Četvrto izdanje Festivala vjetra počinje ovog petka u Tivtu uz nastup mostarskog benda Zoster, najavili su organizatori Jedriličarski klub Delfin.
Ova tradicionalna tivatska proljetna fešta, kako se navodi u saopštenju, okupila je ove godine 75 partnera, koji donose 14 programa na osam lokacija, sa startom ovoga petka na gradskoj rivi Pine uz Zoster.
Ističu da će, u slučaju lošeg vremena, program biti održan u sali DTV Partizan Centra za kulturu Tivat.
Za zagrijavanje je zadužen poznati hercegnovski DJ BodziE, koji nastupa kao uvertira u koncert grupe Zoster.&nbsp;
- BodziE, jedan od najpoznatijih didžejeva u Crnoj Gori, član hercegnovske ekipe Groovy Castel Nuovo, a nastupao je na svim najvećim festivalima u regionu, razveselio i rasplesao mnogo ljudi. Njegov nastup na Pinama počinje u 20 sati - navodi se u saopštenju.
Zoster, kako ističu organizatori, ne treba posebno predstavljati, kad se sjetimo njihovih ritmova uz koje se bez greške pleše, uz tekstove koji sabiraju svijest u nesvjesti, prkos u propasti, smisao u kreaciji, govoreći o suludosti i ljepoti ovog čudnog svijeta ljudskog.&nbsp;
- Ako jesi i ako nisi naš „Sugrađanin“, dimila bura 25.aprila, ili „Ojužilo“, „Sve čega nema“ manji je problem kada „Čovjek želi da je ptica“. Možda naša misija jeste „Utopija“, ali dosta je „Ko je jamio, jamio“, jer od nas sve zavisi. „Čovjek zvani činjenica“ spasiće „Brod koji tone“. More ne mora, ali mi se u pamet moramo, da se ne bismo pitali „Kuda idu svi ti ljudi“. &nbsp;Mi smo „Imači kada“. Naše je „Srce uzavrelo“. U petak uz Zoster počinje četvrto izdanje Festivala vjetra - navodi se u saopštenju
Festival tradicionalno počinje posljednjeg aprilskog vikenda, jer je nedjelja rezervisana za Tivatsku regatu krstaša UNA Montenegro CUP, koja 27. aprila ima svoje jubilarno 20. izdanje.
- &nbsp;Prva velika morska fešta u godini, Tivatska regata koja se jedri na fantastičnoj ruti kroz akvatorijum Tivta i Perasta, i ove godine će okupiti bokeške krstaše, a očekuje i dolazak nekoliko međunarodnih ekipa. Regata se gotovo cijelom dužinom vidi sa tivastkih obala, a organizatori su za zainteresovanu publiku obezbijedili i brod koji će ponuditi perspektivu u samom regatnom polju. Prvi vikend Wind Festa donosi i Malu Tivatsku regatu Gadbois CUP za klase Optimist i ILCA, koja se jedri u subotu, 26.aprila od 11 sati - ističu organizatori.
Pod generalnim pokroviteljstvom Opštine Tivat, u partnerstvu sa Turističkom organizacijom Tivat i međunarodnom jedriličarskom fondacijom “Richard&amp;Frances Gadbois Foundation“, kao i uz podršku brojnih sponzora, program ovogodišnjeg Wind Festa pripremljen je u saradnji sa više lokalnih institucija i organizacija, nevladinih organizacija i sportskih društava, ali i partnerima poput Pomorskog fakulteta Kotor.
- Kao dokazana platforma za saradnju lokalnih snaga, moba u režiji Jedriličarskog kluba Delfin još jednom predstavlja Tivat kao grad dobre zabave, vjetrovitih ljubavnih susreta i inspirativnih inicijativa, koje će se nastaviti u danima vikenda do 24. aprila i velikog finala uz koncert Darka Rundeka i Ekipe na Ponti Seljanova. Program i ove godine objedinjuje sport, edukaciju, kulturu i zabavu, pozivajući nas da se zagledamo u more. Kao izvor života, inspiraciju, resurs za razvoj uz obavezu da naučimo da ga gazimo s poštovanjem. Vidimo se u petak u gradu dobrih vjetrova - poručili su organizatori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Festival vjetra počinje uz Zoster u petak u Tivtu, zatvara ga Darko Rundek i ekipa

