Predsjednik Slovačke Peter Pelegrini boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića. Pelegrinija je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, dočekao Milatović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530110512_c3a37dc022245774288b21249c88173cecd9d07ec4a994aa43ca897041211a57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530110512_c3a37dc022245774288b21249c88173cecd9d07ec4a994aa43ca897041211a57" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pelegrini i Milatović"><figcaption>Pelegrini i Milatović(Photo: Kabinet predsjendika Crne Gore)</figcaption></figure>  - Nakon upisivanja u knjigu gostiju, sastanka dva zvaničnika i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posadiće drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530110512_4dc83b4a8cf6d987a688990caf3cbf5d1b6d482ff431a2d860a3a3c6c333aa6c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530110512_4dc83b4a8cf6d987a688990caf3cbf5d1b6d482ff431a2d860a3a3c6c333aa6c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pelegrini i Milatović"><figcaption>Pelegrini i Milatović(Photo: Kabinet predsjendika Crne Gore)</figcaption></figure>  Kako je istaknuto, posjeta predsjednika Slovačke predstavlja snažan podsticaj daljem unapređenju međudržavnih odnosa, ali i nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ9tMjCuiFbY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FOTO/VIDEO: Milatović dočekao Pelegrinija na Cetinju

Predsjednik Slovačke Peter Pelegrini boraviće danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da će Pelegrini biti dočekan u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti.
Ističe se da je posjeta Pelegrinija snažan podsticaj unapređenju međudržavnih odnosa, ali i nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Milatović i Pelegrini otvoriće biznis forum na kojem će učestvovati crnogorski i slovački privrednici.
Navodi se da će Pelegrini položiti vijenac na Spomenik Partizanu-borcu na brdu Gorica.

Predsjednik Slovačke u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića. Ovo je prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije našoj zemlji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Predsjednicu Sandu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Milatović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnEcSNAa7YI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Nakon upisivanja u knjigu gostiju, razgovora dvoje zvaničnika i sastanka dvije delegacije, predsjednici će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - najavljeno je iz Kabineta predsjednika Milatovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Kako su naveli, posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Takođe, posjeta predsjednice Sandu snažan je signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - poručuju iz Milatovićevog kabineta.

Sandu dočekana na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Crna Gora gleda na Kraljevinu Španiju kao na istinskog prijatelja i duboko smo zahvalni na kontinuiranoj podršci koju nam vaša zemlja pruža na našem evropskom putu, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u Madridu, u sklopu zvanične posjete Španiji. Mandić je u zvaničnoj posjeti Španiji na poziv predsjednice Kongresa poslanika Španije Fransine Ljuk Armengol Sosias, povodom čega je upriličen i svečani prijem predsjednika Mandića u ovom visokom domu. On se upisao u zlatnu knjigu ovog parlamenta, nakon čega je uslijedio i sastanak u prisustvu članova delegacija.&nbsp; Mandić je na sastanku istakao da Crna Gora i Kraljevina Španija njeguju veoma stabilne i prijateljske odnose, a da su u prethodnom periodu otvorene brojne nove perspektive njihovog razvoja zahvaljujući snaženju političkog dijaloga na najvišem nivou.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428150420_4f39243b5a409c03d5eda31ab79997816bbb25a7ed546503b3fd84d218dcc8f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428150420_4f39243b5a409c03d5eda31ab79997816bbb25a7ed546503b3fd84d218dcc8f6" data-rendition-name="original" width="2100" height="1400" loading="lazy" alt="Mandić"> </figure>  Predsjednik Skupštine je dodao da dvije zemlje imaju brojne oblasti od zajedničkog interesa, od kojih je onaj ključni ekonomija, gdje je posebno istakao važnost saradnje u oblasti turizma. - Crna Gora je, kao i Španija, mediteranska zemlja koju je Bog blagoslovio sa šarenilom prirodnih ljepota i kao takva ona predstavlja dragulj Balkana i naš je cilj da ona postane turistički centar našeg regiona - zaključio je Mandić. Kako je saopšteno iz Skupštine, predsjednica Kongresa poslanika Španije Fransina Armengol istakla je da joj je izuzetna čast što ima priliku da bude domaćin Mandiću i što se na ovaj način ponovo uspostavljaju veze dvije zemlje na najvišem nivou. Ona je dodala da je ovo prva zvanična posjeta visokog državnika Crne Gore Kraljevini Španiji u proteklih 20 godina. - Put kojim idete je veoma dobar, zato moram da naglasim snažnu podršku Španije. Želimo da radimo sa vama jer je jako važno da Crna Gora pristupi EU. Tu smo da damo najbolje od sebe da vam pomognemo da ispunite vaš cilj - a to je članstvo do 2028. godine - poručila je Armengol. Ona je dodala da cijela Evropa vidi veliki napredak koji Crna Gora čini u proteklih par godina, ističući tu ulogu predsjednika Mandića, te da će Španija nastaviti da bude oslonac i podrška našoj zemlji kada je u pitanju proces pristupanja EU.

