- Dok mi sačekamo da se oni dogovore u radnom tijelu, pa da u Parlamentu izglasamo izborni zakon, proteći će mnogo vode Moračom. Postoje mehanizmi mimo ovog da se promijeni zakon, kako da vlada uvede prinudnu upravu i organizuju se novi izbori u Šavniku. Apelujem ponovo da izvršna vlast krene tim putem i da se problem Šavnika riješi u kratkom roku. Ako možemo da održimo izbore u Podgorici, Budvi, Nikšiću, sad i u Beranama, ne vidim razlog da problem u malom Šavniku traje, a postoje sredstva i alat koji je u rukama Vlade - ističe Mandić.

Mandić: Novi logo Skupštine sabira Crnu Goru, nije korektno hapšenje crnogorskih državljana na Kosovu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je saveznike na "čvrst odgovor na ucjenu" ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je zapretio da će gađati Kijev novom hipersoničnom, teško uhvatljivom raketom "Orešnik".
- Svaka ucjena Rusije mora da dobije čvrst odgovor - rekao je Zelenski na društvenim mrežama.
Putin je rekao da ne isključuje mogućnost da napadne Kijev eksperimentalnom hipersoničnom raketom srednjeg dometa „Orešnik“, opisujući je kao veoma razorno oružje.
- Ne isključujemo upotrebu Orešnika protiv vojnih ciljeva, vojno-industrijskih postrojenja ili centara za donošenje odluka, uključujući i Kijev - rekao je Putin na konferenciji za novinare tokom posjete Kazahstanu koju je prenosila ruska televizija.
Putin je hvalio moć tog oružja srednjeg dometa sposobnog da pogodi bilo koju metu u Evropi.
- To nije atomsko oružje, visoke je preciznosti i nije opremljeno nuklearnim eksplozivnim punjenjem, i ne zagađuje životnu sredinu. Ali sa stanovišta snage, uporedivo je - rekao je ruski predsjednik.

Zelenski traži čvrst odgovor saveznika na Putinovu prijetnju gađanjem novom raketom

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Upozorenje M portalu: "Dobro se pazi, baš su ljuti"

Ministar odbrane Dragan Krapović potvrdio je da su dvojica pripadnika Vojske Crne Gore uhapšena na Kosovu.
- Oba pripadnika Vojske Crne Gore koji su lišeni slobode su u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine. Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore. U ovom trenutku obojica se zvanično nalaze na bolovanju - naveo je Krapović u saopštenju medijima.
Portalu ETV danas je nezvanično potvrđeno da su ova dva pripadnika Vojske uhapšena prije tri dana na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima. Sa njima je procesuirana još jedna osoba.
Kako nam je ranije danas nezvanično rečeno - obojica su u VCG angažovani po ugovoru.
<h2>„Ništa se neće raditi preko koljena“</h2>
Krapović je u saopštenju naveo da se u ovom slučaju ništa neće raditi „preko koljena“ - niti da će, kako je dodao, bilo kome „biti skidane glave“ - ukoliko neko očekuje takvo postupanje.
- To je možda bila praksa u prethodnom periodu, ali dok sam ja ministar odbrane, tako nešto neću dozvoliti. U ovom, kao i svim drugim slučajevima, potrebno je utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, a nakon toga ćemo upoznati javnost sa svim detaljima - naveo je Krapović.&nbsp;
Kosovo online je objavilo da je riječ o Rajku Krivokapiću (34), Marinku Jovanoviću (24) i Dragutinu Lalatoviću (24).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdXUbBRHslrA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Tužilac u Peći im je odredio zadržavanje do 48 sati, nakon čega im je određen i pritvor do 30 dana, a na teret im je stavljeno krivično djelo izazivanje mržnje i netrpeljivosti.
Podršku uhapšenim Nikšićanima juče je pružio predsjednik te opštine, NSD-ov Marko Kovačević čije skidanje imuniteta je tražilo tužilaštvo radi vođenja postupka zbog govora mrže, a koji je osudio postupanje organa &nbsp;Kosova.

Krapović: Dvojica pripadnika VCG uhapšena na Kosovu, obojica zvanično na bolovanju

Suđenje po tužbi ugledne novinarke Kaćuše Krsmanović protiv autorke propagandog uratka - skandalozno mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović danas je u Osnovnom sudu odgođeno za 28. mart zbog nedolaska tuženih.
Krsmanović je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima je Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari. Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle da dođu na današnje ročište".
Sudija Branko Dujović kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice Marijane Laković za izjašnjenje neuropsihijatra doktora Željka Golubovića koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima.
Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor.
Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza.
Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih &nbsp;tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu.
- Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj - kazala je advokatica Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKrpi8uhUa1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

EU odobrila Ukrajini 18,1 milijardu eura kao dio obaveze G7

Tagovi

ODT Podgorica: Zadržavanje osumnjičenom za podmetanje požara

Netanjahu prijeti još jačim ratom ako bude prekršeno primirje u Libanu

Mandić: Novi logo Skupštine sabira Crnu Goru, nije korektno hapšenje crnogorskih državljana na Kosovu

Zelenski traži čvrst odgovor saveznika na Putinovu prijetnju gađanjem novom raketom

PRATITE TVe UŽIVO