Četiri zemlje odbijaju da finansiraju Ukrajinu: Brisel traži novih 45 milijardi eura, Njemačka prijeti blokadom budžeta EU

Evropska komisija predložila je novi zajam od 45 milijardi eura za Ukrajinu kako bi spriječila finansijsku krizu u toj zemlji i omogućila nastavak njene odbrane od Rusije. Međutim, plan Brisela već je naišao na otpor četiri članice Evropske unije – Mađarske, Slovačke, Češke i Bugarske, koje ne žele da učestvuju u novom krugu finansiranja Kijeva. Njihovo protivljenje moglo bi da izazove ozbiljan sukob unutar EU, posebno nakon upozorenja njemačkog kancelara Fridriha Merca da je spreman da blokira budući sedmogodišnji budžet Unije ukoliko sve članice ne podrže pomoć Ukrajini.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je plan prema kojem bi Ukrajina tokom 2027. godine dobila dodatnih 45 milijardi eura, u trenutku kada se suočava sa sve većim finansijskim pritiscima zbog gotovo petogodišnjeg rata sa Rusijom.
Prema procjenama ukrajinskih vlasti, zemlji će naredne godine nedostajati oko 70 milijardi eura za finansiranje vojnih i civilnih potreba. Evropska unija planira da obezbijedi približno dvije trećine tog iznosa, dok bi preostalih 25 milijardi trebalo da izdvoje međunarodni partneri Kijeva.
„Smatramo da je ovo najbolji način da Ukrajini obezbijedimo snažnu poziciju za pregovaračkim stolom. Ukrajina će morati da vrati novac tek kada Rusija plati štetu koju je prouzrokovala“, poručila je fon der Lajen.
Ona je izrazila uvjerenje da će svih 27 članica EU podržati predlog, uprkos tome što su četiri države već najavile da ne namjeravaju da učestvuju u finansiranju.
Četiri zemlje odbijaju učešće, Njemačka prijeti blokadom budžeta
Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska saopštile su da ne žele da budu dio novog finansijskog paketa za Ukrajinu, čime je otvoreno pitanje kako će Brisel obezbijediti podršku za planirani zajam.
Posebno oštru reakciju izazvalo je upozorenje njemačkog kancelara Fridriha Merca, koji je zaprijetio da će blokirati sedmogodišnji budžet Evropske unije ukoliko sve države članice ne pristanu da učestvuju u pomoći Kijevu, prenosi Gardijan.
Takva mogućnost dodatno komplikuje pregovore jer su četiri države koje odbijaju učešće neto korisnice evropskog budžeta, odnosno iz zajedničke kase dobijaju više novca nego što u nju uplaćuju.
Sa druge strane, Njemačka je najveći finansijer budžeta EU i najveći donator Ukrajine među članicama Unije.
Zbog toga spor oko ukrajinskog zajma prijeti da preraste u šire neslaganje o raspodjeli evropskog novca i obavezama država članica.
Ipak, Evropska komisija pokušava da pronađe kompromis. Fon der Lajen je poručila da države koje ne žele da finansiraju ukrajinsku vojsku mogu da se opredijele za podršku civilnim potrebama, poput održavanja škola, bolnica i drugih javnih službi.
Za šta će Ukrajina potrošiti 45 milijardi eura?
Prema predlogu Evropske komisije, novac bi bio podijeljen na dva dijela.
Čak 25 milijardi eura bilo bi namijenjeno vojnim potrebama, uključujući nabavku oružja i jačanje odbrambenih kapaciteta, dok bi preostalih 20 milijardi služilo za finansiranje državnog budžeta i osnovnih javnih usluga.
Potrebe Ukrajine neprestano rastu zbog intenziviranja ruskih napada, razaranja energetske infrastrukture i sve većih troškova ratovanja.
Evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus upozorio je da dronovi imaju sve značajniju ulogu u ratu.
Prema njegovim riječima, ukrajinske procjene pokazuju da bi Rusija tokom ove godine mogla da upotrijebi čak 10 miliona dronova, dok bi 2027. taj broj mogao da dostigne 20 miliona.
„Ukrajina, uz pomoć Evropske unije, mora da odgovori na taj izazov i odgovoriće“, rekao je Kubilijus.
EU je prije samo 11 mjeseci već odobrila zajam od 90 milijardi eura, namijenjen pokrivanju velikog dijela ukrajinskih vojnih i civilnih potreba tokom 2026. i 2027. godine. Međutim, zbog nastavka rata i rastućih troškova, Brisel sada predlaže dodatnu finansijsku podršku.
Ko će na kraju platiti ukrajinski dug?
Jedno od ključnih pitanja jeste način na koji će novi zajam biti otplaćen.
Prema predlogu Evropske komisije, EU bi novac pozajmila na međunarodnim finansijskim tržištima, a garanciju za zajam pružio bi evropski budžet.
Ukrajina bi glavnicu vraćala tek nakon što Rusija isplati ratnu odštetu za razaranja nastala tokom invazije.
Brisel takođe želi da podstakne zemlje koje nisu članice EU, među kojima su Velika Britanija, Norveška i Kanada, da obezbede dodatnih 25 milijardi eura.
Kako bi im olakšala takvo finansiranje, Evropska komisija predložila je mehanizme koji bi omogućili da se budući prihodi od zamrznute ruske imovine koriste za otplatu određenih novih zajmova.
Sličan model već se koristi za otplatu zajma od 45 milijardi eura koji su članice Grupe sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja (G7) odobrile Ukrajini 2024. godine.
Zelenski traži jedinstvo Evrope
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je predlog Evropske komisije i pozvao države članice da ga što prije usvoje.
„Snažna podrška Ukrajini najbolji je signal Rusiji da ovaj rat mora da se završi“, poručio je Zelenski na društvenoj mreži Iks.
Kijev računa na nastavak evropske pomoći kako bi izbjegao finansijsku krizu i održao odbrambene kapacitete u trenutku kada ruski napadi ne prestaju.
Međutim, protivljenje četiri članice pokazuje da finansiranje Ukrajine ostaje jedno od najosjetljivijih pitanja unutar Evropske unije.
Dok Brisel pokušava da obezbijedi novac za nastavak ukrajinske odbrane, sve izraženije razlike među državama članicama otvaraju i pitanje koliko dugo EU može da održava jedinstven stav o finansijskoj podršci Kijevu.
Predlog Evropske komisije tek treba da prođe proceduru usvajanja, a predstojeći pregovori pokazaće da li će biti postignut kompromis ili će spor oko pomoći Ukrajini prerasti u novu budžetsku krizu Unije.