Dok ne počne rekonstrukcija starog zdanja Instituta dr Simo Milošević, tzv. Prve faze, koje je izgrađeno prije 50 godina, iz menadžmenta kompanije nastoje da taj objekat sa soliterom, „na pjeni od mora“ otvore za ovu sezonu.
- Pripremamo Prvu fazu samo za pružanje usluga smještaja, sa doručkom, da probmao uz izuzetno povoljne cijene da je stavimo makar u funkciju turizma. Razmišljamo i da soliter, sa 100 soba sa kupatilom, stavimo u ponudu za smještaj sezonske radne snage iz cijelog Herceg Novog. Takođe, s obzirom na stanje objekta ponudićemo izuzetno povoljne uslove. Nastojaćemo da sredimo oba zdanja do 1. juna - navodi za Novski portal, izvršni direktor Instituta Igalo, dr Zoran Kovačević.
S obzirom na eksta pristupačne cijene smještaja i atraktivnu lokaciju Instituita ovdje računaju da bi mogli za ovu sezonu imati dobru popunjenost Prve faze za turiste, a solitera za sezonsku radnu snagu. Zapravo sve dok ne počne rekonstrukcija objekata Instituta Igalo prema Planu restrukturitanja.
- Cilj nam je da za našu sezonsku radnu snagu u Prvoj fazi ponudimo smještaj i hranu , ali da preostale sobe po atraktivnoj cijen, s doručkom, ponudimo tržištu. Oko 30 odsto &nbsp;soba je klimatizovano. Biće nam potrebno oko 30 sezonaca u svim sektorima - ističe Kovačević.
Druga faza radi već dva mjeseca, ima solidnu popunjenost za ovo doba godine, odnosno 65 odsto iskorišćenih kreveta.
- To je na nivou očekivanog za ovo doba godine. Oko 80% su crnogorski osiguranici, a 20 odsto su samoplatežni, penzioneri regiona i Crne Gore. Ove godine smo uveli povoljan paket rehabilitacije i za penzionere regiona. Nije se lako vratiti na strano tržište poslije dvogodišnje pauze i problema u kojima se nalazio Institut. Treba ubijediti i ljude iz okruženja, do kojih je kontinuirano stizala loša informacija, da se Institut oporavlja i ima stabilno poslovanje. Lakše je napraviti novi imidž nego izgraditi drugi na lošim pričama. Zadatak nam je da sve što smo do sada uradili nastavimo da se maksimalno zalažemo da bismo se vratili na evropsko tržište - naveo je Kovačević.
Kovačević očekuje da će se, nakon bolje finansijske situacije, uz Plan restruktiranja koji je dobio opštu podršku većinskog i manjinskih akcionara, vraćati i medicinski kadar.
- &nbsp;Sada je medicinsko osoblje plaćeno jednako kao u javnom zdravstvu. Smatarmo, ipak, da je privilegioja raditi u Institutu. S obzirom na to da radimo preko cijele godine i nudimo zaposlenje i ostalom nedosotajućem kadru, vjerujemo da ćemo obezbijediti potrebne radnike. Znamo da neće biti lako, ali nastojaćemo da osiguramo kvalitetno osoblje - poručuje Kovačević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Prva faza Instituta Igalo i soliter biće u funkciji od 1. juna

Ugovor o kupoprodaji nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja Instituta “Simo Milošević” za potrebe izgradnje osnovne škole u Igalu, potpisan je danas.

Ugovor je, kako je saopšteno iz Instituta, potpisan u kancelariji notarke Aleksandre Krivokapić Kuhar u Herceg Novom.

Ugovor je u ime Instituta potpisao izvršni direktor Zoran Kovačević, a ispred Vlade, direktor Uprave za državnu imovinu, Koča Đurišić.

Institut je, shodno Planu restrukturiranja koji je u februaru usvojila Skupština akcionara i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade na javnom pozivu, prodao za 4,87 miliona eura objekat nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja za potrebe izgradnje osnovne škole u Igalu.

