Njemački kancelar Fridrih Merc danas je rekao da će njemačka vlada prestati da objavljuje detalje vojne pomoći Ukrajini.
- Pod mojim vođstvom debata o isporukama oružja, kalibru, sistemima naoružanja i tako dalje, biće ograđena od javnosti - rekao je Merc u Kijevu.
Izvori su ranije rekli za Rojters da će javne informacije o isporuci sistema naoružanja Ukrajini biti smanjene kako bi se spriječilo da Rusija stekne bilo kakvu stratešku prednost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Merc: Njemačka prestaje da objavljuje detalje vojne pomoći Ukrajini

Lazar Novićević je trinaestogodišnji dječak iz Plava koji se, uprkos izazovima koje nosi dijagnoza autizma, svakodnevno bori hrabro i sa osmijehom.
Lazaru je ranije obezbijeđeno liječenje matičnim ćelijama u Turskoj, koje je dalo ohrabrujuće rezultate. Ljekari vjeruju da bi nastavak terapije mogao dodatno unaprijediti njegovo stanje.
- Danas, ovaj hrabri dječak ima novu šansu da nastavi tamo gdje je stao. Ali za to mu je potrebna naša pomoć. Budimo zajedno snaga koja će Lazaru otvoriti vrata ka boljoj budućnosti. Budimo dio njegove borbe i razlog njegovog osmijeha - poručuju iz Fondacije Budi human.
Za pomoć Lazaru uplate se vrše karticama putem <a href=" https://www.budihuman.me/96.children.html">OVOG LINKA</a>.&nbsp;
Moguće je pomoć uplatiti i na:
Žiro račun: 520-44343-33
Devizni račun: 520004200000306385
IBAN: ME25520004200000306385
SWIFT: HBBAMEPGXXX
SMS: 96 na 14543 (1 poruka = 1 euro)

Apel za pomoć dječaku Lazaru iz Plava Srcem za Lazara

Lazar Novićević je trinaestogodišnji dječak iz Plava koji se, uprkos izazovima koje nosi dijagnoza autizma, svakodnevno bori hrabro i sa osmijehom. Njegova najveća snaga je porodica - skromni, posvećeni i puni ljubavi, Lazovi roditelji svakodnevno ulažu trud da mu obezbijede uslove za srećnije i lakše odrastanje.
Posredstvom Fondacije “Budi human”, Lazaru je ranije obezbijeđeno liječenje matičnim ćelijama u Turskoj, koje je dalo izuzetne rezultate - on danas samostalnije obavlja aktivnosti, pokazuje napredak u ponašanju, a epileptični napadi koje je imao su potpuno prestali. Ljekari vjeruju da bi nastavak terapije mogao dodatno unaprijediti njegovo stanje.
Danas, ovaj hrabri dječak ima novu šansu da nastavi tamo gdje je stao. Ali za to mu je potrebna pomoć.
Do sada je putem platforme budihuman.me i podrške plemenite zajednice za njegovo liječenje prikupljeno više od 8.000 eura. Ipak, da bi Lazar ponovo otputovao na liječenje u Tursku, potrebno je još oko 14.000 eura.
- Budimo zajedno snaga koja će Lazaru otvoriti vrata ka boljoj budućnosti. Budimo dio njegove borbe i razlog njegovog osmijeha - poručuju iz Fondacije Budi human.
Lazaru se mođe pomoći uplatama platnim karticama putem <a href="https://www.budihuman.me/96.children.html">OVOG LINKA</a>.
Pomoć se može uplatiti i:
Uplatama na žiro račun: 520-44343-33
Devizni račun: 520004200000306385
IBAN: ME25520004200000306385
SWIFT: HBBAMEPGXXX
SMS: 96 na 14543 (1 poruka = 1 euro)!

Apel za pomoć: Lazaru potrebno još 14.000 eura za nastavak liječenja u Turskoj

Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron izjavili su večeras u Berlinu da Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći, pošto je Rusija zatražila "potpuni prekid" vojne pomoći Zapada.
- Obojica se slažemo da Ukrajina može da računa na nas, da Ukrajina može da računa na Evropu i da je nećemo iznevjeriti - rekao je Šolc.
Makron je rekao da nastavljaju da podržavaju ukrajinsku vojsku u njenom ratu otpora ruskoj agresiji, te dodao da najavljeni prekid vatre na ukrajinsku energetsku infrastrukturu treba da bude „provjerljiv“.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas u telefonskom razgovoru sa američkim kolegom Donaldom Trampom da pristaje na 30-dnevni prekid vatre na energetsku infrastrukturu Ukrajine, i „odmah“ naložio njeno sprovođenje, saopštio je Kremlj.
Ruski predsjednik je od Trampa zatražio prekid zapadne pomoći Ukrajini.
- Ruska strana je istakla niz ključnih tačaka u vezi sa efektivnom kontrolom mogućeg prekida vatre duž cijele linije kontakta, potrebom okončanja prinudne mobilizacije u Ukrajini i prenaoružavanjem ukrajinskih oružanih snaga - navodi se u saopštenju Kremlja.

