Parlamentarna većina Odbora za zdravstvo Skupštine Crne Gore odbila je danas da omogući prisustvo konsultativnom saslušanju "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova" doskorašnjem direktoru Fonda zdravstvenog osiguranja(FZO) dr Vuku Kadiću. Time je napravljen presedan i građanima poručeno da nešto hoće da zataškaju u zdravstvu, saopštio je poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić.
On je naglasio da je u Skupštini do sada važila demokratska praksa da se omogući prisustvo sjednicama radnih tijela organizacijama civilnog društva, kao i stručnim i naučnim pojedincima.
- Ovim činom parlamentarna većina onemogućila je građane i zainteresovanu javnost da iz prve ruke, od doskorašnjeg direktora FZO, dobiju stručne i precizne informacije o finansijskom stanju u zdravstvenom sistemu Crne Gore, posebno o cijenama i nestašici ljekova - ukazao je on.
Kako dodaje, cijena ljekova i njihova nestašica od velikog je javnog značaja za građane, a posebno ga brine što je dr Vuk Kadić smijenjen nakon što je upozorio da FZO-u do kraja ove godine nedostaje gotovo 30 miliona eura za ljekove i medicinska sredstva.
- Umjesto da se o ovim važnim temama raspravlja na sjednici Odbora uz prisustvo i dr Kadića, parlamentarna većina, u koordinaciji sa Ministarstvom zdravlja, odlučila je da izbjegne raspravu, što ukazuje na jasnu namjeru da se prikrije veoma loša situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore - smatra Mikić.
Sjednica Odbora zakazana je za sljedeću nedelju, a konsultativnom saslušanju dr Kadić tražio je da prisustvuje u skladu sa članom 67 Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mikić: Vlast onemogućila prisustvo Kadića na Odboru za zdravstvo, hoće nešto da zataškaju

Šimun o ostavci nakon tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama: Kada nastupe izazovi ne treba bježati; Mikić: Red bio da se podnese ostavka

Poslanici parlamentarne većine nijesu danas glasali za usvajanje Prijedloga poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA da se svoj djeci u Crnoj Gori poveća iznos dječijeg dodatka za 50 odsto, time su pokazali još jednom odnos prema našoj najmlađoj populaciji na kojoj počiva i budućnost naše države, saopštio je poslanik URE Zoran Mikić.
Mikić je naglasio da od 2021. godine, kada su ponovo uvedeni dječiji dodaci zahvaljujući tadašnjoj većini kojoj je pripadala i URA, da se uprkos drastičnom rastu cijena, kako osnovnih životnih namirnica tako i svih drugih proizvoda, iznos dječijih dodataka nije povećavao. On ističe da su upravo zbog toga poslanici URE i predložili da se za 50 odsto povećaju sve kategorije dječijeg dodatka.
- Nažalost, kolege iz vlasti su odbile predlog URE pod obrazloženjem da novca u Budžetu nema za djecu i povećanje socijalnih naknada. Tužno je što za poslanike parlamentarne većine ima novca kada treba izdvojiti 9 miliona za službena putovanja, kada treba izdvojiti 46 milona za konsultantske usluge, kada treba izdvojiti 25 milona za kupovinu vladinog aviona, ali nema svega par milona za dječije dodatke - poručuje Mikić.
Dodaje i da su poslanici većine ažurni i kada treba glasati da se rasproda državna imovina, kada treba glasati za kontroverzne sporazume sa investitorima sa raznih svjetskih destinacija i kada treba usvajati kontroverzne zakone poput Zakona o šumama, ali ne i kada treba povećati dječije dodatke.
- Poslanici parlamentarne većine pokazali su još jednom danas kako se odnose prema našoj djeci, a URA će i u narednom periodu istrajati na ovom pitanju sa novim predlozima, sve dok ne dođemo u situaciju da se konačno povećaju dječiji dodaci - zaključio je Mikić.