500x500

Potpisan ugovor o prodaji Dječijeg odjeljenja za potrebe izgradnje škole

Pacijenti čiju rehabilitaciju finansira Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ne bi trebalo da odustaju od rehabilitacije u Institutu Igalo jer im je udvostručena participacija. To za Novski portal kaže izvršni direktor Instituta, dr Zoran Kovačević, komentarišući objave u medijima posljednjih dana da pacijenti, osiguranici Fonda zdravstva, kojima je potrebna medicinska rehabilitacija u Institutu, a koji prema pravilnicima moraju da plate učešće od 40 odsto troškova, masovno odustaju od odlaska na terapiju.
U menadžmentu se, ipak, plaše da bi nerazumijevanje značajnog broja osiguranika FZO koji imaju pravo na rehabilitaciju, bez učešća u troškovima, moglo &nbsp;dovesti do toga da jedan dio njih odustane.
- Time bi značajno umanjili perspektivu ozdravljenja, koju im omogućuje naš zdravstveni sistem u okviru Instituta Igalo. Naime, imajući u vidu da su od 1.11.2024. konačno, nakon više od 30 godina insistiranja, &nbsp;cijene za usluge koje pruža Institut Igalo osiguranicima FZO, usklađene sa onim što je realna cijena koštanja, došlo je i do povećanja iznosa koje plaćaju, prema našem iskustvu, uglavnom 2 kategorije pacijenata. Oni nemaju preko 10% učešća u ukupnom broju korisnika - navodi Kovačević.
Pojašnjava da su to kardiološki pacijenti sa ugrađenim stentom – koji nisu penzioneri i fizijatrijski – sa dijagnozom fraktura lumbalnih pršljenova.
- Ostale kategorije (drugi fizijatrijski, &nbsp;djeca, kardio, nepokretni i teže pokretni pacijenti) ne plaćaju, ili je ta uplata minorna. Sa druge strane, s obzirom na to da Institut Igalo ne može da utiče na iznos fakture za te dvije kategorije pacijenata, te da je to učešće određeno Pravilnikom, mi smo još od početka novembra odlučili, da bismo olakšali i tim korisnicima izdatke, da ponudimo plaćanje njihovog učešća na 3-5 rata - rekao je Kovačević.
Takođe, iz Instituta su, napominje Kovačević, pokrenuli inicijativu ka resornom Ministartvu da se Pravilnik izmjeni kako bi se u budućnosti ukinulo učešće i za tih 10% pacijenata sa navedenim djagnozama.
- Naišli smo na razumjevanje sa njihove strane, tako da se nadamo pozitvnom ishodu. Ono stop nam je posebno stalo jeste to da svi građani koji imaju pravo da u okviru sistema zdravstvene zaštitete dobiju rehabilitaciju u Institutu Igalo to pravo i iskoriste. &nbsp;Zbog toga svi koji imaju dilemu mogu da se informišu u našoj pozivnoj službi (svakog radnog dana od 7-15h) putem mobilnih telefona na brojeve 063/211-330; 063/211-313; 069/330-111 i 069/330-113): ili putem meila: rehabilitacija@igalospa.com - zaključio je Kovačević.

Kovačević: Pacijenti ne bi trebalo da odustaju od rehabilitacije zbog participacije

Izvršni direktor Instituta „Dr Simo Milošević“ Zoran Kovačević predsjedavaće sjutrašnjom vanrednom sjednicom Skupštine akcionara a očekuje da će se vlasnici kapitala dogovoriti i usvojiti Plan restrukturiranja na kojem su zajedno radili Vlada Crne Gore i Univerzitet Crne Gore.
- To je odlučujući, ali još jedan korak u postupku spašavanja Instituta Igalo. Kao izvršni direktor očekujem da se Plan usvoji na način da se vlasnici dogovore. Na koji način će se oni dogovoriti to je nešto na šta mi u menadžmentu Instituta ne možemo da imamo uticaj, ali se nadamo da će taj Plan restrukturiranja biti usvojen na način da obezbijedi Institutu dalje poslovanje - kazao je za RTHN Kovačević.
Podsjetio je da su velike aktivnosti tokom 2024. bile da se nađe zakonsko rješenje za pomoć Institutu.
- U tom kontekstu Vlada Crne Gore je pokazala veliko interesovanje i angažovanje svih njenih učesnika da se dođe do ovog predloga rješenja. Ja sam po Poslovniku i Statutu predsjedavajući na sutrašnjoj sjednici ali ne mogu da utičem kako će odlučivati vlasnici o predloženom Planu restrukturiranja. Zaostala dugovanja su toliko velika, da, ukoliko se ona ne riješe, stečaj u Institutu je vrlo izvjestan - rekao je Kovačević.
Rješenje koje bi značilo stečaj bilo bi, kako je rekao, najgore za zaposlene Instituta.
- Oni bi ostali bez zaposlenja a velika bi prijetnja bila generalno po gubitak struke po kojoj je Institut prepoznat, ne samo u Crnoj Gori već i šire u regionu i na međunarodnom tržištu. To kažem zato što sam gotovo siguran da bi svi stručni ljudi koji bi da se desi stečaj u Institutu, vjerovatno potražili rješenja za svoju struku i egzistenciju na nekom drugom mjestu. Ne bi čekali u firmi koja je u stečaju - kazao je Kovačević.
Značaj Instituta u cijelom zdravstvenom sistemu Crne Gore je ono što je Vlada Crne Gore u ovom mandatu prepoznala kao primarni razlog za spas Instituta.
- Definitivno Crna Gora nema drugo rješenje u postupku rehabilitacije njenih pacijenata za ono što dobijaju u Institutu Igalo. Svjedoci smo da i građani Herceg Novog, osim što je Institut mnogima poslodavac, često koriste usluge naše ustanove. Uvođenje stečaja bi bilo baš loše i nadamo se da se to neće desiti - ocijenio je Kovačević.
On je istakao da Herceg Novi iako ima dugu turističku tradiciju nema puno stvari po kojima ima tako jaku diferentnu prednost kao što je to Instutut Igalo i usluge koje pruža, pogotovo u kontekstu produženja turističke sezone.
- Ono što se ja nadam to je da će se vlasnici stvarno dogovoriti jer je to u konačnom i njihov interes. Ni njihov interse nije da imovina sa kojom raspolažu a koja nije mala, ode u stečaj. Sve nade polažemo u sutrašnji dan, da su se vlasnici dogovorili da kada dođu na Skupštinu akcionara da će taj dogovor i pokazati kroz glasanje i da će Institut nastaviti još bolje nego što je to bilo u prethodnom tranzicionom periodu - rekao je Kovačević.
Skupština akcionara zakazana je za sjutra, sa početkom u 12 sati. Kako je navedeno na sajtu Instituta, predložena je dopuna dnevnog reda, koji je inicijalno imao samo jednu tačku, usvajanje Plana restrukturiranja, sa još dvije tačke: usvajanje odluka o povećanju akcionarskog kapitala i o emisiji akcija sa pravom preče kupovine postojećim akcionarima Instituta Igalo.
Odluke se donose dvotrećinskom većinom.
Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta sa 56,47 odsto, „Vile Olive“ Žarka Rakčevića 27,43 odsto, dok je ostatak kapitala u vlasništvu različitih malih akcionara.

Kovačević: Očekujem da se vlasnici dogovore i usvoje Plan restrukturiranja

Institut “Simo Milošević” biće zatvoren za korisnike od petka, a prijem pacijenata i gostiju biće nastavljen tokom prve sedmice februara.
Izvršni direktor Zoran Kovačević rekao je za RTHN da će, kao i prethodnih godina, Institut Igalo krajem mjeseca na kratko zatvoriti vrata za goste, a zimsku pauzu zaposleni će iskoristiti za odmor, ali i redovno godišnje održavanje ustanove, kako bi spremno dočekali narednu sezonu.
- Posljednji korisnici usluga Instituta odlaze 27. decembra, a vrata ćemo otvoriti tokom prve sedmice februara. Iskoristićemo taj period da pripremimo objekat za korisnike i Praznik mimoze. Nadamo se da će se u januaru država i manjinski akcionar dogovoriti oko poslovanja Instituta kako bi bile realizovane planirane aktivnosti - kazao je Kovačević.
Tokom zimske pauze sredstva će biti usmjerena na servisiranje smještajnih i tehničko tehnoloških kapaciteta, kako bi ustanova mogla funkcionalno dočekati najavljeni početak većih investicija.
- U ovom trenutku imamo redovan nivo održavanja u skladu sa oskudnim sredstvima kojim raspolažemo, kako bi u februaru bili koliko toliko dobri za korisnike. Ono što plan restrukturiranja svakako predviđa su značajne investicije koje su i te kako potrebne u kapacitetima Instituta Igalo - rekao je Kovačević.
Zimskoj pauzi u radu Instituta prethodio je zbor radnika 23. decembra, na kom su predstavnici Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine predstavili detalje plana restrukturiranja zaposlenima, koji su zabrinuti zbog i dalje prisutne opasnosti od stečaja, ali i zato što su prepušteni odluci manjinskih akcionara i ishodu sjednice zakazane za 9. januar.