Šolc i Makron: Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok rekla je da će Njemačka u utorak izdvojiti dodatnih tri milijarde eura pomoći za Ukrajinu, što će biti omogućeno izmjenama ustava uz dodatno učvršćivanje njemačke bezbjednosne politike.
Berbok je, govoreći pred sjednicu Vijeća za vanjske poslove EU u Briselu u ponedjeljak, rekla da će Berlin u utorak “integrisati njemačku bezbjednost kroz amandman na Ustav”.
- Sjutra ćemo, istorijskom odlukom, našu bezbjednost integrirati u osnovni zakon kroz amandman na Ustav, koji sveobuhvatno pokriva sigurnost, jača je, pruža veću podršku Ukrajini i izdvaja značajna sredstva za infrastrukturu - rekao je Berbok.
Berbok je dodala da će Njemačka kao rezultat ove izmjene moći da izdvoji još tri milijarde eura za Ukrajinu, čime bi ukupna pomoć Ukrajini u 2025. godini iznosila sedam milijardi eura, što je isti iznos kao i 2024. godine.
- Takođe je važno da pored ulaganja u sigurnost i infrastrukturu predviđene osnovnim zakonom, konačno izdvajamo još tri milijarde eura za podršku Ukrajini u 2025. godini. To znači da će Njemačka nastaviti da pruža sedam milijardi eura pomoći Ukrajini, kao i prošle godine - rekla je Berbok.
Ovakvi stavovi šefice njemačke diplomatije djelimično proizilaze iz platforme koju stvara budući kancelar Fridrih Merc, a koja predviđa stvaranje finansijske baze za veća izdvajanja BDP-a za odbranu.
- Naš cilj je jaka i suverena Ukrajina... Važno je ne samo da ojačamo naše odbrambene sposobnosti, već i da donesemo brzu i ambicioznu odluku na nivou lidera i vlada EU o pružanju vojne podrške - zaključila je Berbok.

Njemačka planira da poveća paket pomoći Ukrajini za tri milijarde eura

Izrael je saopštio da zaustavlja ulazak svih roba i zaliha u pojas Gaze i upozorio na dodatne posljedice ako Hamas ne prihvati novi predlog za produženje primirja.
Hamas, koji Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i druge države smatraju terorističkom organizacijom, optužio je Izrael da pokušava da poremeti krhko primirje, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Palestinska grupa saopštila je da je odluka Izraela da prekine pomoć „jeftina iznuda, ratni zločin i očigledan napad na sporazum o (primirju)“.
Prva faza prekida vatre između Izraela i Hamasa, koja je uključivala povećanje humanitarne pomoći, istekla je u subotu.
Izrael i Hamas tek treba da pregovaraju o drugoj fazi u kojoj bi Hamas trebalo da oslobodi desetine preostalih talaca u zamjenu za povlačenje Izraela i trajni prekid vatre.
Izrael je ranije saopštio da podržava predlog da se prva faza prekida vatre produži do Ramazana i Pashe, ili 20. aprila.
U saopštenju se navodi da je predlog došao od izaslanika administracije američkog predsjednika Donalda Trampa za Bliski istok, Stiva Vitkofa.
Prema tom predlogu, Hamas bi oslobodio polovinu talaca prvog dana, a ostatak kada se postigne sporazum o trajnom prekidu vatre, saopštio je kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Nije bilo komentara iz Sjedinjenih Država, Egipta ili Katara, koji posreduju između Izraela i Hamasa više od godinu.

1250x600

1084x550

Izrael zaustavlja ulazak pomoći i zaliha u pojas Gaze

Savjet Evropske unije danas je usvojio paket podrške za Vojsku Crne Gore u vrijednosti od šest miliona eura u okviru Evropskog instrumenta mirovne pomoći.
Kako je saopšteno iz Evropske kuće, cilj podrške je jačanje kapaciteta Vojske Crne Gore kako bi se unaprijedila nacionalna bezbjednost, stabilnost i otpornost u sektoru odbrane, kao i jačanje kapaciteta zemlje za učešće u operacijama i misijama Zajedničke vanjske i odbrambene politike EU, kao i u međunarodnim koalicijama.
- Navedeni paket podrške predstavlja konkretan rezultat kontinuiranog angažmana EU u oblasti bezbjednosti i odbrane s Crnom Gorom, ali i sa Zapadnim Balkanom u cjelini. Takođe, odražava i punu usklađenost Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU - navedeno je u saopštenju.
Konkretno, Evropski instrument mirovne pomoći obezbijediće Vojsci Crne Gore opremu za ekstremne vremenske prilike, opremu za hemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu odbranu (CBRN), kao i opremu za helikopterske jedinice za potragu i spasavanje. Takođe će, gdje bude potrebno, pružiti i prateće isporuke i usluge, uključujući tehničku obuku.
Evropski instrument mirovne pomoći uspostavljen je u martu 2021. godine za finansiranje aktivnosti u okviru Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike s ciljem sprečavanja sukoba, očuvanja mira i jačanja međunarodne bezbjednosti i stabilnosti. Evropski instrument za mir omogućava EU da finansira aktivnosti koje imaju za cilj jačanje kapaciteta trećih država, kao i regionalnih i međunarodnih organizacija u oblasti vojnog i odbrambenog sektora.

Savjet EU odobrio pomoć od šest miliona eura za Vojsku Crne Gore

Devetogodišnji Feđa Alković iz Podgorice, vodi hrabru borbu protiv tumora na mozgu. Feđa se trenutno nalazi na liječenju u Turskoj, gdje sa nepokolebljivom snagom i osmijehom na licu, korača hrabro na putu ka boljoj budućnosti, saopšteno je iz Fondacije “Budi human”.
- Feđi je 2021. godine pružena podrška u iznosu od 15 hiljada eura. Prošle godine, Fondacija je dodatno pomogla sa 7.500 eura. Kako bi ga podržala u nastavku njegove borbe, Fondacija je ponovo uputila pomoć u iznosu od 2.500 eura - navodi se u njihovom saopštenju.
Vjeruju da će ovaj hrabri dječak, uz podršku svih nas, ostvariti svoju najveću pobjedu.

Fondacija "Budi human" za Feđu Alkovića uputila 2.500 eura pomoći

Opština Bar objavila je Javni poziv za raspodjelu sredstava za medicinski potpomognutu oplodnju (MPO) u 2025. godini kao program koji realizuju već treću godinu za redom sa ciljem pružanja podrške sugrađankama i sugrađanima da ostvare svoje snove o roditeljstvu, saopšteno je iz ove Opštine.
Ukupan iznos budžetskih sredstava namijenjenih za naknadu troškova u vezi sa ostvarivanjem prava na liječenje neplodnosti postupcima MPO iznosi 45.000 eura.
- Javnim pozivom je predviđena raspodjela sredstava u iznosu do 3.000,00 eura bračnim, odnosno vanbračnim supružnicima, odnosno ženi koja ne živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, sa prebivalištem u opštini Bar, koji su shodno zakonu, iskoristili pravo na liječenje neplodnosti postupcima medicinski potpomognute oplodnje na teret troškova obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i sredstava u iznosu do 1.500,00 eura bračnim, odnosno vanbračnim supružnicima, odnosno ženi koja ne živi u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, sa prebivalištem u opštini Bar, koji tek započinju ili su već započeli liječenje neplodnosti primjenom postupka medicinski potpomognute oplodnje- navodi se u saopštenju Opštine.
Prijave na propisanom obrascu sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se najkasnije do 23. marta 2025. godine i to putem slanja iste na e-mail adresu komisija.mpo@bar.me ili na Građanskom birou Opštine Bar, sa naznakom „Za Komisiju za MPO“.
Javni poziv dostupan je na sajtu Opštine Bar www.bar.me, a dodatne informacije o svim pitanjima od značaja za prijavljivanje mogu se dobiti svakog radnog dana od 07-15 časova u Sekretarijatu za lokalnu samoupravu (kancelarija broj 208), pozivom na broj telefona 030/301-486 ili slanjem upita na e-mail adresu komisija.mpo@bar.me.
- Kroz sprovođenje ovih aktivnosti, barska lokalna uprava je do sada podržala 31 postupak MPO potvrđujući na taj način svoju posvećenost pronatalitetnim poltikama, podsticanju prirodnog priraštaja, pružanju podrške mladim porodicama i u konačnom rastu i boljoj perspektivi naše zajednice- poručuju iz Opštine.