Mandić u Madridu: Španija naš istinski prijatelj

Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis boraviće danas u radnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da Hristodulidis dolazi u Crnu Goru uoči predsjedavanja Kipra Savjetu Evropske unije (EU) u prvoj polovini naredne godine.
Navodi se da je posjeta Hristodulidisa potvrda odličnih, prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom.
- Posjeta kiparskog predsjednika predstavlja i nastavak snažne diplomatske aktivnosti Milatovića na putu Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine - kaže se u saopštenju.

Hristodulidis danas u Crnoj Gori

Premijer Milojko Spajić boraviće od sjutra do srijede u zvaničnoj posjeti Italiji, na poziv predsjednice Savjeta ministara te dražve Đorđe Meloni. 
 
U predlogu platforme za posjetu navodi se da će se, osim sa Meloni, Spajić sastati i sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom i predsjednikom Predstavničkog doma Lorencem Fontanom. 
 
Dodaje se da će Spajić razgovarati i sa potpredsjednikom Vlade Italije i šefom italijanske diplomatije Antoniom Tajanijem, kao i sa predstavnicima kompanije Terna. 
 
- Sastanci s italijanskim kolegama će biti prilika da se izrazi zahvalnost na podršci koju Italija nedvosmisleno pruža razvoju Crne Gore - navodi se u predlogu platforme. 
 
Kako je najavljeno, Spajić će posebno istaći značaj evropske integracije, predanost NATO-u i zapadnim partnerima, posebno u kontekstu strateški važnog regiona Zapadnog Balkana. 
 
- Posjeta predstavlja i dobru priliku za predstavljanje rezultata koje je Crna Gora postigla u proteklom periodu, a koji proističu iz ispunjavanja obaveza iz evropske agende - dodaje se u platformi. 
 
Ističe se da će posjeta biti prilika i za dinamiziranje ekonomske saradnje u oblastima koje su definisane kao obostrano korisne. 
 
- S obzirom na to da je jedna od najuspješnijih italijanskih investicija realizovana kroz izgradnju elektro-energetske kabala, sastanak s predstavnicima Terne će biti prilika da se precizira jačanje saradnje kroz nove investicije i projekte - piše u platformi. 
 
Dodaje se da će posjeta Spajića ltaliji predstavljati odličnu priliku za potvrdu već odličnih odnosa dvije države, te da će pokazati i spremnost za nastavkom i unapređenjem saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. 
 
- ltalija je saveznik i prijatelj Crne Gore u okviru NATO-a i zagovornik evropske ideje, pa će posjeta biti dodatna prilika da se ukaže na značaj podrške u realizaciji vanjskopolitičkih prioriteta - zaključuje se u platformi.

Spajić od sjutra u posjeti Italiji

Premijer Milojko Spajić će, na poziv predsjednice Savjeta ministara Italije Đorđe Meloni, boraviti u zvaničnoj posjeti toj zemlji od 14. do 16. aprila.
U platformi o posjeti Spajića Italiji navodi se da dvije zemlje grade sadržajno prijateljstvo na bilateralnom planu, saveznička saradnju u okviru NATO-a, dok je Italija jedan od najznačajnijih promotera politike proširenja, budući da se zalaže za potrebu što skorijeg integrisanja Crne Gore i ostalih zemalja Zapadnog Balkana u EU. Italija je i inicijator formiranja Grupe „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Najavljeno je da će premijer, pored susreta sa Meloni, imati sastanke sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom i predsjednikom Predstavničkog doma Lorencom Fontanom.&nbsp;
Spajića će, takođe, ugostiti jedan od najznačajnijih zagovornika politike proširenja, potpredsjednik Vlade i šef italijanske diplomatije Antonio Tajani, a razgovaraće i sa predstavnicima kompanije Terna.&nbsp;
- Sastanci s italijanskim kolegama će biti prilika da se izrazi zahvalnost na podršci koju Italija nedvosmisleno pruža razvojnom putu Crne Gore. Premijer Spajić će posebno istaći značaj evropske integracije, predanost NATO-u i zapadnim partnerima, posebno u kontekstu strateški važnog regiona Zapadnog Balkana - navedeno je u Vladinom dokumentu.
Istaknuto je da je posjeta predstavlja i dobru priliku za predstavljanje rezultata koje je Crna Gora postigla u proteklom periodu, a koji proističu iz ispunjavanja obaveza iz evropske agende.
Posjeta će, dodaje se u dokumentu, biti prilika za dinamiziranje ekonomske saradnje u oblastima koje su definisane kao posebno korisne.
- S obzirom na to da je jedna od najuspješnijih italijanskih investicija realizovana kroz izgradnju elektro-energetskog kabla, sastanak s predstavnicima Terne će biti prilika da se precizira jačanje saradnje kroz nove investicije i projekte - apostrofirano je u platformi.
Iz Vlade kažu da posjeta Spajića Italiji predstavlja priliku za potvrdu "već odličnih odnosa dvije države", te da će pokazati i spremnost za nastavkom i unapređenjem saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.
- Italija je saveznik i prijatelj Crne Gore u okviru NATO-a i zagovornik evropske ideje, te će posjeta biti dodatna prilika da se ukaže na značaj podrške u realizaciji vanjskopolitičkih prioriteta. S obzirom na to da zvanični Rim aktivno podržava vanjskopolitički kurs Crne Gore, susret sa visokim italijanskim zvaničnicima će biti još jedna prilika da se konkretizuju aktivnosti za unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. Konačno, tokom ovih susreta će se afirmisati jasno opredjeljenje Vlade evropskom putu Crne Gore, ali i sagledati oblasti u kojima je moguće intenzivirati ekonomsku saradnju - navedeno je u dokumentu.
Pored Spajića, u crnogorskoj delegaciji u Italiji biće i Milena Šofranac Ljubojević, ambasadorka Crne Gore u Rimu; Branko Krvavac, šef kabineta predsjednika Vlade; Milica Perišić, savjetnica predsjednika Vlade za vanjske poslove; Milena Milović, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica, rukovoditeljka Službe za odnose s javnošću u Kabinetu predsjednika Vlade.

Spajić se u Italiji sastaje sa predstavnicima Terne: "Prilika da se precizira jačanje saradnje kroz nove investicije i projekte"

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović boraviće od 26. do 28. marta u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Milanovića će u Vili Gorica, uz najviše državne i vojne počasti, dočekati predsjednik Milatović, nakon čega će uslijediti razgovor dva predsjednika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost - najavljeno je iz Milatovićevog kabineta.
Odmah poslije konferencije za medije, dvojica predsjednika posadiće drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica.
Na kraju dana, Milatović će prirediti svečanu večeru u čast predsjednika Hrvatske.
Drugog dana posjete, dva predsjednika će održati sastanak sa Hrvatsko-crnogorskim poslovnim klubom, nakon čega će dva državnika položiti vijenac na Spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica.&nbsp;
Takođe, Milatović i Milanović će na Fakultetu političkih nauka (UCG) održati predavanje za studente na temu „Proširenje Evropske unije kao geopolitički imperativ".
- Zvanična posjeta predsjednika Milanovića Crnoj Gori, prilika je da se učvrste međudržavni odnosi u duhu prijateljstva, međusobnog poštovanja, saradnje i dobrosusjedstva. Takođe, predstojeća posjeta je nastavak snažnih diplomatskih aktivnosti predsjednika Milatovića, imajući u vidu da Hrvatska kao zemlja članica EU predstavlja važnog partnera u nastojanjima naše države da do 2028. godine postane punopravna članica EU - poručeno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milanović u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 10. i 11. marta u zvaničnoj posjeti Bugarskoj, na poziv predsjednika te države Rumena Radeva.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika, Milatović će biti dočekan uz najviše državne i vojne počasti na trgu Aleksandar Nevski u Sofiji, nakon čega će položiti cvijeće na Spomenik neznanom junaku. 
- U rezidenciji predsjednika Bugarske dva zvaničnika imaće tete-a- tete razgovor, nakon čega će uslijediti sastanak delegacija dvije države i izjave za javnost. Predsjednici Milatović i Radev prisustvovaće i potpisivanju Sporazuma o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog instituta za istraživanje Antarktika. U čast predsjednika Milatovića, predsjednik Radev će prirediti i svečanu večeru - navedeno je u najavi.
Milatović će se sastati i sa predsjednikom Vlade Bugarske Rosenom Željaskovim, kao i sa predsjednicom Narodne skupštine Natalijom Kiselovom.
U okviru posjete Bugarskoj, predsjednik Milatović obići će crnogorske vojnike u NATO bazi u Novom selu, 42 pripadnika Vojske Crne Gore koji učestvuju u sastavu multinacionalne borbene grupe pod komandom Italije. Riječ je o najvećem kontingentu crnogorskih vojnika izvan naše države. 
Povodom posjete predsjednika Milatovića biće organizovana počasna parada i pregled naoružanja i vozila. 
- U cilju jačanja ekonomske saradnje između Crne Gore i Bugarske, predsjednik Milatović će posjetiti i Trakijsku ekonomsku zonu - jednu od najvećih i najznačajnijih industrijskih i logističkih zona u toj zemlji, smještenu u blizini Plovdiva. Predstojeća posjeta predsjednika Milatovića Bugarskoj potvrda je odličnih i prijateljskih odnosa dvije države i prilika za jačanje podrške u kontekstu prioritetnog vanjskopolitičkog cilja naše zemlje- članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - zaključeno je u najavi iz Kabineta predsjednika.

Milatović u zvaničnoj posjeti Bugarskoj, imaće niz aktivnosti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uputio je poziv predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti za zvaničnu posjetu Crnoj Gori.
- Duboko vjerujući da je kontinuirani politički dijalog put do uspjeha, a u svijetlu konstruktivnih razgovora koji su vođeni u okviru Samita EU-Zapadni Balkan u decembru 2024. godine, izuzetno mi je zadovoljstvo da Vam uputim poziv da učinite zvaničnu posjetu Crnoj Gori - naveo je predsjednik države u pismu.
Milatović je u pismu ponovio posvećenost naše zemlje miru, stabilnosti i prosperitetu, kao i odlučnost u ostvarivanju cilja da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine.
- Uvjeren sam da bi naš susret predstavljao snažan podstrek za ambicioznu evropsku agendu Crne Gore, a ujedno i afirmaciju strateškog značaja politike proširenja na Zapadnom Balkanu - istakao je Milatović.
Dodatno, posjeta Crnoj Gori, kao predvodnici evropskih integracija u regionu, predstavljala bi, rekao je Milatović, nesumnjivu potvrdu pristupa zasnovanog na pojedinačnim zaslugama država kandidata i jasnu poruku da posvećenost reformama donosi konkretne benefite i ubrzava put ka Evropskoj uniji.
- Sa iščekivanjem uspješnog dijaloga i iskrenom željom da Vašom posjetom Crnoj Gori zajednički pružimo dodatni zamajac strateškom partnerstvu EU i Zapadnog Balkana, molim Vas primite izraze mog najvišeg uvažavanja i srdačne pozdrave - stoji u pismu predsjednika Milatovića.
Milatović se sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom sastao u decembru u Briselu na Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana.

Milatović pozvao Koštu u zvaničnu posjetu: Susret snažan podstrek evropskoj agendi Crne Gore

Dvije nadgrobne ploče, jedna sa krstom, druga sa polumjesecom, koje čuvaju predanje o Pavi i Ahmetu, dvoje ljudi ispred čije ljubavi se nije ispriječila vjera, već ih je povela u vječnost legendom koja se o njima prenosi „s koljena na koljeno“ i koja je 2015. godine proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom, u Pavinom Polju, kod Bijelog Polja, može pronaći samo putnik namjernik koji zna đe se tačno nalaze, jer su stećci zarasli u korov i travu i ne vide se. Ne ma ni staze do grobova, niti bilo kakvog obilježja. Crnogorski iseljenik, porijeklom iz Bijelog Polja, koji decenijama živi i radi u Australiji Murat Mušović, sa prezimenjak Miralemom Mušovićem, koji živi na Novom Zelandu, prije nekoliko dana zaputio se ka Pavinom i Ahmetovom grobu, a prizor koji su zatekli ih je šokirao. Prema predanju, Mušovići su potomci Pave i Ahmeta. Dvojica iseljenika ostali su zatečeni neshvatljivom nebrigom i nemarom o mjestu koje vijekovima nadahnjuje predanje o ljubavi dvoje ljudi koji su prevazišli vjerske prepreke i za sobom ostavili vrijedan legat koji bi trebalo da je putokaz i generacijama koje dolaze. Osim toga Pavino Polje je dobilo i ime upravo po Pavi, a tako ga je nazvao Ahmet za sjećanje na svoju rano umrlu suprugu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805090828_d6a8b04a4c1fedb60ca2b463f162f16cc60c2f5f4239ba65b268666be7cf3803.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250805090828_d6a8b04a4c1fedb60ca2b463f162f16cc60c2f5f4239ba65b268666be7cf3803" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UKRADENA KAPIJA: Murat Mušović šokiran nebrigom"><figcaption>UKRADENA KAPIJA: Murat Mušović šokiran nebrigom</figcaption></figure>  - Grobovi se nijesu vidjeli od trave i ako ne znaš gdje su sigurno bi ih prošao. Trava je toliko velika da se ni ograda ne primjećuje. Nevjerovatno je da je neko odnio i vrata od ograde. Murat je bio i prije dvije godine da obiđe Pavine i Ahmetove grobove i bilo je uređeno, pokošeno, moglo se prići. Ja sam bio prije devet godina i isto je bilo uređeno. Ne razumijemo što se sada dešava – kazao je za Portal ETV Miralem Mušović. O predanju o ljubavi Pave i Ahmeta napisano je stotine tekstova objavljenih u Crnoj Gori i regionu, pisane su publikacije, a brojne televizije su dolazile u Pavino Polje da sminaju emisije o toj legendi, među kojima je i američka Travel Čenel (Travel Chenel).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805090828_04ae7d08dd24de10c7902b94149b2a746df35562c4d078bfa50e0b7855425b3e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805090828_04ae7d08dd24de10c7902b94149b2a746df35562c4d078bfa50e0b7855425b3e" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Nema ni staze do grobova Pave i Ahmeta"><figcaption>Nema ni staze do grobova Pave i Ahmeta</figcaption></figure>  Istoričar Veselin Konjević napisao je knjigu o legendi o Pavi i Ahmetu – „Vraneška legenda“ u kojoj piše da se „prije oko tri i po vijeka, đevojka Pâva, kćerka vraneškog kneza Nikole Milikića, jedinica i ljepotica, udala za islamiziranog mještanina Ahmet-pašu Hasanbegovića“. - Mladi Hasanbegović se, nakon višegodišnjeg izbivanja iz svog rodnog kraja, vratio u Vraneš i zaljubio u Pâvu, koja je pristala da se uda za njega, pod uslovom da ne mijenja vjeru. Takođe, dogovorila se sa svojim izabranikom da sva muška đeca, koju eventualno budu imali u braku, budu islamske vjere, a ženska - hrišćanske, odnosno pravoslavne. Zaljubljeni paša je na to pristao, a Pâva mu je u miraz donijela imanje (polje pored rijeke Ljuboviđe). Pâva je, kako se vjeruje, u jednom bremenu rodila tri sina Muša, Hasana i Dauta, od kojih su nastala tri znamenita muslimanska bratstva - Mušovići, Hasanbegovići i Dautovići. Sinovi su, kazuje predanje, izuzetno voljeli majku, svake neđelje je vodili na konju, sa pozlaćenom opremom, u crkvu, đe su je ispred vrata sačekivali dok obavi crkveni obred. Pâva je umrla na drugom porođaju, rađajući žensko dijete, Anđeliju, ostavljajući amanet sinovima i mužu „da joj se ime ne zaboravi“. Ubrzo po rođenju, umrlo je i to žensko dijete koje je, shodno njihovom (predbračnom) dogovoru, trebalo biti pravoslavne vjere, i sahranjeno pored majke Pâve. Paša je, u znak velike ljubavi i poštovanja prema Pâvi, te posjede, koje je dobio od Pâve u miraz, prozvao - Pâvino Polje. Kada je Ahmet-paša umirao, ostavio je amanet da bude sahranjen pored Pâve. I danas, dvije kamene ploče, na jednoj u reljefu urezan krst, a na drugoj polumjesec koje se nalaze nedaleko od centra Pâvinog Polja, svjedočanstva su toj nesvakidašnjoj ljubavi. Nadgrobna ploča njihovog ženskog djeteta, na kojoj je, kako kazuju mještani, bila uklesana kolijevka, uništena je nepažnjom, kada je nakon Drugog svjetskog rata pravljen regionalni put Bijelo Polje - Pljevlja (preko Pâvinog Polja) – napisao je Konjević. U knjizi je istakao da je ključna poruka ovoga predanja „prihvatanje drugog i drugačijeg, bez namjere i želje da ga „udešavamo“ prema spostvenim afinitetima i nahođenjima“. Prema rješenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara Konjević je nosilac/čuvar vrijednosti ovog kulturnog dobra, a uz njega su to i Opština Bijelo Polje, stvaraoci koji pišu o ovom predanju, te članovi zajednice porijeklom iz Pavinog Polja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805090828_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250805090828_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Do prije nekoliko godina prostor oko stećaka Pave i Ahmeta bio je koliko-toliko uredan"><figcaption>Do prije nekoliko godina prostor oko stećaka Pave i Ahmeta bio je koliko-toliko uredan </figcaption></figure>

Grobovi Pave i Ahmeta zarasli u korov i travu

Uspjeh u prvoj fazi izborne reforme može biti pokretač daljih aktivnosti i zavisiće od volje većine, jer je opozicija posebno zainteresovana da reforme budu nastavljene, kazao je kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević.
On je za Pobjedu, upitan da prokomentariše dosadašnji rad i učinke, kao i dalje aktivnosti Odbora za izbornu reformu, rekao da po prirodi stvari usvojene izmjene obezbjeđuju bolju poziciju opozicije u svakom vremenu.
„To znači da su nam usvojena rješenja kao i ona koja nas očekuju u drugoj fazi potrebna za ravnopravan i fer izborni proces“, dodao je Rakočević.
Skupština Crne Gore je 25. jula usvojila više zakona koji su dio procesa sveobuhvatne izborne reforme, a čak 68 poslanika u crnogorskom parlamentu podržalo je izmjene izbornog zakonodavstva.
Usvojene su izmjene i dopune zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Na pitanje kada će Odbor nastaviti rad i da li će zadati rokovi biti ispoštovani, Rakočević je kazao da dalji posao mora krenuti već od jeseni.
On je ponovio da članove Odbora, predstavnike nevladinog sektora i akademske zajednice koji su uključeni u proces sveobuhvatne izborne reforme čeka obiman i važan posao.
„Ključne dalje reforme se moraju fokusirati na direktan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, otvorene liste, legalan i čist birački spisak, punu zaštitu biračkog prava, zaštitu biračkih prava osoba sa invaliditetom, zaštitu izbornih prava romske i drugih manjinskih zajednica“, istakao je Rakočević.
On smatra da su to samo neka od pitanja koja moraju biti prioritet dalje reforme.
Prema riječima Rakočevića, posredovanje ambasadora Evropske unije (EU) Johana Satlera i Delegacije EU bilo je od presudne važnosti za uspjeh tog procesa.
„Takođe, bez civilnog sektora i akademske zajednice, koji su jedan od najkvalitetnijih segmenata crnogorskog društva, ovaj uspjeh ne bi bio moguć“, poručio je Rakočević.

Rakočević: Usvojene izmjene obezbjeđuju bolju poziciju opozicije

Povodom Dana opštine Gusinje, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitku građankama i građanima ovog kraja, poželjevši im zdravlje, napredak i prosperitet.
- U ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime, upućujem svim građanima Gusinja najsrdačnije čestitke povodom Dana opštine - naveo je Mandić.
On je u poruci istakao prirodne ljepote Gusinja i njegov rastući značaj na mapi evropskog ekoturizma.
- Gusinje, smješteno u podnožju jednog od najimpozantnijih planinskih vijenaca ne samo Balkana, već i cijele Evrope, krase izuzetne prirodne ljepote koje predstavljaju značajan turistički potencijal. Sa zadovoljstvom svjedočimo da se vaša opština iz godine u godinu sve jasnije pozicionira na mapi ekoturizma Evrope, što je razlog za ponos svih nas u Crnoj Gori - poručio je predsjednik Skupštine.
Mandić je naglasio da je dalji razvoj infrastrukture od posebnog značaja kako za kvalitet života stanovnika, tako i za bolju pristupačnost turistima. Posebnu zahvalnost uputio je gusinjskim iseljenicima koji, kako je rekao, ostaju važan dio crnogorskog društva.
- Želim da istaknem i zahvalnost brojnim iseljenicima koji, iako daleko, održavaju čvrste veze sa svojim rodnim krajem. Crna Gora ih neće zaboraviti i nastavićemo da radimo na tome da oni ostanu važan dio naše zajednice i da im omogućimo pravo da postanu državljani naše zemlje – kazao je on.

Mandić čestitao Dan opštine Gusinje: Iseljenici ostaju važan dio naše zajednice

Muška seniorska reprezentacija Crne Gore poražena je od Francuske rezultatom 81:75 u prijateljskom meču odigranom u prepunoj dvorani Vendéspace, u okviru priprema za Evropsko prvenstvo 2025.
Utakmica je protekla u ritmu sa dosta oscilacija i rezultatskih preokreta, a izabranici selektora Boška Radovića pokazali su da mogu parirati i ekipama iz samog evropskog vrha. Iako je pobjeda na kraju pripala domaćinu, naša reprezentacija ostavila je veoma dobar utisak.
Francuska je bolje otvorila meč, brzo stigla do dvocifrene prednosti, ali su naši košarkaši odbili da se predaju. Nikola Vučević je dominirao pod košem i bio najefikasniji sa 19 poena, dok je Marko Simonović dodao 14. Igor Drobnjak (10 poena) i Đorđije Jovanović (9) unijeli su dodatnu energiju, a Crna Gora je u trećoj četvrtini stigla na samo dva poena zaostatka (57:55).
U nastavku je domaćin, predvođen raspoloženim Nadirom Hifijem i talentovanim Alexandreom Sarrom, ponovo preuzeo kontrolu i priveo utakmicu kraju.
Pored Vučevića i Simonovića, u strijelce su se upisali i Slavković (8) te Mihailović (7). Kod Francuza su najefikasniji bili Sarr (19) i Hifi (14), dok je Bilal Coulibaly dodao 10 poena.
<h2>Nastavak priprema</h2>
Reprezentacija se vraća u Bar, gdje nastavlja trenažni proces. Ekipi se u četvrtak priključuje Kyle Allman, a naredni test zakazan je za nedjelju, 10. avgusta, kada Crna Gora gostuje selekciji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Uprkos porazu, prikazana igra i energija protiv izuzetno kvalitetnog protivnika daju razloga za optimizam u nastavku priprema za EuroBasket 2025.

Poraz u Francuskoj, ali dobar utisak – Crna Gora pokazala potencijal u duelu sa domaćinom

Portal ETV ekskluzivno objavljuje dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Odmah uz Aleksića su i ministri poljoprivrede i kulture i medija Vladimir Joković i Tamara Vujović, koji imaju prosječnu ocjenu 1,66, a isto su ocijenjeni i ministri pomorstva i turizma Filip Radulović i Simonida Kordić. <h2>VRLO DOBRI I DOBRI&nbsp;</h2> Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4" data-rendition-name="original" width="1219" height="736" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! <h2>,,JEDINIČARI“</h2> Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović dobio je prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14" data-rendition-name="original" width="1884" height="373" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na kraju kolone ,jediničara“ je najgore ocijenjeni – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade (1,50).&nbsp; Da li će upravo ovi ,,jediničari“ biti prvi na listi za rekosntrukciju, ako Spajić uopšte bude smio da ide na rekonstrukciju?&nbsp; Prosječna ocjena, kako se vidi na tabeli, izvodila se iz parametara – postignuti rezultati, samostalnost, stvaralačka sposobnost, preduzimljivost, preciznost/savjesnost i kvalitet saradnje. Potpredsjednik Vlade Aleksić je najveći „jediničar“ u Vladi – za sve parametre ocjena mu je 1, osim za samostalnost – ocijenjen je najboljom ocjenom – 4, a odmah za njim je ministar Joković – koji je za samostalnost, takođe, dobio 4, ali je izvukao 2 za postignute rezultate. Ministarka Vujović ocijenjena je ocjenom 3 za preciznost/savjesnost, a ocjenu 2 dobila je za stvaralačku sposobnost i kvalitet saradnje. Ministar Šaranović dobio je jedan za parametre – samostalnost i kvalitet saradnje, dok je za postignute rezultate i stvaralačku sposobnost ocijenjen ocjenom – 3. Jedinicu iz „samostalnosti“ dobio je i ministar Krapović.&nbsp; Interesantno je da je, osim troje ministara iz Demokrata – Šaranović, Krapović i Vujović, za parametar samostalnost, jedan dobio i potpredsjednik Vlade Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića). <h2>,,STVARALAČKE SPOSOBNOSTI“</h2> Ocjene pokazuju i da po parametrima Vlade stvaralačku sposobnost, ma što značio taj parametar, ne posjeduju ministri Radunović, Đeka, Kordić i Joković, kao ni potpredsjednik Aleksić. Samo oni su dobili ocjenu – 1. Ministar Joković i potpredsjednik Aleksić jedini su koji su dobili jedinice i za parametar preciznost/savjesnost. Portal ETV objavio je 24. jula izvode iz dokumenta Vlade o ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, prema kojima su na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti. Nekoliko sati kasnije, dokument je inoviran, odnosno friziran, pa je objavljena tabela sa poboljšanim rejtingom za određene resore.&nbsp; Vlada je u tabelu naknadno ubacila i realizovane programe iz jula, stvarajući tako privid o većoj realizaciji vladinih obaveza nego što to zapravo jeste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73" data-rendition-name="original" width="1734" height="1000" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tako je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću saldo realizacije skočio sa 47 na 58 odsto, ministru zdravlja sa 20 na 40 odsto, dok je Ministarstvu energetike i rudarstva procenat uspješnosti porastao sa 14 na iznad 40 odsto. Ministar Šahmanović resor energetike preuzeo je tek u martu. Ministarstvo evropskih poslova je na tabeli koja nije frizirana bilo na visokih 83,3, a Ministarstvo prosvjete na 86,7 odsto. Ministarstvo vanjskih poslova imalo je realizaciju zadataka na nivou od 80 odsto, a prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave - 75 odsto.&nbsp; Bez rezultata su bili ministarstva dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja.

NAJBOLJE: Jakšić Stojanović i Gorčević; NAJGORI: Aleksić, za petama mu Joković, Vujović, Radulović i Kordić

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Ministarka u Luj Vitonu i Šanelu, sezona u minisu

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih &nbsp;poslova uputilo je protestnu notu crnogorskom Ministarstvu vanjskih &nbsp;poslova zbog znački koje je prije nekoliko dana predstavilo Ministarstvo &nbsp;odbrane Crne Gore, a koje su specijalno namijenjene posadi školskog &nbsp;broda "Jadran", saznaje nezvanično M portal. 

Ministarstvo &nbsp;odbrane i Vojska Crne Gore saopštili su da su značke izrađene "u znak &nbsp;poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima &nbsp;za našu državu", te da je "dizajn značke osmišljen je kako bi vizuelno &nbsp;izrazio identitet „Jadrana" i njegove posade.&nbsp;
U centralnom dijelu nalazi &nbsp;se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode &nbsp;i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je &nbsp;brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne &nbsp;Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim &nbsp;mornarskim motivom". 

M portal je poslao pitanja u vezi protestne note Hrvatske crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova i očekujemo njihov odgovor. 

Republika &nbsp;Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade &nbsp;Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića. 

Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. 

Posljednji &nbsp;u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je &nbsp;crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje &nbsp;obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo &nbsp;diplomatski predstavnik Crne Gore.

Tag: zvanicna-posjeta