Institut "Simo Milošević" zatvaraju do februara

Iako je u Institutu "Dr Simo Milošević" zbog blokade računa kasnila priprema, pa i sam početak ljetnje turističke sezone, prema preliminarnim rezultatima na kraju avgusta bilans je za oko 3.000 noćenja i oko 200.000 eura bolji nego prošle godine, dok su aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona, od čega oko 16 miliona duga prema državi, opštini i javnim preduzećima.
Izvršni direktor Zoran Kovačević kazao je za RTHN da je zbog gubitka Norveškog programa prihodovano oko 1,5 miliona manje, ali da je tokom ljeta prva faza bila popunjena u kapacitetu u kojem je bilo moguće obezbjediti radnu snagu, te da je na kraju ostvaren pozitivan rezultat.
– Moram da naglasim da sve to nije dovoljno da dovede Institut do pozitivnog poslovanja, posebno kada se ima u vidu da je od ove godine krenula primjena koeficijenata iz Kolektivnog ugovora javnog zdravstva u obračunu zarada naših zaposlenih, što je na šestomjesečnom finansijskom izvještaju dovelo do rasta troška za zarade u bruto iznosu od nekih 700 hiljada eura, što znatno utiče da poslovni rezultati budu u negativnom iskazu – navodi on.
Potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora i povećanjem koeficijenata obustavljen je osnov za tužbe radnika, dok dugovanja variraju, priča Kovačević.
– Kreću se nekih 24,9 miliona eura, od toga je, u nekim grubim proračunima, 16 miliona prema državi, državnim preduzećima, Opštini i opštinskim preduzećima. Ostatak je prema onim povjeriocima koji nisu u državnom i opštinskom vlasništvu. Od ovog ostatka od devet miliona eura, pet miliona se odnosi na beskamatnu pozajmicu manjinskog akcionara, koji je pomogao da se oslobodi račun Instituta, a oko tri miliona eura su povjerioci, odnosno različiti dobavljači – istakao je on.
Izrada plana resktrukturiranja je u toku, a u okviru ovih aktivnosti, koje su povjerene Univerzitetu Crne Gore, Institut su do sada u više navrata posjetili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, jedni se bave procjenom ekonomskih, drugi građevinskih parametara.
– Ono što očekujemo od plana restrukturiranja je da on bude pravovremen, kako bi ušao u narednu budžetsku godinu i da će biti afirmativan, odnosno da će podržati ono što svi u Institutu mislimo, a to je da danas, pored velike imovine koju posjeduje, Institut raspolaže i sa veoma kvalitetnim proizvodom koji će, uz unapređenje smještajnih i ostalih kapaciteta, biti veoma konkurentan na međunarodnom tržištu – kazao je Kovačević.
Prva faza Instituta zatvorena je 19. septembra, pošto je zbog nepovoljnih vremenskih prilika sama ljetnja sezona skraćena, druga faza se obično zatvara od 25. decembra do početka Praznika mimoze, ali ako ove godine poslovni razlozi budu nametali drugačiju odluku, menadžment će pribjeći onome što je interes poslovnog sistema ove zdravstvene ustanove, zaključio je Kovačević.

Institut Igalo ove sezone "bolji" za 200.000 eura, aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona

Institut “Dr Simo Milošević” je, uprkos dobroj sezoni, poslovao sa minusom. Razlozi su brojni i sve ih obuhvata novi plan restrukturiranja koji s nestrpljenjem očekuju i zaposleni i pacijenti, njih oko 1.000 koji danas čekaju poziv na rehabilitaciju, navodi se u prilogu TVCG.
Od kada su početkom jula deblokirani računi, u Institutu su malo predahnuli. Radili su maksimalno, zaradili više nego prošle godine, ali i više potrošili, jer su prema novom kolektivnom ugovoru sada veći izdaci za plate.
- Možemo biti zadovoljni iz jednog razloga, zato što je stabilizovano poslovanje Instituta Igalo, koliko je to moguće u ovim okolnostima. Naravno, uz razumijevanje svih onih povjerilaca koji su ostali nenamireni u ovom periodu do usvajanja plana restrukturiranja. Zaposlenima su plate isplaćene sve zarade u neto iznosu za prethodni period, kao što će biti i ova avgustovska plata - kaže izvršni direktor Zoran Kovačevič.
Svi su u iščekivanju plana restrukturiranja Instituta. Od oko 25 miliona eura duga, 16 su obaveze prema opštini i državi. Kako će izaći iz dubioze i postati profitabilni? Zadatak je koji je Vlada nakon deblokade povjerila Univerzitetu.
- Treba naglasiti da su predstavnici Univerziteta na čelu sa Ekonomskim fakultetom u svakodnevnoj komunikaciji i posjeti Institutu Igalo u smislu kreiranja presjeka stanja u kojem se Institut nalazi na osnovu kojeg bi trebalo da se kreira odgovarajući plan restrukturiranja, odnosno model izlaska Instituta iz krize na način da bude održiv u narednom desetogodišnjem periodu, najmanje - kaže on.
Iz instituta traže i da se povećaju cijene za usluge koje pružaju crnogorskim osiguranicima.
- 45 eura je pun pansion koji mi dobijamo – tri obroka i pet terapija, ljekarski pregled i laboratorijski analize i sve ostalo. Svi smo svjesni koliko koštaju svi inputi - kaže izvršni direktor.
U prvoj polovini godine Institut je poslovao sa preko milion i po eura gubitka, no to je bio period kada su bili pred gašenjem nakon dobro odrađene sezone i još hiljadu crnogorskih građana koji čekaju poziv za rehabilitaciju puno je očekivanja od skorog plana restrukturiranja.

