<article>Informativnu emisiju 24 sata večeras na Televiziji E vodi Itana Kaluđerović.Tema dana posvećena je slučaju Meta – Državni arhiv, uz aktuelne reakcije javnosti i institucija.Gost emisije je Srđan Milivojević, predsjednik Demokratske stranke i poslanik u Narodnoj skupštini Srbije.U večerašnjem izdanju emisije i teme za portal:- poruke NVO sektora i građana Cetinja povodom prisustva sveštenika u Državnom arhivu- inicijativa za smjenu Darija Vraneša- posjeta evropskih parlamentaraca SrbijiEmisija 24 sata emituje se večeras od 19 sati, na Televiziji E.</article>

Informativnu emisiju 24 sata večeras na Televiziji E vodi Itana Kaluđerović.
Tema dana posvećena je slučaju Meta – Državni arhiv, uz aktuelne reakcije javnosti i institucija.
Gost emisije je Srđan Milivojević, predsjednik Demokratske stranke i poslanik u Narodnoj skupštini Srbije.
U večerašnjem izdanju emisije i teme za portal:
- poruke NVO sektora i građana Cetinja povodom prisustva sveštenika u Državnom arhivu
- inicijativa za smjenu Darija Vraneša
- posjeta evropskih parlamentaraca Srbiji
Emisija 24 sata emituje se večeras od 19 sati, na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

24 sata

Televizija E

Zanimljivosti

Informativna emisija "24 sata": Gost Srđan Milivojević

U Beogradu je u centru grada održan skup podrške studentskom pokretu u organizaciji formalnih i neformalnih organizacija koje podržavaju studentski pokret. Skup je održan u “formatu otvorenog sajma” i na njemu se nisu obraćali govornici.
Povod za održavanje skupa je obilježavanje prve godišnjice organizovane podrške srpske IT zajednice studentskom pokretu.
U okviru skupa organizovanim pod nazivom “Zajedno uz studente”, postavljeni su štandovi zborova građana, aktivista, a svoj štand postavili su i studenti koji su predvodili antivladine proteste u Srbiji u posljednjih više od godinu dana, prenosi RSE.
Okupljeni su u 11.52 održali akciju 16-minutne tišine za žrtve pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Na svom štandu, studenti su organizovali prikupljanje potpisa za zahtjev da se u Srbiji raspišu vanredni parlamentarni izbori.
Sa tim zahtjevom, studenti koji su više mjeseci blokirali fakultete u gradovima širom Srbije, insistirajući na odgovornosti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, izašli su u maju 2025.
Izbori bi, prema najavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, trebalo da budu održani tokom ove godine. On je tokom prethodnih nekoliko mjeseci više puta mijenjao stav o održavanju vanrednih izbora i pomjerao mogući rok kada bi oni mogli biti raspisani.
Skup podrške studentima u Beogradu održan je u vrijeme kada je jedan broj studenata u Novom Sadu ušao u bojkot nastave zbog dešavanja na Filozofskom fakultetu u tom gradu, nakon što je vanrednoj profesorki Filozofskog fakulteta Jeleni Kleut uručeno rješenje o prestanku radnog odnosa čime je i formalno ostala bez posla.
Tome je prethodila odluka Senata Univerziteta u Novom Sadu da ona ne bude izabrana u zvanje redovne profesorke. Kleut se žalila tu na odluku, ali je prošireni sastav Senata odbio njen prigovor.
Policija je 21. januara izbacila studente sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, koji su se tamo okupili protestujući protiv odluke Senata Univerziteta da Jelena Kleut ne bude izabrana u zvanje redovnog profesora. Studenti i građani su optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile, što policija negira.

