Razmatranje žalbi na presudu kojom su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelj Mladen Mijatović prvostepeno osuđeni zbog nasilničkog ponašanja i napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, su na čekanju zbog velikog broja predmeta koji se nalaze pred Višim sudom.
Žalbu su izjavili Tužilaštvo i odbrana.
Kako je Pobjedi saopšteno iz Višeg suda, u drugostepenom krivičnom postupku trenutno postoji izrazito veliki obim predmeta u radu, prije sve imajući u vidu mjesnu nadležnost ovog suda.
- U poslednjih godinu dana dvoje sudije se zadužuje predmetima koji kontinuirano pristižu, što značajno utiče na dinamiku rešavanja svih postupaka. Posebno ističemo da se među predmetima nalazi i značajan broj onih koji imaju hitan karakter, te se shodno tome preduzimaju sve raspoložive mere kako bi se obezbedilo njihovo blagovremeno i efikasno procesuiranje, u skladu sa važećim zakonskim rokovima i prioritetima, kazali su Pobjedi iz Višeg suda.
Oni ukazuju i na izražen nedostatak prostornih i ljudskih kapaciteta, što dodatno otežava organizaciju i proces rada, te usporava postupanje u predmetima.
Podsjećamo, Zoran Bećirović napustio je spuški zatvor 13. novembra nakon što je odležao jednogodišnju kaznu zbog nasilništva nad novinarkom Pobjede Anom Raičković i članovima njene familije 10. novembra prošle godine ispred restorana "Gurman“ u podgoričkom naselju Blok pet.
Dva mjeseca ranije iz zatvora je izašao Bećirovićev tjelohranitelj Mladen Mijatović, koji je osuđen na 10 mjeseci zatvorske kazne, takođe, zbog nasilja nad Raičkovićevom i njenom porodicom, piše Adria.
Trećem osuđenom za isto krivično djelo, Bećirovićevom sinu Luki, uslovna kazna istekla je uoči ljeta.
Osuđujuće presude je, 24. aprila, izrekao sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović.
Dan prije toga, a pet mjeseci nakon napada, Uprava policije je Raičkovićevoj dodijelila policijsko obezbjeđenje.
Stariji Bećirović i Mijatović, obrazložio je tada sudija Radulović, “uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičkovićeve”, dok radnje mlađeg Bećirovića “nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njeno vozilo”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Razmatranje žalbi na presudu Bećirovićima i Mijatoviću na čekanju zbog velikog broja predmeta pred Višim sudom

Zoran Bećirović napustio je danas zatvor u Spužu.
On je tamo odslužio kaznu od godinu zatvora, zbog nasilništva nad novinarkom Pobjede Anom Raičković i članovima njene familije 10. novembra prošle godine ispred restorana "Gurman“ u podgoričkom naselju Blok pet.
Da je Bećirović izašao iz zatvora, objavila je Pobjeda.
Podsjetimo, prethodno je kaznu odslužio i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović, koji je takođe učestvovao u incidentu.
Uz to, Bećirovićev sin Luka bio je osuđen na uslovnu kaznu, koja je istekla ranije tokom godine.

Bećirović izašao iz zatvora

Ustavni sud usvojio je žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića, koji su 11. novembra prošle godine fizički brutalno napali novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice, jer cijene da su protivustavno u pritvoru proveli 32 dana bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu.
- Javno saopštavanje odluke o produženju pritvora nakon objavljivanja presude, bez uručivanja pisanog rješenja duže od 30 dana, protivno je Ustavu. Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu Z.B. i M.M, kojima je sudija Osnovnog suda u Podgorici nakon izricanja presude za napad na novinarku A.R, produžio pritvor. Oni su 32 dana proveli u pritvoru bez pisanog rješenja na koje su mogli da izjave žalbu - saopšteno je iz Ustavnog suda.
Sud je utvrdio da je Osnovni sud 24. aprila odluku o produženju pritvora saopštio javno, dok je okrivljenima pismeni otpravak rješenja dostavljen tek 26. maja u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija - više od mjesec nakon izricanja presude.&nbsp;
- Osnovni sud u Podgorici se izjasnio da je odluka o produženju pritvora izrečena istovremeno sa osuđujućom presudom, u punoj sudnici pred brojnim prisutni građanima, o čemu su mediji izvijestili javnost - naveli su &nbsp;u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je ocijenio da usljed propusta Osnovnog suda da odmah izradi i dostavi pismeni otpravak rješenja o produženju pritvora, nije postupljeno u skladu sa zahtjevom hitnosti propisanim Ustavom Crne Gore.
- Navedeno znači da nije u skladu sa načelom zakonitosti stav suda da javno objavljivanje rješenja znači i da je okrivljeni sa istim upoznat, s obzirom na to da je okrivljeni stvarno onemogućen u korišćenju pravnog lijeka u konkretnom slučaju - navodi se u odluci suda.&nbsp;
Ustavni sud je odbacio žalbe Bećirovića i Mijatovića u dijelu u kojem su tvrdili da nije postojala osnovana sumnja i posebne okolnosti za produženje pritvora.

Ustavni sud usvojio žalbu Zorana Bećirovića i Mladena Mijatovića jer im nije dostavljeno pisano rješenje o pritvoru

Klinički centar Crne Gore (KCCG) odgovoran je za curenje zaštićenih podataka iz zdravstvenog kartona novinarke Pobjede Ane Raičković, koji su došli do Danila Mićovića, branioca optuženih za nasilničko ponašanje nad Raičković i članovima njene porodice.
To se navodi u odgovoru koji je Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) donijela na pritužbu Sindikata medija Crne Gore.
Advokat Mićović je, u postupku koji se zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje vodio protiv Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića, pokušao da novinarkinu medicinsku dokumentaciju uvrsti kao dokaz na ročištu održanom 28. marta. Sudija Ilija Radulović odbio je Mićovićev zahtjev.
Nakon toga, KCCG je, po zahtjevu Sindikata medija, utvrdio da je došlo do povrede prava Ane Raičković, dok je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet po službenoj dužnosti kako bi ispitao ko je Mićoviću dostavio zaštićene podatke.
<h2>Dokumentacija poslata sa računara doktorke koja je na bolovanju</h2>
Ombudsman je, na zahtjev Sindikata medija Crne Gore, 28. marta pokrenuo ispitni postupak na rad KCCG-a. Klinički centar je nakon toga obavijestio Zaštitnika da su sproveli postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je ljekarski izvještaj distribuiran javnosti.
- Prikupljanjem podataka utvrdili su da je predmetni izvještaj štampan kroz informacioni sistem Heliant sa naloga dr Marine Đaletić 29.05.2024. koja je obavila ovaj ljekaski pregled, zatim sa naloga dr Veselinke Đurišić 26.03.2025 - saopštio je Ombudsman.
Naveo je da je KCCG zatražio izjašnjenje od direktora Instituta za bolesti djece, gdje je doktorka Đurišić zaposlena, o tome zašto je sa njenog računara štampan izvještaj.
- On je naveo da se dr Đurišić za vrijeme štampanja izvještaja nalazila na bolovanju, a na kojem se nalazi i dalje. Takođe, ista je direktoru Instituta navela da nikoga nije ovlastila da može da koristi njenu šifru u odsustvu - navodi se.
Iz KCCG-a su Ombudsmanu kazali i da kroz informacioni sistem nije moguće provjeriti sa koje IP adrese računara se štampa neki izvještaj, pa da nije moguće utvrdititi ko ga je štampao.
KCCG je takođe sve prikupljene informacije proslijedio Upravi policije na dalje postupanje.
<h2>Prekršen član 8 Evropske konvencije</h2>
Zaštitnik je podsjetio da lični podaci koji se odnose na pacijente pripadaju njegovom ili njenom privatnom životu, a da čuvanje ili otkrivanje takvih podataka nužno ulazi u podrčuje primjene člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava.
Zaštitnik smatra da otkrivanje izvještaja ljekara specijaliste, koji sadrži vrlo osjetljive i lične podatke, predstavlja miješanje u pravo pacijentkinje na poštovanje privatnog živaota.
Ombudsman je dalje konstatovao da ni KCCG nije osporio da do takvog curenja podakta došlo. Ipak, istakao je i da ta zdravstvena ustanova mora osigurati da su posebne kategorije podataka, kao što su podaci koji se odnose na zdravstveno stanje, na odgovarajući način zaštićeni od neovlašćenog pristupa, objavljivanja i zloupotrebe.
- Po ocjeni Zaštitnika, praktična i efikasna zaštita, kako bi se isključila svaka mogućnost neovlašćenog pristupa na prvom mjestu, ovdje nije pružena. Zaštitnik ne može a da ne zaključi da je u relevantnom trenutku KCCG propustio svoju pozivitnu obavezu prema članu 8 stav 1 Konvencije da osigura poštovanje privatnog života podnositeljke pritužbe. Stoga je došlo do kršenja člana 8 Konvencije”.
<h2>KCCG nije ispunio zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka</h2>
Ombudsman je zaključio da objavljivanje podataka predstavlja povredu prava privatnosti iz prostog razloga što nisu postojali djelotvorni i efikasni mehanizmi da do takve sitaucije ne dođe.
- Samim tim KCCG nije izvršio svoju zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i zaštite privatnosti podnositeljke, što je za posljedicu imalo odavanje podataka trećim licima - dodaje Zaštitnik.
Po mišljenju Zaštitnika, nesporno je da podaci iz privatnog života Raičković vode porijeklo iz baze podataka KCCG-a, kao rukovodioca zbirke ličnih podataka.
- Iako ovaj organ nakon sprovedenog postupka nije mogao identifikovati lice koje je štampalo ovaj izvještaj, teško je dati drugo objašnjenje osim da je KCCG uopšteno uzevši dozvolio da takvo curenje bude moguće, čime se uključuje njegova odgovornost - naveo je Ombudsman pozivajući se i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju M.D. protiv Španije od 28.06.2022.
<h2>KCCG da postroži pristup zbirkama ličnih podataka građana</h2>
Zaštitnik je u preporukama KCCG-u naveo da ta zdravstvena ustanova treba da utvrdi sve okolnosti u vezi neovlašćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvještaja, te da, ukoliko ima osnova, pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
KCCG-u se preporučuje da primijeni stroge kontrole pristupa zbirkama ličnih podataka, te unaprijedi tehničke mjere zaštite podataka – uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.
Ombudsman je preporučio i da KCCG organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.

Ombudsman: KCCG odgovoran za curenje zaštićenih podataka novinarke Ane Raičković

Biznismen Zoran Bećirović osuđen je danas na godinu, a njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović na deset mjeseci zatvora zbog brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet.
Sin Bećirovića, okrivljeni Luka Bećirović osuđen je na sedam mjeseci uslovne kazne, dok je Ljubiša Dukić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo.
Sudija Ilija Radulović saopštio je, u obrazloženju presude da se okrivljenima na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje, detaljno opisujući hronologiju brutalnog napada čiji su glavni akteri bili Bećirovići i Mijatović.
On je precizirao da se Bećiroviću i Mijatoviću pritvor produžava zbog ranije utvrđenih razloga: Bećiroviću zbog postojanja opasnosti da će izvršiti krivično djelo kojim prijeti ukoliko se nađe na slobodi, a Mijatoviću zbog opasnosti da će ponoviti krivično djelo.
Branilac okrivljenih, advokat Danilo Mićović najavio je da će uložiti žalbu na presudu.
<h2>Obrazloženje presude</h2>
Prema ocjeni sudije Radulovića, stariji Bećirović i Mijatović uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet Raičkovićeve.
- Na taj način, po stavu suda, nije bilo mjesta izricanju neke druge, osim kazne efektivnog zatvora - precizirao je on.
Dodao je i da je pri određivanju visine kazne uzeo u obzir činjenice da Zoran Bećirović nije ranije osuđivan, da je Mijatović porodičan čovjek I otac dvoje maloljetne djece, a da je Luka Bećirović mlađa osoba i do sada neosuđivana, kao i da njegove radnje nijesu bile usmjerene na novinarku, već na njen automobil.
- Sud je poklonio vjeru iskazu Ane Raičković koja je u odnosu na veći dio događaja zaista detaljno i jasno predstavila šta se sve dešavalo u noći napada i iskaz je u bitnom utvrđen pregledanjem video-snimka, objasnio je sudija Radulović.
Naglasio je i da je njen iskaz potvrđen video snimkom koji je sačinila svojim telefonom, u kojem su se jasno čule riječi koje su joj okrivljeni izgovarali.
<h2>Snimak opovrgao odbranu okrivljenih</h2>
Odbrana Zorana Bećirovića u kojoj je naveo da se dogodila samo žustrija rasprava, da nije “prstom dotakao” niti vrijeđao Raičković, u potpunosti je opovrgnuta pregledanim video snimcima.
Sudija Radulović istakao je da je bilo interesantno to da su sva četvorica okrivljenih događaj opisali na identičan način, predstavljajući samo one radnje koje su iz njihovog ugla bile bitne, dok se se ni jedan od optuženih ne sjeća da je išta preduzimao od elemanata krivičnog djela koje im se stavlja na teret.
- Sud takve odbrane svakako nije prihvatio kao istinite, jer je očigledno da se radi o odbranama koje su date sračunato kako bi se sebi olakšao položaj u krivičnom postupku - naglasio je on.
Za razliku od njih, pojasnio je sudija, Ljubiša Dukić svo vrijeme je smirivao situaciju i ponašao se zaštitnički u odnosu na Anu Raičković.
- Ponašanje koje je Dukić ispoljio je pozitivno i ono se očekuje od svakog građanina Crne Gore - svi treba da se ponašaju na način što će gledati da ne ugroze duševni niti fizički integritet drugog lica - pojasnio je on.
<h2>Policijska zaštita</h2>
Dan uoči današnje presude, a pet mjeseci nakon napada, Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu Ani Raičković.
Ovu odluku donio je Biro za operativnu koordinaciju kojim predsjedava potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, a Vlada ju je usvojila na prethodnoj sjednici.
Raičković je dodijeljen jedan policajac koji je zadužen za njenu bezbjednost. Kako je pojašnjeno, prema procjenama nadležnih Raičković bi trebalo da obezbjeđuju dva policajca, ali da tako nešto trenutno nije moguće zbog kadrovskog deficita.
Raičković je napadnuta 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem.
Raičković su vrijeđali, prijetili joj, a na kraju izvukli iz auta, davili, čupali za kosu i slomili joj staklo na automobilu.
Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sve ove navode optuženih opovrgao je snimak iz njenog telefona, koji je pregledan na jednom od prethodnih suđenja, gdje su se jasno čule najgnusnije uvrede koje su joj uputili biznismen Zoran Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović.
Tokom postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka zadobila povrede u predjelu vrata i šake.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli i vidjeli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju.
Podsjećamo, Tužiteljka Romina Vlahović u završnim riječima zatražila je da se Zoran Bećirović, njegov sin Luka i Mladen Mijatović kazne po godinu i po zatvora, dok je za Ljubišu Dukića zatražila da se kazni zatvorom od dvije i po godine, pojašnjavajući da se radi o povratniku.
Sa druge strane, Raičković i njen pravni zastupnik, advokat Miloš Vuksanović, zatražili su od suda da se Dukić oslobodi jer se u konkretnoj situaciji ponio „kao pravi muškarac i nije dozvolio gori epilog od onog koji se dogodio“.

Presuda za napad na Anu Raičković: Bećiroviću godina, a Mijatoviću deset mjeseci zatvora

Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu novinarki Pobjede i saradnici Televizije E Ani Raičković, pet mjeseci nakon što su je 10. novembra ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet, brutalno napali biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić.
Raičković je dodijeljen jedan policajac koji je zadužen za njenu bezbjednost.
Kako je pojašnjeno, prema procjenama nadležnih Raičković bi trebalo da obezbjeđuju dva policajca, ali da tako nešto trenutno nije moguće zbog kadrovskog deficita.
Ovu odluku donio je Biro za operativnu koordinaciju kojim predsjedava potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, a Vlada ju je usvojila na prethodnoj sjednici.
Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) utvrdila je još početkom marta ove godine da je Raičković ugrožena bezbjednost i da je neophodno da joj se dodijeli dvadesetčetvoročasovno policijsko obezbjeđenje.
I pored toga što je Raičković još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje, na reakciju Uprave policije čekalo se dugo, a novinarka je tek juče dobila status štićene ličnosti.
Da je Ani Raičković bila neophodna policijska zaštita odmah nakon napada smatrali su iz brojnih nevladinih organizacija i stručnjaci iz oblasti bezbjednosti koji su u više navrata apelovali na Upravu policije da postupi prema mišljenju ANB-a i odmah joj dodijeli policijsku pratnju.
<h2>Višemjesečna ćutnja</h2>
Pobjeda se više puta obraćala Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova kako bi dobila odgovor zbog čega se odugovlači proces dodjeljivanja policijskog obezbjeđenja, kada je Agencija za nacionalnu bezbjednost već uradila procjenu stepena ugroženosti Raičković i utvrdila da joj je neophodna zaštita.
Tim povodom, uputili su pitanja na adrese ovih državnih institucija 22. januara, a tek devet dana kasnije Uprava policije je saopštila da je dostavila zahtjev ANB-u za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Raičković.
– Kada procjena bude sačinjena i dostavljena Upravi policije i ako njena sadržina bude ukazivala da je bezbjednost imenovane ugrožena, u smislu člana 10 stav 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, postupiće se na način propisan navedenim podzakonskim aktom, koji, između ostalog, reguliše i pitanje obezbjeđivanja drugih ličnosti i objekata koje obezbjeđuje Uprava policije – naveli su iz policije 31. januara.
Pobjedini izvori tada su kazali da ovakav stav policije nije praksa, jer su u proteklom periodu mnogo efikasnije reagovali kada je novinarima ugrožena bezbjednost i odmah im dodjeljivali policijsku pratnju.
<h2>Danas presuda napadačima</h2>
Novinarka Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem.
Raičković su vrijeđali, prijetili joj, a na kraju izvukli iz auta, davili, čupali za kosu i slomili joj staklo na automobilu.
Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sve ove navode optuženih opovrgao je snimak iz njenog telefona, koji je pregledan na jednom od prethodnih suđenja, gdje su se jasno čule najgnusnije uvrede koje su joj uputili biznismen Zoran Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pogledajte-snimak-na-kojem-becirovic-vrijeda-novinarku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tokom postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka zadobila povrede u predjelu vrata i šake.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli i vidjeli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju.
Presuda napadačima biće izrečena danas, a tužiteljka Romina Vlahović u završnim riječima zatražila je da se Zoran Bećirović, njegov sin Luka i Mladen Mijatović kazne po godinu i po zatvora, dok je za Ljubišu Dukića zatražila da se kazni zatvorom od dvije i po godine, pojašnjavajući da se radi o povratniku.
Sa druge strane, Raičković i njen pravni zastupnik, advokat Miloš Vuksanović, zatražili su od suda da se Dukić oslobodi jer se u konkretnoj situaciji ponio „kao pravi muškarac i nije dozvolio gori epilog od onog koji se dogodio“.
<h2>Povrijeđena prava Raičković</h2>
Služba za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) utvrdila je da je došlo do povrede prava pacijenta Ane Raičković kada je na ročištu pred Osnovnim sudom advokat Danilo Mićović, koji inače zastupa okrivljene, dostavio njenu ljekarsku dokumentaciju, koja je nezakonito pribavljena.
– U vezi sa vašim dopisom od 2. aprila 2025. godine, obavještavam vas da je od strane Službe za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) sprovedena procedura dobijanja svih potrebnih informacija, te da je utvrđeno da je došlo do povrede prava pacijenta. Takođe vas obavještavam da je sve prikupljeno proslijeđeno pomoćniku Direktora za pravne i kadrovske poslove ustanove (pravna služba Kliničkog centra) na dalje postupanje – navodi se u odgovoru Sindikatu medija, koji potpisuje punomoćnik direktora za kontrolu kvaliteta dr Ivana Čurović-Šoškić.
Odbrana okrivljenih – Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića – advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović, zloupotrijebili su njene lične podatke i povrijedili pravo pacijenta time što su sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu održanom 28. marta, priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra i zatražili da se sprovede kao dokaz.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkccg-priznao-gresku-povrijedeno-pravo-novinarke-raickovic-na-zastitu-medicinskih-podataka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, zbog ovog poteza odbrane okrivljenih, Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet zbog zloupotrebe lične, zaštićene dokumentacije.
Advokat Mićović predložio je tada da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Međutim, već tada bilo je u potpunosti jasno da je prekršen Zakon o zaštiti podataka ličnosti, a sudija Radulović je nakon konstatacije punomoćnika oštećene da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu i dokumentu koji je zaštićen, odbio prijedlog da se sporni izvještaj uvrsti kao dokaz.
<h2>Popović „slučajno“ fotografisao Raičković</h2>
Kolašinac Vukota Popović saslušan je po nalogu tužioca zbog toga što je uoči početka ročišta 28. marta mobilnim telefonom krišom fotografisao novinarku Anu Raičković u zgradi Osnovnog suda u Podgorici.
Popović je, inače, blizak prijatelj biznismena Zorana Bećirovića, a tog dana prisustvovao je glavnom pretresu.
Raičković je sjutradan, 29. marta, Popovića prijavila policiji, objasnivši da je zbog ovakvog postupka doživjela neprijatnost, ali da nije htjela da to saopštava u sudu, kako ne bi remetila suđenje.
Fotografisanje u prostorijama sudova strogo je zabranjeno, što znači da je Popović svjesno i namjerno prekršio zakon, s njemu poznatim razlogom.
Osnovno tužilaštvo u Podgorici utvrđuje s kojom namjerom je Popović to uradio i da li je fotografiju Raičković slao nekome i zbog čega.
<h2>Prijava protiv portala Aktuelno</h2>
Raičković je podnijela i prijavu policiji zbog komentara koji je objavljen na portalu Aktuelno, čiji je suvlasnik biznismen Zoran Bećirović.
Raičković je podnijela dvije prijave zbog targetiranja od strane nepoznatih lica i uvredljivih komentara koje ovaj portal objavljuje, a koji, kako je ranije kazala, imaju isti narativ koji i sam Bećirović iznosi na suđenjima pred Osnovnim sudom u Podgorici.
U prijavi je navela da je ispod neptpisanog teksta, koji obiluje neistinama, pod naslovom „Sumnjivi motivi i propusti tužilaštva: Bećiroviću i Mijatoviću pritvor se pretvorio u kaznu prije presude“, objavljen sadržaj u kojem se navodi da je ona „specijalac“ organizovane kriminalne vlasti, koja ima zadatak eliminisanja Bećirovića iz poslovnog, pa i života uopšte.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fraickovic-podnijela-prijavu-zbog-targetiranja-i-prijetnji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ani Raičković dodijeljena policijska zaštita dan pred izricanje presude napadačima

Na snimku koji je novinarka „Pobjede“ i saradnica Televizije E, Ana Raičković, dostavila sudu, čuje se i vidi kako joj optuženi Zoran Bećirović govori: „Mrš, kurv*... jedna, klošarko! Ti ćeš da me snimaš?!“
Na istom snimku se vidi kako Mladen Mijatović ustaje od stola i prilazi Raičković, koja snima dok se kreće u njegovom pravcu. „Što da ne snimam?“, pita Raičković. „Zašto da me psuje? Ko mi govori 'je*** te', ko da me je...?“ Mijatović odgovara: „Ko te je... Ko tebe psuje?“
Raičković mu tada kaže da se odmakne jer osjeća miris alkohola, na šta joj Mijatović odgovara: „Mrš!“
Nakon toga, Raičković se obraća Zoranu Bećiroviću riječima: „Ajde sad ponovi". Prilazi njegovom stolu i govori: „Ajde, ponovi!“. Bećirović joj uzvraća: "Mrš, kurv*...! Nemoj da me snimaš, klošarko i kurv*...! Nemoj da me snimaš!" – dok se okreće prema njoj.
Raičković mu tada govori: „Ti ćeš to meni da kažeš?“, a Bećirović odgovara: „Vidi je u kožne gaće! Ti ćeš mene da snimaš". Na to Raičković govori: „Sram te bilo, bitango!“
Za vrijeme incidenta, za stolom sjedi i Luka Bećirović, koji ne komentariše dešavanja, kao ni Ljubiša Dukić, koji je takođe prisutan.
Na snimku se vidi terasa objekta „Gurman“.
Vještak za digitalnu forenziku, Nikola Cmiljaninić, izjavio je da ostaje pri nalazu od 31. marta. Na pitanje advokatice Marte Šćepanović, kazao je da u relevantnom vremenskom periodu nije bilo drugih snimaka osim ovog koji je dostavljen na CD-u.
Sudiji Iliji Raduloviću je potvrdio da se radi o autentičnom snimku, koji je izuzet sa telefona Ane Raičković, sačinjen upravo tim uređajem, traje 30 sekundi i ne sadrži nijednu karakteristiku koja bi ukazivala na njegovu neautentičnost.
Odbrana optuženih uložila je prigovor na ovaj dokaz, ističući da je u suprotnosti sa ranijim iskazom Raičković, koja je tvrdila da nije mogla da snimi incident jer ju je Mijatović u tome spriječio.
Advokat Matija Bulatović predložio je da se snimak dostavi Tužilaštvu kako bi se utvrdilo da li postoje elementi krivičnog djela davanja lažnog iskaza i nezakonitog snimanja.
Advokatica Marta Šćepanović izjavila je da su optuženi mirno sjedjeli za stolom.
- Odbrana smatra da se radi o uzajamnim uvredama i verbalnom deliktu, da je Raičković prišla njihovom stolu bez ikakvog straha, da ih je snimala bez dozvole i provocirala - rekla je Šćepanović.
Raičković je kazala da je snimak napravila desetak minuta nakon što je vrijeđana.
Advokat Miloš Vuksanović, koji zastupa Raičković, zatražio je da se sasluša Milivoje Purić, koji se takođe pojavljuje na snimku. Tvrdio je da je Purić svojim iskazom izbjegao da kaže istinu i da bi trebao biti saslušan na glavnom pretresu. Sudija Ilija Radulović odbio je ovaj zahtjev.
Optuženi Zoran Bećirović u odbrani je rekao da Raičković nije prijetio, nije je vrijeđao, nije je udarao, davio ni on niti bilo ko od ljudi koji su bili sa njim. Ispričao je i da je sjedio u bašti restorana Gurman kada je stigla djevojka u kožnim gaćama i bila je obučena „kao za grad“.&nbsp;
Tada joj je dobacio nešto kao što, kako je rekao, „muškarci rade“ - ali je uslijedila „njena burna i nervozna reakcija“. I Mijatović je u odbrani negirao da je Raičković bilo ko prijetio, vrijeđao ili nasrtao na nju.
Osim Zorana Bećirovića, za napad na Raičković, njenog sina i vjerenika, sudi se i njegovom sinu Luki Bećiroviću, te tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću. Svima se na teret stavlja nasilničko ponašanje.
Tužiteljka Romina Vlahović tražila je da se odgodi davanje završnih riječi. Odbrana optuženih zatražila je ukidanje pritvora ali je tužiteljka bila protiv. Sudija Ilija Radulović je odbio prijedlog da se okrivljenom Zoranu Bećiroviću i Mladenu Mijatoviću ukine pritvor.
Radulović je prihvatio zahtjev tužiteljke da se odgodi davanje završnih riječi za srijedu u 13h.

Marija Žižić

Bećirović govori novinarki: „Mrš, kurv... jedna, klošarko jedna!“

Nema dileme da su lični podaci novinarke Pobjede Ane Raičković grubo zloupotrijebljeni, a zapanjujuće je kako je odbrana okrivljenih Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića koji se terete za napad na nju, advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović, uopšte uspjela da dođe do takvog dokumenta – stav je sagovornika Pobjede, advokata Veselina Radulovića i potpredsjednice Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović-Veličković.
Odbrana okrivljenih zloupotrijebila je lične podatke novinarke Pobjede time što su sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu održanom u petak 28. marta, priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra Crne Gore i zatražili da se sprovede kao dokaz.
Advokat Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.
Punomoćnik Raičković, advokat Srdan Kažić konstatovao je da se radi o izvještaju koji je pribavljen nezakonito, nakon čega je sudija Radulović odbio zahtjev da se ovaj izvještaj uvrsti kao dokaz.
- Radi se o podacima koji uživaju pojačan stepen zaštite i definisani su Zakonom o zaštiti podataka ličnosti, saopštio je za Pobjedu advokat Radulović.
Sa druge strane, Camović-Veličković ocjenjuje da je dobro i logično što je sudija Radulović odbio da prihvati kao dokaz nezakonito pribavljenu medicinsku dokumentaciju, koju je odbrana okrivljenih pokušala da zloupotrijebi.
- Zapanjujuće je da su oni uopšte uspjeli da dođu do takvog dokumenta i pitanje je što još Ana Raičković može da očekuje do kraja suđenja, a i nakon presude. Jasno je da ljudi koji su je brutalno napali ne prezaju ni od čega. Jasno je da u svemu ovome imaju pomoć i od zdravstvenih radnika koji su bili u posjedu tog dokumenta i bili dužni da ga čuvaju. Ali to je već tema za druge postupke koji će biti vođeni ovim povodom, naglasila je Camović-Veličković.
Advokat Radulović takođe je problematizovao okolnosti pod kojima je neko mogao da dođe do tih papira, a kasnije da ih predloži kao dokaze.
- Takvi medicinski podaci nijesu nikako smjeli doći u posjed neovlašćenih lica, u konkretnim slučaju - odbrane okrivljenih. Očekujem da nadležni organi u tom dijelu ispitaju na koji način je došlo do toga da neovlašćena lica dođu u posjed ličnih podataka, u koje nijesu smjeli ni da imaju uvid - kazao je Pobjedi Radulović.
<h2>Vještačenje telefona Raičković</h2>
Advokat Radulović osvrnuo se i na odluku o vještačenju telefona novinarke Pobjede, kako bi se iz njega izuzeo video-snimak na kojem se vidi kako biznismen Zoran Bećirović, u noći napada na nju i članove njene porodice ispred restorana „Gurman“, brutalno vrijeđa Raičković.
- To što je sudija naložio vještačenje telefona Ane Raičković ne predstavlja kršenje zakona, ali je sud morao da postupi ispravnije. Kada nadležni organ, bilo da je tužilaštvo ili sud, kao u ovom slučaju, oduzima mobilni telefon, pa čak i od okrivljenih lica, a ne od osobe koja ima status oštećene u ovom postupku, mora se voditi računa o tome da obezbijedi dovoljan stepen zaštite podataka koji se nalaze u telefonu, kategoričan je on.
Prema njegovim riječima, na takav način se nije moglo izvršiti oduzimanje telefona od Raičković, a posebno jer se bavi novinarskim poslom.
- Telefon mora biti obezbijeđen i mora se obezbijediti zaštita svih ličnih podataka, koje Raičković ima u telefonu. S obzirom na njenu profesiju, moguće je da tu postoje zaštićeni podaci o novinarskim izvorima koji moraju ostati zaštićeni i u tom dijelu je sud morao da vodi više računa. Telefon, ako je bilo neophodno da se oduzme, morao se obezbijediti na adekvatan način tako da ni vještak kasnije, a ni druga lica koja nijesu ovlašćena za to, ne dođu u posjed podataka koji ne bi trebalo da znaju, precizirao je advokat Radulović.
Govoreći o vještačenju telefona Raičković, kako bi se izuzeo video-snimak, Camović-Veličković smatra da nije postojala druga mogućnost, a da se on pribavi na alternativni i vjerodostojan način.
- Raičković je svakako od početka tražila da se on uvrsti u dokazni materijal, iako nije prijatno što joj je zbog tog snimka cijeli telefon oduzet i potencijalno kompromitovani izvori i narušena privatnost. Za sada ništa ne ukazuje da je došlo do bilo kakve zloupotrebe, decidna je potpredsjednica Sindikata medija.
Ističe da, uzimajući u obzir dosadašnji tok postupka, optuženi nemaju ni „slamku“ za koju bi se uhvatili u odbrani jer je od početka jasno da su brutalno vrijeđali i napali Raičković, kao i članove njene porodice.
<h2>AZLP da utvrdi kako je došlo do zloupotrebe</h2>
Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) izrazilo je protest zbog zloupotrebe ličnih/zdravstvenih Ane Raičković. Oni su najavili da će zatražiti od Agencije za zaštitu ličnih podataka da utvrdi kako su najzaštićeniji lični podaci, a tiču se njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica, a od Državnog tužilaštva da utvrde da li u tome ima elemenata krivičnog djela i ko ga je počinio.
- Nije moguće da je u cilju odbrane optuženih sve dozvoljeno, pa i prikupljati i dijeliti zdravstvene podatke novinara. Udruženju je sporna odluka suda da na licu mjesta uzme telefon novinarke kako bi bio vještačen jedan snimak iz njega. Novinarski telefoni su danas sredstvo rada, u njima su sadržani mejlovi, prepiske, dokumenta od zviždača, što znači da vještak ima pristup zaštićenim izvorima novinara – a koji su garantovani standardima CoE, naveli su iz Društva profesionalnih novinara.
Takođe, iz DPNCG su izrazili zabrinutost zbog odluke suda da se vještači telefon Raičković i podsjetili da informacije koje se tiču novinarskih izvora moraju biti zaštićene od miješanja javnih vlasti i dodir sa njima može biti moguć samo kroz član 37 Zakona o medijima.
- Zabrinuti smo zbog ove činjenice da ni Osnovni sud nije imao u obzir zaštitu izvora novinarke. Kako se sudski postupak odvija, stiče se utisak da branici optuženog Zorana Bećirovića i njegovih saradnika, ne biraju sredstva da novinarku prikažu u lošem svjetlu, kao osobu koja iskrivljava činjenice. Takođe, u holu suda nju su fotografisale osobe koje su došle kao podrška glavnooptuženom, a što je ona doživjela kao zastrašivanje. Razlog je to što su to zaposleni u Bećirovićevom „ski centru“, koji je osnivač portala koji vodi kampanju protiv Ane Raičević i novinarke Vijesti Dragane Šćepanović, istakli su u saopštenju.
<h2>Tok postupka</h2>
Zbog napada na Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića koji se dogodio10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, sudi se biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću zbog nasilničkog ponašanja.
Zoran i Luka Bećirović i Mijatović uhapšeni su 10. novembra prošle godine, dok su mlađi Bećirović i Dukić pušteni da se brane sa slobode nakon tužilačkog zadržavanja.
U dosadašnjem dijelu postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je nedvosmisleno pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanene strane lijeve šake.
Uprkos tome, okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima svoje porodice.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Petom svjedoku Milivoju Puriću, konobaru ,,Gurmana“, nije uredno uručen poziv zbog čega je sudija Ilija Radulović donio odluku da se njegov iskaz pred tužiteljkom pročita.
Ovaj svjedok kazao je isto što i ostala četvorica – da nije čuo uvrede ni prijetnje, ali je Raičković tražila da se on, ipak, sasluša.
Suđenje se nastavlja 11. aprila.
<h2>Što kaže zakon</h2>
Zakon o zaštiti podataka ličnosti propisuje da je lice koje želi da pristupi podacima drugog lica, najprije obavijesti tu osobu o pravu pristupa ličnim podacima i pravu na ispravljanje.
Takođe, dužan je da tu osobu obavijesti o namjeni i pravnom osnovu za obradu ličnih podataka te vrsti ličnih podataka koji se obrađuju.
- Zaštita ličnih podataka obezbjeđuje se svakom licu bez obzira na državljanstvo, prebivalište, rasu, boju kože, pol, jezik, vjeru, političko i drugo uvjerenje, nacionalnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo, piše u ovom zakonu.

Ko je odbrani Bećirovića dostavio lične podatke Raičković?

Nakon što je Agencija za nacionalnu bezbjednost utvrdila da je novinarki Pobjede i saradnici Televizije E Ani Raičković ugrožena bezbjednost zbog napada koji se dogodio 10. novembra prošle godine ispred objekta „Gurman“, policija je dužna da joj odmah dodijeli dvadesetčetvoročasovnu policijsku zaštitu, saopštio je za Pobjedu stručnjak za bezbjednost i predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) Ivan Pekić.
On je za Pobjedu kazao da Uprava policije mora da postupi prema onome što je ANB utvrdila jer će, u suprotnom, ugroziti bezbjednost Raičković.
- Ako je Uprava policije tražila dodatno objašnjenje za procjenu stepena ugroženosti Raičković, a ANB ponovo potvrdila da joj je neophodno dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje, onda je policija morala odmah da dodijeli obezbjeđenje Raičković, jer ako se ogluše o to, onda time ugrožavaju time samu bezbjednost novinarke Pobjede, istakao je Pekić.
Pojašnjava da je dodjela policijske zaštite u Crnoj Gori uređena Zakonom o unutrašnjim poslovima te da ovaj zakon definiše nadležnosti MUP-a i policije, uključujući i obezbjeđivanje određenih ličnosti, objekata i prostora.
- Odluku o dodjeli policijske zaštite donosi nadležni organ, obično Uprava policije u saradnji sa ANB, na osnovu procjene ugroženosti bezbjednosti pojedinaca i te mjere mogu uključivati fizičku zaštitu, patroliranje oko prebivališta ili stana gdje živi osoba ili da se izvrši dodjela policijskog obezbjeđenja - objašnjava Pekić.
Dodaje da ANB i policija, procjenu ugroženosti pojedinca vrše na osnovu različitih faktora poput prijetnji, incidenata ili obavještajnih podataka koje imaju prikupljene putem obavještajnog rada da bi se utvrdilo da li se toj osobi zaista prijeti.
- Kada se daje policijska zaštita, policija to može uraditi kada postoje konkretne prijetnje, ako neko prima prijetnje smrću ili nasilje. Procjena bezbjednosnih službi, u ovom slučaju ANB i druge nadležne institucije vrše analizu rizika. Dakle, riječ je o važnim ličnostima – zvaničnicima, sudijama, tužiocima, novinarima, političarima ili bilo kojoj drugoj javnoj ličnosti - precizirao je Pekić.
Naglašava da ove ličnosti, nakon procjene, mogu dobiti zaštitu koja se daje preventivno i represivno.
- Tokom specifičnih situacija, svjedoci u važnim sudskim procesima ili osobe uključene u neke krivične istrage takođe mogu dobiti zaštitu od strane policije. Odluku o dodjeli zaštite donosi nadležni organ, obično policija, ali nakon što procjenu donese ANB, u mjeri koju može uključivati fizička zaštita, patroliranje oko prebivališta ili dodjela policijskog obezbjeđenja - zaključio je Pekić.
Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem. Nju i članove njene porodice napali su biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i njegov tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić.
Raičković su Bećirović i Mijatović vrijeđali, prijetili, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu, a mlađi Bećirović joj je polomio staklo na automobilu.
Dan nakon pisanja da je Agencija za nacionalnu bezbjednost utvrdila da je novinarki Pobjede ugrožena bezbjednost, iz Uprave policije još uvijek nema odgovora zbog čega se još uvijek razmatra dodjela policijske zaštite Ani Raičković, kada je zakonski to dužna da uradi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-zna-da-je-raickovic-ugrozena-bezbjednost-ali-cuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema saznanjima Pobjede iz vrha bezbjednosnog sektora, Uprava policije je još početkom mjeseca dobila od Agencije za nacionalnu bezbjednost mišljenje o stepenu ugroženosti za Raičković, nakon čega su od ANB zatražili dodatno pojašnjenje.
Agencija je još jednom policiji dostavila mišljenje u kojem se navodi da je Raičković neophodna dvadesetčetvoročasovna policijska zaštita, međutim, Uprava policije je još uvijek nijema na analizu ANB i tim povodom se još uvijek nije obraćala novinarki Pobjede.
Pored toga, Raičković je još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje. Ipak, do toga još uvijek nije došlo.
U međuvremenu, pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se postupak protiv starijeg Bećirovića i Mijatovića koji se zbog napada na Raičković nalaze u pritvoru, dok se mlađi Bećirović i Dukić brane sa slobode.
U dosadašnjem dijelu postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je nedvosmisleno pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanenom stranom lijeve šake.
Uprkos tome, okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.
Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima svoje porodice.
Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koji su kazali da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Petom svjedoku, konobaru ,,Gurmana“, nije uredno uručen poziv zbog čega je sudija Ilija Radulović donio odluku da se njegov iskaz pred tužiteljkom pročita.
Ovaj svjedok kazao je isto što i ostala četvorica – da nije čuo uvrede, ni prijetnje, ali je Raičković tražila da se on ipak sasluša.
Pred Sudom za prekršaje u toku je postupak protiv Zorana i Luke Bećirovića jer su, kako je to navedeno u prijavi, omalovažavali policijske službenike i prijetili im da će ih ostaviti bez posla.
Takođe, u Osnovnom državnom tužilaštvu formirana su dva predmeta po prijavi Raičković zbog objavljivanja neistinitih navoda i pokušaja kompromitacije i zastrašivanja na portalu Aktuelno u seriji tekstova ispod kojih je objavljen uvredljiv sadržaj na račun njen i njene porodice.
Optuženima se na teret stavlja nasilničko ponašanje za koje je zaprijećena kazna do pet godina zatvora.

Policija dužna da Ani Raičković dodijeli policijsku zaštitu

Suđenje optuženom Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću koji se terete za napad na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E Anu Raičković, njenog sina i vjerenika danas je u Osnovnom sudu u Podgorici odgođeno jer nije došao vještak neuropsihijatar doktor Željko Golubović.
On je obavijestio sud da zbog kratkog vremenskog perioda nije uspio da uradi nalaz za optužene.
Doktor Golubović je rekao i da će se potruditi da u što kraćem vremenu izradi nalaz.
Sudija Ilija Radulović saopštio je da optuženi Luka Bećirović i Ljubiša Dukić danas treba da se jave doktoru Golubović koji će obaviti razgovor sa njima.
Suđenje je odgođeno za 28. mart.
Bećirović i njegovo obezbjeđenje su 10.novembra ispred restorana brze hrane Gurman prvoverbalno i grubo izvrijeđali novinarku, a onda fizički nasrnuli na nju njenog sina i vjerenika koji su joj došli u pomoć.

Vještak Golubović zbog kratkog roka nije izradio nalaz za optužene

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zoran-becirovic