Institut Igalo poslovao sa minusom, svi u iščekivanju plana restrukturiranja

Novinarima nije dozvoljeno da prisustvuju ročištu za provjeru optužnice protiv bivše direktorice ASK-a Jelena Perović i njene nakadašnje pomoćnice Nine Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja. To je odluka &nbsp;sutkinje Nade Rabrenović koja je saopštila policijskom obezbjeđenju da ne puste novinare jer nema mjesta u sudnici.
Predstavnici sedam medija zatražili su prijem kod predsjednika Višeg suda Zorana Radovića kako bi im odgovorio zbog čega je donijeta takva odluka, međutim on je odbio da primi novinare. Kratko je rekao da kod njega ne možemo da uđemo.
Nakon toga novinari su tražili prijem kod sutkinje i portparolke Vesne Kovačević i upoznali je sa problemom. Ona je bila iznenađena takvom odlukom sutkinje Rabrenović i odmah je otišla kod sudije &nbsp;Zorana Radovića.
Nakon toga nam je saopštila da je odluku o zabrani prisustva novinara donijela isključivo Rabrenović.
-To nije odluka suda - rekla je sutkinja Kovačević novinarima.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile &nbsp;krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.
Perović je 4. decembra ukinuta mjera nadzora -zabrana napuštanja stana.

Sutkinja Rabrenović nije dozvolila novinarima da prisustvuju ročištu za Jelenu Perović i Ninu Paović

Velika Britanija i Francuska sazvale su za danas sastanak ministara odbrane iz oko 30 zemalja u kako bi nastavili s planovima za raspoređivanje trupa u Ukrajinu koje bi nadgledale eventualni mirovni sporazum sa Rusijom.
Sastanak u sjedištu NATO-a - prvi sastanak ministara odbrane takozvane “koalicije voljnih” - &nbsp;dolazi nakon prošlonedjeljne posjete Kijevu visokih britanskih i francuskih vojnih zvaničnika. Očekuje se da će se raditi na razradi sporazuma postignutog na ranijem sastanku lidera.
Kao i do sada na skupovima ove koalicije, Sjedinjene Američke Države neće učestvovati, ali uspjeh operacije koalicije zavisi od američke podrške u vidu vazdušnih snaga ili druge vojne pomoći. Međutim, Trampova administracija nije javno obećala da će to učiniti.
U uslovima te neizvjesnosti i američkih upozorenja da Evropa mora sama brinuti o svojoj i ukrajinskoj bezbjednosti u budućnosti, ove snage se smatraju prvim testom spremnosti kontinenta da se brani i zaštiti svoje interese.
Njihov sastav će zavisiti od prirode bilo kakvog mirovnog sporazuma, ali kontingent vjerovatno neće biti raspoređen na ukrajinskoj granici s Rusijom. Nalazio bi se dalje od linije primirja, možda čak i izvan Ukrajine, i bio bi raspoređen kao odgovor na bilo kakav ruski napad.
Formiranje snaga dovoljno velikih da djeluju kao vjerodostojno sredstvo odvraćanja predstavlja značajan napor za zemlje koje su smanjile svoje vojske nakon Hladnog rata, a sada se ponovo naoružavaju. Britanski zvaničnici su pominjali mogućnost angažovanja između deset i 30 hiljada vojnika.
Zemlje su takođe nevoljne da pošalju svoje osoblje bez američke podrške.
Zvaničnici ukrajinske vlade i vojni analitičari rekli su da se ruske snage pripremaju da pokrenu novu vojnu ofanzivu u Ukrajini u narednim nedjeljama kako bi izvršile dodatni pritisak na Kijev i ojačale pregovaračku poziciju Kremlja u razgovorima o prekidu vatre.
U petak će se predstavnici iz oko 50 zemalja okupiti u NATO-u kako bi prikupili vojnu podršku za Ukrajinu. Taj sastanak će voditi Velika Britanija i Njemačka. Američki sekretar za odbranu Pit Hegset se ne očekuje da će učestvovati.