Mikić: Vlast pokazala odnos prema djeci time što je odbila da glasa za povećanje dječijih dodataka za 50 odsto

Otvorene izborne liste su model da započnemo sa izgradnjom države svih građana i rušenjem partijske države i partitokratije koja guta naše društvo u svim sferama, saopštio je poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić.
- Nažalost, uprkos promjenama 30. avgusta 2020 godine, Crna Gora je i danas partijska država. Pet godina nakon istorijskih promjena pokazalo se da se većina partija nije borila za suštinske promjene već za zamjene, jer je većina preuzela loše obrasce i matrice djelovanja iz vremena DPS-a - kazao je Mikić.
Mikić navodi da otvorene liste omogućavaju veći stepen neposredne demokratije i povećavaju odgovornost samih poslanika. Kroz ovaj sistem građani će svoj suverenitet prenositi direktno na poslanike sa određene izborne liste odnosno svoj glas bi poklanjali onima za koje smatraju da ih na najbolji mogući način mogu zastupati u lokalnim skupštinama ili državnom parlamentu.&nbsp;
- Uvođenjem ovog sistema smanjila bi se moć partijskih lidera koji su sada ključni u kreiranju izbornih listi, a značajno uvećala mogućnost građana da direktnije učestvuju u kreiranju sastava lokalnih i državne skupštine - ističe Mikić.
On smatra da promjena izbornog sistema otvara dosta nedoumica i izazova koje treba riješiti, ali da nijedan izazov nije nerješiv ukoliko postoji politička volja. Najveći broj građana u Crnoj Gori želi otvorene liste, a njihovo uvođenje doprinijelo bi rastu povjerenja građana u političke partije.
- URA se od svog osnivanja zalaže za otvorene liste i sa modelom u kojem bi birač prvo zaokružio na listiću izbornu listu, a onda i do 5 kandidata sa te liste zaokružujući njihov redni broj na toj izbornoj listi. Time bi u parlament ulazili oni kandidati sa izborne liste koji osvoje najveći broj preferencijalnih odnosno direktnih glasova od građana. To znači da bi se redosljed koji predlože partije na izbornoj listi promijenio u skladu sa onim što je direktan izbor građana - poručio je Mikić
- Osim toga mi se zalažemo i da se propišu jasna pravila kako bi se zaštitila norma usvojena u julu ove godine da najmanje 40 odsto izborne liste a kasnije i skupštinskog sastava čine žene, kao i da se propišu norme koje bi omogućile određeni broj individualnih kandidatura što trenutni izborni sistem onemogućava - dodao je Mikić.
On pojašnjava da je za uvođenje i primjenu ovog sistema neophodna edukacija birača, ali i organa za sprovođenje izbora prije svega biračkih odbora.
- URA priprema konkretne predloge koje ćemo predstaviti kroz Odbor za sveoubuhvatnu izbornu reformu, a osim prijedloga koji će se odnositi na uvođenje otvorenih listi imaćemo predloge za zaštitu biračkog prava, zaštitu principa tajnosti glasanja, kao i prijedloge koji se odnose na čišćenje biračkog spiska - zaključuje Mikić.

Mikić: Otvorene liste najbolji model za izgradnju države svih građana i kraj partitokratije

Poslanik GP URA Zoran Mikić poručuje da stoji na raspolaganju ministru Danilu Šaranoviću i njegovom timu kao i nadležnom tužilaštvu u bilo koje doba dana ili noći.
- Da odgovorim na sva pitanja koja imaju na moj račun - kazao je Mikić komentarišući i danas navode ministra unutrašnjih poslova Šaranovića, iznijete juče u Skupštini, da je poslanik URA umiješan u šverc cigareta pod pokroviteljstvom bivšeg premijera Dritana Abazovića.
On je kazao i da se nadao da je korišćenje nekih stvari u političkim prepucavanjima iza njih.
- Izgleda da nijesu - dodao je Mikić.&nbsp;

Mikić: Stojim na raspologanju i Šaranoviću i tužilaštvu u bilo koje doba

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić reagovao je na današnji nastup ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića u Skupštini Crne Gore u kojem je naveo da je Mikić umiješan u šverc cigareta pod pokroviteljstvom bivšeg premijera Dritana Abazovića.
Mikić navodi da je papir koji je Šaranović pokazao falsifikat i podmetačina struktura povezanih sa bivšim režimom.
- Propaganda, fabrikovanje laži i crtanje meta ljudima je bila odlika bivšeg režima DPS-a i žao mi je sto se ministar Šaranović koristi istim metodama i argumentima kao strukture protiv kojih se navodno bori. majući u vidu koju funkciju obavlja Šaranović ima veću odgovornost za javno izrečenu riječ. Da je dokument koji ministar Šaranović pokazao vjerodostojan za skoro dvije godine njegovog mandata bezbjednosni sektor ili nadležno tužilaštvo bi me makar pozvali da se izjasnim na te navode - poručio je Mikić.
On je naglasio da i sam ministar Šaranović zna da navodi koje je iznio danas nijesu tačni, jer da jesu on i njegove kolege iz Demokrata ne bi išle sa gospodinom Abazovićem i sa njim u koaliciju na parlamentarnim izborima 2023. godine.
- Zato podsjećam gospodina Šaranovića na činjenicu da su on i njegove kolege iz Demokrata u kampanji 2023. godine išli zajedno sa nama od grada do grada svugdje po Crnoj Gori i afirmativno govororili o Dritanu Abazoviću i njegovim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Očigledno gospodin Šaranović na svaki način pokušava da skrene pažnju sa katastrofalne bezbjednose situacije u kojoj se nalazi Crna Gora. A bilo bi mnogo bolje da svoju energiju usmjeri na rješavanje konkretnih problema u sektoru bezbjednosti, nego što sa mjesta ministra unutrašnjih poslova šalje poruke u maniru žute štampe - zaključio je Mikić.

Mikić: Da je papir koji je pokazao Šaranović vjerodostojan, Demokrate ne bi bile u predizbornoj koaliciji sa GP URA

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić komentarišući predloženi Zakon o igrama na sreću istakao je da pozdravlja činjenicu da u posljednjih par godina država ima povećanje prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću i što je intencija novih izmjena Zakona da se u tom pravcu i nastavi i što se sa njima stvaraju osnove da država ima kvalitetnije mogućnosti u borbi protiv pranja novca.
Kako je saopšteno iz GP URA, on je, međutim, iskazao zabrinutost da primjena ovog Zakona ne poveća sivo tržite u ovoj oblasti i samim tim da ne dovede do pada prihoda u državnom budžetu.
Takođe, on je iskazao bojazan da primjena člana 106 Zakona može izazvati finansijske posljedice po budžet Crne Gore imajući u vidu da predviđa retroaktivno djelovanje na već zaključene ugovore i stečena prava.
- Poslanički klub Građanskog pokreta URA djelovao je amandmanski na član 4 predloženog Zakona, čija je namjera da se najmanje 10% sredstava od prihoda koje će država ostvarivati po ovom osnovu se opredjeli institucijama poput Kakaricke gore i Dobrote koji pružaju podršku i liječenje osoba sa problemom zavisnosti od kockanja. Kao i to da se jedan dio sredstava raspodijeli pionirskim i juniorskim sportskim selekcijama, koje će primjenom Zakona ostati bez prihoda od sponzorstava priređivača igara na sreću - saopštio je Mikić.
On je u svom izlaganju u Skupštini Crne Gore iskazao veliku zabrinutost zbog alarmantih podataka koji ukazuju na ogroman problem zavisnosti, naročito kod mlađe populacije, ističući da se država mora ozbiljnije pozabaviti tim problemom.
- U Crnoj Gori ne postoji registar zavisnika od kocke, ali imamo podatke iz jednog istraživanja iz 2019. godine koji su vrlo zabrinjavajući. Ti podaci su pokazali da je Crna Gora u Evropskom vrhu prema procentu srednjoškolaca koji su imali kockarsko iskustvo, tačnije, sa Italijom dijelimo neslavno drugo mjesto. Na čelu Evrope smo i po broju srednjoškolaca koji imaju sklonost prekomjernom kockanju koje ulazi u zonu bolesti zavisnosti. Institut za javno zdravlje je tada dao nalaz u kome se navodi da se za više od četvrtine dječaka do 16 godina može smatrati da imaju problem sa kockanjem - poručio je Mikić.
Izjavio je da se nada da nam je zdravlje naše djece važnije od profita države.
- Jer su ovo zaista alarmantni podaci i alarm kako Upravi za igre na sreću tako i Ministarstvu zdravlja kao nadležnom organu da se što više pozabavimo tim problemom. Jer kroz ovu zavisnost rađaju se psihološki problemi, dugovi kod zavisnika, narušavanje porodičnih odnosa i ostaju trajne posljedice kako za pojedinca tako i za članove njegove porodice - zaključio je Mikić.

