Predsjednika Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević" Predraga Dragojlovića uhapsila je srpska policija zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je nezakonito stekla više miliona eura, objavio je crnogorski nedjeljnik Monitor.
Njegova beogradska kompanija u stečaju "Bleecker" našla se na meti Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije, zbog sumnje da je učestvovala u spornom sticanju oko 2,8 miliona eura.
U saopštenju od 25. novembra, Tužilaštvo je navelo da je tim povodom uhapšeno sedam osoba, među kojima je osoba sa njegovim inicijalima - P.D.
Sam Dragojlović nije odgovarao na pitanja Radija Slobodna Evropa poslata na mail adresu i broj telefona.
Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na upit da li su upoznati sa slučajem predsjednika Odbora direktora Instituta, koji je u većinskom vlasništvu države.
A da Specijalno tužilaštvo mora hitno ući u sve crnogorske institucije sa kojim je on povezan i izvršiti detaljan uvid u sve poslove zatražila je poslanica vladajuće većine Jelena Kljajević.
<h2>Srpsko tužilaštvo sumnja u lažni stečaj</h2>
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je krajem novembra da je uhapšeno sedam osoba zbog sumnje za prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
Tužilaštvo ističe da je B.Č. organizovao ostale osumnjičene za kreiranje lažnih dugova u cilju ispunjavanja uslova za otvaranje stečaja nad kompanijom "Bleecker", čime bi se zadržalo njeno upravljanje jednim hotelom u Beogradu.
- Čime su protivpravno stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 eura, da bi potom nelegalno stečeni novac prenijeli na račune privrednog društva "Lumia" - piše u saopštenju.
Prema podacima iz privrednog registra Srbije, prva kompanija se nalazi u vlasništvu Predraga Dragojlovića a druga u vlasništvu Kristine Dragojlović.
On je u imovinsko kartonu dostavljenom crnogorskoj Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da se njegova supruga zove Kristina.
Međutim, nisu prijavljene kompanije van Crne Gore.
U saopštenju srpskog Tužilaštva se navodi da je jedan od uhapšenih osoba pod inicijalima P.D., a da je krivična prijava podneta i protiv osumnjičene K.D. "koja se trenutno nalazi van teritorije Srbije".
Iz Tužilaštva nisu zvanično potvrdili RSE-u da su to oni.
Dragojlovići nisu odgovorili na upite vezano za slučaj.
<h2>Hotelski biznis u Srbiji i u Crnoj Gori</h2>
Pored "Bleeckera" u Beogradu, Predrag Dragojlović je kompaniju pod istim imenom prije četiri godine - 2021. godine - osnovao i u crnogorskom gradu Herceg Novi.
Kompanija je sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori iste godine potpisala ugovor o dugoročnom zakupu njene zgrade u istorijskom dijelu Herceg Novog, grada na sjeveru crnogorske obale.
Cilj je, prema dokumentima na internet stranici grada, da se zgrada rekonstruiše u butik hotel sa četiri zvjezdice.
Gradske vlasti su ove godine donijele odluku da se njegova kompanija privremeno oslobodi plaćanja naknada za komunalno opremanje, jer ona nije, ističe se, predviđena za hotele te kategorije.
Sam hercegnovski "Bleecker" posluje u plusu.
Prošle godine je, prema podacima Poreske uprave Crne Gore, ostvario profit od oko 85.000 eura.
U pratećim napomenama se navodi da crnogorski "Bleecker" potražuje 17.000 eura na ime dugovanja od beogradske kompanije u stečaju "Bleecker", koje su, obje, u vlasništvu Dragojlovića.
<h2>U Odboru direktora od 2021.</h2>
Iste godine kada je osnovao kompaniju, Dragojević je postao i član Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević", koji je u većinskom vlasništvu države.
Od ove godine je izabran za njegovog predsjednika.
Ova institucija se godinama nalazi u višemilionskim dugovima, a Odbor direktora je krajem prošle godine odborio Plan restrukturiranja.
Plan, prema pisanju crnogorskih medija, predviđa prodaju dijela Instituta, nakon čega bi se od tih sredstava i kredita rekonstruisao drugi dio i doveo do nivoa od četiri zvjezdice.
Inače, Dragojlovića su na mjesto u Odboru direktora predložili iz državne Razvojne banke Crne Gore, drugog najvećeg akcionara.
Iz Banke su za RSE kazali da nisu zvanično obaviješteni o istrazi ili hapšenju "s obzirom da se događaj desio u drugoj državi".
- S tim u vezi ne možemo komentarisati okolnosti slučaja, ali pratimo situaciju i obavijestićemo javnost kada budemo imali provjerene informacije - istaknuto je u odgovoru.
Iz Banke ističu da nisu bili u bilo kakvim poslovnim vezama sa Dragojlovićem ili njegovim kompanijama.
Direktor Instituta Zoran Kovačević kazao je za RSE da, osim iz medija, nisu zvanično upoznati sa "trenutnim statusom" Dragojlovića.
Kovačević je istakao da članove Odbora direktora predlažu vlasnici, bez konsultacija sa menadžmentom, i oni nisu u stalnom radnom odnosu.
- Konačno, sigurni smo da situacija vezana za Dragojlovića neće uticati na pozitivne poslovne trendove u tekućoj godini i dinamiku postupka oporavka Instituta definisanu Planom restrukturiranja koji je usvojila Vlada zajedno sa manjinskim akcionarem - naveo je on.
<h2>Na meti Agencije za sprečavanje korupcije</h2>
Iz crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije su za RSE kazali da je član Odbora direktora Instituta godinama imao obavezu da prijavljuje prihode i imovinu, ali da tu zakonsku obavezu nije poštovao sve do 2025.
Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da je javni funkcioner dužan da najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaje o prihodima i imovini. Za one koji to ne urade, propisana je novčana kazna do 2.000 eura.
Zbog nedostavljanja imovinskih kartona, Agencija ga je do sada kaznila tri puta – jednom upozorenjem, a dva puta novčano.
RSE je pitala Agenciju da li je Dragojlović prekršio Zakon u dijelu koji se tiče prenosa vlasništva, jer se i dalje vodi kao direktor crnogorskog "Bleeckera".
Zakonom je propisano da je javni funckioner dužan u roku od 30 dana od imenovanja da izvrši prenos vlasništva. Oni koji to ne urade mogu biti kažnjeni do 2.000 eura.
Iz Agencije su kazali da će sprovesti provjeru izvještaja o prihodima i imovini Dragojlovića.
Dragojlović u jedinom predatom imovinskom kartonu nije dao saglasnost Agenciji za uvid u bankrske račune.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Iz Vlade bez odgovora o hapšenju predsjednika borda direktora Instituta Igalo; Kovačević: Nismo zvanično upoznati sa trenutnim statusom Dragojlovića

Institut "Dr Simo Milošević" Igalo je u prvih dvet mjeseci 2025. godine ostvario neto prihod od 11 miliona, što je skoro etiri miliona više nego 2024. godine. S obzirom na to da u prihod ulaze i sredstva od nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja, po tom osnovu ostvarena je kapitalna dobit nešto preko 3,74 miliona eura, ističe za Novski portal, izvršni direktor Instituta Igalo, dr Zoran Kovačević.
- Prema devetomjesečnom finansijskom iskazu ukupan prihod Instituta Igalo je 14.909.794 eura. Istovremeno, iako smo imali rast broja noćenja, te inflatorne pritiske u nabavci uspjeli smo da ukupne rashode zadržimo na prošlogodišnjem nivou od 8,1 miliona eura. Prema tome, Institut Igalo je prije oporezivanja zvanično imao preko 6,7 miliona dobitak, koji kada se izuzme prihod od prodaje Dječijeg odjeljenja 3,7 miliona i porez na kapitalnu dobit i drugi porezi ukazuje na pozitivan neto rezultat od preko dva miliona eura. S obzirom da smo prošle godine u istom periodu imali negativan poslovni rezultat od oko 300 hiljada €, možemo biti više nego zadovoljni ostvarenim u prvih devet mjeseci ove godine - ocjenjuje Kovačević.
Na tako, kako je kazao Kovačević, značajno povećanje prihoda uticala je, prije svega pravedna cijena koju je Institut konačno dobio od Fonda zdravstva Crne Gore, zahvaljujući Vladi. 
- Takođe i povećanje broja noćenja, te boljem upavljanju cjenovnom politikom za ostale kategorije pacijenata, uz ne manju važnu racionalizaciju poslovanja - ističe Kovačević.
Za prvih devet mjeseci ove godine u Institutu Igalo je boravilo 10.540 korisnika, koji su ostvarili preko 136.000 noćenja što je oko 10.000 noćenja više nego 2024. godine kada je ostvareno oko 126.000 noćenja.
Približava se i vrijeme odmora kada Institut zatvara kapije, ali će ove godine biti moguće izmjena.
- Plan je da na redovnu zimsku pauzu, kada je riječ o medicinskom sektoru, odemo od 27. decembra, dok još uvjek razmišljamo da li ćemo u hotelskom dijelu ostati otvoreni za Novu godinu. Sve zavisi od interesovanja, koje će, smatram, biti uslovljeno prije svega vremenskim prilikama, s obzirom da je planiran veoma atraktivan novogodišnji program u organizaciji našeg grada - kaže Kovačević.
Novu sezonu, s nastavkom realizacije Plana restrukturiranja, Institut će početi u prvoj polovini februara 2026. godine

1250x600

Za devet mjeseci Institut Igalo u plusu dva miliona eura

Dok ne počne rekonstrukcija starog zdanja Instituta dr Simo Milošević, tzv. Prve faze, koje je izgrađeno prije 50 godina, iz menadžmenta kompanije nastoje da taj objekat sa soliterom, „na pjeni od mora“ otvore za ovu sezonu.
- Pripremamo Prvu fazu samo za pružanje usluga smještaja, sa doručkom, da probmao uz izuzetno povoljne cijene da je stavimo makar u funkciju turizma. Razmišljamo i da soliter, sa 100 soba sa kupatilom, stavimo u ponudu za smještaj sezonske radne snage iz cijelog Herceg Novog. Takođe, s obzirom na stanje objekta ponudićemo izuzetno povoljne uslove. Nastojaćemo da sredimo oba zdanja do 1. juna - navodi za Novski portal, izvršni direktor Instituta Igalo, dr Zoran Kovačević.
S obzirom na eksta pristupačne cijene smještaja i atraktivnu lokaciju Instituita ovdje računaju da bi mogli za ovu sezonu imati dobru popunjenost Prve faze za turiste, a solitera za sezonsku radnu snagu. Zapravo sve dok ne počne rekonstrukcija objekata Instituta Igalo prema Planu restrukturitanja.
- Cilj nam je da za našu sezonsku radnu snagu u Prvoj fazi ponudimo smještaj i hranu , ali da preostale sobe po atraktivnoj cijen, s doručkom, ponudimo tržištu. Oko 30 odsto &nbsp;soba je klimatizovano. Biće nam potrebno oko 30 sezonaca u svim sektorima - ističe Kovačević.
Druga faza radi već dva mjeseca, ima solidnu popunjenost za ovo doba godine, odnosno 65 odsto iskorišćenih kreveta.
- To je na nivou očekivanog za ovo doba godine. Oko 80% su crnogorski osiguranici, a 20 odsto su samoplatežni, penzioneri regiona i Crne Gore. Ove godine smo uveli povoljan paket rehabilitacije i za penzionere regiona. Nije se lako vratiti na strano tržište poslije dvogodišnje pauze i problema u kojima se nalazio Institut. Treba ubijediti i ljude iz okruženja, do kojih je kontinuirano stizala loša informacija, da se Institut oporavlja i ima stabilno poslovanje. Lakše je napraviti novi imidž nego izgraditi drugi na lošim pričama. Zadatak nam je da sve što smo do sada uradili nastavimo da se maksimalno zalažemo da bismo se vratili na evropsko tržište - naveo je Kovačević.
Kovačević očekuje da će se, nakon bolje finansijske situacije, uz Plan restruktiranja koji je dobio opštu podršku većinskog i manjinskih akcionara, vraćati i medicinski kadar.
- &nbsp;Sada je medicinsko osoblje plaćeno jednako kao u javnom zdravstvu. Smatarmo, ipak, da je privilegioja raditi u Institutu. S obzirom na to da radimo preko cijele godine i nudimo zaposlenje i ostalom nedosotajućem kadru, vjerujemo da ćemo obezbijediti potrebne radnike. Znamo da neće biti lako, ali nastojaćemo da osiguramo kvalitetno osoblje - poručuje Kovačević.

Prva faza Instituta Igalo i soliter biće u funkciji od 1. juna

Ugovor o kupoprodaji nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja Instituta “Simo Milošević” za potrebe izgradnje osnovne škole u Igalu, potpisan je danas.

Ugovor je, kako je saopšteno iz Instituta, potpisan u kancelariji notarke Aleksandre Krivokapić Kuhar u Herceg Novom.

Ugovor je u ime Instituta potpisao izvršni direktor Zoran Kovačević, a ispred Vlade, direktor Uprave za državnu imovinu, Koča Đurišić.

Institut je, shodno Planu restrukturiranja koji je u februaru usvojila Skupština akcionara i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade na javnom pozivu, prodao za 4,87 miliona eura objekat nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja za potrebe izgradnje osnovne škole u Igalu.

Potpisan ugovor o prodaji Dječijeg odjeljenja za potrebe izgradnje škole

Pacijenti čiju rehabilitaciju finansira Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ne bi trebalo da odustaju od rehabilitacije u Institutu Igalo jer im je udvostručena participacija. To za Novski portal kaže izvršni direktor Instituta, dr Zoran Kovačević, komentarišući objave u medijima posljednjih dana da pacijenti, osiguranici Fonda zdravstva, kojima je potrebna medicinska rehabilitacija u Institutu, a koji prema pravilnicima moraju da plate učešće od 40 odsto troškova, masovno odustaju od odlaska na terapiju.
U menadžmentu se, ipak, plaše da bi nerazumijevanje značajnog broja osiguranika FZO koji imaju pravo na rehabilitaciju, bez učešća u troškovima, moglo &nbsp;dovesti do toga da jedan dio njih odustane.
- Time bi značajno umanjili perspektivu ozdravljenja, koju im omogućuje naš zdravstveni sistem u okviru Instituta Igalo. Naime, imajući u vidu da su od 1.11.2024. konačno, nakon više od 30 godina insistiranja, &nbsp;cijene za usluge koje pruža Institut Igalo osiguranicima FZO, usklađene sa onim što je realna cijena koštanja, došlo je i do povećanja iznosa koje plaćaju, prema našem iskustvu, uglavnom 2 kategorije pacijenata. Oni nemaju preko 10% učešća u ukupnom broju korisnika - navodi Kovačević.
Pojašnjava da su to kardiološki pacijenti sa ugrađenim stentom – koji nisu penzioneri i fizijatrijski – sa dijagnozom fraktura lumbalnih pršljenova.
- Ostale kategorije (drugi fizijatrijski, &nbsp;djeca, kardio, nepokretni i teže pokretni pacijenti) ne plaćaju, ili je ta uplata minorna. Sa druge strane, s obzirom na to da Institut Igalo ne može da utiče na iznos fakture za te dvije kategorije pacijenata, te da je to učešće određeno Pravilnikom, mi smo još od početka novembra odlučili, da bismo olakšali i tim korisnicima izdatke, da ponudimo plaćanje njihovog učešća na 3-5 rata - rekao je Kovačević.
Takođe, iz Instituta su, napominje Kovačević, pokrenuli inicijativu ka resornom Ministartvu da se Pravilnik izmjeni kako bi se u budućnosti ukinulo učešće i za tih 10% pacijenata sa navedenim djagnozama.
- Naišli smo na razumjevanje sa njihove strane, tako da se nadamo pozitvnom ishodu. Ono stop nam je posebno stalo jeste to da svi građani koji imaju pravo da u okviru sistema zdravstvene zaštitete dobiju rehabilitaciju u Institutu Igalo to pravo i iskoriste. &nbsp;Zbog toga svi koji imaju dilemu mogu da se informišu u našoj pozivnoj službi (svakog radnog dana od 7-15h) putem mobilnih telefona na brojeve 063/211-330; 063/211-313; 069/330-111 i 069/330-113): ili putem meila: rehabilitacija@igalospa.com - zaključio je Kovačević.

Kovačević: Pacijenti ne bi trebalo da odustaju od rehabilitacije zbog participacije

Izvršni direktor Instituta „Dr Simo Milošević“ Zoran Kovačević predsjedavaće sjutrašnjom vanrednom sjednicom Skupštine akcionara a očekuje da će se vlasnici kapitala dogovoriti i usvojiti Plan restrukturiranja na kojem su zajedno radili Vlada Crne Gore i Univerzitet Crne Gore.
- To je odlučujući, ali još jedan korak u postupku spašavanja Instituta Igalo. Kao izvršni direktor očekujem da se Plan usvoji na način da se vlasnici dogovore. Na koji način će se oni dogovoriti to je nešto na šta mi u menadžmentu Instituta ne možemo da imamo uticaj, ali se nadamo da će taj Plan restrukturiranja biti usvojen na način da obezbijedi Institutu dalje poslovanje - kazao je za RTHN Kovačević.
Podsjetio je da su velike aktivnosti tokom 2024. bile da se nađe zakonsko rješenje za pomoć Institutu.
- U tom kontekstu Vlada Crne Gore je pokazala veliko interesovanje i angažovanje svih njenih učesnika da se dođe do ovog predloga rješenja. Ja sam po Poslovniku i Statutu predsjedavajući na sutrašnjoj sjednici ali ne mogu da utičem kako će odlučivati vlasnici o predloženom Planu restrukturiranja. Zaostala dugovanja su toliko velika, da, ukoliko se ona ne riješe, stečaj u Institutu je vrlo izvjestan - rekao je Kovačević.
Rješenje koje bi značilo stečaj bilo bi, kako je rekao, najgore za zaposlene Instituta.
- Oni bi ostali bez zaposlenja a velika bi prijetnja bila generalno po gubitak struke po kojoj je Institut prepoznat, ne samo u Crnoj Gori već i šire u regionu i na međunarodnom tržištu. To kažem zato što sam gotovo siguran da bi svi stručni ljudi koji bi da se desi stečaj u Institutu, vjerovatno potražili rješenja za svoju struku i egzistenciju na nekom drugom mjestu. Ne bi čekali u firmi koja je u stečaju - kazao je Kovačević.
Značaj Instituta u cijelom zdravstvenom sistemu Crne Gore je ono što je Vlada Crne Gore u ovom mandatu prepoznala kao primarni razlog za spas Instituta.
- Definitivno Crna Gora nema drugo rješenje u postupku rehabilitacije njenih pacijenata za ono što dobijaju u Institutu Igalo. Svjedoci smo da i građani Herceg Novog, osim što je Institut mnogima poslodavac, često koriste usluge naše ustanove. Uvođenje stečaja bi bilo baš loše i nadamo se da se to neće desiti - ocijenio je Kovačević.
On je istakao da Herceg Novi iako ima dugu turističku tradiciju nema puno stvari po kojima ima tako jaku diferentnu prednost kao što je to Instutut Igalo i usluge koje pruža, pogotovo u kontekstu produženja turističke sezone.
- Ono što se ja nadam to je da će se vlasnici stvarno dogovoriti jer je to u konačnom i njihov interes. Ni njihov interse nije da imovina sa kojom raspolažu a koja nije mala, ode u stečaj. Sve nade polažemo u sutrašnji dan, da su se vlasnici dogovorili da kada dođu na Skupštinu akcionara da će taj dogovor i pokazati kroz glasanje i da će Institut nastaviti još bolje nego što je to bilo u prethodnom tranzicionom periodu - rekao je Kovačević.
Skupština akcionara zakazana je za sjutra, sa početkom u 12 sati. Kako je navedeno na sajtu Instituta, predložena je dopuna dnevnog reda, koji je inicijalno imao samo jednu tačku, usvajanje Plana restrukturiranja, sa još dvije tačke: usvajanje odluka o povećanju akcionarskog kapitala i o emisiji akcija sa pravom preče kupovine postojećim akcionarima Instituta Igalo.
Odluke se donose dvotrećinskom većinom.
Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta sa 56,47 odsto, „Vile Olive“ Žarka Rakčevića 27,43 odsto, dok je ostatak kapitala u vlasništvu različitih malih akcionara.

Kovačević: Očekujem da se vlasnici dogovore i usvoje Plan restrukturiranja

Institut “Simo Milošević” biće zatvoren za korisnike od petka, a prijem pacijenata i gostiju biće nastavljen tokom prve sedmice februara.
Izvršni direktor Zoran Kovačević rekao je za RTHN da će, kao i prethodnih godina, Institut Igalo krajem mjeseca na kratko zatvoriti vrata za goste, a zimsku pauzu zaposleni će iskoristiti za odmor, ali i redovno godišnje održavanje ustanove, kako bi spremno dočekali narednu sezonu.
- Posljednji korisnici usluga Instituta odlaze 27. decembra, a vrata ćemo otvoriti tokom prve sedmice februara. Iskoristićemo taj period da pripremimo objekat za korisnike i Praznik mimoze. Nadamo se da će se u januaru država i manjinski akcionar dogovoriti oko poslovanja Instituta kako bi bile realizovane planirane aktivnosti - kazao je Kovačević.
Tokom zimske pauze sredstva će biti usmjerena na servisiranje smještajnih i tehničko tehnoloških kapaciteta, kako bi ustanova mogla funkcionalno dočekati najavljeni početak većih investicija.
- U ovom trenutku imamo redovan nivo održavanja u skladu sa oskudnim sredstvima kojim raspolažemo, kako bi u februaru bili koliko toliko dobri za korisnike. Ono što plan restrukturiranja svakako predviđa su značajne investicije koje su i te kako potrebne u kapacitetima Instituta Igalo - rekao je Kovačević.
Zimskoj pauzi u radu Instituta prethodio je zbor radnika 23. decembra, na kom su predstavnici Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine predstavili detalje plana restrukturiranja zaposlenima, koji su zabrinuti zbog i dalje prisutne opasnosti od stečaja, ali i zato što su prepušteni odluci manjinskih akcionara i ishodu sjednice zakazane za 9. januar.

Institut "Simo Milošević" zatvaraju do februara

Iako je u Institutu "Dr Simo Milošević" zbog blokade računa kasnila priprema, pa i sam početak ljetnje turističke sezone, prema preliminarnim rezultatima na kraju avgusta bilans je za oko 3.000 noćenja i oko 200.000 eura bolji nego prošle godine, dok su aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona, od čega oko 16 miliona duga prema državi, opštini i javnim preduzećima.
Izvršni direktor Zoran Kovačević kazao je za RTHN da je zbog gubitka Norveškog programa prihodovano oko 1,5 miliona manje, ali da je tokom ljeta prva faza bila popunjena u kapacitetu u kojem je bilo moguće obezbjediti radnu snagu, te da je na kraju ostvaren pozitivan rezultat.
– Moram da naglasim da sve to nije dovoljno da dovede Institut do pozitivnog poslovanja, posebno kada se ima u vidu da je od ove godine krenula primjena koeficijenata iz Kolektivnog ugovora javnog zdravstva u obračunu zarada naših zaposlenih, što je na šestomjesečnom finansijskom izvještaju dovelo do rasta troška za zarade u bruto iznosu od nekih 700 hiljada eura, što znatno utiče da poslovni rezultati budu u negativnom iskazu – navodi on.
Potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora i povećanjem koeficijenata obustavljen je osnov za tužbe radnika, dok dugovanja variraju, priča Kovačević.
– Kreću se nekih 24,9 miliona eura, od toga je, u nekim grubim proračunima, 16 miliona prema državi, državnim preduzećima, Opštini i opštinskim preduzećima. Ostatak je prema onim povjeriocima koji nisu u državnom i opštinskom vlasništvu. Od ovog ostatka od devet miliona eura, pet miliona se odnosi na beskamatnu pozajmicu manjinskog akcionara, koji je pomogao da se oslobodi račun Instituta, a oko tri miliona eura su povjerioci, odnosno različiti dobavljači – istakao je on.
Izrada plana resktrukturiranja je u toku, a u okviru ovih aktivnosti, koje su povjerene Univerzitetu Crne Gore, Institut su do sada u više navrata posjetili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, jedni se bave procjenom ekonomskih, drugi građevinskih parametara.
– Ono što očekujemo od plana restrukturiranja je da on bude pravovremen, kako bi ušao u narednu budžetsku godinu i da će biti afirmativan, odnosno da će podržati ono što svi u Institutu mislimo, a to je da danas, pored velike imovine koju posjeduje, Institut raspolaže i sa veoma kvalitetnim proizvodom koji će, uz unapređenje smještajnih i ostalih kapaciteta, biti veoma konkurentan na međunarodnom tržištu – kazao je Kovačević.
Prva faza Instituta zatvorena je 19. septembra, pošto je zbog nepovoljnih vremenskih prilika sama ljetnja sezona skraćena, druga faza se obično zatvara od 25. decembra do početka Praznika mimoze, ali ako ove godine poslovni razlozi budu nametali drugačiju odluku, menadžment će pribjeći onome što je interes poslovnog sistema ove zdravstvene ustanove, zaključio je Kovačević.

Institut Igalo ove sezone "bolji" za 200.000 eura, aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona

Institut “Dr Simo Milošević” je, uprkos dobroj sezoni, poslovao sa minusom. Razlozi su brojni i sve ih obuhvata novi plan restrukturiranja koji s nestrpljenjem očekuju i zaposleni i pacijenti, njih oko 1.000 koji danas čekaju poziv na rehabilitaciju, navodi se u prilogu TVCG.
Od kada su početkom jula deblokirani računi, u Institutu su malo predahnuli. Radili su maksimalno, zaradili više nego prošle godine, ali i više potrošili, jer su prema novom kolektivnom ugovoru sada veći izdaci za plate.
- Možemo biti zadovoljni iz jednog razloga, zato što je stabilizovano poslovanje Instituta Igalo, koliko je to moguće u ovim okolnostima. Naravno, uz razumijevanje svih onih povjerilaca koji su ostali nenamireni u ovom periodu do usvajanja plana restrukturiranja. Zaposlenima su plate isplaćene sve zarade u neto iznosu za prethodni period, kao što će biti i ova avgustovska plata - kaže izvršni direktor Zoran Kovačevič.
Svi su u iščekivanju plana restrukturiranja Instituta. Od oko 25 miliona eura duga, 16 su obaveze prema opštini i državi. Kako će izaći iz dubioze i postati profitabilni? Zadatak je koji je Vlada nakon deblokade povjerila Univerzitetu.
- Treba naglasiti da su predstavnici Univerziteta na čelu sa Ekonomskim fakultetom u svakodnevnoj komunikaciji i posjeti Institutu Igalo u smislu kreiranja presjeka stanja u kojem se Institut nalazi na osnovu kojeg bi trebalo da se kreira odgovarajući plan restrukturiranja, odnosno model izlaska Instituta iz krize na način da bude održiv u narednom desetogodišnjem periodu, najmanje - kaže on.
Iz instituta traže i da se povećaju cijene za usluge koje pružaju crnogorskim osiguranicima.
- 45 eura je pun pansion koji mi dobijamo – tri obroka i pet terapija, ljekarski pregled i laboratorijski analize i sve ostalo. Svi smo svjesni koliko koštaju svi inputi - kaže izvršni direktor.
U prvoj polovini godine Institut je poslovao sa preko milion i po eura gubitka, no to je bio period kada su bili pred gašenjem nakon dobro odrađene sezone i još hiljadu crnogorskih građana koji čekaju poziv za rehabilitaciju puno je očekivanja od skorog plana restrukturiranja.

Institut Igalo poslovao sa minusom, svi u iščekivanju plana restrukturiranja

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: zoran-kovacevic