Očekuju se šefovi odbrane iz oko 30 zemalja na razgovorima o budućim snagama za Ukrajinu

​Australija je odbila predlog Pekinga o zajedničkom radu na suprotstavljanju američkim tarifama, saopštivši umjesto toga da će nastaviti da pospješuje svoju trgovinu i smanjuje zavisnost od Kine, svog najvećeg trgovinskog partnera. 
 
"Nećemo se držati za ruke sa Kinom u vezi sa bilo kakvim sukobom koji se dešava u svijetu", rekao je zamjenik premijera Ričard Marls, reagujući na predlog kineskog ambasadora da dvije zemlje "zajedno rade" u oblasti trgovine. 
 
On je rekao da će Australija graditi svoju ekonomsku otpornost jačanjem trgovinskih veza sa Evropskom unijom, Indonezijom, Indijom, Velikom Britanijom i Bliskim istokom. 
 
Kineski ambasador u Australiji Sjao Ćijan pozvao je Kanberu da sarađuje sa Pekingom kako bi odbranili multilateralni globalni trgovinski sistem. 
 
"U novim okolnostima, Kina je spremna da se pridruži Australiji i međunarodnoj zajednici kako bi zajedno odgovorili na promjene u svijetu", rekao je Sjao. 
 
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će privremeno smanjiti visoke carine za desetine zemalja, ali da će nastaviti da cilja Kinu, podižući tarifu na 125 odsto sa 104. 
 
To bi moglo predstavljati rizik za Australiju, koja izvozi skoro trećinu svoje robe u Kinu. 
 
Izvoz u SAD čini manje od pet odsto ukupnog izvoza robe Australije. 
 
Premijer Entoni Albaneze je rekao da, iako carine za Australiju, ključnog bezbjednosnog saveznika SAD u Indo-Pacifiku, "nema osnova u logici", njegova vlada neće uzvratiti Vašingtonu.

Australija odbila predlog Kine da se suprotstave carinama SAD

Cijene sirove nafte pale su u srijedu na najniži nivo u više od četiri godine. 
 
Tržišta su zabrinuta da će se smanjiti potražnja za crnim zlatom zbog eskalacije globalnog trgovinskog rata, na čijem su čelu najmoćnije svjetske ekonomije, Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kina, te da će na tržištu biti viška nafte, objavio je Reuters na svojim stranicama. 
 
Barel West Texas Intermediate sirove nafte od 159 litara za isporuku u maju trgovao se za 57,12 USD popodne po singapurskom vremenu, što je 2,46 USD manje nego u utorak. Sjevernomorska nafta Brent za isporuku u junu pala je 2,38 USD na 60,44 USD, prenosi SEEbiz. 
 
Cijene obje vrste nafte bile su na najnižem nivou od februara 2021. 
 
U subotu su u SAD-u stupile na snagu dodatne carine od deset odsto na uvoz robe iz cijelog svijeta u SAD, koje je najavio američki predsjednik Donald Trump pod nazivom recipročne carine za većinu zemalja i teritorija širom svijeta, uključujući i EU. Još veće carine u srijedu su stupile na snagu za oko 60 zemalja i EU. 
 
Najviše su SAD nametnule Kini. Nakon 20-postotnih carina uvedenih u martu, one treba da porastu još 34 postotna boda, ali kako je Kina odgovorila s 34-postotnim carinama na američku robu, Trump ih je povisio za još 50 postotnih bodova. Ukupno je na današnji dan 104 odsto. Peking je u utorak naglasio da će ići "do kraja" u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama, što će vjerovatno dodatno eskalirati trgovinski rat. 
 
Osim toga, proširena grupa proizvođača nafte OPEC+ prošle sedmice je odlučila povećati proizvodnju nafte 411 hiljada barela dnevno u maju, za što analitičari vjeruju da će tržište vjerovatno gurnuti u suficit.

Cijene nafte potonule na najniži nivo od februara 2021.

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: zoran-kovacevic