Opština Bar: 45.000 eura za medicinski potpomognutu oplodnju

Osnovnoj školi "Šćepan Đukić" u Lijevoj Rijeci potrebna je hitna sanacija fasada, zamjena dotrajalih prozora, ali i osposobljavanje fiskulturne sale kako bi se djeci obezbijedili normalni uslovi za nastavu. Ova vaspitno-obrazovna ustanova sagrađena je davne 1870. godine i druga je najstarija škola u Crnoj Gori. Direktorica škole Vesna Vuksanović za Dan kaže da se obratila za pomoć brojnim donatorima kako bi obezbijedili da se škola što prije sanira. Nastavu u ovoj školi pohađa trinaestoro djece, od kojih je četvoro iz Zagoriča, a za njihovo obrazovanje zaduženo je 11 profesora. - Zbornica u kojoj borave nastavnici gotovo je istom stanju kao i prije dvije godine kada sam došla na funkciju direktora. Prozori, koji su postavljeni prije 60 godina, su odavno dotrajali i istrulili pa tako nemaju funkciju, kroz zidove prolazi vlaga jer je fasada propala. Takvo stanje je i u mini čajnoj kuhinji i radionici. Strašno je kada dođemo ponedjeljkom pa ne možemo jakne da skinemo jer je u zbornici hladno - navodi Vuksanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216080244_deaf41968303e0d845aebc7ce51fabf2f125b406d9d334c17540baf5dec6c44b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216080244_deaf41968303e0d845aebc7ce51fabf2f125b406d9d334c17540baf5dec6c44b" data-rendition-name="original" width="739" height="1575" loading="lazy" alt="Učionice u lošem stanju"> <figcaption>Učionice u lošem stanju(Photo: Dan)</figcaption> </figure>  Ona dodaje da im je posebno teško pala nefunkcionalnost fiskulturne sale, jer učenici nemaju uslove i mogućnosti kao njihovi vršnjaci u drugim školama na, kako navodi, normalan psiho-fizički razvoj. - Proslavu dana škole prinuđeni da organizujemo u holu. Iako imamo malo djece ona moraju da imaju salu za čas, ne možemo ih po snijegu izvesti vani. Kinezi su radili krov škole, od Ministarstva prosvjete smo dobili sedam laptopova, pet projektora. Neophodno je rekontruisati fiskulturnu salu, popraviti fasadu i prozore, pod, ali i nabaviti nešto rekvizita. Za sanaciju smo se obraćali Ministarstvu prosvjete ali nikakav iodgovor nismo dobili. Procjenjujemo da bi za ove potrebe bilo neophodno izdvojiti oko 30.000 eura, u novcu ili materijalu - navela je Vuksanović.

OŠ "Šćepan Đukić" traži pomoć donatora za sanaciju objekta: Sala puna buđi, prozori stari 60 godina

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori se još suočavaju sa sistemskim preprekama, jer u čak devet opština nedostaju usluge i stručna podrška koja im je svakodnevno potrebna, ocijenjeno je na konferenciji predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Sa konferencije je poručeno da je u ostalim opštinama neophodno unaprijediti te usluge kako bi se poboljšao njihov kvalitet i kako bi one postale dostupne svakoj porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju.
Kako su saopštili iz predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, u tom cilju su Ženski parlamentarni klub, Međunarodni ženski klub i Fondacija HEMIIAS prošle godine zajednički organizovali donatorsku akciju.
Oni su kazali da je prikupljeno više od 167 hiljada eura, zahvaljujući kojim je UNICEF obezbijedio potrebnu opremu i didaktičke materijale za 17 dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori.
Iz UNICEF-a su rekli da više od 400 djece i mladih sa smetnjama u razvoju koriste usluge dnevnih centara.
- Danas im je, zahvaljujući donacijama obezbijeđenim kroz javno-privatno partnerstvo, na raspolaganju nova, raznovrsna oprema – asistivna tehnologija i IT oprema, uređaji i materijali za senzornu stimulaciju, oprema za fizioterapiju i rehabilitaciju, kao i didaktički i edukativni materijali prilagođeni individualnim potrebama djece - navodi se u saopštenju.
Jelena Kovačević, majka djevojčice Nikoline, korisnice bjelopoljskog Dnevnog centra „Tisa“, potvrdila je da podrška koju dnevni centri pružaju djeci sa smetnjama u razvoju ima ogroman značaj za porodice.
U saopštenju se navodi da je bjelopoljski dnevni centar prvi u Crnoj Gori otvoren prije 21 godinu, uz podršku UNICEF-a, kao dio reforme sistema socijalne i dječje zaštite.
Kovačević je rekla da roditelj ne može sve sam i da je njena ćerka u Dnevnom centru naučila da vjeruje u sebe.
- Tu koriste asistivnu tehnologiju, Montessori materijale, terapijski bazen, senzornu sobu, ali ono što najviše znači je to što je gledaju očima koje vide vrijednost, a ne prepreku - navela je Kovačević.
Ona je zahvalila svima koji su vjerovali da takvo mjesto treba da postoji i istakla da svako dijete zaslužuje šansu.
Kako se navodi u saopštenju, da bi usluge bile dostupnije, potrebno je više ulaganja, kao i planski razvoj ljudskih resursa – specijalizovanih stručnjaka u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei naglasio je da je donatorska inicijativa dobar primjer kako se zajedničkim naporima institucija, privatnog sektora i međunarodnih partnera mogu unaprijediti prava djece, posebno najranjivije grupe, među kojima su svakako djeca sa smetnjama u razvoju.
- Potreban nam je nastavak i kontinuitet ulaganja, jer u devet opština u Crnoj Gori još ne postoji usluga dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju i njihove porodice - istakao je Servadei.
Kako je poručio, da bi postigli jednaka prava i mogućnosti djece sa smetnjama u razvoju potrebna im je podrška cijelog društva – Vlade, Skupštine, lokalnih samouprava i privatnog sektora.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić poručio je da svako dijete treba da odrasta u porodici i bude dio zajednice koja toj porodici pruža podršku.
- Da bi to bilo moguće, važno je da svi akteri – od lokalnih samouprava do državnih institucija, preuzmu odgovornost za obezbjeđivanje neophodnih usluga - rekao je Gutić.
Prema njegovim riječima, Vlada treba da obezbijedi da sektori zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja i finansija rade usklađeno i pravovremeno planiraju sredstva.
- Jer je samo koordinisanom akcijom moguće obezbijediti da djeca i njihove porodice dobiju podršku u okviru zajednice kojoj pripadaju i onda kad im je najpotrebnija - istakao je Gutić.
Osnivačica i članica Borda Međunarodnog kluba žena Crne Gore Zorica Mišković Pavićević smatra da je donatorskom akcijom poslata jasna poruka – da ne zaboravljaju najranjivije.
- Snaga društva ne leži samo u ekonomiji i institucijama, već i u tome kako tretiramo one koji su drugačiji, ali jednako vrijedni. Vjerujem da je ovo početak još dublje saradnje i inspiracija da ne stanemo, jer svako dijete zaslužuje priliku, podršku i osmijeh - poručila je ona.
U saopštenju se navodi da dnevni boravci omogućavaju djeci da ostanu u svom porodičnom okruženju i istovremeno imaju pristup kvalitetnim uslugama.
- Zato je važno stvarati uslove da u svakoj opštini svaka porodica koja odgaja djecu sa smetnjama u razvoju dobije potrebnu podršku - ističe se u saopštenju.
Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Zdenka Popović rekla je da donatorska inicijativa ima duboko značenje, jer je posvećena djeci sa smetnjama u razvoju, koja često ostaju nevidljiva u crnogorskom društvu.
Ona je navela da su, kroz zajedničke napore, uspjeli da osiguraju sredstva i obezbijede neophodnu opremu dnevnim centrima širom Crne Gore.
Time su, kako je dodala Popović, unaprijedili kvalitet rada tih centara pružajući djeci sa smetnjama u razvoju šansu da se razvijaju, napreduju i budu ravnopravni članovi crnogorskog društva.
- Danas zajedno slavimo razumijevanje, solidarnost i odgovornost prema našoj djeci - rekla je Popović.