U Beogradu održan skup podrške studentima

Fenomen virdžina na Balkanu je decenijama istraživan kao etnološki kuriozitet ili istorijska nužnost, ali u tekstu Dušana Jankovića i izvedbi Marte Ćeranić, on postaje duboko intimna, univerzalna priča o potiskivanju sopstvenog identiteta. Radi se o monodrami ,,Virdžina“, koja je posljednji put izvedena 22. januara, u sali Dodesta KIC-a ,,Budo Tomović“.
Kroz intimnu ispovijest, predstava demistifikuje fenomen virdžine i izvodi ga iz etnografskog okvira u univerzalnu priču o potisnutim željama, porodičnim pritiscima i tihom poricanju koje se prenosi s generacije na generaciju.
U svojoj prvoj monodrami, koju u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/zene-imaju-aktivnu-ulogu-u-sprovodenju-patrijarhata">Pobjedu,</a>opisuje kao najtežu pozorišnu formu, Ćeranić ne igra muškarca, već ženu kojoj je identitet nametnut prije nego što je uspjela da spozna sebe. Kroz razgovor o „neizgovorenom“, patrijarhalnim obrascima koji i dalje pulsiraju u savremenom crnogorskom društvu i važnosti pronalaženja mjere, glumica nas vodi iza kulisa uloge koja je od nje zahtijevala apsolutnu unutrašnju transformaciju.
Lik virdžine je biće kojem je društvo nametnulo identitet i ulogu prije nego što je uopšte mogla da spozna sebe. Koliko je za Vas, kao glumicu, bilo izazovno da u sebi pronađete taj prostor potisnute ženstvenosti i kako ste gradili lik koji mora da ,,ubije“ sopstvenu autentičnost da bi ispunio očekivanja zajednice?
ĆERANIĆ: Prvo je bio veliki izazov to što igram monodramu, prvi put. Smatram da je monodrama najteža forma u pozorištu. Suština je da, kao i u životu, tako i na sceni na kraju imate jedino sebe i možete se osloniti jedino na sebe. Nema nikog drugog, niti će se pojaviti neko ko će vam pomoći ako nešto krene kako ne treba. U tom smislu ova forma kao i sama tema jesu ono što moramo da riješimo sa sobom.
Kada je konkretno virdžina u pitanju, tu se ne radi samo o potiskivanju ženstvenosti. To je onaj posljednji sloj uloge koji se vidi na prvi pogled, nije nevažan ali nije presudan, jer ja ne igram muškarca. Ja igram ženu koju su drugi proglasili muškarcem. To je najveći trik ove teme, jer ljudi očekuju da vide muškarca iako znaju kada su kupili kartu šta je i ko je virdžina. Moja virdžina je sve ono naše potisnuto, sve želje i potrebe koje smo od rođenja potiskivali ili maskirali da bi bili prihvatljivi nekom drugom. Za ovih mojih 40 godina života i sama sam često mislila da sam neke stvari prihvatila i prevazišla, kad ono međutim! Sačekaju me nakon nekog vremena opet, pa vidim da nijesam. I eto, odatle dolazi ova monodrama, iz prihvatanja sebe, drugih, sebe u tuđim očima, svojih potreba, želja, ljubavi i života.
Spomenuli ste u ranijem intervjuu da ste gradili lik virdžine „apsolutno iznutra“ i bez klasičnih pozorišnih pomagala, te da ne igrate muškarca nego samu virdžinu. Na koji način ste radili na toj unutrašnjoj transformaciji i koliko je bilo zahtjevno?
ĆERANIĆ: Bilo je super zahtjevno i u nekim trenucima teško. Kao i sve u životu – najteže, a najljepše je naći mjeru. Mjera je sve. Jedino čime sam se vodila i jedino što je važno jeste da dok gledate da to sa mnom i proživite. Da mi vjerujete i da vas takne. Za to treba imati osjećaj za mjeru, da nije ničega previše a da je dovoljno. Životno iskustvo koje sada imam mi je značajno pomoglo da razumijem neke situacije i pojave. Sigurna sam da sam ranije počela da radim na ovoj ulozi da to ne bi bilo to. Prosto nekim stvarima treba vrijeme. Sada potpuno sigurno stojim iza toga što sam uradila, to je to.
U opisu predstave se navodi da monodrama istražuje ,,neizgovoreno“ i ono što se krije u sjenkama muške odjeće. Koji su najteži unutrašnji monolozi koje Vaša junakinja vodi sa sobom, a koje društvo onog vremena (a možda ni današnjeg) nije željelo ili smjelo da čuje?
ĆERANIĆ: Specifičan je taj naš odnos prema roditeljima. Taj odnos u kojem oni griješe iz potrebe da zadovolje potrebu ,,sela“ a onda htjeli vi to ili ne uvlače i vas u situaciju da cijeli jedan život prođe, a da ne izgovorite da su pogriješili. Iz poštovanja im ne govorite da griješe, a vidite i znate da griješe. Živite pogrešno, a ćutite jer će se uvrijediti ako im kažete da uviđate da griješe. To guši i razbolijeva. I pojedinca i porodicu i društvo. I to nije poštovanje a nametalo nam se da jeste. Znači poštovanje nije uslovno rečeno ,,gušenje“ drugog, već sloboda i ljubav.
U „Virdžini“ se bavite posljedicama patrijarhalnog poretka koji je u određenom istorijskom trenutku u Crnoj Gori ženama nametao tuđe odluke o identitetu i tijelu - koliko mislite da se taj obrazac danas promijenio i gdje patrijarhat i dalje najupornije opstaje u savremenom crnogorskom društvu?
ĆERANIĆ: Mislim da patrijarhat opstaje i da je vrlo aktuelan, nažalost. Međutim, mislim da i žene imaju vrlo aktivnu ulogu u sprovođenju istog - nekad potpuno svjesno, nekada ne. Isto tako mislim da je poricanje svega ovoga i bježanje u krajnost apsolutnog feminizma zapravo nešto slično periodu o kom govorimo, samo druga krajnost. Tako, opet dolazim do zaključka da u svemu i za sve treba imati mjeru. Na kraju, poruka i moja želja za savremeno crnogorsko društvo jeste da budu i žive hrabro, punim plućima i cijelim svojim bićem ono što stvarno jesu bez straha od tuđih očekivanja… Jer očekivanja jesu neprijatelj iskustva.
<h3>Virdžina je sama po sebi filozofija</h3>
Publika na Balkanu fenomen virdžina često posmatra kroz prizmu etnologije ili istorijske nužnosti. Međutim, tekst Dušana Jankovića teži dekonstrukciji te slike. Na koji način Vaša monodrama „izvodi“ virdžinu iz okvira društvenog fenomena i pretvara je u živu, intimnu ispovijest žene od krvi i mesa?
ĆERANIĆ: Tako što nema nikakve mistifikacije događaja ili situacija. Posebno su ljudima s ovih prostora bliske situacije i replike koje mogu da čuju. Sigurna sam da svi koji su već gledali ovu predstavu makar jednom u životu su makar u prolazu čuli ili vidjeli nešto od ovoga. Tema je već toliko velika i slojevita da bi bila šteta dodatno opterećivati publiku nekim umjetničarenjem i filozofiranjem. Virdžina sama po sebi je već cijela jedna filozofija. Pogrešna, ali naša.

Ćeranić: Žene imaju aktivnu ulogu u sprovođenju patrijarhata

U požaru u hotelu u gradu Lahoru na istoku Pakistana danas je poginulo najmanje troje, a povrijeđeno najmanje osmoro ljudi, saopštili su zvaničnici spasilačke službe.
Hotel je evakuisan i požar je u međuvremenu ugašen, saopštila je služba za vanredne situacije Pendžaba.
Vatrogasci istražuju da li je uzrok curenje gasa, a upravnica oblasti Pendžab Marjam Navaz Šarif napisala je na Iksu (X) da lično prati situaciju nakon incidenta u gradskom naselju Gulberg.
U gradu Karači na jugu Pakistana je prošle nedjelje u tržnom centru izbio veliki požar, u kom je poginula 71 osoba.

Požar u hotelu u Pakistanu, najmanje troje poginulih

Poslanik i funkcioner Evropskog saveza, Boris Mugoša, pružio je javnu podršku bivšoj generalnoj direktorici Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjani Pajković.
Mugoša je, u objavi na društvenoj mreži Instagram, poručio da je Pajković, sa kojom je, kako je naveo, imao izuzetno kvalitetnu profesionalnu saradnju, izložena ozbiljnim pokušajima diskreditacije i gruboj zloupotrebi prava na privatnost.
– Pozivam nadležne institucije da hitno reaguju, kako bi se poslala jasna poruka da je kršenje privatnosti nedopustivo i zakonom kažnjivo – naveo je Mugoša.
On je istakao da je zaštita privatnosti i dostojanstva pojedinca, posebno u situacijama javnog linča i targetiranja, osnovna obaveza države i institucija sistema.

Mugoša: Pajković izložena ozbiljnoj diskreditaciji i zloupotrebi privatnosti

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Informativna emisija "24 sata": Gost Srđan Milivojević

Tagovi

U Beogradu održan skup podrške studentima

Ćeranić: Žene imaju aktivnu ulogu u sprovođenju patrijarhata

Požar u hotelu u Pakistanu, najmanje troje poginulih

Mugoša: Pajković izložena ozbiljnoj diskreditaciji i zloupotrebi privatnosti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO