Evropska unija “najoštrije osuđuje teroristički napad” počinjen u petak na vodovodnom kanalu Ibar-Lepenac u Zubinom Potoku na sjeveru Kosova- navodi u saopštenju odlazeći šef diplomatije EU Žozep Borelj.
- To je grozan čin sabotaže na kritičnoj civilnoj infrastrukturi Kosova, koja obezbjeđuje vodu za piće za značajan dio stanovništva Kosova i vitalna je komponenta kosovskog energetskog sistema - navodi Borelj.
On je izrazio solidarnost sa svima širom Kosova koji su pogođeni napadom i dodao da je to popodne prenio i premijeru Kosova Aljbinu Kurtiju.
- Krivična radnja počinjena u Zubinom Potoku mora biti istražena, a njeni počinioci privedeni pravdi. U tom pogledu, EU poziva sve zainteresovane strane da u potpunosti sarađuju sa kosovskim vlastima i nastaviće da pomno prati razvoj događaja - naveo je Borelj i dodao da je EU ponudila podršku kosovskim vlastima i da nastavlja da koordinira naredne korake sa relevantnim partnerima, među kojima je i KFOR.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Borelj: EU najoštrije osuđuje teroristički napad na sjeveru Kosova

Odlazeći visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj rekao je danas da napušta Brisel "s ogromnom frustracijom", jer nije uspio da zaustavi, kako je naveo, "masakr koji Izrael sprovodi nad Palestincima u Gazi".
- Odlazim iz Brisela s ogromnom, divovskom frustracijom, jer nismo bili sposobni da zaustavimo taj masakr - rekao je Borelj u razgovoru za španski nacionalni radio RNE, što je njegov posljednji intervjuu u ulozi šefa diplomatije Evropske unije.
Borelj, koji je prije nekoliko dana u Jordanu razgovarao s predstavnicima UN koji su zaduženi za humanitarnu pomoć kojima Izrael ne dopušta da dostave pomoć u Pojas Gaze, rekao je da je tada čuo "okrutne stvari", prenio je RTVE.
- Rekli su mi okrutne stvari. Na sjeveru Gaze je 250.000 ljudi koje smo prestali da pomažemo jer ne možemo da uđemo. Nivo bezbjednosti je tamo ispod nule. I šta će se dogoditi? Ti ljudi će umrijeti - rekao je Borelj.
Upozorio je da će Palestinci tamo umrijeti od gladi, bolesti i napuštenosti.
- Jedino što može da se napravi je da se izvrši pritisak na Izrael da dopusti ulazak humanitarne pomoći. Ali to se ne događa - rekao je Borelj.

Borelj: Odlazim iz Brisela sa divovskom frustracijom jer nismo bili sposobni da zaustavimo masakr u Gazi

Izrael nema izgovor za odbijanje primirja u Libanu o kojem su pregovarale SAD i Francuska, izjavio je visoki predstavnik Evrope unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.
- Nadajmo se da će danas Vlada (Benjamina) Netanjahua odobriti sporazum o prekidu vatre koji su predložile SAD i Francuska - rekao je Borelj na marginama sastanka Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja (G7) u blizini Rima.
Borelj je dodao da „nema više izgovora, nema više dodatnih zahtjeva“.
- Zaustavite ove borbe, prestanite da ubijate ljude i počnimo da razmišljamo o miru - rekao je on.
Izraelski bezbjednosni kabinet trebalo bi danas da donese odluku o prekidu vatre u ratu protiv libanskog pokreta Hezbolaha, dok su američke vlasti saopštile da su strane blizu postizanja dogovora.
- Izvršimo pritisak na Izrael da danas odobri prijedlog o prekidu vatre -rekao je Borelj, izražavajući zabrinutost jer je „čuo izjave ekstremističkih ministara u izraelskoj Vladi koji žele da nastave bombardovanje“.
Visoki predstavnik EU je dodao da je prekid vatre „apsolutno neophodan ako se želi povratak nekoliko stotina hiljada raseljenih ljudi“.
Borelj je izrazio žaljenje što je „cio južni Liban uništen“.
Kao podrška palestinskom Hamasu u Pojasu Gaze, libanski proiranski pokret Hezbolah je 8. oktobra 2023. otvorio front protiv Izraela, svakodnevno gađajući izraelsku teritoriju iz južnog Libana.
Ta neprijateljstva su se 23. septembra ove godine pretvorila u otvoreni rat sa intenzivnim izraelskim napadima, navodno samo protiv uporišta libanskog pokreta, ali ipak sa mnogo civinih žrtava.

Borelj: Izrael nema izgovor za odbijanje primirja u Libanu

Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj pozvao je danas, tokom posjete Bejrutu, da se izvrši pritisak i na izraelsku vladu i libanski Hezbolah da prihvate američki predlog o prekidu vatre. 
 
Borelj je, na konferenciji za novinare u Bejrutu, takođe pozvao i libanske lidere da izaberu predsjednika kako bi okončali dvogodišnji vakuum kad je riječ o vlasti u toj zemlji, prenosi Rojters. 
 
On je obećao 200 miliona eura za podršku libanskim oružanim snagama. 
 
Izrael je 1. oktobra pokrenuo, prema navodima izraelskih odbrambenih snaga, ograničenu i ciljanu kopnenu operaciju u južnom Libanu protiv Hezbolaha.

Borelj: Izvršiti pritisak na Izrael i Hezbolah da prihvate predlog SAD

Vlade zemalja članica Evropske unije (EU) ne mogu da biraju da li će izvršiti naloge za hapšenje koje je izdao Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu - kazao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj. 
 
MKS je u četvrtak izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i lidera Hamas Ibrahima el Masrija, zbog ratnih zločina u Pojasu Gaze i tokom napada u oktobru 2023. koji je izazvao izraelsku ofanzivu na palestinsku teritoriju. 
 
- Države koje su potpisale Rimsku konvenciju dužne su da sprovode odluku suda. Nije opciono - rekao je Borelj za Rojters tokom posjete Kipru, gdje je obišao radionice izraelskih i palestinskih mirovnih aktivista. 
 
Borelj je, kako prenosi Tanjug, dodao da takve iste obaveze imaju i zemlje koje su na putu pridruživanja EU. 
 
Sve zemlje članice EU su potpisnice osnivanja MKS-a, nazvanog Rimski statut, ali je nekoliko država kazalo da će ispuniti svoje obaveze po statutu ako je potrebno, dok je mađarski premijer Viktor Orban pozvao Netanjahua da posjeti tu državu. 
 
- Bilo bi veoma smiješno da oni koji su na putu pridruživanja imaju obavezu, koju sadašnje članice ne ispunjavaju - rekao Borelj. 
 
Komentarišući to što su Sjedinjene Američke Države odbacile odluku MKS-a i saopštenje Izraela u kome se navodi da je raspisivanje potjernica antisemtiski potez, Borelj je rekao da "svaki put kada se neko ne složi sa politikom izraelske vlade - optužen je za antisemitizam". 
 
- Imam pravo da kritikujem odluke izraelske vlade, bilo da je to gospodin Netanjahu ili neko drugi, a da nijesam optužen za antisemitizam. To nije prihvatljivo. To je dovoljno - rekao je Borelj, kojem ovog mjeseca ističe mandat šefa spoljne politike EU. 
 
U izraelskoj 13-mjesečnoj vojnoj kampanji u Gazi ubijeno je, prema palestinskim zvaničnicima, više od 44 hiljade Palestinaca, dok je raseljeno skoro svo stanovništvo te enklave. 
 
Izrael je započeo ofanzivu nakon napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra prošle godine kada je, prema izraelskih izvorima, ubijeno 1,2 hiljade ljudi, dok je više od 250 osoba uzeto za taoce. 
 
U svojoj odluci, sudije MKS-a su navele da je bilo razumnih osnova da se vjeruje da su Netanjahu i Galant odgovorni za djela koja uključujuju ubistva, progon i izazivanje gladi. 
 
Nalog za Masrijem, za koga Izrael tvrdi da je ubijen, raspisan je zbog optužbe za masovna ubistva tokom napada Hamasa u oktobru 2023. godine na jug Izraela.

Borelj: Članice EU moraju da postupaju po nalogu Međunarodnog krivičnog suda

Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu Evropske unije (EU) - izjavio je danas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj na 1.000. dan ruske invazije na Ukrajinu.
To je rekao nakon sastanka ministara odbrane EU održanog u Briselu, dodajući da je ruska nuklearna prijetnja neodgovorna.
- To nije prvi put da Rusi prijete nuklearnim zaoštravanjem, što je potpuno neodgovorno - istakao je Borelj.
Visoki predstavnik EU je prije sastanka kazao da bi Evropljani trebalo da slijede primjer SAD i da dozvole napade na teritoriju Rusije raketama dugog dometa, koje šalju ukrajinskim snagama.
- Nadam se da će sve države članice slijediti američku odluku. Uvjeren sam da će Evropljani slijediti primer SAD i odobriti Ukrajincima da koriste to oružje za borbu protiv Rusa unutar ruske teritorije - rekao je Borelj, koji je predsjedavao sastankom, njegovim posljednjim na kraju mandata na čelu evropske diplomatije.
Francuska je Ukrajincima isporučila rakete zemlja-vazduh srednjeg dometa Skalp, ne isključujući mogućnost da budu korišćene na ruskom tlu. Francuska, međutim, nikada nije potvrdila da li su takvi napadi već bili izvedeni, niti koliki je broj projektila dostavljenih Kijevu.
Berlin je, s druge strane, do sada odbijao da Kijevu isporuči rakete njemačke proizvodnje Taurus, dometa od 500 kilometara, iz straha od zaoštravanja sukoba sa Rusijom.
- Ništa se nije promijenilo u stavu Njemačke - rekao je danas ministar odbrane Boris Pistorijus po dolasku u Brisel.
Borelja, koji odlazi sa funkcije u decembru, će zamijeniti bivša premijerka Estonije Kaja Kalas.

Borelj: Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu EU

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izrazio je nadu da će se članice EU saglasiti da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije, prenosi Rojters.&nbsp;
- Ukrajina treba da bude u mogućnosti da koristi oružje koje smo joj dali, ne samo da zaustavi strijele, već i da pogodi strijelce - rekao je Borelj, prenosi Gardijan.&nbsp;
I dalje, kaže, vjeruje da je to ono što mora da se uradi.
- Siguran sam da ćemo još jednom razgovarati. Nadam se da će se zemlje članice saglasiti oko toga - dodao je Borelj.

Borelj: Članice EU da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije

Visoki predstavnik EU Žozep Borelj je ocijenio da će izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD imati "mnoge društvene, političke i geopolitičke posljedice koje će obilježiti razvoj svijeta i za naše unuke".
Borelj, koji odlazi s položaja čelnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, je u Evropskom parlamentu napomenuo da dolazak Trampa na čelo SAD „nije kraj svijeta, već početak jednog novog, drugačijeg svijeta“.
- Moramo se pripremiti za ono što može uslijediti - predočio je on, rekavši da se to mora učiniti „razložno, pažljivo i bez davanja utiska da smo paralisani kao jelen u noći pred automobilskim farovima“.
Borelj je istakao da partneri u EU moraju pokazati da nisu ni zastrašeni, ni podijeljeni, ali je dodao da „stvarnost pokazuje da to svakako jesu“ pošto kako je dodao Trampova pobjeda „nije dočekana isto u svim prijestonicama Unije“.
To će, po njegovim riječima, imati posljedice po odnose EU i SAD i najava američkih carina od 10 odsto na evropski uvoz će, kako je podvukao, bez sumnje ugroziti konkurentnost EU, dok će još mnogo veće dažbine na kineske proizvode kinesku robu onda preusmjeriti na Evropu.
Borelj je posebno istakao da Evropa mora finansijski i industrijski nadomijestiti najavljeno američko smanjivanje vojne i ekonomske podrške Kijevu.
Visoki predstavnik EU, koji je proteklih dana bio u posjeti Ukrajinu, je predočio da tamo „vojna situacija nije laka, velike su žrtve na obije strane“.
- Moramo izbjeći diplomatsko rješenje sukoba koje bi gurnulo u stranu Ukrajinu i uklonilo i nas. Sporazum između Trampovih Sjedinjenih Američkih država i Putinove Rusije, mimo Ukrajine i Evropske unije, s ciljem da se obustavi rat i odlože za kasnije politički razgovori, jeste ono što Ukrajina odbacuje, a i EU to mora odbiti - naveo je Borelj.
Čelnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU se takođe osvrnuo na rat u Gazi i rekao da će dolaskom Trampa u Bijelu kuću „sigurno biti više razumijevanja za ekspanzionističke težnje (izraelskog premijera Benjamina) Netanjahua, a manje sigurnosti za Palestince“.
I, kako je zaključio, „kad je riječ o Kini, vidjećemo za početak više trgovinskih problema, a svakako i ratoborniji stav kad su u pitanju krupna tehnološka i ekonomsko-trgovinska pitanja“.
 
&nbsp;

Borelj: Izbor Trampa će imati mnoge geopolitičke posljedice

Njemačka je odbila prijedlog visokog predstavnika Evropske unije (EU) za spoljnu politiku Džozefa Borelja da EU, zbog ratova u Gazi i Libanu, prekine politički dijalog s Izraelom. 
 
Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je danas da su uvijek za to da kanali dijaloga ostanu otvoreni, dodajući da se to odnosi i na Izrael, prenosi dpa. 
 
- Prekid dijaloga s Izraelom ne koristi ni ljudima koji pate u Pojasu Gaze, ni Hamasovim taocima, a isto tako ni ljudima u Izraelu koji su spremni na dijalog - navodi se u saopštenju njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. 
 
Iz Berlina je poručeno da Savjet o pridruživanju EU -Izrael stvara “prikladni okvir” da se s izraelskom vladom razgovara o pridržavanju načela humanitarnog međunarodnog prava. 
 
Borelj je predložio da države članice EU obustave politički dijalog s Izraelom zbog rata te države u Pojasu Gaze. 
 
Inicijativa, koja je predstavljena na sastanku ambasadora EU u srijedu, biće razmatrana na sastanku ministara vanjskih poslova u ponedjeljak u Briselu.

Njemačka odbila predlog Borelja za prekid političkog dijaloga sa Izraelom

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj razgovarao je danas u Briselu sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom o trenutnoj globalnoj političkoj situaciji uključujući rat u Ukrajini i poručio da bi trebalo zaustaviti rat na pravedan način za Ukrajince.
Borelj kome ističe mandat na mjestu šefa diplomatije EU zahvalio je Blinkenu na dosadašnjoj saradnji.
- Bili ste veoma dobar kolega i blizak prijatelj kojeg smo toliko puta pozivali u Savjet za spoljne poslove... Sjećam se prije ruskog rata u Ukrajini, koliko smo imali telefonskih poziva i sastanaka pokušavajući da izbjegnemo rat. U tome nismo uspjeli; sada bi trebalo da budemo u mogućnosti da zaustavimo rat na pravedan način za Ukrajince - istakao je Borelj, navodi se u saopštenju na sajtu EU, prenosi Tanjug.
Borelj je podsetio da je Blinken već pet puta imao sastanak u Savjetu za spoljne poslove, "mnogo više nego bilo koji drugi gost (osim Ukrajine)".&nbsp;
Takođe je američkom državnom sekretaru zahvalio na saradnji. &nbsp;

Borelj sa Blinkenom: Zaustaviti rat na pravedan način za Ukrajince

Jedno je sigurno, Stevan Katić neće biti gradonačelnik Herceg Novog, zato što nema dovoljno za većinu i mislim da se otvaraju vrijeme i prostor da Novi krene nekim novim putem - ocijenio je nosilac liste Demokratske partije socijalista (DPS) Dejan Stojadinović.
DPS je u Herceg Novom, prema sada dostupnim podacima, osvojio pet mandata, a taj rezultat je, cijeni Stojadinović, na nivou očekivanja.
- Pokazali smo da imamo stabilno biračko tijelo i da smo na nivou parlamentarnih izbora. Jedno je sigurno, Stevan Katić neće biti gradonačelnik Herceg Novog, zato što nema dovoljno za većinu i mislim da se otvaraju vrijeme i prostor da Novi krene nekim novim putem - rekao je on, a prenosti RTHN.
Stojadinović smatra da su Novljani imali šansu da daju više, ali su pokazali da je promjena definitivno potrebna.&nbsp;
Kad je riječ o partnerima ističe da počinju nekoliko velikih projekata, te da svi koji žele saradnju mogu biti partneri.

Stojadinović: Katić neće biti gradonačelnik

Nakon što su u štabu koalicije Za budućnost Nikšića pjevali četničke pjesme i razvili trobojku - pristalice ove političke frakcije su slavlje prenijele na ulice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413220452_02c46434bfd66b267c83412dfbeb7e022f1db6dcc4d44910b3cc2bef8338ed1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250413220452_02c46434bfd66b267c83412dfbeb7e022f1db6dcc4d44910b3cc2bef8338ed1c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1092" loading="lazy" alt="Slavlje ZBNK"> </figure>  Tako su ulice Nikšića večeras pune srpskih zastava, ali su tu i četničke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413230428_9480d76cfbcbce33a7bd39774b56e8d1f4f3507bac02d6e2f94cd386cbdf89c1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250413230428_9480d76cfbcbce33a7bd39774b56e8d1f4f3507bac02d6e2f94cd386cbdf89c1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Četnička zastava "> </figure>  Lista prosrpske Za budućnost Nikšića, čiji je nosilac aktuelni gradonačelnik Marko Kovačević osvojila je, prema posljednjim preliminarnim podacima 15 mandata. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fu-stabu-zbnk-vec-slave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> DPS je osvojio 16, PES pet, Demokrate tri, a Evropski savez dva. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpodaci-demokrata-dps-32-08-zbnk-32-56-dcg-7-47-pes-9-74&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slavlje pristalica ZBNK: Trobojke iz štaba preselili na ulice, tu su i četničke zastave

URA je osvojila jedan mandat na izborima u Herceg Novom, a nosilac njihove liste Nikola Radman poručio je da su i više nego zadovoljni.
- Bila je velika konkrencija zbog većeg broja lokalnih lista - rekao je on.
Dodao je da je URA imala dobru saradnju sa partijama koje su do sad bile u vlasti.&nbsp;

URA osvojila mandat, Radman: Zadovoljni smo

Prema nezvaničnim podacima Demokrata na osnovu 90,02 odsto prebrojanih glasova njihova lista osvojila je 12 mandata, Novska lista 10, Demokratska partija socijalista (DPS) i koalicija Za budućnost Herceg Novog (ZBHN) po pet, a Evropski savez jedan.
&nbsp;"Evropski savez – Najbolje što možeš -SD, SDP, LP i građani" osvojila je 3,36 odsto glasova (jedan mandat)
"URA - Drugačije - dr Dritan Abazović" 3,57 odsto (jedan mandat),&nbsp;
"Bokeški forum - naš Novi za našu Boku" 1,23 odsto (0 mandata)
"Za budućnost Herceg Novog i Boke (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora)" 12,62 odsto (pet mandata).
Lista "Stevan Katić – Znamo se po djelima" osvojila je 31,77 odsto glasova, (12 mandata)
"DPS - Herceg Novi – Grad kakav nam treba", 15,04 odsto (pet mandata),&nbsp;
"Herceg Novi na prvom mjestu – SNP Herceg Novi" 2,17 odsto (0 mandata)
Građanski pokret za Herceg Novi "Idemooo" 4,54 odsto (jedan mandat)&nbsp;
"Novska lista – Naš grad, naš brod" 25,71 odsto glasova (10 mandata).
<h2>87.26 odsto uzorka</h2>
Prema nezvaničnim podacima Demokrata na osnovu 87,26 odsto prebrojanih glasova Evropski savez u Herceg Novom osvojio je jedan mandat,&nbsp;
"Evropski savez – Najbolje što možeš -SD, SDP, LP i građani" osvojila je 3,40 odsto glasova (jedan mandat)
&nbsp;"URA - Drugačije - dr Dritan Abazović" 3,62 odsto (jedan mandat),&nbsp;
"Bokeški forum - naš Novi za našu Boku" 1,24 odsto (0 mandata)
&nbsp;"Za budućnost Herceg Novog i Boke (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora)" 12,65 odsto (pet mandata).
Lista "Stevan Katić – Znamo se po djelima" osvojila je 31,83 odsto glasova, (12 mandata)
&nbsp;"DPS - Herceg Novi – Grad kakav nam treba", 14,96 odsto (pet mandata)&nbsp;
"Herceg Novi na prvom mjestu – SNP Herceg Novi" 2,18 odsto (0 mandata)
Građanski pokret za Herceg Novi "Idemooo" 4,52 odsto ( jedan mandat),&nbsp;
"Novska lista – Naš grad, naš brod" 25,59 odsto glasova (10 mandata).
<h2>80 odsto obrađenih glasova</h2>
Demokrate - 29,7% - 11 mandata
Novska lista - 25,3% - 10 mandata
Demokratska partija socijalista - 15% - šest mandata
Za budućnost Herceg Novog i Boke - 12% - pet mandata
“Idemooo” - 4,6% - jedan mandat
Građanski pokret URA - 3,5% - jedan mandat
Evropski savez - 3,3% - jedan mandat
Socijalistička narodna partija - 2,2% - jedan mandat
Bokeški forum - 1,3% odsto
20.00 - U Herceg Novom još nijesu zatvorena sva birališta. Kako je ranije saopšteno - na biračkom mjestu Topla šest glasanje će trajati do 21.40 sati jer se sa otvaranjem kasnilo zbog tehničkih problema.
19.11 - Demokrate su saopštile da je u Herceg Novom do 19 sati glasalo &nbsp;&nbsp;49.20 odsto građana.
18.30 - Prema podacima Opštinske izborne komisije, u Herceg Novom je do 18 sati glasalo 45.33 odsto građana.
18.09 - Demokrate su saopštile da je do 18 sati u Herceg Novom glasalo 45,11 odsto birača. 
&nbsp;
16.11 - Iz Demokratske Crne Gore je saopšteno da je izlaznost na izborima u Herceg Novom do 16 sati 38.11 odsto. 
 