Mikić: Alarmantan broj zavisnika od kocke - država se mora ozbiljnije pozabaviti tim problemom

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić uputio je zahtjev predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore Miodragu Lakoviću sa ciljem da se u što hitnijem roku zakaže sjednica tog odbora povodom pogoršanja bezbjednosne situacije u državi.
U zahtjevu se navodi da dva ubistva u Podgoricu u posljednjih nekoliko dana u kojima je povrijeđena i jedna slučajna prolaznica kao i fizički napad na predsjednika opštine Budva Nikolu Jovanovića sa pravom izazivaju osjećaj straha kod građana.
- Kada se svemu ovome doda i izjava čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da se "bezbjednosna situacija usložnjava" onda je jasno da se građani ne mogu osjećati sigurno i zaštićeno- naveo je Mikić.
Mikić je naglasio da bi na sjednicu Odbora trebalo pozvati i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kao i čelne ljude Uprave policije i ANB-a.
- Očekujem da sjednica bude otvorena za javnost kako bi građani mogli da čuju da li je država u stanju da se obračuna sa mafijom i obezbijedi da se građani osjećaju sigurno na našim ulicama- zaključio je Mikić.

Mikić: Hitno sazvati sjednicu o bezbjednosnoj situaciji, pozvati ministra Šaranovića i čelnike UP i ANB-a

Zoran Mikić i Milena Vuković biće novi poslanici GP URA u Skupštini Crne Gore, saopštio je na pres konferenciji u parlamentu poslanik Miloš Konatar. 
- Vrijedno smo radili na pripremi Kongresa koji će biti održan na Lovćenu. Naš dogovor je da se ove godine rotiraju kolege Filip Adžić i Ana Novaković Đurović, umjesto njih će novi poslanici biti Zoran Mikić i Milena Vuković- kazao je Konatar. 
Sljedeće godine ćemo imati još dvije rotacije, mene će zamijeniti Mileta Radovanić, a Dritana Abazovića Luka Rakčević, dodao je Konatar.
URA ima ljude koji mogu da obavljaju na kvalitetan način javne fukcije i želimo da otvorimo prostor svima, kazao je Konatar. 
- Iako je bilo raznoraznih pisanja nismo to komentarisali, željeli smo svi na ovaj način da se obratimo javnosti- istakao je on.

Zoran Mikić i Milena Vuković novi poslanici GP URA u Skupštini Crne Gore

Zaposleni u Javnom preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore već drugi mjesec nijesu primili plate, što predstavlja sramotan primjer neodgovornosti i nebrige premijera Milojka Spajića i njegove Vlade, saopštio je izvršni direktor Građanskog pokreta URA Zoran Mikić.
- Dok vlast živi u iluziji o ekonomskom blagostanju i bajkama o punim budžetima, obični radnici ostaju bez osnovnih sredstava za život. Ovo je pokazatelj katastrofalnog upravljanja državom. PES je obećavao ekonomski raj, a zaposleni u javnim preduzećima dobijaju samo bijedu i neizvjesnost - naglašava Mikić.
On ističe da partije vlasti samo vode računa o svojim beneficijama i partijskim kadrovima.
- Dok se članovi vlasti utrkuju ko će brže da uhljebi svoje ljude i poveća beneficije sebi, radnici koji čuvaju prirodna bogatstva Crne Gore prepušteni su sudbini, bez plata, bez odgovora i bez nade - poručuje Mikić.
Kako navodi, traže hitnu isplatu zaostalih plata i jasno objašnjenje kako je do ovoga došlo.
- Neka PES prestane da se krije iza praznih obećanja i neka počne da se bavi realnim problemima građana, umjesto što prodaje ekonomske magle dok ljudi nemaju od čega da žive - zaključio je Mikić ispred Građanskog pokreta URA.

Mikić: Zaposleni u Nacionalnim parkovima i dalje ne primaju platu, vlast ih ostavila na cjedilu

Likvidna aktiva banaka na kraju septembra iznosila je 1,58 milijardi eura, što je 3,61 odsto niže nego u avgustu.
Likvidna aktiva banaka u septembru u odnosu na isti mjesec prošle godine bila viša 3,07 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju septembra iznosila je 7,74 milijarde eura i zabilježila je pad od 0,6 odsto u odnosu na avgust, dok je na godišnjem nivou ojačala 10,9 odsto.
U strukturi aktive banaka, na kraju septembra dominantno učešće od 67,42 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,28 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 11,97 odsto, dok se 3,33 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.
U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,81 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,88 odsto, pozajmice sa 4,05 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,26 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju septembra iznosio je 997,17 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi rast od 1,25 odsto, a na godišnjem 12,34 odsto.

Likvidna aktiva banaka 1,58 milijardi eura

Pobjeda Rusije u Ukrajini bila poraz za cio Zapad, upozorio je češki predsjednik Petr Pavel.
Tokom intervjua za Sandej tajms u Praškom zamku – baš na mjestu gdje je Hitler 1939. godine proglasio "Protektorat Bohemije i Moravske" – uporedio je trenutno ponašanje Zapada sa politikom pomirenja uoči Drugog svjetskog rata.
- Nedavni navodi o tajnim pregovorima između SAD i Rusije, posebno u vezi sa prenosom ukrajinske teritorije, opasno podsjećaju na Minhenski sporazum iz 1938. godine. Ako dozvolimo Rusiji da izađe kao pobjednik iz ovog sukoba, svi ćemo izgubiti - naglasio je Pavel.
Češki predsjednik je povukao istorijsku paralelu između nacističke eksploatacije njemačke manjine u Sudetima i ruskog narativa o „zaštići Rusa".
- Vladimir Putin koristi isti narativ - rekao je Pavel.
Uvjeren je da Zapad ne izdaje Ukrajinu na isti način na koji je nekada izdao Čehoslovačku, već pokazuje "nevoljnost da brani principe koje tvrdi da poštuje".

Pavel: Ako dozvolimo Putinu da izađe kao pobjednik iz ovog sukoba, svi ćemo izgubiti

Protiv Beranca P.A. (30) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je zlostavljao maloljetnika.
P.A. se sumnjiči da je, postupajući kao medijator za rad sa djecom određene populacije u jednoj osnovnoj školi u Beranama, u dvorištu ove obrazovne ustanove, više puta udario maloljetnika i postupio na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo.
- Neselektivno i pravovremeno preduzimanje policijskih mjera i radnji, u cilju rasvjetljavanja svih oblika kriminaliteta, a naročito onih u kojima su oštećena lica maloljetnici, ali i druge ranjive kategorije lica, će i dalje biti u fokusu rada službenika Uprave policije - poručeno je u saopštenju policije.

Berane: Medijator u školi osumnjičen da je udarao đaka

Jovanka Broz (1924–2013) bila je supruga predsjednika Josipa Broza Tita i javna ličnost čiji je život bio isprepleten s političkom i društvenom istorijom Jugoslavije. Kao partizanka, zatim članica Titovog užeg kruga i na kraju prva dama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), živjela je u razdoblju obilježenom ratom, diplomatskim angažmanom i političkim sukobima. <h2>Rani život i partizanska borba</h2> Jovanka Budisavljević rođena je 7. decembra 1924. godine u selu Pećane kod Udbine, tada dijelu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Poticala je iz porodice Budisavljević, koja je prema dostupnim istorijskim izvorima imala vojničku i svešteničku tradiciju. Predak Prota Tomo Budisavljević bio je pravoslavni sveštenik i pukovnik u 18. vijeku. U literaturi se povremeno pominje i moguća dalja rodbinska povezanost s Nikolom Teslom, ali taj podatak nije potvrđen u svim relevantnim izvorima. Njena porodica pretrpjela je velike gubitke tokom Drugog svjetskog rata. Porodična kuća zapaljena je u ranim godinama rata, a Jovanka se 1941. pridružila partizanskom pokretu. U borbi je učestvovala aktivno, a prema izvorima, dva puta je bila ranjena.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120711124_9abb41437afa43e50adc5b50ab7c0a335ac5b7cb2689f169ab02db05c61eb4a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120711124_9abb41437afa43e50adc5b50ab7c0a335ac5b7cb2689f169ab02db05c61eb4a4" data-rendition-name="original" width="765" height="1000" loading="lazy" alt="Jovanka Broz"></figure>  Tokom službe napredovala je do čina potpukovnice Jugoslovenske narodne armije. Njen ratni angažman bio je razlog uključivanja u šire bezbjednosne i organizacione strukture oko Tita nakon rata. <h2>Veza s Titom i uloga prve dame</h2> Jovanka je upoznala Tita tokom rata, a nakon 1945. postala je dio njegovog bezbjednosnog okruženja. Vjenčali su se početkom 1950-ih; tačan datum i mjesto vjenčanja nijesu potvrđeni, a u literaturi se navode različiti podaci. Od 1952. godine bila je njegova supruga, a od 1953, kada je Tito postao predsjednik SFRJ, preuzela je javnu ulogu prve dame. Tokom narednih decenija Jovanka je učestvovala u protokolarnim i diplomatskim aktivnostima. Pratila je Tita na službenim putovanjima i prijemima stranih delegacija. Učestvovala je u brojnim državničkim posjetama, među kojima i posjeti Bijeloj kući u vrijeme predsjednika Richarda Niksona, što je bio dio tadašnje jugoslovenske politike nesvrstanosti. Za diplomatski angažman odlikovana je, između ostalog, francuskim Nacionalnim ordenom za zasluge. <h2>Politički sukobi i razdvajanje</h2> Sedamdesetih godina došlo je do ozbiljnog pogoršanja odnosa između Jovanke i pojedinih Titovih najbližih saradnika, uključujući Stanu Dolanca i Nikolu Ljubičića. Optuživali su je za političko miješanje i sukobe unutar predsjedničkog okruženja. Tito se 1975. odselio iz zajedničkog doma, a od 1977. do njegove smrti 1980. nijesu se više srijetali. Do formalnog razvoda nikada nije došlo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120711124_84e1b82aea7f5eca5daf28b9d318d02bd11459ac5efae493dc641ac7c190a89c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120711124_84e1b82aea7f5eca5daf28b9d318d02bd11459ac5efae493dc641ac7c190a89c" data-rendition-name="original" width="765" height="1035" loading="lazy" alt="Jovanka Broz"></figure>  <h2>Život nakon Titove smrti</h2> Tito je preminuo 4. maja 1980. godine. Nakon njegove smrti Jovanka Broz povukla se iz javnog života i živjela u rezidenciji u Dedinju pod neformalnim nadzorom vlasti. Više decenija nije imala lična dokumenta ni redovnu penziju, a kretanje joj je bilo ograničeno. Tek 2009. godine dobila je lična dokumenta i osnovna građanska prava. U posljednjim godinama života svjedočila je u javnosti o uslovima u kojima je živjela nakon 1980. <h2>Smrt i nasljeđe</h2> Jovanka Broz preminula je 20. oktobra 2013. godine u Beogradu, u 88. godini života. Sahranjena je uz državne počasti u Kući cvijeća, pored supruga Josipa Broza Tita. Nekoliko nedjelja prije smrti objavljeni su njeni memoari „Moj život, moja istina“, u kojima je iznijela svoje viđenje događaja nakon Titove smrti. U kulturnoj istoriji ostala je prepoznatljiva i izvan regiona – lik Tegana Jovanke iz britanske serije Doctor Who nazvan je djelimično po njoj. Njen životni put ostaje tema istorijskih rasprava, u kojima se prepliću uloga žene u političkim strukturama SFRJ i kompleksna unutrašnja dinamika tadašnje vlasti.

Na današnji dan rođena Jovanka Broz: Od prve dame Jugoslavije do optužbi i totalne izolacije

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Danas je tačno dva mjeseca otkad je Specijalno državno tužilaštvo, preko svog sredstva, lansiralo patku o uređivačkim poduhvatima Aca Mijajlovića u grupi glasila, uključujući i Antenu M. (O drugima, možda, drugom prilikom, danas o nama.)
Na to sam, vodeći računa da budem jasan i da adresi čuvam obraz kao što ga čuva ona meni, odgovorio da - SDT laže!
Dva mjeseca u Crnoj Gori traju duže nego iđe, pa, ako je neko zaboravio, rekoh - da podsjetim. I na podvalu i na odgovor.
Jer, nama je ovo jako važno, zato nikako ne bih da ovu stvar koja stoji između Antene M i SDT popadne prašina. Ili da ispadnemo pristalice maksime - "u ćutanju je sigurnost". Takvoga sadržaja nije bilo u našem programu 31 godinu, neće ni sad. 
Istina, u prethodna dva mjeseca, na tu su pravnu paškvilu sa pozajmljenim potpisnicima, za račun SDT, podsjećali neki "novinari" i neki političari. Ali, na to kevtanje ne reagujem. Nijesam ja šef šinterske službe, nego glavni urednik Antene M. 
Elem, ni pisma, ni razglednice, iako je zvanični portparol SDT najavio poziv na saslušanje. U svojstvu svjedoka, ako dobro pamtim. Subjektivno, davno je to bilo.
Pravilno, dakle, zaključujete da nestrpljivo iščekujem susret sa kreatorima podvale o uređivačkom uticaju Aca Mijajlovića na Antenu M.
Prvo, zbog ljudske potrebe da im u lice kažem šta mislim o tužiocima koji djelove privatne telefonske komunikacije manipulativno pakuju s ciljem da uprljaju kritičare njihovoga rada. (A junački ćute dok se, na njihove oči i uši, fašizam izliva po Crnoj Gori, koje sve manje ima.) 
Drugo, da konačno mogu da tužim Miroslava Turkovića, Ivanu Petrušić Vukašević i Jovana Vukotića, tužioce koji su stavili potpis ispod Naredbe za sprovođenje istrage. Pa taj džak perja uvalili u prljave, za klevetu višestruko osuđivane ruke i naredili da se pušta niz (v)etar. 
Svezali oni svoje kerove ili im nastavili bacati koske, isto im se hvata, posljednju riječ o ovom slučaju daće sud. A sud, još uvijek, čak i u Crnoj Gori, sudi na osnovu dokaza, a ne na osnovu ukaza.

Tag: zoran-mikic