OTP Group Budućnost će u Esbjergu, u duelu sa jednim od favorita za plasman na finalni turnir, pokušati da parira rivalu u skladu sa svojim mogućnostima, kazao je trener Budućnosti Zoran Abramović.
Budućnost će u nedjelju biti gost Esbjerga, u sedmom kolu A grupe.
Podgorički tim bez bodova je u dosadašnjem dijelu takmičenja, dok Esbjerg ima polovičan učinak - po tri pobjede i poraza.
Abramović je podsjetio da dres Esbjerga nose dvije najbolje igračice svijeta.
- Imamo dvomeč sa Esbjergom, ekipom punom kvalitetnih igračica. Tu su Nora Merk i Heni Rejštat, koje su najbolje na svijetu. One su u formi, na nivou su Đera, od kojeg su izgubile nezasluženo. Svakako, Esbjerg je jedan od favorita &nbsp;za plasman na fajnl-for - rekao je Abramović.
On je najavio da će ekipa dati svoj trenutni maksimum i boriti se do posljednjeg atoma snage.
- Pokušaćemo da pariramo u skladu sa našim mogućnostima. Očekujem da ćemo imati periode dobre igre, u oba pravca. Probaćemo da igramo tranziciju, daćemo sve od sebe, ostaje da se vidi za koliko će to biti dovoljno - zaključio je trener podgoričkog sastava.
Utakmica u Esbjergu počeće u 14 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Abramović: Pariraćemo Esbjergu u skladu sa svojim mogućnostima

Bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević mi je u januaru 2021. godine saopštio da ga je kolega iz Srbije Veselin Milić obavijestio da su srpski državljani Veljko Belivuk i Marko Miljković kupili avionske karte i da će sletjeti na Aerodrom Tivat. O tome sam odmah obavijestio pomoćnika direktora policije Zorana Lazovića sa kojim sam dogovorio da kontakriram načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi Gorana Banićevića da uključi najbolje službenika i da Belivuk i Miljković budu pod stalnim nadzorom - to je u Višem sudu u svojstvu svjedoka kazao bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić, svjedočeći na suđenju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću.
Žižić je bio decidan da u tom periodu kada su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru nijesu imali podatke da su odgovorni za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića. Do tih saznanja o umiješanosti Belivuka i Miljkovića došli su u junu 2021. godine kada su dobili obavještajni paket Europola a na zahtjev crnogorske policije da identifikuju dva IMEI telefona, nakon toga su im dostavljeni podaci koji su im pomogli da identifikuju osumnjiče za ubistvo Hodžića i Spahića.
Žižić je u detaljnom iskazu objasnio da ga je nakon dolaska Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru pozvao kolega iz Srbije Nevenko Marić koji je radio u Sektoru za borbu protiv teških krivičnih djela i tražio je da naša policija utvrdi razlog njihovog dolaska, do kada planiraju da ostanu, gdje su smješteni i sa kim kontaktiraju.
- Odmah sam o tome upoznao Banićevića. Kontaktirao me je i saopštio da su privedeni na razgovor, takođe i da ih je na Aerodromu sačekao Miloš Radonjić član kavačkog klana - kazao je Žižić.
Istakao je da je prioritet bio da se "pokriju", pogotovo ulaz i izaz u naselju Kavač. Uključen je, kako kaže, bila uniformisana policija i operativa.
- U razgovoru sa Marićem tražio sam i da pošalju dopis preko Interpola o svim pojedinostima koje ih zanimaju što su oni učinili.Taj telegram je proslijeđen Odjeljenju bezbjednosti Kotor i odmah im je odgovoreno - rekao je Žižić.
Objasnio je da su u tom periodu imali velike aktivnost koja se odnosila na sprječavanje ubistva Slobodana Kašćelana. Dobili su podatke, kako je naveo, da je planirano da egzekuciju izvrše postavljanjem ogromne količine eksploziva na vozilo ali nakon toga te osobe koje su to planirale preusmjerile su se na Belivuka i Miljkovića.
- Prioritet im je je bio Belivuk a po mogućnosti i Miljković - ispričao je Žižić.
On je naveo da su taj napad osujetili. Beivuk i Miljković uhapšeni su kada su se vratili za Beograd.

SVJEDOČENJE ŽIŽIĆA: U julu 2021. smo saznali da su Belivuk i Miljković umiješani u ubistvo Spahića i Hodžića

U slučaju snimaka koji se ovih dana dovode u vezu sa odbjeglim osuđenikom Milošem Medenicom, reakcija u crnogorskom javnom diskursu pokazuje koliko snažan može biti efekat ovakvih sadržaja koji se pojavljuju u medijima i na društvenim mrežama kada se o njima ne može dobiti autentična potvrda ili dati populaciji objektivan odgovor po pitanju njihove istinitosti, navode u saopštenju iz Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA). 
Digitalna transformacija crnogorskog društva u XXI-om vijeku i razvoj vještačke inteligencije otvorilo je pitanje pravne i društvene odgovornosti u digitalnom prostoru, naročito kada je, kako kažu, riječ o generisanju audio i video sadržaja koji mogu imitirati stvarne osobe i događaje
Prioritetna potreba, ističu, crnogorskog društva je jasno prepoznavanje i definisanje zloupotrebe vještačke inteligencije kada se manifestuje kroz prezentaciju digitalne manipulacije, posebno kada je cilj obmana javnosti, izazivanje panike ili nanošenje reputacione štete. 
Zato, dodaju iz STEGA-e, pitanje više nije da li će se takve zloupotrebe dešavati, već kako će država na njih odgovoriti. 
- Ukoliko ne želi da joj se ponovi današnji scenario „jes/nije original, jes Miloš/nije Miloš“, odgovorna vlast mora prije svega reagovati proaktivno u nekoliko paralelnih pravaca - naglasili su u saopštenju. 
Prvi pravac djelovanja u predupređivanju nastanka štete, koji STEGA prepoznaje, jeste, pojašnjavaju, izmjena i dopuna zakonskog okvira kroz učinkovitiju i ažurniju implementaciju evropskih zakonodavnih rješenja, naročito u svjetlu već vjerovatnog skorog pristupanja Evropskoj uniji. 
- Implementacija bi se prije svega sprovela kroz prilagođavanje krivičnog zakonodavstva. Dopune odredbi ili definisanje posebnog poglavlja koje bi prepoznalo društvenu štetnost i rangiralo kaznenu odgovornost pojedinca, privrednog ili političkog subjekta prvi su korak koji mora pratiti kreiranje i usvajanje niza novih, kao i dopuna postojećih pravnih akata iz srodnih oblasti u cilju sveobuhvatne zaštite populacije. Osim krivičnog zakonodavstva, u cilju usklađivanja sa već usvojenim evropskim propisima kao što su Artificial Intelligence Act (EU) 2024/1689, Digital Services Act (EU) 2022/2065, Data Act (EU) 2023/2854, Cyber Resilience Act (EU) 2024/2847, GDPR (EU) 2016/679, Digital Markets Act (EU) 2022/1925, NIS2 Directive (EU) 2022/2555 i Data Governance Act (EU) 2022/868, kao nužnost nameće se usvajanje i niza potpuno novih zakona koji do sada nijesu postojali, kao što su Zakon o vještačkoj inteligenciji, Zakon o digitalnim uslugama, Zakon o čuvanju i manipulaciji digitalnim podacima, Zakon o bezbjednosti digitalnih proizvoda, kao i izmjene i dopune postojećih zakona: Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, Zakona o zaštiti konkurencije, Zakona o informacionoj bezbjednosti i Zakona o upravljanju podacima - podvlači se u saopštenju. 
Drugi pravac, kako poručuju, koji STEGA prepoznaje kao nužan i proaktivan način djelovanja jeste institucionalni odgovor. Država mora razviti operativne kapacitete za digitalnu forenziku. 
- To podrazumijeva formiranje specijalizovanih timova unutar specijalizovane nezavisne Vladine agencije zadužene za forenziku, koja ne smije biti unutar policije, sudstva ili tužilaštva, ali bi radila i za njihove potrebe. Pripadnici ove agencije bili bi obučeni za prepoznavanje i analizu deepfake sadržaja, kao i ostvarivali kontinuiranu institucionalnu saradnju sa domaćim i stranim univerzitetima, drugim forenzičkim tijelima i institutima, kao i tehnološkim sektorom. Bez tehničkog znanja institucije ostaju spore, dok se manipulativni sadržaji šire brže od sistema koji treba da ih kontroliše - upozoravaju iz STEGA-e. 
Treći pravac proaktivnog djelovanja vlasti, kako kažu, jeste organizacioni i razvojni aspekt. STEGA prepoznaje potrebu kreiranja digitalnog kompasa do 2030. godine kroz uspostavljanje nacionalne strategije za vještačku inteligenciju koja bi istovremeno regulisala rizike i podsticala inovacije i bila u skladu sa Sofijskom deklaracijom i EU Digital Decade Policy Programme 2030. To, dodaju, uključuje podršku domaćim projektima, korišćenje AI rješenja u javnoj upravi radi efikasnijeg pružanja usluga građanima, kao i transparentno korišćenje algoritama u javnom sektoru.
- Četvrti pravac proaktivnog djelovanja vlasti, koji STEGA smatra nužnim, jeste veća informisanost i transparentnost kroz promociju medijske i digitalne pismenosti. Nijedan zakon ne može zamijeniti informisanog građanina, a građanin je informisan ako su mu podaci javno dostupni. Uvođenje medijske i digitalne pismenosti u obrazovni sistem, kao i javne kampanje koje objašnjavaju kako nastaju manipulativni sadržaji, predstavljaju pravce dugoročne zaštite društva. Povjerenje se ne brani zabranama, već edukacijom, transparentnošću i razumijevanjem. STEGA cijeni da je uvijek bolje proaktivno reagovati u cilju sprečavanja ili umanjenja efekata nego retroaktivno djelovati na otklanjanju ili umanjenju nastale štete, a medijsko i digitalno opismenjavanje populacije razvija unutrašnje pojedinačne proaktivne mehanizme odbrane - ističu u saopštenju. 
Prema njihovim riječima, svjesno, namjerno i ciljano generisanje i distribucija digitalnog sadržaja nastalog u cilju obmane, a u svrhu ostvarivanja koristi ili nanošenja štete, manipulacijom nad originalnim ili stvaranjem potpuno novog digitalnog sadržaja sa stvarnim akterima koji se nije desio, treba i mora biti detaljno prepoznato i kroz izmjene ili dopune uneseno u crnogorsko zakonodavstvo.
- Razlike u regulaciji vještačke inteligencije jasno odražavaju šire političke i društvene modele tri najveća globalna tehnološka prostora — Sjedinjenih Američkih Država i Kine s jedne strane i Evropske unije sa druge strane. Iako se sve tri strane suočavaju sa istim tehnološkim izazovima, posebno u oblasti manipulativnih audio i video sadržaja, njihovi odgovori značajno se razlikuju. Američki pristup je znatno decentralizovaniji i tržišno orijentisan. U Sjedinjenim Američkim Državama ne postoji jedinstveni federalni zakon ekvivalentan AI Act-u, već se regulacija razvija kroz kombinaciju sektorskih pravila, preporuka i sudske prakse. Naglasak je na inovaciji i brzom tehnološkom razvoju, dok se problem zloupotrebe, uključujući deepfake sadržaje, uglavnom rješava kroz postojeće zakone o prevari, kleveti i zaštiti potrošača. Prednost ovog modela je fleksibilnost i brzina razvoja, ali nedostatak predstavlja neujednačena zaštita i sporija reakcija na sistemske rizike - dodaje se u saopštenju.
Kineski model, kako istilu, s druge strane, karakteriše snažna centralna kontrola i regulatorna intervencija države. Kina je među prvim državama koja je donijela posebna pravila za „generisani sadržaj“, uključujući obavezno označavanje sintetičkih medija i registraciju određenih AI sistema kod regulatora.
Međutim, ističu iz STEGA-e, za razliku od evropskog pristupa, fokus nije primarno na zaštiti individualnih prava, već na očuvanju društvene stabilnosti i državne kontrole nad informacijama. Regulacija je stroga i operativno efikasna, ali sa manjim naglaskom na transparentnosti prema korisnicima.
- Evropski model pokušava zauzeti srednji put između američke deregulacije i kineske centralizacije. Cilj je omogućiti razvoj tehnologije uz očuvanje demokratskih standarda i povjerenja u javni prostor. Upravo zbog toga evropski pristup danas sve češće služi kao referentni okvir državama koje nastoje uskladiti tehnološki razvoj sa pravnom sigurnošću i društvenom odgovornošću. Evropska unija razvila je proaktivni pristup koji STEGA smatra imanentnim crnogorskom putu kao skorašnjem dijelu EU prostora, zasnovan na regulaciji rizika i zaštiti osnovnih prava. AI Act (EU) 2024/1689 polazi od pretpostavke da tehnologija mora biti usklađena sa demokratskim standardima, zaštitom privatnosti i transparentnošću. Fokus nije na zabrani razvoja, već na obavezi proizvođača i korisnika da jasno označe „generisani sadržaj“, spriječe obmanu javnosti i preuzmu odgovornost za posljedice upotrebe sistema. Evropski model, koji STEGA preferira, naglašava povjerenje, pravnu sigurnost i dugoročnu stabilnost digitalnog prostora kao pretpostavku skladnog i neometanog ekonomskog, socijalnog, naučnog i obrazovnog razvoja društva - zaključuje se u saopštenju.

