Proširenje postaje pitanje unutrašnje politike i strateške budućnosti EU

EU je spremna za prijem novih članica, a Crna Gora bi mogla biti naredna koja će joj pristupiti, poručeno je na konferenciji PLENUM 2026. Sagovornici su ocijenili da proces proširenja više nije samo pitanje vanjske politike Unije, već i njene unutrašnje politike, dok su kao važne izazove izdvojili regionalno pomirenje, geopolitičke promjene i otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske.

Na sesiji „Proširenje kao strateški izbor: da li je EU spremna?“ govorili su vršilac dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore Ivan Ivanišević i glavni savjetnik za pomirenje i normalizaciju Zapadnog Balkana u Evropskoj komisiji Marko Makovec. Razgovor je moderirao novinar Adnan Rondić.

Makovec je istakao da je pomirenje jedan od prioriteta njegovog rada u Evropskoj komisiji, ocjenjujući da EU u prethodnom periodu nije učinila dovoljno na tom planu, između ostalog i zbog očekivanja da će političke elite regiona same pokrenuti taj proces.

- Očekivali smo da će političke elite država regiona raditi na pomirenju, ali one nijesu imale volje da započnu taj proces - kazao je Makovec.

Ukazao je da su pojedini političari koristili ratove devedesetih i druge događaje iz prošlosti kako bi skrenuli pažnju sa izostanka reformi i očuvali ranije uspostavljene političke prakse.

Govoreći o spremnosti EU za proširenje, Makovec je naveo da dokument „Spremajući se za širu Evropu“, objavljen u oktobru, potvrđuje da Unija ima kapacitete za prijem novih članica, uz mogućnost unapređenja samog procesa.

- EU je spremna. Dokument pokazuje da Unija ima kapacitete za proširenje, ali i da je potrebno unaprijediti način prijema novih članica. Evropska komisija predložila je da se odluka o prijemu ne donosi jednoglasno, već kvalifikovanom većinom - istakao je Makovec.

Ivanišević je ocijenio da se proces proširenja odvija u jednom od najkompleksnijih međunarodnih trenutaka, u okolnostima koje od EU zahtijevaju brže i koordinisanije djelovanje.

Govoreći o hibridnim prijetnjama i bezbjednosnim izazovima, ukazao je na promjene u međunarodnim odnosima i sve veću potrebu da EU razvija sopstvene kapacitete za odgovor na krize.

- Imamo zajednicu mira, stvorenu na vrijednostima nakon Drugog svjetskog rata i procedurama koje su štitile demokratski poredak. Sada smo u situaciji da ta zajednica mora efikasno, brzo i koordinisano da reaguje na nove okolnosti - naveo je Ivanišević.

Makovec je podsjetio da se paradigma proširenja promijenila nakon ruske agresije na Ukrajinu, te da se pitanje budućeg članstva ne odnosi samo na Zapadni Balkan, već i na druge evropske države, uključujući Ukrajinu, Moldaviju, Norvešku, Island, Tursku i Veliku Britaniju.

Kao ključnu razliku između EU i ostatka svijeta izdvojio je vrijednosti na kojima počiva Unija, posebno vladavinu prava, nezavisnost institucija i slobodu medija i izražavanja.

- Vladavina prava ogleda se u demokratskim institucijama, nezavisnom sudstvu i policiji, slobodi govora i medija. To je ono što čini EU i zbog čega građani regiona žele da budu njen dio - kazao je Makovec.

Politički narativi usporavaju evropski put Crne Gore

Ivanišević je upozorio da određeni politički narativi godinama usporavaju evropske integracije Crne Gore, jer se, kako je ocijenio, pretvaraju u političko djelovanje i stvaraju identitetske podjele.

Kao jedan od primjera naveo je slučaj spomenika Pavlu Đurišiću.

Upitan da li postupci pojedinih političara, uključujući Andriju Mandića, otežavaju rad Ministarstva vanjskih poslova na evropskim pitanjima, Ivanišević je kazao da ne želi da tumači postupke pojedinačnih političkih aktera, ali je ukazao na posljedice poteza koji nijesu u skladu sa vrijednostima evropskog integracionog procesa.

- Gestovi bilo kojeg političara koji ne doprinose promociji vrijednosti značajnih za naš pregovarački proces otežavaju nam posao. Takvih primjera ima mnogo, od tehničkih pitanja do pregovora sa Hrvatskom - pojasnio je Ivanišević.

Otvorena pitanja sa Hrvatskom treba rješavati nezavisno od evropskih integracija

Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, Ivanišević je poručio da Crna Gora otvorena pitanja sa susjednom državom mora rješavati nezavisno od dinamike pregovora sa Evropskom unijom.

- Treba da razvijamo svijest o tome da je Hrvatska naš prvi susjed, država koja nam je pomogla u procesu pristupanja NATO-u, ustupala prevode pravne tekovine EU i od koje smo dobili značajnu podršku. U našem je interesu da sa susjedima imamo najbolje moguće odnose - poručio je Ivanišević.

Sa tom ocjenom saglasan je i Makovec, koji je ukazao na to da pojedine države tokom pregovora postavljaju dodatne političke zahtjeve, ali da članstvo podrazumijeva jednaka prava i odgovornosti za sve države.

- Kada nova članica pristupi EU, Unija postaje veća, a ta država dobija sva prava i preuzima odgovornosti kao i ostale članice. Politika proširenja više nije samo vanjska politika Evropske unije, već i njeno unutrašnje pitanje - zaključio je Makovec.

Sesija je održana u okviru regionalne konferencije PLENUM 2026, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Evropskim fondom za Balkan (EFB).