15:33 - U Herceg Novom do 15 sati pravo glasa iskoristilo je 35,46 odsto upisanih birača, saopštio je OIK.
14:15 - Izlaznost na lokalnim izborima u Herceg Novom, do 14 sati, prem apodacima koje su saopštile Demokrate, je &nbsp;28,8 odsto upisanih birača
12:58 - Na biračkom mjestu Topla 6 u Herceg Novom večeras će glasanje trajati do 21 sat i 40 minuta, zbog kašnjenja u otvaranju , kazao je agenciji MINA predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Dejan Radonić. 
 
Do 12 sati, prema podacima OIK-a, biračko pravo iskoristilo je 21,9 odsto upisanih birača. 
 
12:14 - Prema podacima koje su saopštile Demokrate, na lokalnim izborima u Herceg Novom do 12 časova &nbsp;glasalo je 21,55%.upisanih birača.
10:23 - Na loklanim izborima u Herceg Novom izlaznos do 10 sati je bila 9,37%, saop[tila je Demokrastka Crne Gore.
9:42 - Na lokalnim izborima u Herceg Novom do devet sati glasalo je 5,01 odsto upisanih birača, odnosno 1.283 građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). 
 
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić kazao je agenciji MINA da je na posljednjim parlamentarnim izborima 2023. godine izlaznost do devet sati bila 6,44 odsto. 
 
On je istakao da im do sada nijesu prijavljene nepravilnosti.
Birača mjesta su trebala biti otvorena u sedam sati, ali je na biračkom mjestu 29 Herceg Novi 2 bilo određenog kašnjenja.
- Počeli smo sa malim zakašnjenjem zbog izostanka jednog člana biračkog odbora, ali smo napokon uspješno počeli i ide sve po planu - naveo je Živko Krunić predsjednik biračkog odbora za Mediabiro..
Predsjednik OIK Herceg Novi Dejan Radonić rekao je ranije agenciji MINA da je na otvaranje biračkog mjesta Topla 6 kasnilo zbog tehničkih problema.
6:45 - U Herceg Novom danas na lokalnim izborima učestvuje devet lista, a pravo glasa ima 25.603 birača.
Birači glasaju na 47 biračkih mjesta. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati.
Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820.
Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju.
U Herceg Novom prva na glasačkom listiću je lista Evropskog saveza, na čijem je čelu Rajko Komnenić.
Na izborima u tom gradu učestvuju i liste Građanskog pokreta URA na čelu sa Nikolom Radmanom, Bokeškog foruma koju predvodi Milovan Baždar i koalicije Za budućnost Herceg Novog i Boke na čijem je čelu Ivan Otović.
U izbornoj trci je i lista “Stevan Katić – Znamo se po djelima”, zatim Demokratska partija socijalista čiju listu predvodi Dejan Stojadinović i Socijalistička narodna partija na čelu sa Milanom Jančićem.
Na izborima učestvuju i Građanski pokret za Herceg Novi čiju listu predvodi Olivera Doklestić i Novska lista na čelu sa Milošem Konjevićem.

Demokrate na 90 odsto uzorka: Naša lista osvojila 12 mandata, Novska 10, DPS i ZBHN po pet, Evropski savez i URA jedan...

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: zozep-borelj