STEGA: Vještačka inteligencija i digitalna transformacija crnogorskog društva između zloupotrebe i razvoja

Sudstvo, kao ključni nosilac vladavine prava, bilježi veću efikasnost i nezavisnost, potvrđenu konkretnim pokazateljima. Napredak u poglavljima 23 i 24 ne mjeri se normama na papiru, već njihovom dosljednom i efikasnom primjenom i mjerljivim rezultatima u praksi - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost.
Pavličić je naglasila da su završna mjerila u poglavljima 23 i 24 ključna za ukupnu ocjenu spremnosti Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, te da sudska vlast ima posebnu odgovornost u tom procesu. Kako je istakla, sudstvo je svjesno svoje ustavne uloge i značaja postupanja u zaštiti ljudskih prava, zakonitosti i jednakosti građana pred zakonom.
Predsjednica Vrhovnog suda ukazala je da je u periodu od prethodnog sastanka ostvaren nesporan napredak u oblastima koje Evropska komisija kontinuirano prepoznaje kao prioritetne, uz konsolidaciju postignutih rezultata. Posebno je naglasila da se napredak ne ocjenjuje kroz normativne promjene same po sebi, već kroz održiv „track record“, odnosno vidljive i mjerljive rezultate koji potvrđuju nezavisnost, nepristrasnost, profesionalnost i efikasnost pravosuđa.
Govoreći o jačanju institucionalnih garancija nezavisnosti sudstva, Pavličić je ocijenila da je sazreo trenutak za izmjene Ustava u dijelu unapređenja sastava Sudskog savjeta, kako bi se dodatno ojačala njegova odgovornost u upravljanju sudstvom i smanjio prostor za politički uticaj. Istakla je da većinsko učešće sudija, uz prisustvo uglednih pravnika, obezbjeđuje ravnotežu između nezavisnosti i demokratskog legitimiteta tog tijela.
Ona je podsjetila i na konkretne aktivnosti koje su sprovedene radi povećanja efikasnosti sudskih postupaka i smanjenja broja zaostalih predmeta, navodeći kao posebno značajan iskorak donošenje Jedinstvenog programa rješavanja starih predmeta - prvog nacionalnog strateškog dokumenta te vrste.
Takođe je ukazala na unapređenje ujednačavanja sudske prakse, transparentnosti rada sudova, kao i na strateške dokumente usmjerene ka efikasnijim krivičnim postupcima, djelotvornoj kaznenoj politici i jačoj zaštiti prava žrtava.

Pavličić na Pododboru: Napredak u poglavljima 23 i 24 potvrđen je rezultatima u praksi