Usluge dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju nema devet opština

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) dodijelilo je dva miliona eura za istraživačke grantove za šest naučnoistraživačkih timova iz Crne Gore, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz MPNI su rekli da je taj novac dodijeljen u okviru Konkursa za dodjelu istraživačkih grantova za podsticanje izvrsnosti.
Oni su kazali da su, kroz snažno konkurentski proces selekcije, evaluatori prepoznali i nagradili projekte koji kombinuju naučnu izvrsnost, interdisciplinarni pristup i međunarodnu saradnju.
- Ova inicijativa predstavlja važan iskorak ka jačanju istraživačkih kapaciteta, povezivanju crnogorskih institucija sa partnerima iz inostranstva i stvaranju znanja primjenjivog u praksi, uključujući i u privredi - navodi se u saopštenju.
Navodi se da su grantovi dodijeljeni za projekte Matematička analiza, optimizacija i mašinsko učenje – profesor David Kalaj, Skalabilno praćenje podvodne životne sredine akustičnim mrežama: napredni distribuirani senzorski nadzor za procjenu stanja vodenih ekosistema – profesor Igor Radusinović.
Iz MPNI su rekli da su grantovi dodijeljeni i za projekte Povezanost mikrobioma digestivnog trakta i prehrambenih navika u cilju razvoja personalizovane ishrane za populaciju u Crnoj Gori – NutriBioMe – profesor Aleksandra Martinović i Optički prijemnik sa lavinskom foto-diodom za 3D kamere za primjene u robotima koji beru voće – profesor Nikša Tadić.
Kako su naveli iz tog resora, grantovi su dodijeljeni i za projekte Molekularno profilisanje slobodne cirkulišuće RNK za otkrivanje biomarkera i preciznu medicinu kod kolorektalnog karcinoma – doktor Maša Ždralević i Istraživanje uticaja primjene ESG standarda na finansijske performanse preduzeća – profesor Igor Lukšić.
Iz MPNI su kazali da ukupna vrijednost iznosi dva miliona eura, dok će se za prvu godinu realizacije obezbijediti 900 hiljada eura.
- Sredstva se dodjeljuju na period od tri do četiri godine, sa ciljem da ti projekti postanu nosioci budućih centara izvrsnosti i referentne tačke regionalne i evropske saradnje - navodi se u saopštenju.
Crna Gora, kako su naveli iz Ministarstva, ovim potvrđuje posvećenost razvoju nauke zasnovane na znanju, inovacijama i održivom razvoju.
Iz MPNI su čestitali dobitnicima i zahvalili svim učesnicima koji su predlozima doprinijeli jačanju naučnoistraživačke zajednice.

Dodijeljena dva miliona eura za istraživačke grantove

Više državno tužilaštvo izjavilo je žalbu danas na oslabađajuću presudu Višeg suda za oružanu pljačku nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Žalbu su, kako se navodi u saopštenju, uputili Apelacionom sudu.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Oslobađajuću presudu je krajem februara izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.
Zbog oslobađajuće presude optuženima za ubistvo i pljačku Pošte, grupa građana organizovala je proteste u Nikšiću, a porodica Mrdaka zatražila je da se suđenje ponovi i da ga vode oni koji znaju svoj posao.

Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslabađajuću presudu za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Poslanici u Skupštini Crne Gore nastavili su sa radom. U parlamentu je govorila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, a na dnevnom redu bili su polugodišnji izvještaji o aktivnostima Crne Gore u procesu evropskih integracija.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je kako je samo u proteklih godinu bilo niz poteza većine koji su bili u suprotnosti sa evropskim kursom.
- Umjesto da većina i Vlada učine da IBAR zakoni budu najbolji mogući, prevladali su partijski interesi. Najočitiji primjer je skandalozni Zakon o javnom servisu. Prilagodili ste kriterijume za izbor direktora novom – starom generalnom. Mi danas od tih 12 zakona već mijenjamo četiri - istakao je on.
<h2>Vuković: Većina krenula u konfrontaciju sa Briselom</h2>
Tek pošto je IBAR usvojen, kako je istakao Vuković, većina je podržala rezoluciju koja je ugrozila odnose sa Hrvatskom, a što je na kraju rezultiralo blokadom zatvaranja poglavlja 31.
Podsjetio je i na međudržavni Sporazum sa UAE, kako je dodao u „maniru koji je duboko antievropski“.
- Bez javne rasprave, bez obzira na stav lokalne zajednice, bez prethodnog mišljenja Evropske komisije. Vi ste kazali da je to sve kako treba, ali se ispostavilo da EK misli da je sporazum dobar dok ne krene njegova implementacija – jer, ako ne izmijenite odredbe o javnim nabavkama, taj sporazum je u direktnoj koliziji sa evropskom legislativom - ocijenio je Vuković.
Optužio je većinu da, uprkos porukama Brisela, blokira izbor članova savjeta RTCG i AVM.
- Počinje konfrontacija sa stavovima EK u momentu kada se borimo da ne izgubimo političku podršku, da iskoristimo istorijsku šansu. Vaše kolege se nonšalantno i ignorantski odnose prema onome što su očekivanja Brisela - dodao je.
<h2>Subotić: Moramo se baviti vladavinom prava</h2>
Poslanik Pokreta Jovan Subotić (PES) govorio je o prazniku Svetog Vasilija Ostroškog.
- To je praznik velikog sveca, djela, bića Crne Gore, njene duhovne vertikale, iako je smatramo građanskom i sekularnom državom. To je svetac koji objedinjuje sve konfesije i danas je veliki praznik. Pripadnicima katoličke vjeroispovijesti čestitam praznik Svetog Leopolda Mandića, jedinog sveca katoličke crkve sa ovih prostora, velikog ekumeniste. Ta dva sveca ujedinjuje velika želja za zajedništvom, za pregalaštvom i napretkom čitavog čovječanstva - istakao je on.
Dodao je i da, želimo li u EU, moramo se baviti vladavinom prava.
- Na nama je da napredujemo. Kada smo usvajali IBAR zakone, prihvatali smo da su oni dobili zeleno svjetlo EK, ali i da će oni podrazumijevati određena poboljšanja u narednom vremenu. Radovao sam se tim poboljšanjima, pogotovo u oblasti antikorupcije - dodao je Subotić.
<h2>Mugoša: Vi ste "turšija koalicija", samo trgujete između sebe</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je kako dio parlamentarne većine nije istinski za to da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja sljedeće godine.
- Koje pozitivne efekte je, odmah nakon IBAR-a, donijela Rezolucija o Jasenovcu, osim zadovoljenja ideoloških poriva dijela većine? A je li nam donijela nešto negativno - upitao je on ministarku.
On je nazvao većinu "turšija koalicijom" koja neprestano trguje među sobom.
- Državni interes? Nije bitno. Ajmo mi malo da istrgujemo između sebe, da zadovoljimo određeno biračko tijelo, pa ćemo poslije to peglati kod međunarodnih partnera. Vidite li vi da mi ni godinu kasnije nemamo sedmog sudiju Ustavnog suda? Sjećate li se onih tugovanja povodom toga, kako opozicija blokira, ali evo - godinu dana nema. Problem je u tome što je samo jedan sudija - a kad je jedan, onda je kod većine muka. Jer ima više interesenata - poručio je on.
Dodao je kako osam mjeseci stoji u fijoci prijedlog guvernerke o dvoje viceguvernera, te da je očito problem u tome što su u pitanju ličnosti koje nijesu politički eksponirane.
- Ubiste se kod međunarodnih partnera da dokažete kako mi opstruiramo procese. Kad se vidim sa njima, kažu mi "oni nam govore da ste vi anti-EU opozicija, a da je ova vlast pro-EU". To je degutantno i licemjerno - istakao je Mugoša.
<h2>Adžić: Od IBAR zakona nemamo nijednu sprovedenu reformu</h2>
Poslanik Građankog pokreta URA Filip Adžić kazao je da je vlast optuživala opoziciju da opstruira evropski put, proglašavajući ih kočničarima.
- A sad vidimo da od usvajanja IBAR zakona nemamo nijednu sprovedenu reformu. Imamo egzaktne podatke koji govore da ono što je vaša retorika zapravo farsa koju plasirate građanima, ono što govorite nije u skladu sa činjeničnim stanjem - poručio je Adžić.
Umjesto reformi, dobili smo obezglavljivanje Ustavnog suda, partijsko zarobljavanje Javnog servisa i blokadu medijskih zakona, ključnih na evropskom putu, dodao je on.
- Savjet RTCG nije izabran jer nijeste imali podobne kandidate. Umjesto evropskih vrijednosti, vi ste nas vraćali u autokratije i diktature kakvih smo se nagledali. Vi ste sami doprinijeli da se neki problemi prodube i postanu gori - to su vrijednosti koje veličaju fašiste, četnike, ono što nije evropski put koji treba da slijedimo. Imamo nastavak rata klanova na ulicama, počeli smo kao država da živimo na zajam, investicija nema, i na taj način mislite da postanemo dio razvijene evropske porodice naroda - ocijenio je Adžić.
Pitao je da li je opozicija kriva za to što su odnosi sa gotovo svim susjednim državama pogoršani.
<h2>Bogdanović: Država sad drži glavu uspravno iznad mafije</h2>
Boris Bogdanović (Demokrate) kazao je kako država više ne povija glavu pred mafijom, nego je drži uspravno iznad nje.
- U prošlih godinu je uhapšeno više međunarodno potraživanih lica nego u prethodna tri mandata zajedno. Oni koji su švercovali u ime patriotizma, a čuli smo i za koga, razbijeni su kao zvečke. I zato smo postali partner EU, a ne njen problem. I zato EU više nije crnogorski san, nego crnogorski posao. I taj posao se konačno radi kako treba - istakao je on.
Kaže kako su danas predstavljeni izvještaji raskid sa dosadašnjom praksom.
- Evo da priznamo da nijesmo savršeni, ali smo konačno iskreni, da nijesmo bez greške, ali jesmo bez prevare. Neka ova dva izvještaja i ne budu doprinos našem napretku, ali su sigurno optužnica za sve ono što je bilo prije - dodao je on.
<h2>Rakočević: Zbog vas nam propadaju desetine miliona od EU, Albanija nas je pretekla</h2>
Nikola Rakočević (DPS) kazao je kako je Albanija pretekla Crnu Goru u procesu evropskih integracija, te da o tome svjedoče i izjave evropske komesarke Marte Kos.
- Ona to kaže zbog nazadovanja Crne Gore na EU putu. Dovoljno je reći da zaobilaznicu oko Budve propuštamo, a EU nam nudi novac. Da će izgleda propasti i 33 miliona eura od EU za kolektor u glavnom gradu, zbog političke neodgovornosti onih koji su na vlasti. Iznos od 250 miliona granta za drugu dionicu autoputa morali smo davno da dobijemo, ali zbog neozbiljnosti ove većine to nijesmo uradili - naglasio je on.
Ova većina je, kaže, razgradila sistem vrijednosti.
- Posvađali su nas sa Hrvatskom, imamo tri predstavnika ove većine sa sankcijama te države, sa Bosnom i Hercegovinom, tako što promoviše Dodikovu politiku, a finalno i sa Evropom - promovišući to što gazda većine Aleksandar Vučić ide u Moskvu kod Putina, šaleći se na račun EU, kako su pokušali da mu zabrane da ode. To radi dio ove većine, šala na račun EU, jer je gazda stigao kod Putina - zaključio je on.
<h2>Anđušić: Šta je sa Kovačevićevim imunitetom; Nedović: Ništa mi nije stizalo iz VDT-a</h2>
Jelena Nedović (PES) govorila je o slobodi medija, na šta je reagovao Mihailo Anđušić (DPS), pitajući je zašto kao predsjednica Administrativnog odbora ne stavlja na dnevni red prošlogodišnji dopis tužilaštva koji se tiče predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića.
- Pokušajte da odgovorite medijima zašto držite u fijoci dopis tužilaštva za skidanje imuniteta jednom od poslanika - kazao je on.
- Ja sam rekla da postoje procedure. Na ovaj dan meni kao predsjednici odbora nije stiglo ništa od VDT-a - odgovorila mu je ona.
<h2>Nikolić: Četnički pokret je favorit unutar ove većine</h2>
U Crnoj Gori je na snazi revizija istorije, pa imamo četnički pokret kao favorita unutar većine, kaže Andrija Nikolić (DPS).
- Državni vrh ne smije da pisne o tome, jednako ni parlamentarna većina. Odgovorite građanima zašto je tako. Imamo loše primjere iz susjedstva, gdje su izjednačili oslobodioce - partizane i kolaboracioniste - četnike - rekao je on.
Dio većine, kazao je, nema ni dostojanstva ni političke hrabrosti.
- Da imate, ne biste ćutali na ovu brutalnu reviziju. Recite je li za vas Pavle Đurišić junak nepobjedivog karaktera? Vi ćutite, svi do jednog. Jesu li to vrijednosti pod kojima Crna Gora hrli ka EU - upitao je Nikolić.
<h2>Marković: Pružiću ruku opoziciji kada se odrekne onih koji su u zatvoru; Vuković: Ko god se ogriješio o zakon treba da odgovara</h2>
Branka Marković (PES) se proceduralno javila na izlaganje Nikolića, obraćajući se potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću.
- Okej je ovo što su rekle kolege, ne mislimo da su oni koruptivni, međutim, sve do onog dana kada se glasno odreknu od ljudi koju su u zatvoru, onda ću im pružiti ruku i kazati svaka čast - rekla je Marković.
Ivan Vuković (DPS) kazao je da se opozicija pokušava obilježiti kao punomoćnik 'nekakvih interesa' sa druge strane zakona.
- Više bih cijenio da kažete „ti si krimanalac“, a ne ovako. Zašto bi se neko od nas ograđivao od toga? Nijesu ti ljudi radili nešto u naše ime gospođo Marković. Ko god se ogriješio zakon, blizak opoziciji ili vlasti – treba da odgovara za to - poručuje Vuković.
<h2>Laković: Spočitava nam se da smo ćutali na izjavu jednog crkvenog velikodostojnika; Vuković: Ko je iz PES problematizovao Porfirijeve riječi iz Moskve?</h2>
Miodrag Laković (PES) kaže da nije tačno da se iz partije nijesu oglasili povodom izjave jednog 'crkvenog velikodostojnika' na crkvenom obredu u entitetu BiH Republici Srpskoj.
- Premijer je odgovorio na ove navode i kazao da crkva ne treba da se bavi tim pitanjima, već vjerom, a mi političari ekonomijom, vladavinom prava i evropskim integracijama. Spočitava nam se da smo ćutali na to - rekao je Laković.
Govoreći o izjavi Vukovića, kazao je da vjeruje u čast ljudi iz opozicije.
- Međutim, vi ste nasledioci politike DPS, a ta politika ima neke terete koje su građani prepoznali. Ono od čega da se ogradite, jeste prepiska iz Sky komunikacija, a to je da su kriminalne strukture sprovodile aktivnosti koje su vama odgovarale - rekao je poslanik PES.
Ivan Vuković je Lakoviću kazao da mu ne pada na pamet da brani policiju od njega.
- Vi ste radili u policiji 20 godina, vi imate odgovornost, jer ste radili u tom sistemu. O ovim temama, jer vam je ovo struka, trebali bi malo ozbiljnije da govorite. I vi i ja znamo da su se u tim prepiskama (Sky) pominjale stvari koje se nikad nijesu dogodile - naveo je on.
Poslanik DPS je upitao i ko je iz PES-a problematizovao izjavu Porfirija u Moskvi da on vidi Crnu Goru skupa sa Srbijom i RS kao dio "ruskog sveta".
- Dvadeset i kusur vas je ođe. Niko ne smije živ da se čuje. Lijepa je priča o evropskim integracijama, ali ona je ispražnjene suštine - poručio je Vuković u odgovoru Lakoviću.
Anđela Vojinović (Demokrate) smatra da u EU možemo samo ako sprovodimo reforme i vladavinu prava.
- Vratimo se na ono što je tema zasijedanja, iako je bilo zanimljivo slušati neke izjave. Kada je opoziciji bilo sve po volji grcali smo u dugovima, imali obračune kriminalnih klanova... - poručuje Voijinović.
Nakon što su iscrpljena pitanja poslanika, riječ je dobila ministarka Gorčević.
- Slušamo različite opaske posljednih par sati - „nikad gora pozicija“. Ja stvarno ne znam gdje mi živimo, kao da smo zaboravili da smo prošle godine imali tri međuvladine konferencije, dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja… Ova Vlada je odlučila da prekine zastoj od sedam godina kada nismo radili ništa, radi rezultata i građana. Zastupam interese Crne Gore, a ne jedne političke partije ili parlamentarne većine. Zbog toga, vodim računa da moje izjave budu istinite &nbsp;poručuje Gorčević.
Gorčević je rekla da i planiraju da zatvore četiri poglavlja do kraja godine.
- Očekujem da će jun i jul biti mjeseci za zatvaranje poglavlja - poručuje ministarka.
Nakon izlaganja Gorčević, sjednica je završena, a nastavak planiran za sjutra u 13 sati.

Adžić: Veličaju se fašisti, je li to vaš evropski put; Nikolić: Četnički pokret je favorit unutar ove većine

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Tag: pomoc