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirana je 21 saobraćajna nezgoda, a osam osoba je povrijeđeno lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano 13 nezgoda, a u Baru dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana Danilovgradu, Kotoru, Tivtu, Budvi, Bijelom Polju i Šavniku.
Izdato je 430 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 60 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće danas i sjutra, 17. i 18. decembra, u Briselu na poziv predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte, gdje će učestvovati na Samitu EU - Zapadni Balkan sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, italijanskom premijerkom Đorđom Meloni i ostalim EU liderima, najavljeno je iz njegovog Kabineta.
Uoči Samita, kako je precizirano, Milatović će imati bilateralni sastanak sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom.&nbsp;
- Razgovor je prilika da se, na najvišem nivou, sagledaju naredni koraci evropske agende Crne Gore, kao i dinamika priprema za istorijski Samit EU - Zapadni Balkan koji će u junu 2026. godine biti održan u Crnoj Gori, a čiji će domaćin biti upravo Milatović - istaknuto je u saopštenju.
Samit, kao i važni sastanci sa liderima EU u Briselu koje će imati Milatović dolazi neposredno nakon što je Crna Gora privremeno zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja, čime je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja povećan na dvanaest.
- Predsjednik države će ukazati da je sada ključno da se postojeći zamah pretoči u fokusiran završni dio procesa, kroz jasne naredne korake, uključujući i pripremu Ugovora o pristupanju - navodi se u saopštenju.
Na Samitu će lideri EU i regiona razgovarati o jačanju strateškog partnerstva, Planu rasta, bezbjednosnoj i odbrambenoj saradnji, otpornosti na hibridne i sajber prijetnje, kao i zajedničkom odgovoru na izazove migracija i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Na kraju Samita biće usvojena i zajednička deklaracija.
- Na marginama Samita Milatović će imati susrete sa više evropskih lidera i predstavnika institucija EU, sa ciljem jačanja političke podrške za završnu fazu pregovora, koja se i u kontekstu snažne diplomatske ofanzive Milatovića prema Parizu, pokazala kao ključna - kazali su iz Kabineta predsjednika.

Milatović danas u Briselu sa evropskim liderima: Sada ključno da se zamah pretoči u fokusiran završni dio procesa

