Da je funkcija direktora Uprave policije jedno od traženijih partijskih namještenja u „oslobođenoj“ Crnoj Gori govore podaci: za četiri i po godine na čelu te institucije bilo pet direktora - samo jedan u punom madatu, a četvorica u v.d. statusu! I taj podatak govori kolliko je žestoka borba partija za dominaciju u bezbjednosnom sektoru. Svi direktori su birani i postavljani u osam posebnih postupaka, od čega su dva postupka posljedica reagovanja i odluka sudske grane vlasti. Demokrate - partija koja sada upravlja bezbjednosim sektorim - osmislile su matricu uticaja na policijske funkcionere tako što većina rukovodilaca policije nema stalnu fukciju. Umjesto da im, ako ispunjavaju uslove, dodijele četvorogodšnje mandate Demokrate ih drže na ,,stalnoj privremenoj funkciji”. Drugi modalitet partijskog uticaja je zapošljavanje kadrova sa mrljama u karijeri koji su svjesni da eventualno protivljenje političkim i drugim zahtjevima može aktivirati grijehe iz prošlosti koji ih mogu ostaviti bez funkcije, ali i dovesti pod udar pravosudnih organa. <h2>ISTA MATRICA</h2> Da se vratimo na v.d. stanje u policiji koje je, prema riječima više sagovornika Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, eklatantni oblik političke kotrole rukovodstva i politizacije cjelokupnog policijskog aparata. Od decembra 2020. do 2025. godine, kako su se smjenjivale Vlade, ono što je bilo i što je i dalje karakteristično je v.d. stanje i česte kadrovske promjene u vrhu policije koje najbolje govore o političkom uticaju na polcijski aparat, koji bi po profesionalnim standardima trebalo da bude operativno samostalan i nezavistan od bilo kakvog političkog uticaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0" data-rendition-name="original" width="1444" height="963" loading="lazy" alt="Lazar Šćepanović"><figcaption>Lazar Šćepanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Jedini koji je uspio bar na kratko da bude direktor policije bez onog „vd“ je Zoran Brđanin. Međutim politički vjetrovi, tačnije kalkulacije i trgovine brzo su ga sklonili sa te pozicije. Niko od preostale četvorice nije bio direktor Uprave policije – svi su bili vršioci dužnosti – Vesko Damjanović, Nikola Terzić, Aleksandar Radović i Lazar Šćepanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b" data-rendition-name="original" width="670" height="446" loading="lazy" alt="Vesko Damjanović"><figcaption>Vesko Damjanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Međutim, ni Brđanin nije bio pošteđen političke kombinatorike i on je bio prvo vršilac dužnosti direktora policije, da bi - nakon smjena - dva puta bio vraćan na tu pozicije odlukama Upravnog suda, sve dok na kraju nije odustao obrazloživši ostavku „neprilagodljivošću partikularnim interesima na štetu javnih interesa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović i Nikola Terzić"><figcaption>Danilo Šaranović i Nikola Terzić(Photo: MUP)</figcaption></figure>  Nije ovo bio samo slučaj sa funkcijom direktora Uprave policije jer su po istom principu postupali i sa njihovim pomoćnicima. Tako je Dragan Gorović v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije opšte nadležnosti. U v.d. statusu je od marta 2021. i to traje i danas. U Sektoru za borbu protiv kriminala Dejan Knežević je u 2021. godini bio v.d. pomoćnika direktora UP, zatim i Predrag Šuković, koordinator Sektora za borbu protiv kriminala (obavljao poslove načelnika SPO i koordinirao Sektorom za borbu protiv kriminala i bez postavljenja za v.d.). Status v.d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala imao je Lazar Šćepanović koga je naslijedio Velimir Furtula, 15. januara 2025. godine, i na funkciji i u v.d. stanju. U Sektoru granične policije svi pomoćnici su imali v.d. status: Dragan Klikovac je imenovan u martu 2021. godine. Nakon Klikovca, bio je Milutin Vasiljević - od februara 2023. godine takođe je imao v.d. status. Tako je i sa Dejanom Bojićem koji je na toj funkciji od marta ove godine, takođe kao vršilac dužnosti. Ista šema v.d. statusa korišćena je u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti- Miloš Rakonjac je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije i imenovan je u martu 2021. Rakonjac je tek u decembru 2024. godine imenovan za komandanta Specijalne antiterorističke jedinice sa mjesta v.d. pomočnika direktora UP za sektor policije posebne nemjene, kada je Miloš Peković je određen za pomoćnika direktora tog sektora.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede" data-rendition-name="original" width="1920" height="1371" loading="lazy" alt="Miloš Rakonjac"><figcaption>Miloš Rakonjac(Photo: MUP)</figcaption></figure>  <h2>IZUZETAK</h2> I u Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma bila je do nedavno istovjetna situacija - v.d. pomoćnik direktora bio je Saša Mašković, nakon njega Aleksandar Radović takođe postavljen kao v.d. Međutim, Aleksandar Radović je sada jedini pomoćnik direktora sa punim mandatom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Aleksandar Radović"><figcaption>Aleksandar Radović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naravno, nije to bio potez Alekse Bečića i partijskog štaba već su ministar Danilo Šaranović i Vlada bili prinuđeni da ispoštuju proceduru do kraja i postave pomoćnika direktora u punom mandatu, jer je Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao finansijsko obavještajna jedinica, funkcionalno uslovljen od međunarodnih partnera na određeni vid samostalnosti u radu. Ta samostalnost podrazumijeva i stalnost i kontinuitet funkcije izabranog rukovodioca u punom mandatu i inspektora u Sektoru. Radi se o operativnom standardu, kao uslovu za razmjenu finansijsko obavještajnih podataka sa partnerskim službama međunarodne finansijsko obavještajne zajednice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f" data-rendition-name="original" width="1006" height="672" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"><figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naši sagovornici iz bezbjednosnog sektora naglašavaju, da je starješina organa po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima ovlašćen da postavlja rukovodioce u v.d. mandatu do izbora u punom mandatu, ali najduže do 6 mjeseci. U Upravi policije je očigledno kršenje zakona u kontinuitetu. Osim u slučaju Brđanina i Radovića, svi ostali visoki rukovodioci u UP (direktori i pomoćnici direktora), su postavljani u v.d. mandatu, većina njih i nezakonito više puta i ni za jednog od njih nije raspisivan javni konkurs i nijesu sprovođene zakonom propisane procedure za njihov izbor i postavljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zoran Brđanin"><figcaption>Zoran Brđanin(Photo: gov.me)</figcaption></figure>  <h2>SUMNJIVE DIPLOME, PROPUSTI</h2> Ono što je jasno da v.d. stanje sa nivoa direktora i pomoćnika direktora Uprave policije po dubini prouzrokuje raspored policijskih službenika na rukovodeća radna mjesta - načelnike regionalnih centara i odjeljenja bezbjednosti, načelnika odsjeka u sektorima i komandanata Specijalne i Posebne jedinica. Na nekim rukovodećim pozicijama imamo ljude sa sumnjivim diploma, nedostatkom radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima, spornim biografijama, bezbjednosno interesantnim podacima u odnosu na profesionalni i privatni život, uz odsustvo rukovodne i komandne odgovornosti za propuste u djelovanju policije i posljedice takvog djelovanja o čemu svjedoče istraživanja Portala ETV i Televizije E. Cilj je da se u policiji stvori partijska vojska i da se politička poslušnost svede na izvršavanje političkih zahtjeva bez obzira da se sprovode u skladu sa zakonima i obavezujućim procedurama. Posljedice v.d. stanja i političkog uticaja na Upravu policija imaju uticaj na više segmeta djelovanja policije - direktno ugrožavanje policijske organizacije u sprovođenju nadležnosti i smanjenje efikasnosti u obavljanju policijskih poslova i zadataka, ugrožavanje operativne samostalnosti i policijske nezavisnosti u sprovođenju policijske funkcije. Ključna je politička instrumentalizacija i politizacija policijskog aparata, uprkos proklamovanoj depolitizaciji, profesionalizaciji i modernizaciji policijske organizacije. Posljedica je i osipanje kvalitenog rukovodećeg i operativnog kadra pa je za četiri i po godine više od 1.500 policajaca napustilo tu instituciju. Odsustvo odgovornosti u svim segmentima, čemu svjedočimo na dnevnom nivou, slabljenje policijske organizacije i nedostatak obrazovanog, iskusnog, kvalitetnog i podmlađenog policijskog kadra. Karakteristična su i protivzakonita politička zapošljavanja uz kršenje ili zaobilaženje procedura za zapošljavanje u policiji. S toga ne čude brojni postupci policije u specifičnim slučajevima u kojoj do izražaja dolazi ili smišljeno nečinjenje ili neprofesionalizam a sve s ciljem zaštite političkih mentora aktuelnog rukovodstva. Najdrastičniji primjer je upravo postupanje nakon najstravičnijeg zločina u novijoj crnogorskoj istoriji, kada je Aco Martinović 1. januara ubio 13 osoba među kojima je bilo i dvoje djece. Niko ni iz polcijske organizacija, niti iz političe strukture Demokrta koji kontrolišu bezbjednosni sektor nije snosio ni minimalne posljedice.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate v.d. stanjem kontrolišu bezbjednosni sektor

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici odobrila zapošljavanje 815 policajaca, nakon višemjesečnog ignorisanja sličnog zahtjeva bivšeg direktora Uprave policije, Zorana Brđanina, koji je u septembru prošle godine upozoravao na potrebu za većim brojem službenika. Procjene organizacionih jedinica su tada bile da je potrebno zaposliti 1.200 policijaca, pa se postavlja pitanje kako se donose procjene, te zašto je broj traženih policajaca smanjen – posebno u kontekstu tragičnih događaja na Cetinju, koji su pokazali upravo slabost bezbjednosnog sistema usljed nedostatka kadrovskog kapaciteta. Vlada Crne Gore dala je juče saglasnost za pokretanje postupka zapošljavanja 815 policajaca, a na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova. Naveli su kako je Zakonom o unutrašnjim poslovima propisano da je radi popunjavanja radnih mjesta policijskih službenika, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, moguće sprovesti poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana. Za to su dobili i saglasnost Ministarstva finansija koje je procijenilo da će to koštati budžet države na mjesečnom nivou 652.000 eura neto, odnosno 844.780 eura bruto. Da je taj posao mogao da se obavi mnogo ranije govori dokument koji objavljuje Antena M, a koji pokazuje da se Vlada prije svega četiri mjeseca oglušila o zahtjev tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, koji je tražio zapošljavanje novih policajaca. U prijedlogu koji je Brđanin uputio ministru Danilu Šaranoviću navodi se da su rukovodioci organizacionih jedinica procijenili potrebu da se zaposli 1200 policijskih službenika u skladu sa članom 133a Zakona o unutrašnjim poslovima, o čemu su ga kako je tada saopštio obavijestili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115080136_a081f51e2726535c5c54721046ba7f3149a5ce5e5082fcbc130a203f4be6050c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250115080136_a081f51e2726535c5c54721046ba7f3149a5ce5e5082fcbc130a203f4be6050c" data-rendition-name="original" width="802" height="897" loading="lazy" alt="Dopis Brđanina iz septembra prošle godine"> <figcaption>Dopis Brđanina iz septembra prošle godine(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Četiri mjeseca kasnije, rukovodioci organizacionih jedinica Uprave policije dostavili su drugačije podatke, pa je traženo da se zaposli 385 službenika manje. Postavlja se pitanje zašto je za tako kratko vrijeme došlo do smanjene potrebe za radnim angažmanom službenika i na osnovu kojih kriterijuma je procjena u početku bila “pogrešna”, pogotovo uzevši u obzir nedavnu tragediju koja je zadesila Cetinje kada je ubijeno 13 osoba a ranjene tri. Zanimljivo je i da je saglasnost Ministarstva finansija dobijena ekspresno, svega dan nakon što je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović dostavio ministru Šaranoviću obrazloženi prijedlog za pokretanje postupka zapošljavanja 815 službenika, dok je prijedlog Zorana Brđanina mjescima ležao u fioci. Ono što se nameće kao logično pitanje je i da li bi da je ispunjen zahtjev Brđanina u septembru, na Cetinju 1. januara bilo više policijskih službenika koji bi mogli adekvatnije da reaguju na krvavi pohod Aleksandra Martinovića? <h2>Brđanin se žalio na budžet za 2025: Bez novca za zapošljavanja službenika, bez novca za uniforme</h2> Nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin je 2. decembra na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, komentarišući Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. u dijelu koji se odnosi na MUP, pitao kako da sa planiranim budžetom zaposle nove policijske službenike. Brđanin je tada kazao da su tražili zapošljavanje novih 1200 službenika, što bi, kako je rekao, značilo i dodatnih 13 miliona eura. Žalio se Brđanin jer je Vlada štedjela i na nabavci uniformi za policajce, rekavši da je budžet MUP-a umanjen 138.000 eura za sredstva za nabavku uniformi. - Nemamo dovoljno sredstava na ovoj stavci u ovom trenutku, a ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju, forenzički centar… - žalio se tada Brđanin. Ostaje, zato, pitanje: da li ni nakon strašne tragedije na Cetinju, nekome još uvijek nije jasno koliko Crnoj Gori treba dobro obučena, opremljena i kadrovski popunjena policija?

Portal ETV

Brđanin u septembru tražio da se zaposli 1200 policajaca - Vlada ga ignorisala, sada zapošljavaju 385 službenika manje

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće sjutra dva izvještaja Uprave policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
Članovi Odbora će, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, raspravljati o radu policije za period od 1. decembra prošle do 1. novembra ove godine. 
 
Direktori policije u periodima za koje se razmatraju izvještaji bili su Aleksandar Radović i Zoran Brđanin. 
 
Brđanin je u ponedjeljak podnio zahtjev za prestanak mandata na funkciji direktora policije. 
 
Vlada je nakon toga za vršioca dužnosti direktora policije imenovala Lazara Šćepanovića.

Odbor za bezbjednost i odbranu sjutra o izvještajima o radu Radovića i Brđanina

U Upravi policije održan je sastanak radi primopredaje dužnosti između dosadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina i novoimenovanog vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
Brđanin se, kako se navodi u saopštenju, zahvalio Šćepanoviću na dosadašnjoj saradnji i poželio mu uspjeh u daljem radu.
- Šćepanović se takođe zahvalio Brđaninu na saradnji kao i svim članovima Vlade koji su danas podržali njegovo imenovanje - navodi se u saopštenju.

Obavljena primopredaja dužnosti između Brđanina i Šćepanovića

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin podnijeće ostavku na tu funkciju, a kako sada stvari stoje, nastaviti radni angažman u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i biće mu povjerena funkcija u skladu sa njegovim profesionalnim kvalifikacijama, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Kako pišu mediji, Brđaninu je ponuđeno da obavlja funkciju savjetnika novoimenovanog v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića, što je on prihvatio i sada se čeka formalizovanje ove kadrovske promjene što bi trebalo da se desi već početkom naredne sedmice.
Ova rotacija posljedica je prethodnih dešavanja na relaciji Vlada Milojka Spajića - Brđanin, za koga je tri puta Upravi sud utvrdio da je nezakonito smijenjen u martu 2023. godine.
Nakon što je Upravni sud treći put utvrdio da ga je Vlada nezakonito razriješila dužnosti, Brđanin se vratio na tu funkciju u julu ove godine.
Međutim, prema informacijama našeg Portala, Brđanin nije uspijevao da obavlja funkciju u punom kapacitetu jer je izostala suštinska podrška premijera, a naročito ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Zbog toga se rješenje da Brđanin pređe u ANB može tumačiti kao kompromis na obostrano zadovoljstvo, a na štetu države Crne Gore s obzirom na kontinuirana mimoilaženja i politički uticaj u bezbjednosnom sektoru.
Brđanin je prvobitno na čelo crnogorske policije došao u februaru 2021. godine u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića.
Prvi put je smijenjen 30. marta 2023. nakon što je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen jedan od njegovih najbližih saradnika Dejan Knežević zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalnim strukturama.
I Evropska komisija je u Izvještaju konstatovala da odluka o smjeni nije donijeta u skladu sa pravilima, jer je nije inicirao skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu nego Vlada.
Spajićeva Vlada, koja je izabrana krajem oktobra 2023. godine je, poštujući odluku suda, vratila Brađanina na posao, da bi ga tri mjeseca kasnije, na zahtjev Demokrata, smijenila i na njegovo mjesto postavila Aleksandra Radovića.
Nakon treće presude Upravnog suda u korist Brđanina, Radović podnosi ostavku uz riječi da je uvijek za poštovanje sudskih odluka.
- Presuda suda je obavezujuća a ja sam uvijek bio za poštovanje sudskih odluka - kazao je Radović na konferenciji za novinare u Podgorici 4. jula, nakon čega je Vlada prihvatila njegovu ostavku i vratila Brđanina na posao.
Mjesto direktora policije sada bi trebalo da pripadne trenutnom &nbsp;pomoćniku direktora Sektora kriminalistike Lazaru Šćepanoviću.
Rotacije u sektoru bezbjednosti pokrenula je Vlada na elektronskoj sjednici, u četvrtak veče, kada je na čelo Agencije za nacionalnu bezbjednost postavila Ivicu Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera Milojka Spajića.
Kako su našoj redakciji kazala dva izvora iz vrha Vlade, premijer Spajić je prethodno obavio razgovor sa sada bivšim direktorom ANB-a Borisom Milićem i obavijestio ga o kadrovskoj kombinatorici i kandidatu Janoviću.&nbsp;
Iako je suštinski smijenjen, Milić je tokom večeri podnio ostavku kako se ne bi stvarala afera, a Spajić mu je obećao da će dobiti ,,fino namještenje" unutar ANB-a.
Iz Vlade su u saopštenju i potvrdila da će Milić nastaviti rad u ANB-u, "dalje doprinoseći svojim angažmanom ovoj instituciji". 
&nbsp;

Tamara Klikovac

Na obostrano zadovoljstvo, a na štetu države: Brđanin podnosi ostavku, odlazi u ANB

Direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu biće ponuđeno da se povuče za te funkcije i bude imenovan za savjetnika direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), saznaje Portal RTCG. 
To je, kako prenosi taj medij, plod političkog dogovora između PES-a i Demokratske Crne Gore, kojima bi tako pripao kompletan bezbjednosni sektor. Takođe, to mjesto je, prema informacijama Portala RTCG, tražio i sam Brđanin.
Ukoliko Brđanin prihvati ponudu i sam se povuče, za v.d. direktora Uprave policije će biti imenovan Lazar Šćepanović, njegov pomoćnik. Radi se o policijskom funkcioneru koji je bio kandidat ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. U martu ove godine, Vlada je, iako je Šćepanović bio jedini predloženi kandidat većinom glasova, postavila drugog direktora policije.
To je tada bio povod i za oštru polemiku između koalicionih partnera.
Kako saznaje Portal RTCG, ovo je samo jedna u nizu promjena koja je planirana kao rezultat dogovora koalicionih partnera, a koje će se dogoditi naredne sedmice. 
Brđanin je već dva puta razrješavan sa funkcije direktora Uprave policije i da ga je oba puta sud vratio na funkciju.
Brđanin bi, ako bude teklo sve po planu, trebalo da savjetuje novog direktora ANB Ivicu Janovića.

Brđaninu nude mjesto savjetnika direktora ANB, Šćepanović ga nasljeđuje

Austrijska policijska organizacija, kao značajan međunarodni partner, pruža podršku i ekspertizu Upravi policije u okviru najznačajnijih regionalnih i nacionalnih projekata koji su potvrda o zajedničkom cilju policijskih službi u borbi protiv svih oblika kriminala, naročito organizovanog kriminala, suzbijanja međunarodnog krijumčarenja narkotika, sprječavanja ilegalnih migracija i trgovine ljudima, sajber kriminala, kao i na jačanju granične bezbjednosti, rečeno je na sastanku direktora Uprave policije Zorana Brđanina sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom, i policijskim oficirom za vezu sa sjedištem u Beogradu, Ričardom Dulnigom.
Brđanin i Štajner su pozdravili tradicionalno dobre i prijateljske odnose dvije zemlje, te istakli veoma uspješnu policijsku saradnju, naročito u dijelu razmjene informacija.&nbsp;
Brđanin je istakao posvećenost Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije u procesu evropskih integracija cijeneći iskustvo koje Austrija kao zemlja članica EU može podijeliti sa Crnom Gorom na njenom evropskom putu.&nbsp;
- Na sastanku je pohvaljena i efikasna operativna razmjena informacija dvije zemlje, koja se ogleda u kontinuiranom sprovođenju aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju kriminalnih grupa i pojedinaca, a najavljeno je i jačanje saradnje i razmjene znanja i iskustava među specijalnim jedinicama crnogorske i austrijske policije - saopšteno je iz Uprave policije.
Brđanin je podsjetio da Uprava policije sprovodi reformske aktivnosti na jačanju kapaciteta sa posebnim fokusom na intenziviranje saradnje kroz postojeće regionalne inicijative i operativne aktivnosti koje se odnose na suzbijanje svih oblika organizovanog kriminala i korupcije.
Austrijski ambasador i oficir za vezu izrazili su zahvalnost na dosadašnjoj uspešnoj saradnji i ponovili podršku u procesu integracije, kao i budućim projektima u najvažnijim oblastima sa fokusom na zajedničko suočavanje sa svim bezbjednosnim izazovima o kojima je razgovarano tokom sastanka.

Podrška i ekspertiza Austrijske policijske organizacije potvrda zajedničkom cilju u borbi protiv svih oblika kriminala

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin je na Odboru za bezbjednost i odbranu, komentarišući Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutrašnjih poslova, pitao je kako da sa planiranim budžetom zaposlimo nove policijske službenike.&nbsp;
- Nacrt budžeta za 2025. godinu je malo nešto iznad 70 miliona, što znači da je to umanjenje u iznosu od tri miliona i 900 hiljada u odnosu na prošlu godinu 2024.
To znači da u ovom trenutku ne da nije planirano zapošljavanje nijednog policijskog službenika, nego znači da ste vi planirali da će nam još ljudi otići u penziju, tako ja to vidim. Na osnovu onoga što smo ja i moji saradnici računali da će nama u stvari po ovoj sad projekciji nedostajati za popunjavanje radnih mjesta, zbog čega?", upitao je Brđanin predstavnike Ministarstva finansija.&nbsp;
Brđanin je kazao da su tražili zapošljavanje novih 1200 službenika.
- To je dodatnih oko 13 miliona, njih ovdje ne vidim. Ovdje ne vidim čak ni stavku, za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije, to nam je otprilike nekih milion i po - kazao je Brđanin.
On navodi da je nacrtom budžeta za 2025, budžet MUP-a umanjen za 138.000 eura kada su u pitanju sredstva za nabavku uniformi.
- Nemamo dovoljno sredstava na ovoj stavci u ovom trenutku, a ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju, forenzički centar... - kazao je Brđanin.&nbsp;

Brđanin: Budžetom MUP-a za narednu godinu nije predviđeno zapošljavanje 1200 policijskih službenika, nema novca ni za uniforme

Uprava policije je u saznanju da na mejl adrese određenog broja građana ponovo stižu mejl poruke sa lažnim sadržajem, a u čijem potpisu je naveden direktor Uprave policije Zoran Brđanin.
Oni su napomenuli da se ne radi o zvaničnoj mejl adresi Uprave policije, pa samim tim ni o dopisu direktora Uprave policije.
- Izvršenom analizom od strane službenika Sektora za borbu protiv kriminala, utvrđeno je da je riječ o takozvanom spam mejlu, koji je poslat uz korišćenje Google email servisa (Gmail) u čijem prilogu se nalazi i PDF fajl, sa navodnim sudskim nalogom-obavještenjem kako se protiv primaoca vodi pravosudni postupak vezan za izvršenje krivičnih djela iz oblasti sajber kriminala - ističu u policiji.
U tekstu poruke se od primaoca zahtjeva da u predviđenom roku odgovori na mejl, u suprotnom mu se prijeti preduzimanjem pravnih koraka.
- Službenici Uprave policije, Sektora za borbu protiv kriminala, preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju identifikacije lica, ili više njih, koja upućuju sporne mejlove - dodali su u policiji.
Oni su apelovali na građane koji zaprime ovakav mejl da ne odgovaraju i ne otvaraju prilog koji potencijalno može biti malicioznog sadržaja.
- Te preporučujemo da se nakon prijema navedeni mejl obriše i zabrani prijem sa iste adrese - zaključili su u policiji.

Policija upozorava: Građanima stižu lažni mejlovi sa potpisom Brđanina, ne odgovarajte i ne otvarajte prilog u sadržaju

Odsustvo premijera Milojka Spajića sa svečanosti koju je organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić povodom Dana parlamentarizma, kao i kasnije Mandićevo ignorisanje koktela organizovanog na godišnjicu rada 44. Vlade Crne Gore, nije rezultat izostanka poziva ili neki propust državnog protokola, već ilustracija sukoba unutar parlamentarne većine.&nbsp; I prvenstveno je posljedica oštrih neslaganja između PES-a i Nove srpske demokratije.&nbsp; JAVNI POLITIČKI KONFLIKTI&nbsp; Prema informacijama izvora Portala ETV, ,,odnosi dva ključna koaliciona partnera na državnom nivou se iz dana u dan usložnjavaju” pa su sve češće i javne polemike, poput one između Andrije Mandića i Nika Đeljošaja.&nbsp; Krajem oktobra su iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore” otvoreno optužili Đeljošaja, ministra ekonomskog razvoja i lidera Albanskog foruma, za ,,naglašeni šovinizamprema Srbima u Crnoj Gori”.&nbsp; Đeljošaj nije čekao sa odgovorom: već sljedećeg dana je u javnom obraćanju poručio da nema ,,nikakav problem sa srpskim narodom”. &nbsp; -Imam problem sa prevarantima koji se pozivaju na nacionalno - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore, direktno prozivajući Mandića i njegovu NSD.&nbsp; Uzrok javne polemike bila je ranija izjava Đeljošaja za ,,Glas Amerike” kada se suprotstavio ideji uvođenja dvojnog državljanstva, što je, očito, razljutilo Mandića i funkcionere NSD-a.&nbsp; Međutim, nakon razmjene teških uvreda, više nije bilo javnih sukoba lidera dvije stranke parlamentarne većine, a izvori Portala ETV ukazuju da je Mandiću, direktno iz Beograda, sugerisano ,,da spusti loptu” kako ne bi došlo do raspada parlamentarne većine i pada 44. Vlade Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115011152_c1f29f1ff8e10357aba58c88893d8b367338613bb23048dc4d79b2cd315dfa57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241115011152_c1f29f1ff8e10357aba58c88893d8b367338613bb23048dc4d79b2cd315dfa57" data-rendition-name="original" width="976" height="549" loading="lazy" alt="Mandić i Knežević"> <figcaption>OPERACIJA ZAUZIMANJA SEKTORA BEZBJEDNOSTI: (Photo: Mandić i Knežević)</figcaption> </figure>  To, međutim, ne znači da su sukobi unutar parlamentarne većine zamrli.&nbsp; SPORENJA OKO IDENTITETA, ALI I LJUDI U VRHU ANB Naprotiv: prema informacijama od više izvora iz parlamentarne većine, ,,gotovo da nema dana bez medusobnih optuživanja i sporenja, iako se pokušava sve držati van očiju javnosti”.&nbsp; Teško je, ipak, sakriti nesporazume i netrpeljivost između Mandića i Spajića, makar kada su ,,na dnevnom redu” rasprave oko identitetskih pitanja.&nbsp; Tako je premijer Spajić je smatrao velikom političkom greškom inicijativu predsjednika Skupštine Crne Gore da srpski jezik dobije status službenog jezika. Istini za volju, lider PES-a, nekadašnji lobista za interese Crkve Srbije tokom litija 2020. godine, intimno nije bio protiv Mandićeve inicijative, ali je strahovao da bi ta ideja uzrokovala velike probleme u funkcionisanju većine koja podržava Vladu. Osim toga, Spajić je brzo uvidio da je Mandićeva priča o srpskom kao službenom jeziku izazvala nesuglasice i polarizaciju unutar PES-a, jer je dio rukovodstva te stranke intimno saglasan sa Mandićevom inicijativom. Slične nesporazume unutar PES-a izazvale su i neke ranije Mandićeve ideje, poput ,,vapaja za ujedinjenjem Crnogorca i Srba” izgradnjom kapele na Lovćenu; kao i brzinska izrada novog loga Skupštine Crne Gore ili uklanjanje crnogorskih zastava iz skupštinskog hola… -Spajić je vrlo nervozan i revoltiran jer smatra da Mandić svim ovim incijativama i insistiranjem na identitetskim pitanjima remeti, ne samo odnose unutar PES-a, već i urušava stabilnost parlamentarne većine, samim tim i Vlade – kaže za Portal ETV izvor iz vrha PES-a.&nbsp; Isti izvor ocjenjuje da se iza svega krije Spajićevo nezadovoljstvo jer crnogorska, ali i međunarodna javnost, doživljava Andriju Mandića stvarnim šefom 44. Vlade i liderom vladajuće koalicije. Zato je Spajić odlučio – sve u namjeri da Mandiću stavi do znanja da je on taj koji ima potpunu kontrolu u Vladi – da ne prisustvuje obilježavanju Dana parlamentarizma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115011152_68823f10d2b79df66df5d40bbe229bbaadb141cb43e52f1e26cf09b370d5c2f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241115011152_68823f10d2b79df66df5d40bbe229bbaadb141cb43e52f1e26cf09b370d5c2f9" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>SELEKTIVNO INFORMISANJE MANDIĆA: (Photo: Boris Milić)</figcaption> </figure>  <blockquote>Prema Mandićevim ocjenama, čelnik ANB-a Milić redovno informiše premijera Spajića, dok se lideru NSD-a selektivno dostavljaju informacije, za što je, smatra predsjednik Skupštine, ,,krivac” Branko Krvavac, čovjek od Spajićevog povjerenja, koji praktično kontroliše rad Agencije.</blockquote> Istovremeno, sve u želji da ponizi Mandića, Spajićev kabinet je uputio poziv mitropolitu Crnogorske pravoslavne crkve Mihailu za prijem povodom godišnjice rada Vlade. Kada se Mandić, inforsmisan o svemu, nije pojavio, iz Spajićeve ekipe je stiglo lakonsko objašnjenje da je bila - ,,greška protokola”.&nbsp; Javna politička prepucavanja samo su dio jedne mnogo veće, ali prikrivene, bitke - one za kontrolu bezbjednosnog sektora, prvenstveno kroz pokušaje namještenja partijskih kadrova u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Upravi policije.&nbsp; TAJNI STRANAČKI RAT OKO ANB-A I POLICIJE Da se vodi tajni rat unutar parlamentarne većine potvrdila je i sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 7. novembra.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115011156_fc91e4888925be2dbe369df61810315a8b3c3082f0fe90220ac9c9358675796a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241115011156_fc91e4888925be2dbe369df61810315a8b3c3082f0fe90220ac9c9358675796a" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>TAJNI KONFLIKTI I JAVNA PREPUCAVANJA: (Photo: Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost)</figcaption> </figure>  Umjesto da se analiziraju propusti policije u slučaju neuspjelog hvatanja osumnjičenog za dvostruko ubistvo Alije Balijagića ili imenuju odgovorni što se nije ni pokušalo preventivno djelovati prema klanovima i spriječiti stravična ubistva na Cetinju i u Podgorici, tokom sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost uglavnom se vodila polemika o kadrovskim promjenama u sektoru bezbjednosti, tražene su smjene direktora UP Zorana Brđanina, prvog čovjeka ANB-a Borisa Milića, kao i policijskog funkcionera Miloša Rakonjca, te promocija u čelnika UP sadašnjeg funkcionera policije Lazara Šćepanovića... -Konstatovano je da ne postoje procesne pretpostavke za smjenu Brđanina i njegova smjena se može očekivati tek krajem godine, kada će Odbor za bezbjednost odbiti da usvoji izvještaj o radu Uprave policije. Time bi se stvorile pretpostavke za smjenu Brdanina, dok su Demokrate, prije svega Boris Bogdanović, insistirali da ne dode do smjene Rakonjca, ukoliko istovremeno ne bude smijenjen Boris Milić – prenosi &nbsp;izvor Portala ETV. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111502110_2d35c7350528cdde9821e4a7e962a04189ea9e69bab31c611747dd0acba5eb02.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024111502110_2d35c7350528cdde9821e4a7e962a04189ea9e69bab31c611747dd0acba5eb02" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Zoran Brđanin, direktor Uprave policije "> <figcaption>NA METI: (Photo: Zoran Brđanin, direktor Uprave policije)</figcaption> </figure>  Medutim, protiv smjene direktora ANB-a Milića je bio PES, pa je stvorena pat pozicija koja je na kraju rezultirala zaključkom da se u ovom trenutku ne obave kadrovske promjene u bezbjedonosnom sektoru.&nbsp; Tom svojevrsnom ,,pat pozicijom” vrlo je nezadovoljan predsjednik NSD-a Andrija Mandić koji je, tvrde izvori Portala ETV, već izvjesno vrijeme izuzetno nezadovoljan načinom na koji Boris Milić informiše državne čelnike o dešavanjima u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.&nbsp; Prema Mandićevim ocjenama, čelnik ANB-a Milić redovno informiše premijera Spajića, dok se lideru NSD-a selektivno dostavljaju informacije, za što je, smatra predsjednik Skupštine, ,,krivac” Branko Krvavac, čovjek od Spajićevog povjerenja, koji praktično kontroliše rad Agencije. <blockquote>-U akciji kontrole rada Uprave policije, ministar unutrašnjih poslova se uglavnom oslanja na usluge Lazara Šćepanovića koji je svojevremeno bio ,,vezan” za Uru Dritana Abazovića ali je sada vrlo blizak Demokratama i na stalnoj je vezi sa Šaranovićem i Bogdanovićem.&nbsp;</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115011156_bc528fc3d400f253c9921d578661cca0e89639398b9b93d3ebaa60c2530d6c4a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241115011156_bc528fc3d400f253c9921d578661cca0e89639398b9b93d3ebaa60c2530d6c4a" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Lazar Šćepanović"> <figcaption>AMBICIJE: (Photo: Lazar Šćepanović)</figcaption> </figure>  Da ne bi dodatno uzdrmao poziciju Vlade, time i ugrozio reputaciju izvršne vlasti u Briselu, Mandić je osmislio ,,sporovoznu”, ali za partiju korisnu taktiku - da upravo kod PES-a inicira angažovanje pojedinih članova NSD-a u Agenciji i to na nekim načelničkim pozicijama. &nbsp; Pitanje je, međutim, koliko će funkcioneri Nove srpske demokratije imati strpljenja da čekaju svoja postavljenja u ANB-u i koliko će sve to uticati na porast tenzija unutar parlamentrane većine.&nbsp; ŠARANOVIĆEV IZBOR I ŠĆEPANOVIĆEVE ASPIRACIJE&nbsp; Neće se lako rasplesti ni kadrovska kombinatorika oko čelnika Uprave policije.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, direktor Uprave policije Zoran Brđanin se na toj poziciji nalazi zahvaljujući pravnoj proceduri i uprkos volji i namjerama Demokrata Alekse Bečića.&nbsp; Iako je prvi čovjek UP, u realnosti je Brđanin okružen ljudima ministra Danila Šaranovića i praktično je onemogućen da rukovodi policijom. -U akciji kontrole rada Uprave policije, ministar unutrašnjih poslova se uglavnom oslanja na usluge Lazara Šćepanovića koji je svojevremeno bio ,,vezan” za Uru Dritana Abazovića ali je sada vrlo blizak Demokratama i na stalnoj je vezi sa Šaranovićem i Bogdanovićem. &nbsp; Šćepanović očekuje da će, kada se ,,završi mandat” Brđaninu, biti imenovan za direktora Uprave policije, s obzirom na to Demokrate lobiraju kod NSD da njihovi članovi Odbora za bezbjednost ne usvoje izvještaj o radu Uprave policije čime bi se otvorio prostor za Brđaninovu smjenu.&nbsp; Šćepanović je, prema informacijma Portala ETV, nakon postavljenja za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, ostvario intenzivne kontakte sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, ,,stavljajući se na raspolaganje” za sve buduće akcije, naročito ako postane prvi čovjek UP.&nbsp; Izvori naše redakcije bliski vrhu SDT-a ipak ocjenjuju da Novović prilično zazire od ambicioznog Šćepanovića, ocjenjujući da ,,njegova ambicije nijesu u skladu sa njegovim kapacitetima”. Upravo je nadavna Šćepanovićeva izjava da se Alija Balijagića nalazi u Srbiji - i to u danu kada je bila potjera za njim bila u selu Obrade u Crnoj Gori – pokazuje da Novovićeva procjena nije bez osnova.&nbsp; RASPLET ILI RASPAD PARLAMENTARNE VEĆINE? &nbsp;&nbsp; Partijske aspiracije da se njihovi ljude postave na važna mjesta u ANB-u i Upravi policije, kao I aktuelni sukob minsitra odbrane Krapovića i predsjednika Milatovića oko načelnika Generalštaba Lazarevića pokazuje koliko se krše principi koalicije saradnje i podjele resora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111502110_90102d9dfc735dd75b86110b363cc3c45ce8a8aee15a8dc2ccbcefd1e2ca0e0a.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024111502110_90102d9dfc735dd75b86110b363cc3c45ce8a8aee15a8dc2ccbcefd1e2ca0e0a" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Mjesto dvostrukog ubistva u Podgorici"> <figcaption>IMA LI KRAJA LIKVIDACIJAMA: (Photo: Mjesto dvostrukog ubistva u Podgorici)</figcaption> </figure>  Borba unutar paralemnatrne većine za mjesta koja kontrolišu bezbjednosni sektor nije motivisana političkim principima ili namejrom da se zadovolje evropski kriterijumi u pristupanju EU, već je očigledna želja za partijskom kontrolom institucija.&nbsp; Nesporazumi, trvenja, tajne I javne svađe bi rezultirale raspadom parlaemntarne većine I novim parlementarnim izborima da Mandić, Spajić i Bečić ne strahuju da bi upravo time mogli da izgube pozicije vlasti na kojima su sada I pomognu da DPS, Evropski savez i stranke građanske orijentacije ne preuzmu kontrolu nad vlasti u Podgorici, Budvi ili Beranama…&nbsp; Zato ne treba očekivati brzi rasplet već nastavak sukoba koji se odvija iza kulisa. U međuvremenu, valja očekivati da će politički rat neminovno imati teške posljedice u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Mandić vs Spajić: rat za prevlast u sektoru bezbjednosti

Mještanin Donjih Crnaca u Piperima, Saša Božović, obratio se gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću putem društvene mreže Instagram, moleći za dvije cistijerne pijaće vode za selo koje je ostalo bez snabdijevanja. U svojoj poruci, Božović je naveo da „20 domaćinstava, među njima starih, bolesnih i djece, nema kapi vode jer su kablovi od pumpi izgoreli“ i zamolio gradonačelnika za pomoć.
Na molbu je gradonačelnik Mujović odgovorio glasovnom porukom, u kojoj je rekao: „Poštovani Saša, ja ne mogu to da koordiniram, morate to vodovodu da se obratite, ne mogu ja, vjerujte ja ne znam đe sam, kako ja sad da tražim vodu, da idem, molim Vas nemojte me s tim, sa ovakvim stvarima opterećivat.“
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F1p6T8yIwx9c%3Fsi%3DyRNaHwc35j7rnBEP&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mujović odgovorio mještanima bez vode: „Ne znam đe sam, ne opterećujte me sa tim“

Deset maskiranih osoba sa bijelim majicama prevučenim preko glave pokušalo je danas da podmetne požar na brdu Gorica - potvrdio je za Portal ETV komandir Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
Dežurne službe koje čuvaju Park šumu Goricu su, kako ističe, na vrijeme primijetile maskirane osobe i spriječile ih u naumu da podmetnu požar.
Podsjećamo, od juče je na snazi zabrana ulaska u park-šumu Gorica i na brdo Ljubović zbog povećanog rizika od izbijanja požara i nepovoljnih vremenskih uslova i visokih temperatura, dok su od danas arheološki lokaliteti Duklja i Medun privremeno zatvoreni za posjetioce.
Ovu je odluku donio gradonačelnik Podgoric Saša Mujović sa ciljem zaštite života, zdravlja i bezbjednosti građana, kao i očuvanja prirodnih i kulturnih dobara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsluzbenici-uprave-policije-istrazuju-uzroke-pozara-i-identifikuju-potencijalne-osumnjicene-kompletan-raspolozivi-sastav-na-terenu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na teritoriji Glavnog grada, kao i teritorije države, već nekoliko dana bjesne požari. Iz Uprave policije su juče kazali da njihovi službenici preduzimaju sve neophodne mjere i radnje sa ciljem utvrđivanja uzroka požara koji su posljednjih dana aktivni na teritoriji više opština i regija širom države, a angažovani su helikopter, dronovi i kompletan raspoloživi sastav policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvojinovic-najkompleksnija-situacija-u-podgorici-aktivni-pozari-u-danilovgradu-niksicu-bijelom-polju-i-savniku-stize-pomoc-iz-madarske&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Načelnik Područne jedinice Direktorata u Podgorici Vojin Vojinović kazao je ranije na vanrednoj konferenciji za medije Ministarstva unutrašnjih poslova da je situacija s požarima u Crnoj Gori i dalje najteža u glavnom gradu.
Trenutno su aktivni požari na Staroj Zlatici, Funtini, Kučkim Koritima, Medunu i Dinosi. Požar na Staroj Zlatici je, uz pomoć aviona za gašenje požara, uspješno lokalizovan.
J. B.

Bojanović: Deset maskiranih osoba pokušalo da podmetne požar na brdu Gorica

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) zatražio je od nadležnih institucija da saopšte da li su identifikovali propuste i sankcionisali policijske službenike koji 8. avgusta u Gornjem Zaostru nisu reagovali blagovremeno kada su napadnuti fotoreporteri Vijesti Boris Pejović i i Pobjede Stevo Vasiljević.
Dopis su, kako se navodi u saopštenju, uputili ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, kao i rukovoditeljki Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama Jadranki Mićović, pozivajući se na član 417 stav 1 Krivičnog zakona Crne Gore - nesavjestan rad u službi.
- Taj član eksplicitno propisuje da je to krivično djelo počinilo službeno lice "koje kršenjem zakona ili drugih propisa ili opštih akata, propuštanjem dužnosti nadzora ili na drugi način očigledno nesavjesno postupa u vršenju službe, iako je bilo svjesno ili je bilo dužno i moglo biti svjesno da usljed toga može nastupiti teža povreda prava drugog ili imovinska šteta" - citirali su iz Sindikata medije.
Podsjećaju da su i ranije iskazali duboku zabrinutost što policija nije reagovala blagovremeno kako bi spriječila incident, iako je bilo jasno da bi tenzije na ovakvom događaju mogle eskalirati.
- Smatramo da bi nespremnost nadležnih da utvrde odgovornost policije narušila povjerenje u javne institucije, oslabila sistem zaštite medijskih radnika i ohrabrila one koji nasiljem pokušavaju da uguše kritičko izvještavanje. Pored odgovornosti policijskih službenika, SMCG je pitao i koje mjere su preduzete u cilju sankcionisanja osoba koje su onemogućile Borisu Pejoviću i Stevu Vasiljeviću da fotografišu četnički skup i nedozvoljeno postavljanje i otkrivanje spomenika Pavlu Đurišiću - navodi se u saopštenju.
Prema njihovom svjedočenju, kako ističu, više destina osoba čak sat i po mimo njihove volje držalo kao taoce, da im je uništena oprema vrijedna između 10 i 15.000 eura, da su Vasiljevića i udarali.&nbsp;
- Koja krivična djela su tim ljudima stavljena na teret i da li su identifikovani i saslušani svi koji su učestvovali u tom napadu - upitali su iz Sindikata medija.
Očekuju od nadležnih da hitno rasvijetle sve okolnosti, procesuiraju sve odgovorne i jasno stave do znanja da će svaki napad na slobodu medija biti sankcionisan bez izuzetka.

Sindikat medija nadležnima: Jesu li identifikovani propusti i sankcionisani policajci koji nisu reagovali kada su napadnuti fotoreporteri Pejović i Vasiljević

Nacionalni centar za odgovor na računarsko-bezbjednosne incidente (CIRT) upozorio je javnost na aktivnu fišing kampanju na društvenim mrežama, u kojoj prevaranti koriste vizuelni identitet poznatog prodajnog lanca i šalju lažne poruke o nagradnoj igri.
U pitanju su lažne poruke koje se odnose na trgovački lanac Voli, u kojima se korisnicima saopštava da su odabrani kao dobitnici vrijedne nagrade i da je potrebno da obave registraciju.
&nbsp;- Link u poruci vodi na lažnu stranicu, gdje se od korisnika zahtijeva unos ličnih podataka, uključujući identifikaciju i kontakt informacije, kako bi navodno osvojili vrijednu nagradu - &nbsp;navodi se u saopštenju CIRT-a.
Iz CIRT-a su zamolili korisnike za dodatni oprez i savjetovali da, ukoliko dobiju sličnu poruku, na nju ne odgovaraju, kao i da pažljivo provjere adresu pošiljaoca i obrate pažnju na URL, jer fišing stranice često koriste varijacije naziva zvaničnih domena.
Iz CIRT-a su korisnike savjetovali i da ne otvaraju linkove iz sumnjivih poruka, ne vrše plaćanja na sumnjivim stranicama i pažljivo čitaju sadržaj poruka, jer fišing poruke obično sadrže gramatičke greške.
- Imajte u vidu da ozbiljne institucije i kompanije nikada neće tražiti od vas da povjerljive informacije ili dokumenta dostavljate putem SMS poruka, elektronske pošte ili društvenih mreža - rekli su iz CIRT-a.
Ukoliko neki korisnici smatraju da su njihovi podaci zloupotrijebljeni, mogu prijaviti incident putem elektronske pošte kontakt@cirt.me, ili popunjavanjem formulara na internet stranici CIRT-a https://www.gov.me/cirt/prijavi-incident

CIRT upozorava: Aktivne fišing kampanje koje ciljaju korisnike društvenih mreža

Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom. Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;
Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije Draže Mihailovića. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide contradictio in adjecto čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao Adolf Hitler.
Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou Toponica ili Kovin u Srbiji, odnosno Dobrota u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.&nbsp;
Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.
No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.
Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s Vukašinom Milićevićem i Blagojem Pantelićem. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.
Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu Slobodanu Miloševiću u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav porez na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva doprinose sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka sredstva za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate donacije iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;
Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta. I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.
Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.
U praksi, bar u Srbiji, popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve. Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi državne institucije morale da budu laičke, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;
U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda (što sadrži i elemente krivičnog dela), koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije, aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore. Nema bolje ilustracije za to od odnosa Ljubiše Ostojića - Metodija prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.
Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države. Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.
Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.
Treba li, najzad, uopšte naglašavati da religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?
Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.
Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber.&nbsp;
Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.
Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.

Vrele igre pod mantijom

U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp; U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: TAMARA KLIKOVAC </div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: TAMARA KLIKOVAC </div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: Tamara Klikovac </div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne (Photo: Tamara Klikovac )</figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji Gorana Jokića, ali i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve Vesna Pejović, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda. - Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Očekuje i da direktor Uprave policije Lazar Šćepanović hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima. Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi. - Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp; - Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

Dok država gori, dok se vojnici i vatrogasci nadljudskim naporima bore da spasu imovinu i živote, Crna Gora pita jedno: gdje je trojac koji bi trebalo da vodi brigu o njenoj bezbjednosti?
Gdje je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović? Gdje je ministar odbrane Dragan Krapović? Gdje je koordinator bezbjednosnih službi i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić?
Da li odmaraju u hladovini neke egzotične destinacije? Ili su možda previše zauzeti fotošop kampanjama i partijskim kalkulacijama da bi se obratili narodu? Da li je moguće da ih ni buktinja koja guta cijela sela ne može izvući iz komfora političke letargije?
Zašto je Šaranović čekao s pozivom za NATO pomoć dok su ljudi gasili vatru golim rukama? Gdje je Krapović – da li komanduje odbranom države, ili čeka da neko drugi preuzme odgovornost? I šta tačno radi Bečić, osim što se krije iza parole “sve je pod kontrolom”?
Nema ih. Nema ih dok Crna Gora gori. Nema ih kad se borimo za dah pod gustim dimom. Nema ih ni na razglednicama. 
Zapravo, ovo je obrazac njihovog (ne)djelovanja. Sjetimo se masakra za koje niko nije odgovarao. Sjetimo se klanova koji su preuzeli ulice. Sjetimo se ovih godina bez odgovornosti. I opet se pitamo – zar je neko očekivao drugačije?
Možda Krapović trenutno poručuje nove značke, inspirisan hrvatskim kanaderom. Možda Šaranović bira naočare za sljedeće televizijsko javljanje. Možda Bečić i Bogdanović smišljaju novi slogan – “Demokrate: Za narod kad vatra utihne.”
Imaju li vremena za Crnu Goru? Nikad ga nijesu imali. Ali izgleda da političko vrijeme polako ističe – njima.

Tag: zoran-brdanin