Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Brojne kontroverze u minulom periodu pratile su postupanje menadžmenta Uprave policije prema bivšem funkcioneru te službe, Milovanu Pavićeviću – jedna od njih je i način na koji je suspendovan, uprkos pozitivnim bezbjednosnim procjenama, koje su potvrdili nadležni iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva pravde. Pavićević je suspendovan na osnovu odluke načelnika Regionalnog centra Centar, Gorana Jokića, koji za takvo postupanje nije imao formalnu starješinsku nadređenost. Prema dostupnim podacima portala Standard i važećim zakonskim propisima, Jokić nije imao ovlašćenja za pokretanje postupka, što ovu suspenziju čini pravno upitnom i ostavlja sumnju u potencijalnu institucionalnu zloupotrebu. Bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević, obavijest da je suspendovan dobio je 11. jula ove godine, uprkos brojnim nelogičnostima i kontroverzama, koje su pratile disciplinski proces. Institucionalni progon počeo je još 9. aprila 2021. godine, kada je Pavićević smijenjen sa te pozicije, usmenom i neobrazloženom odlukom tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina.&nbsp; No, nakon smjene, shodno zakonskoj regulativi Pavićević je, upkos tome što je bio neraspoređeni službenik i dalje imao rješenje za funkciju načelnika CB Podgorica, na osnovu kojeg je ostvarivao sva prava, pa i primao platu za tu poziciju.&nbsp; <h2>JOKIĆ MIMO ZAKONA POKRENUO DISCIPLINSKI POSTUPAK PROTIV PAVIĆEVIĆA</h2> Neposredno nakon što je Brđanin donio odluku o smjeni Milovana Pavićevića, njega je na mjestu načelnika CB Podgorica, naslijedio Goran Jokić, koji je prema dostupnim podacima, bez zakonskog ovlašćenja i obrazloženja u julu 2024. godine, pokrenuo postupak bezbjednosnih provjera, protiv svog prethodnika, iako mu nije bio direktni nadređeni starješina.&nbsp; Kako je Pavićević i nakon smjene i dalje imao rješenje načelnika CB Podgorica, Jokić nije imao zakonski osnov da pokrene bilo kakav postupak protiv njega, jer kako Zakon o unutrašnjim poslovima propisuje, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica za svoj rad odgovara isključivo direktoru policije, a ne novoimenovanom načelniku. Ipak, aktuelni načelnik CB Podgorica, Goran Jokić, je prema pouzdanim informacijama portala Standard, izašao iz granica svojih ovlašćenja, tako što je pokrenuo više nezakonito sprovedenih postupaka, tri puta zloupotrijebivši službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Goran Jokić"> </figure>  <h2>ZLOUPOTREBE ZAKONA U UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA</h2> Prvo kršenje zakona, kako Standard saznaje, Jokić je načinio pokretanjem bezbjednosne provjere, uprkos činjenici da Zakon o unutrašnjim poslovima, jasno propisuje da se bezbjednosne provjere mogu pokrenuti samo ukoliko postoje konkretne informacije da je službenik registrovan kao korisnik opojnih droga ili da je u vezi sa osobama iz kriminalnog miljea, od čega se ništa od navedenog nije odnosilo na Pavićevića. Jokić je, prema informacijama Standarda, drugi put prekršio Zakon o unutrašnjim poslovima nezakonitim pokretanjem disciplinskog postupka i treći put, kad je pokrenuo postupak suspenzije, svjesno falsifikujuci službenu dokumentaciju i fingirajući pravni osnov i to na način sto je konstatovao da Pavićević dolaskom na posao narušava ugled policije i MUP-a. Jokić je neosnovano konstatovao i da Pavićević remeti tok disciplinskog postupka, iako je znao da Pavićević ne dolazi na posao više od četiri godine, zbog čega je u toku postupak za mobing i diskriminaciju pred nadležnim institucijama. <h2>PROVJERE ZA PAVIĆEVIĆA POZITIVNE</h2> Prema dostupnim podacima tokom postupka koji je trajao od kraja jula do početka novembra 2024. godine, tačno onoliko koliko su čekali provjeru od ANB u zakonu propisanom roku od 90 dana, pozitivne provjere stigle su i iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i iz Ministarstva pravde. U oba slučaja potvrđeno je da se protiv Pavićevića nije vodio nikakav krivični postupak, niti je bilo bezbjednosnih smetnji za njegov dalji rad. I sam Jokić je, prema nezvaničnim informacijama, poslao izvještaj Komisiji za bezbjednosne provjere na njihov zahtjev, u kojem je konstatovano da Pavićević nije registrovan u evidencijama i da terenske provjere ne ukazuju na bilo kakvu prijetnju. <h2>POKUŠAJI DA SE PAVIĆEVIĆ PREDSTAVI KAO KORUMPIRANI POLICAJAC</h2> Jedini „negativni“ izvještaj dolazi iz Sektora za borbu protiv kriminala. Tokom perioda od decembra 2023. do juna 2024. godine, više inspektora kriminalističke policije u policijski elektronski sistem bez objašnjenja unijelo je informacije koje nijesu bile potvrđene dokazima koji bi potkrijepili navode iz negativnog izvještaja. Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji posjeduje nezakonitu imovinu. No, pretrage u svim nadležnim institucijama, Upravi za imovinu, u ASK-u, kao i u Odjeljenju za antikorupciju u MUP, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su jedan stan posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Kako je TV E pisala, da su zaista htjeli tragati za dokazima, u vrhu policije bi mogli saznati da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila, koji je dobijen kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije. Odluku o prihvatanju donacije za OB Nikšić – novog putničkog vozila marke Mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik – potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908090912_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250908090912_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="Dopis Raško Konjević"> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014. godine, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom, koja je donirala više vozila za potrebe države. A 21. novembra Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić, dobio je rješenje za korišćenje vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908090912_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908090912_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="Dopis Raško Konjević"> </figure>  <h2>NEODGOVORNOST SVIH NADLEŽNIH TIJELA</h2> Prema nezvaničnim informacijama, ove neprovjerene informacije koje je više inspektora kriminalističke policije unijelo u sistem, iako pravno ništavne, prihvaćene su kao validne od strane Komisije za bezbjednosne provjere, bez ikakvih dodatnih provjera ili pokušaja da se utvrdi njihova vjerodostojnost. Iako je zakonska obaveza predlagača disciplinskog postupka, u ovom slučaju Jokića, bila da informacije provjeri i dokazno konkretizuje, to se, prema informacijama Standarda, nije desilo. Tu obavezu po članu 8. Pravilnika o vođenju disciplinskog postupka imala je i disciplinska tužiteljka, koja je zbog nevalidnih i nepotpunih informacija, trebala da vrati postupak na dopunu, što nije urađeno. Istu obavezu imala je i Komisija, koja je, prema dostupnim informacijama takođe zanemarila obavezu pravne procjene informacija. <h2>PRIJETNJE LIKVIDACIJOM I SLUŽBENO ĆUTANJE</h2> Podsjećamo kako je portal Standard već pisao da Sky prepiska, koja je tavorila u fioci Tužilaštva još od 2022. godine, otkriva da je jedan član kavačkog klana, Vasilije Rafailović, direktno prijetio Milovanu Pavićeviću. Ova prepiska, koja je sadržavala prijetnju ubistvom uz korišćenje drona i 10 kg plastičnog eksploziva, bila je poznata policijskim i tužilačkim strukturama četiri godine – bez ikakve reakcije ni mjere zaštite za potencijalnu žrtvu ili reakcije nadležnih organa. SDT je tvrdio da takvi slučajevi nisu u njihovoj nadležnosti, dok je policija ostala nijema. Pavićević je tek u aprilu 2025. godine, iz medija, saznao za prijetnje i odmah zatražio procjenu ugroženosti, zaštitu i informaciju o tome da li je o prijetnjama obaviješteno tužilaštvo. <h2>ANB REAGOVALA NA VRIJEME; POLICIJA DESET DANA KASNIJE U OTVORENOJ KOVERTI</h2> Agencija za nacionalnu bezbjednost odgovorila je na zahtjev Pavićevića 7. aprila 2025. godine, navodeći da je Uprava policije odgovorna za procjenu i zaštitu. Međutim, taj odgovor Pavićeviću dostavljen je tek 17. aprila, deset dana kasnije, i to u otvorenoj koverti, iako je zvanično bio upućen njemu. ANB je takođe naglasila da je policija bila u zakonskoj i institucionalnoj obavezi da preventivno obavijesti Pavićevića i njegovu porodicu o prijetnjama, da preduzima mjere zaštite do zvanične procjene ugroženosti, da u realnom vremenu Uprava policije inicira kod Agencije za nacionalnu bezbjednost procjenu ugroženosti i, ono najvažnije, da o saznanjima da se planira i priprema izvršenje teškog krivičnog djela obavijesti nadležno tužilaštvo. Ništa od toga nije učinjeno.

Portal ETV

Kako je Goran Jokić suspendovao Milovana Pavićevića, uprkos pozitivnoj procjeni ANB-a i Ministarstva pravde

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

1250x600

1084x550

Goranoviću saopšteno da je „odlučeno na većem nivou“, gdje će biti raspoređen i ko će mu dodjeljivati zadatke

Da je funkcija direktora Uprave policije jedno od traženijih partijskih namještenja u „oslobođenoj“ Crnoj Gori govore podaci: za četiri i po godine na čelu te institucije bilo pet direktora - samo jedan u punom madatu, a četvorica u v.d. statusu! I taj podatak govori kolliko je žestoka borba partija za dominaciju u bezbjednosnom sektoru. Svi direktori su birani i postavljani u osam posebnih postupaka, od čega su dva postupka posljedica reagovanja i odluka sudske grane vlasti. Demokrate - partija koja sada upravlja bezbjednosim sektorim - osmislile su matricu uticaja na policijske funkcionere tako što većina rukovodilaca policije nema stalnu fukciju. Umjesto da im, ako ispunjavaju uslove, dodijele četvorogodšnje mandate Demokrate ih drže na ,,stalnoj privremenoj funkciji”. Drugi modalitet partijskog uticaja je zapošljavanje kadrova sa mrljama u karijeri koji su svjesni da eventualno protivljenje političkim i drugim zahtjevima može aktivirati grijehe iz prošlosti koji ih mogu ostaviti bez funkcije, ali i dovesti pod udar pravosudnih organa. <h2>ISTA MATRICA</h2> Da se vratimo na v.d. stanje u policiji koje je, prema riječima više sagovornika Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, eklatantni oblik političke kotrole rukovodstva i politizacije cjelokupnog policijskog aparata. Od decembra 2020. do 2025. godine, kako su se smjenjivale Vlade, ono što je bilo i što je i dalje karakteristično je v.d. stanje i česte kadrovske promjene u vrhu policije koje najbolje govore o političkom uticaju na polcijski aparat, koji bi po profesionalnim standardima trebalo da bude operativno samostalan i nezavistan od bilo kakvog političkog uticaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0" data-rendition-name="original" width="1444" height="963" loading="lazy" alt="Lazar Šćepanović"><figcaption>Lazar Šćepanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Jedini koji je uspio bar na kratko da bude direktor policije bez onog „vd“ je Zoran Brđanin. Međutim politički vjetrovi, tačnije kalkulacije i trgovine brzo su ga sklonili sa te pozicije. Niko od preostale četvorice nije bio direktor Uprave policije – svi su bili vršioci dužnosti – Vesko Damjanović, Nikola Terzić, Aleksandar Radović i Lazar Šćepanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b" data-rendition-name="original" width="670" height="446" loading="lazy" alt="Vesko Damjanović"><figcaption>Vesko Damjanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Međutim, ni Brđanin nije bio pošteđen političke kombinatorike i on je bio prvo vršilac dužnosti direktora policije, da bi - nakon smjena - dva puta bio vraćan na tu pozicije odlukama Upravnog suda, sve dok na kraju nije odustao obrazloživši ostavku „neprilagodljivošću partikularnim interesima na štetu javnih interesa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović i Nikola Terzić"><figcaption>Danilo Šaranović i Nikola Terzić(Photo: MUP)</figcaption></figure>  Nije ovo bio samo slučaj sa funkcijom direktora Uprave policije jer su po istom principu postupali i sa njihovim pomoćnicima. Tako je Dragan Gorović v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije opšte nadležnosti. U v.d. statusu je od marta 2021. i to traje i danas. U Sektoru za borbu protiv kriminala Dejan Knežević je u 2021. godini bio v.d. pomoćnika direktora UP, zatim i Predrag Šuković, koordinator Sektora za borbu protiv kriminala (obavljao poslove načelnika SPO i koordinirao Sektorom za borbu protiv kriminala i bez postavljenja za v.d.). Status v.d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala imao je Lazar Šćepanović koga je naslijedio Velimir Furtula, 15. januara 2025. godine, i na funkciji i u v.d. stanju. U Sektoru granične policije svi pomoćnici su imali v.d. status: Dragan Klikovac je imenovan u martu 2021. godine. Nakon Klikovca, bio je Milutin Vasiljević - od februara 2023. godine takođe je imao v.d. status. Tako je i sa Dejanom Bojićem koji je na toj funkciji od marta ove godine, takođe kao vršilac dužnosti. Ista šema v.d. statusa korišćena je u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti- Miloš Rakonjac je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije i imenovan je u martu 2021. Rakonjac je tek u decembru 2024. godine imenovan za komandanta Specijalne antiterorističke jedinice sa mjesta v.d. pomočnika direktora UP za sektor policije posebne nemjene, kada je Miloš Peković je određen za pomoćnika direktora tog sektora.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede" data-rendition-name="original" width="1920" height="1371" loading="lazy" alt="Miloš Rakonjac"><figcaption>Miloš Rakonjac(Photo: MUP)</figcaption></figure>  <h2>IZUZETAK</h2> I u Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma bila je do nedavno istovjetna situacija - v.d. pomoćnik direktora bio je Saša Mašković, nakon njega Aleksandar Radović takođe postavljen kao v.d. Međutim, Aleksandar Radović je sada jedini pomoćnik direktora sa punim mandatom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Aleksandar Radović"><figcaption>Aleksandar Radović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naravno, nije to bio potez Alekse Bečića i partijskog štaba već su ministar Danilo Šaranović i Vlada bili prinuđeni da ispoštuju proceduru do kraja i postave pomoćnika direktora u punom mandatu, jer je Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao finansijsko obavještajna jedinica, funkcionalno uslovljen od međunarodnih partnera na određeni vid samostalnosti u radu. Ta samostalnost podrazumijeva i stalnost i kontinuitet funkcije izabranog rukovodioca u punom mandatu i inspektora u Sektoru. Radi se o operativnom standardu, kao uslovu za razmjenu finansijsko obavještajnih podataka sa partnerskim službama međunarodne finansijsko obavještajne zajednice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f" data-rendition-name="original" width="1006" height="672" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"><figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naši sagovornici iz bezbjednosnog sektora naglašavaju, da je starješina organa po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima ovlašćen da postavlja rukovodioce u v.d. mandatu do izbora u punom mandatu, ali najduže do 6 mjeseci. U Upravi policije je očigledno kršenje zakona u kontinuitetu. Osim u slučaju Brđanina i Radovića, svi ostali visoki rukovodioci u UP (direktori i pomoćnici direktora), su postavljani u v.d. mandatu, većina njih i nezakonito više puta i ni za jednog od njih nije raspisivan javni konkurs i nijesu sprovođene zakonom propisane procedure za njihov izbor i postavljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zoran Brđanin"><figcaption>Zoran Brđanin(Photo: gov.me)</figcaption></figure>  <h2>SUMNJIVE DIPLOME, PROPUSTI</h2> Ono što je jasno da v.d. stanje sa nivoa direktora i pomoćnika direktora Uprave policije po dubini prouzrokuje raspored policijskih službenika na rukovodeća radna mjesta - načelnike regionalnih centara i odjeljenja bezbjednosti, načelnika odsjeka u sektorima i komandanata Specijalne i Posebne jedinica. Na nekim rukovodećim pozicijama imamo ljude sa sumnjivim diploma, nedostatkom radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima, spornim biografijama, bezbjednosno interesantnim podacima u odnosu na profesionalni i privatni život, uz odsustvo rukovodne i komandne odgovornosti za propuste u djelovanju policije i posljedice takvog djelovanja o čemu svjedoče istraživanja Portala ETV i Televizije E. Cilj je da se u policiji stvori partijska vojska i da se politička poslušnost svede na izvršavanje političkih zahtjeva bez obzira da se sprovode u skladu sa zakonima i obavezujućim procedurama. Posljedice v.d. stanja i političkog uticaja na Upravu policija imaju uticaj na više segmeta djelovanja policije - direktno ugrožavanje policijske organizacije u sprovođenju nadležnosti i smanjenje efikasnosti u obavljanju policijskih poslova i zadataka, ugrožavanje operativne samostalnosti i policijske nezavisnosti u sprovođenju policijske funkcije. Ključna je politička instrumentalizacija i politizacija policijskog aparata, uprkos proklamovanoj depolitizaciji, profesionalizaciji i modernizaciji policijske organizacije. Posljedica je i osipanje kvalitenog rukovodećeg i operativnog kadra pa je za četiri i po godine više od 1.500 policajaca napustilo tu instituciju. Odsustvo odgovornosti u svim segmentima, čemu svjedočimo na dnevnom nivou, slabljenje policijske organizacije i nedostatak obrazovanog, iskusnog, kvalitetnog i podmlađenog policijskog kadra. Karakteristična su i protivzakonita politička zapošljavanja uz kršenje ili zaobilaženje procedura za zapošljavanje u policiji. S toga ne čude brojni postupci policije u specifičnim slučajevima u kojoj do izražaja dolazi ili smišljeno nečinjenje ili neprofesionalizam a sve s ciljem zaštite političkih mentora aktuelnog rukovodstva. Najdrastičniji primjer je upravo postupanje nakon najstravičnijeg zločina u novijoj crnogorskoj istoriji, kada je Aco Martinović 1. januara ubio 13 osoba među kojima je bilo i dvoje djece. Niko ni iz polcijske organizacija, niti iz političe strukture Demokrta koji kontrolišu bezbjednosni sektor nije snosio ni minimalne posljedice.

Demokrate v.d. stanjem kontrolišu bezbjednosni sektor

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici odobrila zapošljavanje 815 policajaca, nakon višemjesečnog ignorisanja sličnog zahtjeva bivšeg direktora Uprave policije, Zorana Brđanina, koji je u septembru prošle godine upozoravao na potrebu za većim brojem službenika. Procjene organizacionih jedinica su tada bile da je potrebno zaposliti 1.200 policijaca, pa se postavlja pitanje kako se donose procjene, te zašto je broj traženih policajaca smanjen – posebno u kontekstu tragičnih događaja na Cetinju, koji su pokazali upravo slabost bezbjednosnog sistema usljed nedostatka kadrovskog kapaciteta. Vlada Crne Gore dala je juče saglasnost za pokretanje postupka zapošljavanja 815 policajaca, a na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova. Naveli su kako je Zakonom o unutrašnjim poslovima propisano da je radi popunjavanja radnih mjesta policijskih službenika, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, moguće sprovesti poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana. Za to su dobili i saglasnost Ministarstva finansija koje je procijenilo da će to koštati budžet države na mjesečnom nivou 652.000 eura neto, odnosno 844.780 eura bruto. Da je taj posao mogao da se obavi mnogo ranije govori dokument koji objavljuje Antena M, a koji pokazuje da se Vlada prije svega četiri mjeseca oglušila o zahtjev tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, koji je tražio zapošljavanje novih policajaca. U prijedlogu koji je Brđanin uputio ministru Danilu Šaranoviću navodi se da su rukovodioci organizacionih jedinica procijenili potrebu da se zaposli 1200 policijskih službenika u skladu sa članom 133a Zakona o unutrašnjim poslovima, o čemu su ga kako je tada saopštio obavijestili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115080136_a081f51e2726535c5c54721046ba7f3149a5ce5e5082fcbc130a203f4be6050c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250115080136_a081f51e2726535c5c54721046ba7f3149a5ce5e5082fcbc130a203f4be6050c" data-rendition-name="original" width="802" height="897" loading="lazy" alt="Dopis Brđanina iz septembra prošle godine"> <figcaption>Dopis Brđanina iz septembra prošle godine(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Četiri mjeseca kasnije, rukovodioci organizacionih jedinica Uprave policije dostavili su drugačije podatke, pa je traženo da se zaposli 385 službenika manje. Postavlja se pitanje zašto je za tako kratko vrijeme došlo do smanjene potrebe za radnim angažmanom službenika i na osnovu kojih kriterijuma je procjena u početku bila “pogrešna”, pogotovo uzevši u obzir nedavnu tragediju koja je zadesila Cetinje kada je ubijeno 13 osoba a ranjene tri. Zanimljivo je i da je saglasnost Ministarstva finansija dobijena ekspresno, svega dan nakon što je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović dostavio ministru Šaranoviću obrazloženi prijedlog za pokretanje postupka zapošljavanja 815 službenika, dok je prijedlog Zorana Brđanina mjescima ležao u fioci. Ono što se nameće kao logično pitanje je i da li bi da je ispunjen zahtjev Brđanina u septembru, na Cetinju 1. januara bilo više policijskih službenika koji bi mogli adekvatnije da reaguju na krvavi pohod Aleksandra Martinovića? <h2>Brđanin se žalio na budžet za 2025: Bez novca za zapošljavanja službenika, bez novca za uniforme</h2> Nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin je 2. decembra na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, komentarišući Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. u dijelu koji se odnosi na MUP, pitao kako da sa planiranim budžetom zaposle nove policijske službenike. Brđanin je tada kazao da su tražili zapošljavanje novih 1200 službenika, što bi, kako je rekao, značilo i dodatnih 13 miliona eura. Žalio se Brđanin jer je Vlada štedjela i na nabavci uniformi za policajce, rekavši da je budžet MUP-a umanjen 138.000 eura za sredstva za nabavku uniformi. - Nemamo dovoljno sredstava na ovoj stavci u ovom trenutku, a ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju, forenzički centar… - žalio se tada Brđanin. Ostaje, zato, pitanje: da li ni nakon strašne tragedije na Cetinju, nekome još uvijek nije jasno koliko Crnoj Gori treba dobro obučena, opremljena i kadrovski popunjena policija?

Brđanin u septembru tražio da se zaposli 1200 policajaca - Vlada ga ignorisala, sada zapošljavaju 385 službenika manje

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće sjutra dva izvještaja Uprave policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
Članovi Odbora će, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, raspravljati o radu policije za period od 1. decembra prošle do 1. novembra ove godine. 
 
Direktori policije u periodima za koje se razmatraju izvještaji bili su Aleksandar Radović i Zoran Brđanin. 
 
Brđanin je u ponedjeljak podnio zahtjev za prestanak mandata na funkciji direktora policije. 
 
Vlada je nakon toga za vršioca dužnosti direktora policije imenovala Lazara Šćepanovića.

Odbor za bezbjednost i odbranu sjutra o izvještajima o radu Radovića i Brđanina

U Upravi policije održan je sastanak radi primopredaje dužnosti između dosadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina i novoimenovanog vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
Brđanin se, kako se navodi u saopštenju, zahvalio Šćepanoviću na dosadašnjoj saradnji i poželio mu uspjeh u daljem radu.
- Šćepanović se takođe zahvalio Brđaninu na saradnji kao i svim članovima Vlade koji su danas podržali njegovo imenovanje - navodi se u saopštenju.

Obavljena primopredaja dužnosti između Brđanina i Šćepanovića

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin podnijeće ostavku na tu funkciju, a kako sada stvari stoje, nastaviti radni angažman u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i biće mu povjerena funkcija u skladu sa njegovim profesionalnim kvalifikacijama, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Kako pišu mediji, Brđaninu je ponuđeno da obavlja funkciju savjetnika novoimenovanog v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića, što je on prihvatio i sada se čeka formalizovanje ove kadrovske promjene što bi trebalo da se desi već početkom naredne sedmice.
Ova rotacija posljedica je prethodnih dešavanja na relaciji Vlada Milojka Spajića - Brđanin, za koga je tri puta Upravi sud utvrdio da je nezakonito smijenjen u martu 2023. godine.
Nakon što je Upravni sud treći put utvrdio da ga je Vlada nezakonito razriješila dužnosti, Brđanin se vratio na tu funkciju u julu ove godine.
Međutim, prema informacijama našeg Portala, Brđanin nije uspijevao da obavlja funkciju u punom kapacitetu jer je izostala suštinska podrška premijera, a naročito ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Zbog toga se rješenje da Brđanin pređe u ANB može tumačiti kao kompromis na obostrano zadovoljstvo, a na štetu države Crne Gore s obzirom na kontinuirana mimoilaženja i politički uticaj u bezbjednosnom sektoru.
Brđanin je prvobitno na čelo crnogorske policije došao u februaru 2021. godine u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića.
Prvi put je smijenjen 30. marta 2023. nakon što je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen jedan od njegovih najbližih saradnika Dejan Knežević zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalnim strukturama.
I Evropska komisija je u Izvještaju konstatovala da odluka o smjeni nije donijeta u skladu sa pravilima, jer je nije inicirao skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu nego Vlada.
Spajićeva Vlada, koja je izabrana krajem oktobra 2023. godine je, poštujući odluku suda, vratila Brađanina na posao, da bi ga tri mjeseca kasnije, na zahtjev Demokrata, smijenila i na njegovo mjesto postavila Aleksandra Radovića.
Nakon treće presude Upravnog suda u korist Brđanina, Radović podnosi ostavku uz riječi da je uvijek za poštovanje sudskih odluka.
- Presuda suda je obavezujuća a ja sam uvijek bio za poštovanje sudskih odluka - kazao je Radović na konferenciji za novinare u Podgorici 4. jula, nakon čega je Vlada prihvatila njegovu ostavku i vratila Brđanina na posao.
Mjesto direktora policije sada bi trebalo da pripadne trenutnom &nbsp;pomoćniku direktora Sektora kriminalistike Lazaru Šćepanoviću.
Rotacije u sektoru bezbjednosti pokrenula je Vlada na elektronskoj sjednici, u četvrtak veče, kada je na čelo Agencije za nacionalnu bezbjednost postavila Ivicu Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera Milojka Spajića.
Kako su našoj redakciji kazala dva izvora iz vrha Vlade, premijer Spajić je prethodno obavio razgovor sa sada bivšim direktorom ANB-a Borisom Milićem i obavijestio ga o kadrovskoj kombinatorici i kandidatu Janoviću.&nbsp;
Iako je suštinski smijenjen, Milić je tokom večeri podnio ostavku kako se ne bi stvarala afera, a Spajić mu je obećao da će dobiti ,,fino namještenje" unutar ANB-a.
Iz Vlade su u saopštenju i potvrdila da će Milić nastaviti rad u ANB-u, "dalje doprinoseći svojim angažmanom ovoj instituciji". 
&nbsp;

Tamara Klikovac

Na obostrano zadovoljstvo, a na štetu države: Brđanin podnosi ostavku, odlazi u ANB

Direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu biće ponuđeno da se povuče za te funkcije i bude imenovan za savjetnika direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), saznaje Portal RTCG. 
To je, kako prenosi taj medij, plod političkog dogovora između PES-a i Demokratske Crne Gore, kojima bi tako pripao kompletan bezbjednosni sektor. Takođe, to mjesto je, prema informacijama Portala RTCG, tražio i sam Brđanin.
Ukoliko Brđanin prihvati ponudu i sam se povuče, za v.d. direktora Uprave policije će biti imenovan Lazar Šćepanović, njegov pomoćnik. Radi se o policijskom funkcioneru koji je bio kandidat ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. U martu ove godine, Vlada je, iako je Šćepanović bio jedini predloženi kandidat većinom glasova, postavila drugog direktora policije.
To je tada bio povod i za oštru polemiku između koalicionih partnera.
Kako saznaje Portal RTCG, ovo je samo jedna u nizu promjena koja je planirana kao rezultat dogovora koalicionih partnera, a koje će se dogoditi naredne sedmice. 
Brđanin je već dva puta razrješavan sa funkcije direktora Uprave policije i da ga je oba puta sud vratio na funkciju.
Brđanin bi, ako bude teklo sve po planu, trebalo da savjetuje novog direktora ANB Ivicu Janovića.

Brđaninu nude mjesto savjetnika direktora ANB, Šćepanović ga nasljeđuje

Austrijska policijska organizacija, kao značajan međunarodni partner, pruža podršku i ekspertizu Upravi policije u okviru najznačajnijih regionalnih i nacionalnih projekata koji su potvrda o zajedničkom cilju policijskih službi u borbi protiv svih oblika kriminala, naročito organizovanog kriminala, suzbijanja međunarodnog krijumčarenja narkotika, sprječavanja ilegalnih migracija i trgovine ljudima, sajber kriminala, kao i na jačanju granične bezbjednosti, rečeno je na sastanku direktora Uprave policije Zorana Brđanina sa novoimenovanim ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom, i policijskim oficirom za vezu sa sjedištem u Beogradu, Ričardom Dulnigom.
Brđanin i Štajner su pozdravili tradicionalno dobre i prijateljske odnose dvije zemlje, te istakli veoma uspješnu policijsku saradnju, naročito u dijelu razmjene informacija.&nbsp;
Brđanin je istakao posvećenost Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije u procesu evropskih integracija cijeneći iskustvo koje Austrija kao zemlja članica EU može podijeliti sa Crnom Gorom na njenom evropskom putu.&nbsp;
- Na sastanku je pohvaljena i efikasna operativna razmjena informacija dvije zemlje, koja se ogleda u kontinuiranom sprovođenju aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju kriminalnih grupa i pojedinaca, a najavljeno je i jačanje saradnje i razmjene znanja i iskustava među specijalnim jedinicama crnogorske i austrijske policije - saopšteno je iz Uprave policije.
Brđanin je podsjetio da Uprava policije sprovodi reformske aktivnosti na jačanju kapaciteta sa posebnim fokusom na intenziviranje saradnje kroz postojeće regionalne inicijative i operativne aktivnosti koje se odnose na suzbijanje svih oblika organizovanog kriminala i korupcije.
Austrijski ambasador i oficir za vezu izrazili su zahvalnost na dosadašnjoj uspešnoj saradnji i ponovili podršku u procesu integracije, kao i budućim projektima u najvažnijim oblastima sa fokusom na zajedničko suočavanje sa svim bezbjednosnim izazovima o kojima je razgovarano tokom sastanka.

Podrška i ekspertiza Austrijske policijske organizacije potvrda zajedničkom cilju u borbi protiv svih oblika kriminala

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel da planira da sruši njegovu vladu i nametne vlast koja bi otvorila granice za migrante.
Orban ističe da Evropska unija "želi zemlju po mjeri Njemačke, Austrije i Francuske". Sa druge strane, kaže kako njegova administracija "svakodnevno slijedi drugačiji kurs".
Orban je rekao da je to razlog zbog kojeg je, prema njegovim riječima, postojala namjera da se vlast u Mađarskoj obori 2018. i 2022, kao i planovi za 2026, dodajući da je stranka Tisa oličenje te namjere, prenosi MTI.
Podsjetimo, opoziciona Tisa prema nizu najnovijih ispitivanja javnog mnjenja stoji bolje u odnosu na Orbanov Fides.

Orban: Brisel planira da mi sruši Vladu

Danas su u Pljevljima, u periodu od 13-16 sati izmjerene veoma visoke koncentracije sumpor(IV)oksida SO2 na mjernoj stanici za praćenje kvaliteta vazduha koje su bile iznad dozvoljene granične vrijednosti za srednju satnu koncentraciju ovog polutanta. U 16h, koncentracija SO2 je bila i dalje visoka, ali ispod propisane granične vrijednosti. Kako je u Pljevljima maglovito, bez vjetra, došlo je do koncentrisanja zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere, pa se preporučuje građanima da u ovakvim okolnostima poštuju preporuke Instituta za javno zdravlje. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju u periodu od 13-15 časova prekoračena je granična vrijednost od 350 mikrograma po metru kubnom. TRi uzastopna sata koncentracije sumpor dioksida su bile iznad granične vrijednosti što predstavlja izuzetno visoku zagađenost vazduha opasnu po zdravlje ljudi. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. Prema evropskim i međunarodnim standardima za kvalitet vazduha, koncentracija sumpor-dioksida (SO₂) iznad 350 µg/m³ kao srednja satna vrijednost koja traje tri uzastopna sata smatra se pragom upozoravanja – tj. takav niz mjerenja ukazuje na ozbiljno zagađenje vazduha i predstavlja rizik po zdravlje ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9" data-rendition-name="original" width="720" height="473" loading="lazy" alt="kvalitet vazduha "> </figure>  Međutim Kratkoročnim akcionim planom za Opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2, prag upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2 smatra se prekoračenim kada izmjerene srednje satne koncentracije prelaze 500 µg/m3. Prekoračenja praga upozoravanja mjere se ili predviđaju u roku od tri uzastopna sata. Stanje pripravnosti koje označava postojanje rizika od prekoračenja je u praksi utvrđeno kao prekoračenje 80% vrijednosti praga upozoravanja (400 µg/m3) tokom tri uzastopna sata. POSTUPANJE U PERIODU U KOJEM POSTOJI OPASNOST OD PREKORAČENJA PRAGA UPOZORENJA ZA SUMPOR(IV)OKSID SO2 ILI JE PRAG UPOZORENJA PREKORAČEN: Prvi korak – stanje pripravnosti – obavještavanje mreže institucija za sprovođenje akcionog plana Drugi korak – Upozorenje (prekoračen prag) obavještavanje javnosti Treći korak – trajanje prekoračenja 3 h – prvi set mjera Četvrti korak – trajanje prekoračenja preko 12 h – drugi set mjera Peti korak – trajanje prekoračenja preko 24h – treći set mjera Šesti korak–Prestanak sprovođenja mjera, povratak na normalno stanje – 24h su srednje satne koncentracije ispod granične vrijednosti (350 µg/m3). Ovako visoke koncentracije sumpor dioksida svakako štetno utiču na zdravlje ljudi, pa treba izbjegavati kretanje na otvorenom kad je kvalitet vazduha izuzetno loš. Već nekoliko dana koncentracije sumpor dioksida su izuzetno visoke u vazduhu iznad grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e" data-rendition-name="original" width="768" height="745" loading="lazy" alt="mejrna stanica PV"> </figure>  Od juče od 10 časova nema ni podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju ni za praškaste PM čestice. Koliko su izuzetno visoke koncentracije sumpor dioksida u Pljevljima najbolje pokazuje uporedni primjer sa mjerne stanice u Nikšiću:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9" data-rendition-name="original" width="768" height="792" loading="lazy" alt="Pljevlja vazduh"> </figure>  Udisanjem malih koncentracija SO2 (0,02 mg/l) nadražuju se respiratorni putevi, najčešće gornji, dok kod asmatičara može da se smanji funkcija pluća. Udisanjem većih koncentracija (od 0,1 mg/l) &nbsp;javljaju se ozbiljnija zapaljenja sluzokože disajnih organa i odvajanje površinskog sloja epitela. U reakciji sa drugim jedinjenjima &nbsp;u vazduhu stvaraju se sitne sulfatne čestice koje dospijevaju u pluća i tamo se nagomilavaju oštećujući membrane alveola čime se smanjuje kapacitet pluća, prodiru u krvotok i u limfni sistem, a u nekim slučajevima mogu dovesti i do smrti. Naučno je dokazano da se organizam nakon dužeg vremena izlaganja povišenim koncentracijama SO2 navikne na njega, pa čovek ne oseća nikakve smetnje, ali trajne posledice ostaju. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitet zraka u zatvorenim prostorijama, ugalj se zbog visoke toksičnosti ne bi ni smio koristiti za zagrijavanje domaćinstava. Očito je od vitalnog značaja iskoristiti sve raspoložive opcije za prestanak korištenja uglja za grijanje domaćinstava. No, imajući u vidu da je u pitanju prvenstveno socijalno-ekonomski problem koji ugrožava upravo najsiromašnije, one kojima usljed loženja uglja zdravlje biva trajno narušeno, intervencija u smjeru stroge primjene zabrane uglja morala bi početi zbrinjavanjem siromašnih porodica i obezbjeđivanje dostupnih alternativnih načina grijanja.

Pljevlja: Za sumpor dioksid danas prekoračena zakonom propisana granična vrijednost

Najmanje četiri američka vojnika su povrijeđena, neki od njih kritično, kada je nepoznati napadač otvorio vatru na njihovu patrolu u centralnom sirijskom gradu Palmiri u subotu, rekao je američki zvaničnik agenciji Reuters.&nbsp;
Sirijska državna novinska agencija SANA citirala je bezbjednosni izvor koji je naveo da su dvojica sirijskih vojnika povrijeđena, te da je napadač ubijen, bez navođenja dodatnih detalja.&nbsp;
Broj povrijeđenih i težina njihovih povreda mogli bi se mijenjati kako bude pristizalo više informacija, rekao je američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.&nbsp;
Ranije su dvojica sirijskih zvaničnika izjavila Reutersu da je napadnut konvoj sirijskih vojnih snaga i američkih snaga iz koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, koja se bori protiv Islamske države.
Vojska Sjedinjenih Američkih Država raspoređena je na sjeveroistoku Sirije u sklopu decenijama dugih napora da pomogne kurdskim snagama u toj oblasti. Izvor je rekao SANA-i da su američki helikopteri evakuisali povrijeđene u američku bazu u sirijskoj regiji Al-Tanf, blizu iračke granice.

Pucnjava u Siriji: Ranjeno nekoliko američkih i sirijskih vojnika

Sud u Boliviji je bivšem šefu države Luisu Arseu odredio pritvor od pet mjeseci, dok čeka suđenje pod optužbom za korupciju.
Lider bolivijske stranke Pokret ka socijalizmu (MAS) Arse je za predsjednika izabran 2020. godine.
Funkciju je napustio prije mjesec dana, poslije izbora prvog desničarskog lidera za predsjednika Bolivije u skoro dvije decenije.
Arse poriče optužbe za kršenje dužnosti i finansijske zloupotrebe, a prijeti mu zatvorska kazna do šest godina.
Dva dana nakon Arseovog iznenadnog hapšenja na ulicama bolivijske prijestonice La Paz, sudija mu je u petak na saslušanju putem interneta odredio pritvor.
Arse je noću prebačen u jedan od najvećih bolivijskih zatvora u La Pazu, a datum suđenja nije objavljen.
Optužbe se odnose na navodno izvlačenje miliona dolara iz državnog fonda na privatne račune, u vreme kada je Arse bio ministar ekonomije pod bivšim predsjednikom Evom Moralesom, od 2006. do 2017. godine.
Iako je skandal prvi put izbio 2017. godine, istrage o navodnoj korupciji su zastale tokom Moralesovog mandata, jer su tada bolivijski sudovi bili poslušni vlastima.
Slučaj je ponovo otvoren kada je konzervativni predsjednik Rodrigo Paz prošlog mjeseca preuzeo dužnost, okončavši skoro dvije decenije dominacije stranke MAS.
Paz je vodio kampanju na obećanju da će očistiti vladu i tražiti pravdu za korupciju.
Na vlast je došao na talasu nezadovoljstva zbog najgore ekonomske krize u Boliviji za četiri decenije.
Arse je kritikovao optužbe kao politički progon.
- Ja sam žrtveni jarac. Optužbe su politički motivisane- rekao je sudiji, insistirajući da nije imao veze s vladinim fondom koji je pod istragom, a koji je služio za podršku starosjedeocima i seljacima, koji su činili okosnicu podrške MAS-u.
Zvaničnici uključeni u prethodnu istragu kažu da je Arse optužen za preusmjeravanje novca iz projekata za razvoj sela da bi obezbijedio lojalnost sindikata saveznika MAS-a i vođa domorodaca tokom predizbornih kampanja.
Bivši predsjednik Morales je dobio tri uzastopna mandata, ali je smijenjen 2019. godine kada je njegova četvrta pobjeda na izborima pokrenula optužbe za prevaru i masovne proteste.
Arseovi advokati su zatražili od sudije da odobri njegovo puštanje na slobodu do suđenja, a kao razlog su naveli da se bivši predsjednik liječio od raka bubrega prije nekoliko godina.
Ali sudija Elmer Laura je odbio žalbu, pa čak i prekoračio zahtjev tužilaštva od tri mjeseca pritvora u centru za maloljetnički pritvor, naloživši pet mjeseci u državnom zatvoru.
- Ovo su zločini koji direktno utiču na državnu imovinu i resurse koji su dodeljeni ranjivim sektorima- rekao je Laura.

Bolivija: Bivšem predsjedniku određeno pet mjeseci pritvora, optužen za korupciju

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: zoran-brdanin