Kao jedan od rijetkih relikata preživjelih ljevičarskih živuljki koje ne simpatišu autoritarnu vlasti ma koje ideologije, uvijek sa osmjehom i avansnim simpatijama dočekam prvu vijest o nekoj narodnoj pobuni. Naravno u velikoj većini tih slučajeva veoma brzo slijedi razočarenje, ali ne treba gubiti nadu i nikada apriorno negativistički prilaziti izlivima volje naaaaaroda, jer ta pučina bira i vlast protiv koje se izliva. Vidio sam na televizijama &nbsp;i mirne i razložne izjave uljudnih i prijatnih ljudi iz Zete na temu „govna, pardon fekalije, u našem komšiluku“.
Pa šta ekološki anarhizam je uobičajen i u svijetu, jer i u mnogo demokratskijim i naprednijim društvima od našeg ekologija je česta žrtva imperativne vladavine profita. Ali veoma brzo na osnovu scenografija i statista u bekgraundu tih TV intervjua vidjelo se &nbsp;kuda to ide. Niko se nije obazirao ni na trenutak na izjave uglednih pravnika da referendum u Zeti nema moći da derogira važenje ranije donijetih zakona, državnih planova i ugovora. Ni činjenice da i u Bečićima ima prečistač ne mnogo udaljen od niza višespratnica, da u mnogim evropskim i svjetskim gradovima postoje takva postrojenja u samim kvartovima, ni da će taj prečistač &nbsp;spasiti i rijeku Moraču i Skadarsko jezero.
Analizirajući isključive i psihodelične nastupe njihovog lidera Kneževića zaključio sam da to nema veze sa anarhizmom. Ideolozi anarhizma su Prudon, Bakunjin, Kropotkin, Štirner i slični. &nbsp;Pipun i sljedbenici mogu pripadati samo najdesnijem kleronacionalističkom populizmu da ne kažem fašizmu. Čuš, svugdje može ali u Zetu ne može. Zeta Uber Alles. Čak Jagoš Bećirović, jedan od predstavnika Botuna je rekao da bi najviši poraz za crnogorsko društvo i demokratiju bila upotreba pendreka na mirni narod u Botunu, zbog izmještanja lokacije fekalnog prečistača. Ne moraš da brineš poštovani Jagoše, niz poraza crnogorskog društva i demokratije već se desio i to nasiljem policije nad Crnogorcima.
Prvi se desio na Belvederu na Cetinju i to takođe zbog izmještanja lokacije ustoličenja Joanikija Desantnog. Nismo imali namjeru da mi biramo mitropolita naddržavnoj i nadustavnoj Srpskoj crkvi, niti smo imali ništa protiv toga da ga ustoliče u Podgorici ili manastiru Đurđevi Stupovi, gdje ste čuvali vašega zločinačkog idola. Samo nismo htjeli taj događaj na našem najsvetijem mjestu u Cetinjskom manastiru. Čuvali su ga naoružani okorjeli kriminalci i bataljoni policije i na kraju je bio helikopterski desant.
Nas je demonstranata bilo više nego što vi u Zeti imate glasača pa smo u toku protesta tretirani pendrecima, gumenim mecima, „topovskim udarima“ i oblacima suzavca, nešto poput ove situacije u Pljevljima. I kako reče današnji Predsjednik Crne Gore na strateškom sastanku u var sobi „ Pa šta ako pogine deset Crnogoraca“. Dragi Jagoše, pa šta ako ti dobiješ koji pendrek po prknu. Ili su vaša srpska prkna nedodirljiva za policiju. Ili da te nabibere sprejom kao što su nabiberili naše intelektualce na mirnom protestu, bez obzira imaju li trideset ili osamdeset godina.
Anarhistička Kronšatatska buna koštala je Kronštatske mornare i građane hiljada života, a Oktobarska revolucija je došla na njihovim bajonetima. Nema anarhije bez pendreka.No vratimo se ekologiji. To je važna nauka i pokret u očuvanju naše prirodne sredine i veoma je složena. Ne zahtijeva samo očuvanje zemljišta, voda i vazduha, životinjskih i biljnih vrsta i ekosistema, nego se bori i protiv pretjeranog svjetlosnog zagađenja koje ometa noćne insekte i ptice u orjentaciji i teleskope u skeniranju svemira. Čak i protiv zvučnog zagađenja se bore.
Zašto ne bi uveli i borbu protiv političkog zagađenja i nekakve kolektore za tretman političkog otpada. Nama Crnogorcima je to jako bitno i jedina šansa za opstanak. Zašto? Zato što kod nas više Ustav ne važi niti je Ustavni sud funkcionalan. Bez obzira na Ustavne proklamacije i odredbe mi nismo više građanska država već prikrivena kolonija Srpskog Sveta, nismo demokratska država, nismo ni sekularna država zbog moćnog i brutalnog uticaja SC u našem političkom životu. Ne možemo više ni demokratski birati zbog ilegalnih Vučićevih desantnih glasačkih kohorti iz okruženja. Jedino što još važi iz Ustava je proklamacija o Crnoj Gori kao ekološkoj državi. Zato zagovaram da se ekologija počne baviti i političkim otpadom ne bismo li stvarno ušli u Evropu prije no se i ona raspadne. Ne mogu više ni pisati ni misliti jer sam u puš pauzi pročitao o strašnim posljedicama zagađenja u Pljevljima.
I ništa se ne preduzima nesretni Pljevljaci dišu i truju se ili bježe iz grada.
Možda ih Pipun pozove u Zetu da dahnu i da prisustvuju slavljeničkom koncertu Karleuše, kad se riješi Kolektora.

Ekološki anarhizam

Eurozona je, prema prvim preliminarnim procjenama, u trgovini robom sa ostatkom svijeta u oktobru zabilježila 18,4 milijarde eura suficita, približno isto kao u septembru, objavio je Eurostat.
&nbsp;Rezultat je povoljniji u odnosu na oktobar prošle godine kada je suficit iznosio 7,1 milijardu eura, dodaje se u izvještaju.
&nbsp;Vrijednost izvoza robe iz eurozone u ostatak svijeta u oktobru je iznosila 258 milijardi eura, što predstavlja rast jedan odsto međugodišnje, a uvoz je istovremeno pao 3,6 odsto međugodišnje na 239,6 milijardi eura, prenose Nezavisne novine.
&nbsp;Suficit u hemijskoj industriji pao je sa 28,5 milijardi eura u septembru na 18,4 milijarde eura u oktobru, ali poboljšanja u drugim sektorima pomogla su u održavanju ukupnog bilansa.
&nbsp;Evropska unija je u oktobru ove godine registrovala suficit od 14,7 milijardi eura u trgovini robom.
&nbsp;Vrijednost izvoza robe iz Evropske unije u ostatak svijeta u oktobru iznosila je 227,5 milijardi eura, 0,6 odsto manje nego u istom mjesecu lane, dok je vrijednost uvoza u EU pala 5,8 odsto međugodišnje na 212,8 milijardi eura.
&nbsp;Pored toga, vrijednost izvoza iz Evropske unije u Sjedinjene Američke Države, koji je u centru pažnje zbog carina američkog predsjdnika Donalda Trampa, pala je 14,7 odsto međugodišnje na 40,7 milijardu, EUR, a uvoz iz SAD porastao 4,4 odsto na 29,5 milijardi eura.
&nbsp;Kako proizilazi iz podataka, oktobarski suficit Evropske unije u trgovini sa SAD iznosi 11,2 milijarde eura.
&nbsp;Novi podaci će biti objavljeni 15. januara naredne godine, navodi se na veb stranici Eurostata.

Eurozona u oktobru zabilježila 18,4 milijarde eura suficita u trgovini robom

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu „Crnogorsko primorje“ Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka, obratili su se Odboru direktora sa zahtjevom da postupi po rješenju inspektorke rada koja je ustanovila da izvršni direktor Krsto Radović nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju, što su tvrdila i njih dvojica i taj stav „platili“ otkazima. Prethodno su se u dva navrata obratili predsjedniku Odbora direktora Zoranu Lakušiću koji im nije odgovorio. <h2>&nbsp;PONIŠTITI ODLUKE</h2> Rješenje Inspekcije rada potvrdilo je i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje je odbilo žalbu Lakušića. - Molimo vas da inicirate zakazivanje sjednice Odbora direktora na kojoj će biti prva tačka razmatranje rješenja Ministarstva rada i razrješenje Krsta Radovića sa mjesta izvršnog direktora. Druga tačka - odluka o naplati potraživanja svih plata i naknada isplaćenih Radoviću. Treća tačka - poništenje svih odluka koje je Radović donio uključujući odluke o prestanku radnog odnosa – zahtijevaju Ružičić i Ognjenović u dopisu dostavljenom Odboru direktora. Ocijenili su da je neophodno da Odbor otkloni nepravilnost na koju je ukazano u rješenju Inspekcije rada i da razriješi Krsta Radovića, te da poništi sve odluke koje je on donio kao nezakonito imenovani izvršni direktor, uključujući i njihove otkaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NE ISPUNJAVA USLOVE: Krsto Radović(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Vjerujući da je Zoran Lakušić to sakrio od vas, koristimo ovu priliku da vas o istom obavijestimo i da vas sa istim upoznamo. Dovoljno će biti da samo pročitate rješenje i sve će vam biti jasno. Obzirom da ste ga za vršioca dužnosti zajedno predložili i imenovali, a kasnije kao članovi Komisije za imenovanje i članovi Odbora direktora izabrali za izvršnog dikretora, direktno ste odgovorni za sve njegove postupke koji su se potvrdili kao nezakoniti – istakli su oni u dopisu. <h2>&nbsp;NAPLATITI ŠTETU</h2> Radović je, dodaju, „za 12 mjeseci inkasirao cc 48.000,00€, pokrenuo u istom danu 25 disciplinskih postupaka, zaposlio je i angažovao 20-tak lica“, a nezakonito je, ističu, uručio i otkaze njima dvojici.&nbsp; - Pričinjavajući štetu Društvu preko 100.000,00€ koju ćete morati, sve su prilike, nadoknaditi solidarno, plus onu štetu koju će Borislav Ivanković (smijenjeni izvršni direktor p.a) naplatiti od Društva zbg nezakonite smjene. Oni u pozvali članove Odbora direktora da ne ignorišu njihove mejlove, jer, istakli su, „ne primate preko 1000 € naknade, plus komisije da bi ste usvajali sve što vam Lakušić stavi na dnevni red, nego da bi radili u interesu države Crne Gore i Društva u kojem ste na poziciji - članovi Odbora direktora“. - Zbog svega prethodno navedenog predlažemo da strah da razriješite gospodina Radovića, kako bi sačuvali svoje fotelje, ne bude veći od straha da radite po zakonu – poručili su njig dvojica Odboru direktora. Podsjetili su i da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje rješenja i upozoriili da nepostupanje po rješenju Inspkecije rada za sobom povlači krivičnu i prekršajnu odgovornost. Iskazali su nadu „da imenovanje u neku od komisija neće imati za posljedicu da na ovo“ zažmure. Naglasili su i da će resorna ministarstva koja su delegirala, svako svoga kandidata za Odbor direktora, upoznati sa njihovim postupcima u Regionalnok vodovodu. <h2>&nbsp;POTVRDA MINISTARSTVA</h2> Portal ETV objavio je 9. decembra da Ministarstvo rada potvrdilo rješenje Inpskecije rada da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – citirali smo dio rješenja Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjetili smo da haotično stanje u Regionalnom vodovodu traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića.&nbsp; - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su oni tada za naš portal. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. <h2>&nbsp;POLITIČKE TRGOVINE</h2> Zbog montiranih disciplinskih postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Zoran Lakušić prošle godine u decembru, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, podnio je ostavku ali je Vlada do danas nije konstatovala?! Ružičić i Ognjenović za Portala ETV ocjenjuju da je „i Vlada svojim nečinjenjem postala saučesnik u nezakoniti radnjama u Regionalnom vodovodu“. - Obraćali smo im se više puta da preduzmu korake za razrješvanje situacije u preduzeću, ali smo ostali bez odgovora – podsjećaju naši sagovornici. I Regionalni vodovod, kao i ostala državna preduzeća u Crnoj Gori, žrtva je političkih trgovina i uticaja, a „visoku cijenu plaćaju“ oni koji se suprotstave ili samo ukažu na nezakonitosti i odluke koje su na štetu kompanija. Ružičiću i Ognjenoviću uručeni su otkazi. &nbsp;&nbsp;

Tag: zoster

Festival vjetra počinje uz Zoster u petak u Tivtu, zatvara ga Darko Rundek i ekipa

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

Milatović danas u Briselu sa evropskim liderima: Sada ključno da se zamah pretoči u fokusiran završni dio procesa

Ekološki anarhizam

Eurozona u oktobru zabilježila 18,4 milijarde eura suficita u trgovini robom

PRATITE TVe UŽIVO