The public healthcare system in Montenegro is not in crisis due to a series of unfortunate circumstances, but rather as a result of a number of deliberate political and fiscal decisions that have undermined its foundations for years. Instead of patients, short-term political interests were placed at the center of decision-making, and the consequences of such an approach are now felt most strongly by citizens - especially the most vulnerable.
Former Director of the Health Insurance Fund Sead Čirgić in an interview with Portal ETV points out that Montenegro’s public healthcare system is facing a serious and long-lasting crisis.
- The public healthcare system in Montenegro is in a state of chronic instability that is not the result of chance, but rather the consequence of misguided fiscal and political decisions, where the focus was not on patients but on achieving short-term political goals - Čirgić added.
<h2>Europe Now 1 and the undermining of financial foundations</h2>
As one of the key decisions that further destabilized the system, Čirgić highlights the Europe Now 1 program, which abolished health insurance contributions.
- The Europe Now 1 program stands out in particular, as it abolished health insurance contributions, thereby seriously undermining the financial foundations of the healthcare system - Čirgić emphasized.
<h2>Functional collapse</h2>
Although he stresses that the system has not been irreversibly destroyed, Čirgić warns that it has been deliberately brought into a state of functional collapse, from which solutions are increasingly sought outside the public sector.
- This does not mean that the system has been irreversibly dismantled, but it does mean that it has been consciously brought into a state of functional collapse, from which the way out is increasingly offered through the private sector,” Čirgić added.
- To, međutim, ne znači da je sistem nepovratno srušen, ali znači da je svjesno doveden u stanje funkcionalnog kolapsa, iz kojeg se izlaz sve češće nudi kroz privatni sektor - dodaje Čirgić.
In such an environment, the public healthcare system takes on the most socially and financially demanding patients, while the private sector selectively provides services to those who can afford them.
<h2>Expansion of private clinics</h2>
According to him, the condition of the public system is most clearly reflected in the rapid growth of the private healthcare sector.
- The accelerated growth of the private healthcare sector best illustrates the state of the public system. Private clinics that were on the brink of survival back in 2019 are now experiencing strong expansion, which is a clear indicator of the weakness and systemic erosion of public healthcare - Čirgić noted.
<h2>Structural causes of the crisis</h2>
Čirgić identifies the key causes of the current problems as a chronic lack of financial resources, inadequate needs planning, limitations of the existing public procurement system, an unsustainable financing model, and pronounced centralization of the healthcare system.
- The growth of private clinics in itself is not negative, but it becomes a serious problem when the private sector no longer complements the public system, but replaces it - he explained.
<h2>Healthcare increasingly paid out of pocket</h2>
An additional problem lies in the way the system operates, as the share of direct out-of-pocket payments for healthcare services by patients increases year after year.
- A healthcare system that functions in waves increases, year after year, the share of healthcare services paid directly out of patients’ pockets - he stressed.
This, he notes, indicates a gradual slide toward a market-based healthcare model.
- This is one of the key indicators that Montenegro is slowly drifting toward a market-based healthcare model, similar to the American or Singaporean systems, in which the state covers only 30-40 percent of total healthcare costs - Čirgić stated.
In such a context, it is realistic to expect that citizens will in the future be forced to purchase health insurance policies from private insurance companies.
<h2>A model without economic foundations</h2>
However, Čirgić warns that Montenegro lacks the economic prerequisites for such a model.
- Average household incomes do not allow for widespread purchase of private health insurance policies, which means that such an approach would inevitably lead to social exclusion and seriously jeopardize the right to healthcare - Čirgić emphasized.
<h2>The most vulnerable bear the greatest burden</h2>
The greatest consequences of this situation are borne by the most vulnerable groups of the population, primarily pensioners and chronically ill patients, who rely most heavily on the public healthcare system.
- Shifting part of healthcare costs onto patients further threatens their standard of living and deepens inequalities in access to healthcare services - he pointed out.
As he particularly underlined, pensioners are especially affected, those who contributed to health insurance throughout their entire working lives, yet today are often unable to afford even basic medicines or necessary medical services.
Without substantive reforms, the trend of erosion of the public system and the gradual privatization of healthcare will continue, as the needs of the healthcare system grow year after year, while the state is already struggling to cope with such an increase in healthcare spending.
<h2>One reform measure as a solution</h2>
Čirgić points to a single reform step that could have a significant impact.
- If the state were to decide on just one reform measure - paying public healthcare institutions at the primary level through a capitation system, and at the secondary and tertiary levels through the DRG model, that is, based on performance, more than half of the problems would be resolved - Čirgić concluded.

Čirgić: Patients are paying the price for the collapse of public healthcare

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: zoran-abramovic

Abramović: Pariraćemo Esbjergu u skladu sa svojim mogućnostima

SVJEDOČENJE ŽIŽIĆA: U julu 2021. smo saznali da su Belivuk i Miljković umiješani u ubistvo Spahića i Hodžića

STEGA: Vještačka inteligencija i digitalna transformacija crnogorskog društva između zloupotrebe i razvoja

Pavličić na Pododboru: Napredak u poglavljima 23 i 24 potvrđen je rezultatima u praksi

Čirgić: Patients are paying the price for the collapse of public healthcare

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO