Pobijedio je furiozno, a protiv sebe imao je živog Milana Bandića (koji se u Njujorku zvao Endru Kuomo), razduženog esdepeovca (demokratu) kojeg su pred izbore podržali HDZ i DP (Tramp i Mask), kao i još niz protukandidata i smetala koji su mu trebalo da uzmu glasove.
Gradonačelnik Njujorka, grada u kojem bih volio da sam rođen, blizak mi je i zanimljiv zbog opreke koju i sam osjećam, u sopstvenom životu i na sopstvenoj koži — opreke između kompleksnog i nedorecivog identiteta i načina na koji taj njegov identitet pojednostavljuju ignoranti iz tobože patriotskog krda. Ti ignoranti, naime, Zohrana Mamdanija identifikuju kao šiitskog muslimana i komunistu. Obje oznake koriste se, naravno, kao krajnji oblik diskvalifikacije ili kao nimalo suptilna prijetnja smrću, stvarnom ili simboličnom.
Puno njegovo ime, međutim, glasi Zohran Kvame Mamdani. Njegov otac Mahmud porijeklom je iz Bombaja (danas Mumbaja), godinu dana stariji od svog slavnijeg sugrađanina Salmana Rušdija; rođen je u braku muslimana iz Gudžarata, kojima je urdu maternji jezik, a koji su se masovno raseljavali nakon završetka britanske vladavine Indijom. Roditelji Zohranovog oca zaputili su se prema južnoj Africi, gdje živi prilično brojna i uticajna indijska dijaspora. Mahmud se specijalizovao za afričke studije, bavio se kolonijalnim i postkolonijalnim politikama, i oženio jedanaest godina mlađu Miru Nair. Oni koji već ne znaju ko je Mira Nair, teško da će to ikada i saznati, jer ne gledaju dobre filmove — dovoljno je reći da je porijeklom iz ugledne hinduističke porodice, koja se, prema viđenju ignoranata, nikako ne bi smjela oroditi s muslimanima iz Gudžarata, nego bi, navodno, s njima trebalo da ratuje.
Kada im se 18. oktobra 1991. u Kampali, glavnom gradu Ugande, rodio sin, otac je poželio da mu srednje ime bude Kvame. Onaj po kome će dječak ponijeti ime sebe je, pak, definisao riječima: „Ja sam nedenominovani hrišćanin i marksistički socijalista!“ Zvao se Kvame Nkruma, bio je harizmatični predsjednik Gane, jedan od pionira Pokreta nesvrstanih i Organizacije afričkog jedinstva, kao i tvorac ideje o Sjedinjenim Afričkim Državama. S vlasti ga je 1966. srušila CIA; živio je u Gvineji, čiji ga je vođa, musliman Ahmed Seku Ture, u znak počasti imenovao za supredsjednika svoje države. Nažalost, Seku Ture svojom je zemljom vladao na brutalan način, pa nije ostao upamćen po dobru.
Kad je Zohranu bilo pet godina, iz Kampale se porodica seli u Kejptaun, a dvije godine kasnije u Njujork, gdje otac postaje direktor Instituta za afričke studije pri Univerzitetu Kolumbija. Majka za to vrijeme snima filmove. Zohranu je deset kad biva prikazano njeno Monsunsko vjenčanje, film s kojim osvaja Zlatnog lava u Veneciji i koji je i kod nas bio vrlo iznajmljivan u videotekama. Ali on, ipak, nastavlja očevim stopama, studira afričke studije u Mejnu, te započinje život koji je, iz perspektive ignoranta, fašista i bijednika koji svijet vide kao kastinski sistem iz kojeg izlaza nema, zasnovan na paradoksu: naime, Zohran je milo dijete iz dobro stojeće porodice visokog njujorškog srednjeg staleža, zaštićeno od socijalnih trauma, a od ranih dana bavi se stradanjem, tegobama i nevoljama socijalno ugroženih i deklasiranih slojeva. U socijalnom smislu, dakle, on nije autsajder, ali se bavi autsajderima.
Kako je kao svaki čovjek slobodan da bira svoj put, a na tom putu je i odluka hoće li stati na stranu materijalno-finansijskog ili na stranu duhovno-političkog i kulturnog ološa, Zohran Mamdani, što danas možda djeluje i demode, u ime duhovnog i kulturnog blagostanja staje na stranu materijalno-finansijskog ološa, staje na stranu sirotinje, iliti prezrenih na svijetu. To je, naravno, stvar određene vrste intelektualne, a možda i urođene plemenitosti te dobrog vaspitanja, ali postoji u njegovom opredjeljivanju i još nešto, što potpuno otklanja pojednostaviteljsku, fašističku teoriju o paradoksu u Zohranovom izboru.
Naime, sve ono od čega je taj čovjek načinjen i što čini zadate postavke njegovog identiteta: indijsko porijeklo, afričko rano djetinjstvo, formativna selidba u Njujork, tata emancipovani i sekularizovani gudžeratski musliman, mama hindu — ključ su za razumijevanje autsajdera. Jer ako želiš ostati sve to što jesi, nekako moraš biti i sve to pojedinačno. Zohran Mamdani bi, da je htio biti u skladu sa svojim kastinskim američkim statusom, a ne u skladu sa svojim identitetima, morao najprije zaboraviti da je Kvame, a potom, jedno po jedno, i sve ostalo. Svaka od njegovih pojedinačnih identitetskih odrednica je, naime, autsajderska.
Imao je divnu djevojku, koja mu je na kraju postala i žena: Rami Duvadži. Rođena Amerikanka, porijeklom iz Sirije, grafička dizajnerka, animatorka, ilustratorka, izrazito karizmatična dvadesetosmogodišnjakinja. Upoznali su se — Bože sačuvaj! — preko aplikacije za upoznavanje Hinge. Ali svako je združivanje u jedan život zasnovano na nekoj slučajnosti. Vjenčali su se na Menhetnu, pa još jednom u Kampali. Ona je, naoko, ostajala distancirana od njegove političke kampanje, da bi se na kraju pokazalo da ju je upravo ona dizajnirala. Odličan posao! Koristila je boje koje se u američkim političkim kampanjama ne koriste, fontove, fotografije i ilustracije koje sugerišu mnogo razvijeniji i bogatiji vizuelni kod — recimo kod stripa. I stvorila je nešto što Zohrana nije odvelo u pobjedu, nego je njegovoj pobjedi dalo boju, oblik i smisao. Različitost je ponovo učinila vrlo američkom. (Donald Tramp je u jednom od svojih bizarnijih nastupa rekao da je ljepši od Rami Duvadži. Najneobičnija gesta neosviještene homoseksualnosti za koju sam ikad čuo!)
Pobijedio je furiozno, a protiv sebe imao je živog Milana Bandića (koji se u Njujorku zvao Endru Kuomo), razduženog esdepeovca (demokratu), kojeg su pred izbore podržali HDZ i DP (Tramp i Mask), te još niz protukandidatića i smetala, koja su mu trebala uzeti glasove. Nastupio je kao totalno izvansistemski kandidat, sa stavovima koje pojednostavitelji, dakle fašisti, vrlo lako mogu zloupotrijebiti, prepakovati i lažno predstaviti građanima. Protiv sebe imao je užasnu propagandno-informativnu mašineriju Donalda Trampa, ali i uplašene mejnstrim medije, poput New York Timesa, koji se Trampu ne žele previše zamjerati. (Nemojte sad kukati kako NYT nije nastupao protiv Mamdanija — itekako jeste, vrlo podlo, neutralistički!)
Protiv sebe imao je i tajming, vrlo kratko vrijeme i svoju totalnu anonimnost. Naravno, protiv sebe imao je i to što se vrlo opušteno predstavlja kao — demokratski socijalista. Protiv sebe imao je i sve ono čega se malograđani s ove i s one strane Atlantika panično boje.
Na kraju je pobijedio, a da za tu pobjedu nije izgovorio nijednu prljavu riječ. Nije prećutao ništa od onoga što se u ovom trenutku ne bi smjelo prećutjeti. Tramp je zahtijevao od njujorških Jevreja da ne glasaju za njega, jer da će im se dogoditi Holokaust, ili će se morati iseliti u Izrael. Naravno, nije primijećeno da njujorški Jevreji nisu glasali za Mamdanija. Jesu — kao i svi drugi.
Meni je, njegovom dalekom simpatizeru, za kojeg on nikada neće čuti, niti će se sa njim upoznati, Mamdanijeva pobjeda draga iz identitetskih razloga. Otkako pišem, nastojim predstaviti svaki identitetski bod na osjetljivim svilenim potkama sopstvenog slučaja, moje porodice te zajednica među kojima živim. I što dalje idem, sve više se množe nesporazumi, jer ustrajavam na tome da je moje sve ono od čega sam sačinjen, uz što sam živio i u čemu sam odrastao. Sad mi je naprosto milo što je jedan od mojih — od onih čija se porijekla i životne putanje ne daju objasniti u jednoj rečenici — postao gradonačelnik grada u kojem bih se želio roditi. Ali isti ovakav, sa svim onim što čini svilenu potku, po kojoj se neodgonetljivim bodom veze nešto što ima početak, ali kraja nema, a ni objašnjenja.
Naravno da će Zohran Kvame Mamdani razočarati sve one koji od njegovog izbora imaju velika politička i životna očekivanja. Stvari u kulturi i civilizaciji tako stoje da je vrlo lako srušiti i razoriti i najmoćniju građevinu, lako je spaliti i najznačajniju knjigu, lako je ubiti Johana Sebastijana Baha i sjekirom rascijepati sve orgulje i klavire svijeta. Mnogo lakše nego još jednom skladati Toccatu i fugu u d-molu, koja jedva da traje osam i po minuta.
Tako je i u politici: ono što grmoje i smrdoje u čas unište, ne obnovi ni cijela jedna generacija. Tramp će nekoliko Amerika sravniti sa crnom zemljom prije nego što Zohran Kvame Mamdani riješi jedan problem u životu njujorških taksista. Tramp će, skupa s Putinom, pokrenuti još dvadeset ratova i bombardovati sedamnaest Jemena i Venecuela, prije nego što Zohran Kvame Mamdani učini besplatnim autobusni prevoz u Njujorku i na taj način pokaže građanima da neko na njih misli i da postoji vlast koja je za dobro zajednice. Demokratija je, to fašisti dobro znaju, pa im nije problem boriti se protiv nje — spora, skupa i neefikasna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zohran Mamdani, prvi gradonačelnik svijeta

Dora Pekeč, 25-godišnja Zagrepčanka, nova je portparolka gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija. Završila je političke nauke na Duke Univerzitetu, gdje joj je otac profesor, a prema New York Postu, spada u Mamdanijev uži krug mladih, visoko obrazovanih stručnjaka.
Prije nego što se priključila Mamdanijevoj kampanji, radila je u timu Brada Landera, demokratskog kandidata kojeg je Mamdani pobijedio, a potom je vodila komunikacije Political Action Committee-a, tijela Demokratske stranke zaduženog za prikupljanje sredstava. Za izbore 2024. godine prikupila je 290 miliona dolara, a Demokrati su uspješno osvojili četiri newjorška zastupnička mjesta.
Dora Pekeč dolazi iz ugledne porodice: otac Aleksandar Pekeč je profesor na Poslovnoj školi Fuqua na Duke Univerzitetu i član Nadzornog odbora Atlantic Grupe, dok je majka Aleksandra Bakarić inženjerka matematike i informatike, danas dizajnira keramiku.
– Zohran Mamdani cijeni riječi podrške bivšeg predsjednika Baracka Obame i njihov razgovor o važnim temama za grad – istakla je Pekeč za američke medije.

Hrvatica Dora Pekeč portparolka Zohrana Mamdanija

Naučnik Selman Mujović, porijeklom iz Crne Gore, i Zohran Mamdani, novi gradonačelnik Njujorka, poznaju se još iz djetinjstva, piše Portal Revija Fokus.
Njihovo prijateljstvo traje više od dvije decenije - zajedno su rasli, pohađali istu školu (Bronx Science), slavili rođendane i prolazili kroz brojne životne faze. Uvijek su bili podrška jedan drugome, i u trenucima uspjeha i u izazovima. Danas, kada Mamdani preuzima jednu od najvažnijih funkcija u gradu, Selman sa ponosom gleda na dugogodišnjeg prijatelja, s kojim dijeli vrijednosti posvećenosti, solidarnosti i zajedničke borbe za pravednije društvo.
Kada je u završnici izborne kampanje za gradonačelnika Njujorka Zohran Mamdani otkrio da ga je odabrao „Selman iz Crne Gore“ - čovjek koji mu je rekao da će se njegov djed, nakon nekoliko decenija života u Americi, po prvi put registrovati i glasati upravo zbog njega, mnogi su se zapitali: ko je taj Selman?
Video-snimak tog dijela Mamdanijevog govora, objavljen na Portalu Revije Fokus, izazvao je veliku pažnju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.0492%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Freel%2F722576457473669&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Ubrzo su se pojavile brojne pretpostavke, mediji su nagađali i povezivali različite Selmane s Mamdanijevim izjavom, dok je ekipa Portala Revije Fokus još posjetila njegovu porodicu u Njujorku, u želji da sazna više o čovjeku koji je hrabrio Zohrana Mamdanija.
„Selman iz Crne Gore“ se zove Selman Mujović, naučnik je i inovator koji već godinama živi i radi u Njujorku. Njegov otac je porijeklom iz Plava, a majka iz Gusinja.
Doktorirao je na Univerzitetu Mičigen, gdje je 2019. godine odbranio disertaciju pod naslovom „The Plasma Water Reactor: A Geometric Approach to Scaling Electric Discharges for Water Treatment“. Njegov naučni rad bavi se razvojem plazma tehnologija za pročišćavanje vode, koje koriste električnu energiju i hemijske procese za uništavanje zagađivača.
Na osnovu istraživanja osnovao je kompaniju Purafide LLC, sa sedištem u Njujorku, koja je dobila podršku Nacionalne naučne fondacije Sjedinjenih Država (NSF) kroz prestižne grantove za inovacije u oblasti zaštite životne sredine.
Danas, kada Mamdani preuzima jednu od najvažnijih funkcija u gradu, Selman sa ponosom gleda na dugogodišnjeg prijatelja, s kojim dijeli vrijednosti posvećenosti, solidarnosti i zajedničke borbe za pravednije društvo.
Selman je na Linkedinu prije nekoliko dana posvetio objavu svom prijatelju.
Uoči izbora za gradonačelnika Njujorka, želim da istaknem citat iz govora Zohrana nakon pobjede na predizborima — riječi Nelsona Mandele: „Uvijek izgleda nemoguće dok se ne uradi.“ Dok se on i njegov tim bave pitanjem pristupačnosti, a moj tim i ja radimo na održivosti, ne mogu a da se ne podsjetim da za vrijeme kriza nema mjesta postepenim promjenama. Dok neki gube vrijeme nazivajući nas idealistima, ne nudeći pri tom nikakve konkretne alternative, mi moramo biti proaktivni i istrajni ako želimo da riješimo naše najhitnije društvene probleme. Nalazimo se na ivici nove ere u politici i ekologiji, i drago mi je što vidim da dvojica diplomaca iz Bronx Science škole predvode taj pokret i zahtijevaju transformativne promjene. Zapamtite, prijatelji — čak i zakoni kvantne mehanike naglašavaju da je sve moguće - napisao je Mujović.

Naučnik iz Crne Gore i novi gradonačelnik Njujorka prijatelji iz djetinjstva: Podrška jedan drugome više od dvije decenije

Crna Gora se na nizu primjera pokazala kao nedosljedna, u nekom dijelu i devijantna, a posljednje što želi Evropska unija (EU) je da primi kandidata sa kojim će imati više problema nego saradnje. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E, kazao profesor na Univerzitetu ,,Džons Hopkins” u Vašingtonu Siniša Vuković.
- Nijedna članica EU ne želi “trojanskog konja” unutar sistema, a Crna Gora mora da dokaže da neće biti remetilački faktor - rekao je on.
Izvještaj Evropske komisije (EK), kako kaže, je realan, a u njemu se mogu naći razlozi za optimizam, ali isto tako i ozbiljni razlozi za zabrinutost.
- Dobro je to što Brisel i dalje polaže nadu u Crnu Goru kao jedini, ili makar za sada najbolji primjer na kojem se može pokazati da politika proširenja je i dalje dovoljno žilava i otvorena za kandidate koji su u stanju ispune sve kriterijume da se pridruže Evropskoj uniji - navodi Vuković.
Dodaje i da je u Izvještaju EK mnogo kritike i razloga za brigu, naročito u vezi poglavlja 23 i 24 i vladavine prava, jer se dinamika napretka u tim poglavljima prikazuje kao zaglavljena u međukoraku.
- Stiče se utisak da se ovdje radi o političkoj simbolici. Ako bih to mogao da ilustrujem jednim sportskim primjerom, to vam je kao da je Crna Gora prvi nakon duže vremena dobila trenera koji je spreman da motiviše svoga igrača i uvijek je spreman da kaže možeš ti to - samo naprijed, a sad se postavlja pitanje da li je igrač u stanju da ispuni ono što mu je trener zacrtao - objašnjava Vuković.&nbsp;
Ne treba, kaže preuveličavati, optimizam Evropske unije sa suštinskim kapacitetima i stanjem u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovdje postoji jedna vrsta motivacionog govora od strane EU da Crna Gora mnogo ozbiljnije prihvati ulogu koja joj je data, jer sve ove geopolitičke, makro političke, regionalne dinamike idu na ruku Crnoj Gori. Ali, kada vidite da na nizu primjera Crna Gora nije ispunila skoro ništa, čak je dovela u pitanje određene principe i određene vrijednosti na putu ka EU, postavlja se zaista pitanje je li Crna Gora taj igrač koji je u stanju da ispuni očekivanja svoga trenera - istakao je Vuković.
Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji postoji jedna vrsta rezerve i opreza, koji je postojao i prije 10 ili 20 godina i zbog koga EU nije ni razmatrala dalje proširenje dok se ne dese određene reforme koje bi mogle da apsorbuju nove kandidate unutar sistema.
Smatra i da probno članstvo ne treba posmatrati kao kaznu za zemlju koja se pridružuje, već kao vrstu instrumenta za zemlje koje pristupaju da polako ulaze u evropske politike, a da EU zadrži &nbsp;pojačan nadzor u kritičnim oblastima.
- Sad postoji i dalje ta bojazan, ali postoji i mnogo veća politička volja da politika proširenja bude u stvari jedna politička karta na kojoj bi Evropska unija projektovala jednu svoju relevantnost, svrsishodnost, politički uticaj. Sad umjesto da blokira procese stvara jednu vrstu opreza unutar toga procesa koji želi da promoviše, ali ne želi ni da bude naivna - naglasio je Vuković.
Podsjeća da je Evropska unija odavno institirala na reviziji viznog režima u procesu pristupanja Crne Gore, pa se, kako kaže, desničarsko populistički postupak Vlade da ukine bezvizni režim sa Turskom ne odnosi na obavezu pristupa.
- Stvorena je jedna atmosfera da se jedna takva ad hoc odluka donijela na štetu različitih sfera crnogorsko - turskih odnosa, od ekonomskih, političkih, bezbjednosnih, kulturoloških, međuljudskih. Tu se samo pokazuje da ona nije bila refleksija potrebe Crne Gore da se uskladi sa politikama EU, jer je upravo to gdje se Crna Gora i dalje pokazuje kao nedosljedna, kao devijantna, odnos prema Rusiji, prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, prema zajedničkoj vanjskoj politici koja je prihvaćena na nivou forme - objašnjava Vuković.
To su, kako kaže, deklarativna saopštenja, a kada se govori o primjenama veoma kompleksnih, komplikovanih politika kojima se staje na put devijantnom ponašanju Rusije na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, crnogorske vlasti su prilično nedosljedne.
- I sama činjenica da i dalje postoji bezvizni režim sa državljanima iz Rusije je indikacija te jedne nedosljednosti, indikacija tog jednog devijantnog ponašanja koji upućuje na brigu mnoge države unutar Evropske unije - rekao je Vuković.
Naglašava da je Izvještaj EK tehnički element, ali ključna odluka o pristupanju je sa državama članicama i svaka država članica ima pravo veta, odnosno da blokira put Crne Gore ukoliko vidi da na političkom planu nije ono što se od nje očekuje da će biti unutar EU.
- Mi smo previše simplifikovali ovaj proces da je ono što dođe iz Brisela neka vrsta konačne odluke. Brisel &nbsp;šalje poruku ostalim državama članicama kako je Crna Gora na tehničkom planu spremna ili može biti ubrzo spremna, sad je na vama da kažete jeste li politički spremni da prihvatite Crnu Goru kao članicu. Sama verzija tog probnog članstva je indikacija da mnoge države i dalje skeptične kada je u pitanju Crna Gora - istakao je Vuković.
<h2>"Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke"</h2>
Komentarišući izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka, Vuković kaže da je to velika vijest, ali nije iznenađenje, jer to mlad i progresivan političar koji je već skrenuo pažnju na sebe.&nbsp;
Smatra da je Mamdani ukazao na bitnu činjenicu - da Demokratska stranka i dalje može biti stranka radničke i srednje klase, što bi toj stranci trebalo da bude veći prioritet.
- On se vodi politikama koji su u direktnom sukobu sa zvaničnim politikama Trampove administracije u Vašingtonu. Razumijem jednu vrstu težnje da se vidi da je on kao jedna vrsta kontra teže u odnosu na ono što je trenutno dominantna politička paradigma u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ne treba smetnuti s uma da je Njujork uprkos svemu i prije svega bastion Demokratske stranke i da su Demokrate tamo imale garantovanu pobjedu.
- Veća je bila borba između njega i kandidata establišmenta unutar Demokratske stranke, nego između njega i Republikanske stranke…Vidi se da je establišment u velikoj mjeri zatečen snagom podrške koju je Mamdani ostvario unutar svog biračkog tijela, ali istovremeno postavlja se pitanje koliko je njegova strategija prenosiva na druge zajednice unutar SAD-a. Njujork je svijet za sebe, taj diskurs, ta politika, ta vizija, ta platforma, ona nije lako prenosiva po automatizmu, pogotovu na ona ruralna područja gdje je Demokratska stranka izgubila ogroman broj glasova - zaključio je Vuković.

Vuković: I dalje postoji bezvizni režim sa državljanima Rusije što je indikacija nedosljednosti i devijantnog ponašanja

Danas, između SAD-a i Kine (ili Rusije), prije svega postoji sukob oko nacionalnih interesa, a ne ideologije.
Hrvatska desnica juče je ljutito reagovala na društvenim mrežama nakon što je SDP-ovka Tesa Goldštajn na HRT-u u utorak izjavila da „komunizma u Hrvatskoj nije bilo, bilo je socijalizma ako pričamo o Jugoslaviji“. Konzervativci su odmah ustvrdili da ona time relativizuje režim u SFRJ.
No, socijalizma ili komunizma, zavisno od toga koga se pita, sada ima u Njujorku, nakon što je na izborima za gradonačelnika u utorak pobijedio Zohran Mamdani. Ovaj mladić obećao je stanovnicima beskrajno skupog Njujorka da će konačno moći normalno živjeti, stanovati i kupovati, da će im životni standard rasti, a sve to finansirati grad. Kad se male ruke slože…
<h4>Komunizam/socijalizam u medijima Rusije i Kine</h4>
U međunarodnim odnosima, slično kao i na HRT-u, taj komunizam/socijalizam ponovo je zatajen – ovoga puta u Rusiji i Kini. Iako je prva zemlja kolijevka revolucije, komunizma i lenjinizma, a druga njihovo trenutno utjelovljenje, ruski i kineski mediji o Mamdanijevoj pobjedi pišu relativno malo.
Premda bi se moglo očekivati slavlje ruskih i posebno kineskih medija, uz poruke da je napokon i kod njih zavladalo ono što su Moskva i Peking otkrili davno i da njegova pobjeda znači konačan krah američkog kapitalizma i liberalnog modela politike i ekonomije, Mamdani u medijima tih zemalja nije bio glavna vijest.
I sam glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija ne vjeruje da će njegov izbor uticati na dijalog o Ukrajini i da su izbori unutrašnja stvar SAD-a. Ruski list Komsomolska Pravda juče rano popodne nije imao priču o Mamdaniju na naslovnici portala, dok je uticajna agencija Ria Novosti na naslovnici donijela samo stav ruskog senatora da Mamdanijeva pobjeda prikazuje podjele u SAD-u. Portal vladinih novina Ruska Gazeta čak je zaključio da će Mamdanijeva pobjeda samo koristiti predsjedniku Donaldu Trampu u budućnosti. Tek list Kommersant, jedan od rijetkih koji još ima neku kredibilnost i izvan Rusije, izašao je s naslovom da je „Njujork prigrlio socijalizam“.
Kineski mediji na engleskom jeziku – portal televizije CGTN i novine Global Times – otišli su korak dalje: članke o Mamdaniju trebalo je tražiti „svijećom“.
<h4>Sukob interesa, a ne ideologije</h4>
Iako mnogi geostratezi tvrde da trenutačni međunarodni odnosi predstavljaju novu formu Hladnog rata, neka vrsta Hladnog rata 2.0, izostanak ideologije kao glavne forme sukoba velika je razlika između 2025. i, primjerice, 1955. godine.
U to doba velike sile bile su svjetonazorski sukobljene i vjerovale su da je njihov model bolji. Danas, između SAD-a i Kine (ili Rusije), prije svega postoji sukob oko nacionalnih interesa, a ne ideologije. SAD predvodi predsjednik koji ne vjeruje u liberalizam, Rusija je komunizam napustila, a Kina ga je pomiješala s nacionalizmom i kapitalizmom.
Zbogom ideologiji!

Zbogom ideologiji! Rusi i Kinezi ne slave trijumf ljevice u Njujorku

Izbor Zohrana Mamdanija za gradonačelnika Njujorka izazvao je oštre reakcije izraelskih zvaničnika, a ministar za pitanja dijaspore i antisemitizma Amihaj Čikli pozvao je Jevreje da se odsele iz grada koji je, prema njegovim riječima, „predao ključeve pristalici Hamasa“.
<h4>Oštre reakcije iz Izraela</h4>
- Grad koji je nekada bio simbol slobode za cio svijet upravo je predao svoje ključeve pristalici Hamasa- napisao je Čikli na platformi X.
 
 Njujork više nikada neće biti isti, posebno za svoju jevrejsku zajednicu, ocijenio je on, pozvavši „njujorške Jevreje da ozbiljno razmotre da Zemlju Izrael učine svojim novim domom“.
Njegovom stavu pridružio se i ministar bezbjednosti Itamar Ben-Gvir, koji je novog gradonačelnika nazvao antisemitom.
 
 - Antisemitizam je prevladao nad zdravim razumom. Mamdani je pristalica Hamasa, neprijatelj Izraela i otvoreni antisemita- poručio je Ben-Gvir, prenosi Anadolu.
<h4>Ni opozicija ne štedi kritike</h4>
Kritike su stigle i iz redova izraelske opozicije. Lider desničarske nacionalističke partije Avigdor Liberman izjavio je da je „Njujork za svog gradonačelnika izabrao rasistu, populistu i otvorenog šiitskog islamistu“.
Kancelarija premijera Benjamina Netanjahua i Ministarstvo vanjskih poslova Izraela za sada se nijesu oglasili o rezultatima izbora u Njujorku.
<h4>Ko je Zohran Mamdani?</h4>
Zohran Mamdani, član lijevog krila Demokratske partije, stupanjem na dužnost u januaru postaće prvi muslimanski gradonačelnik Njujorka. 
 Njegovi stavovi o Izraelu, koji opisuje kao „režim aparthejda“, te osuda ofanzive u Pojasu Gaze kao genocida, izazvali su snažne reakcije i nezadovoljstvo dijela jevrejske zajednice.
Izraelska ofanziva pokrenuta je 7. oktobra 2023. godine kao odgovor na napad Hamasa.
<h4>Pobjeda uprkos napadima</h4>
Mamdani je ostvario jasnu izbornu pobjedu uprkos napadima na njegovu politiku i muslimansko porijeklo, koji su stizali iz poslovnih krugova, konzervativnih medija, ali i od bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa.
Tramp je u posljednjim trenucima kampanje izjavio da Mamdani „mrzi Jevreje“. 
 Borba protiv privilegija za bogate jedan je od temelja Mamdanijevog političkog programa, a upravo je Tramp česta meta njegovih kritika.

Izraelski ministar pozvao Jevreje da se odsele iz Njujorka zbog pobjede ''pristalice Hamasa'' Mamdanija

Jedan od vodećih američkih progresivaca, senator Berni Sanders, izjavio je za CNN da pobjeda Zohrana Mamdanija u Njujorku dokazuje da progresivni kandidati mogu pobijediti čak i bez podrške rukovodstva Demokratske partije.
- Počevši od svega 1% u anketama, Zohran Mamdani je ostvario jedan od najvećih političkih preokreta u modernoj američkoj istoriji. Da — možemo stvoriti vladu koja predstavlja radnike, a ne 1%. Radujem se saradnji sa Zohranom dok gradi grad koji funkcioniše za sve- poručio je Sanders. 
&nbsp;
On smatra da je ova pobjeda putokaz za cijelu Demokratsku partiju, a to je — okretanje progresivizmu.
- Partijsko rukovodstvo nije podržalo Mamdanija u Njujorku, a on je pobijedio. Sve je jasnije da odbrana statusa kvoa i nejednakosti koje postoje u Americi nije ono što birači žele- rekao je Sanders.
Sanders je naglasio da je podjela unutar Demokratske partije realnost, ali i da se širom zemlje vidi jačanje progresivnih kandidata.
 
 - Šta ste vidjeli u Njujorku? To ćete vidjeti i širom zemlje- rekao je.
<h3>„Birači odbacuju trampizam“</h3>
U analizi izbornih rezultata, Sanders je rekao da birači „odbacuju trampizam“ i da lokalni, grassroots pokreti mogu pobijediti.
Govoreći o zatvaranju vlade, Sanders je ponovio da demokrate ne bi trebalo da pristanu na obećanje o glasanju za produženje subvencija za zdravstvenu zaštitu u zamjenu za ponovno otvaranje vlade. Takvo glasanje nazvao je „besmislenim gestom“.
- Mislim da ljudi žele da se demokrate zauzmu i nastave borbu. Ako se u eventualnim pregovorima donese zakon kojim se produžavaju poreske olakšice u okviru Affordable Care Acta, to je odlično, ali mora postojati jasan dogovor da predsjednik Predstavničkog doma to podržava i da je predsjednik SAD-a spreman da potpiše zakon.- rekao je, dodajući da su upravo zbog toga birači nagradili demokrate na izborima.

Sanders: Mamdani ostvario jedan od najvećih preokreta u američkoj istoriji, birači odbacuju trampizam

Novoizabrani gradonačelnik Njujorka Zoran (Zohran) Mamdani održao je danas svoju prvu konferenciju za medije nakon istorijske izborne pobjede, poručivši da će njegova administracija “stati u odbranu grada” od predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Mamdani je rekao da mu izborni rezultat daje mandat za “ambicioznu politiku priuštivosti”, s ciljem da “najskuplji grad u SAD-u postane grad koji si ljudi mogu priuštiti”.
Najavio je povećanje poreza za “najbogatijih 1 posto Njujorčana”, uključujući uvođenje paušalnog poreza od 2 posto za sve koji zarađuju više od 1 milion dolara godišnje. Planira i povećati porez na dobit na 11.5 posto, koliko iznosi gornja granica u susjednom Njujorku. Prema njegovim tvrdnjama, time bi se prikupilo oko 9 milijardi dolara.
Na pitanje hoće li to otjerati poslodavce iz grada, Mamdani je odgovorio da su radnici već prisiljeni odlaziti zbog previsokih troškova života, posebno zbog cijena skrbi za djecu, a što otežava kompanijama da zadrže talent.
<h3>“Trampove prijetnje su neizbježne”</h3>
Prije izbora predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio je uskraćivanjem saveznog finansiranja Njujorku ako Mamdani pobijedi. Mamdani je danas rekao da je spreman suprotstaviti se svakom pokušaju predsjednika da nanese štetu gradu. “Njegove prijetnje su neizbježne”, rekao je.
Dodao je da je otvoren za razgovor s Trampom, bilo o njegovim predizbornim obećanjima vezanima uz troškove života ili o posljedicama smanjenja saveznih subvencija za hranu (SNAP), koje pogađaju gotovo 2 miliona stanovnika. Naglasio je da će “uvijek govoriti istinu o Trampovim potezima”, ali bez zatvaranja vrata dijalogu, “jer ovo nije lični sukob”.
Upitan što bi Tramp trebalo naučiti iz sinoćnjih rezultata, Mamdani je poručio da predsjednik “nije ispunio obećanja radničkoj klasi”.
&nbsp;- Ovo je predsjednik koji je vodio kampanju na obećanju jeftinijih namirnica, a sada je smanjio SNAP naknade za gotovo 2 miliona Njujorčana. Dakle, otežava kupnju istih tih namirnica o kojima je nedavno govorio. Republikance širom zemlje plaši činjenica da ćemo mi zaista isporučiti ovu agendu. I taj kontrast ne mogu podnijeti- rekao je.

Mamdani održao prvu konferenciju nakon pobjede: Štitiće grad od Trampa, ali ne isključuje dijalog s njim

Izbor Zohrana Mamdanija za novog gradonačelnika Njujorka izazvao je burne reakcije izraelskih desničarskih političara, iako se izraelska Vlada još nije zvanično oglasila.
Pojedini ekstremno desni zvaničnici čak su pozvali Jevreje iz Njujorka da se isele u Izrael.
Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir nazvao je Mamdanijevu pobjedu "sramotom koja će se pamtiti zauvijek", optuživši novog gradonačelnika da je "pristalica Hamasa, otvoreni antisemita i neprijatelj Izraela".
Sličan ton imao je i bivši izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima i Sjedinjenim Američkim Državama Gilad Erdan, koji je na platformi Iks (X) napisao kako protivnik Izraela, koji ih "vidi kao aparthejdsku i genocidnu državu, sada vodi najvažniji grad na svijetu i dom najveće jevrejske zajednice izvan Izraela".
Erdan je dodao da je riječ o "mračnom danu" za one koji razumiju "ogromnu važnost savezništva sa Sjedinjenim Državama", upozorivši da bi "ono što se desilo u Njujorku skoro moglo desiti širom SAD-a pa i u Kongresu, čak i u Bijeloj kući".
Tokom izborne kampanje, Mamdani se suočavao s kritikama zbog ranijeg aktivizma u prilog Palestini i protiv izraelske politike. Ipak, u posljednjim mjesecima ublažio je pojedine stavove i pokušao pridobiti povjerenje jevrejskih birača. Prema anketi SiEnEna (CNN), Mamdani je dobio 33 odsto jevrejskih glasova, dok je njegov protivkandidat Endru Kuomo osvojio 63 odsto.
Bivši ministar odbrane i vanjskih poslova Izraela Avigdor Liberman takođe je reagovao porukom na Iksu, napisavši: "Velika jabuka je pala".
Mamdanija je nazvao "simbolom tihog džihada" i poručio da je ovaj izbor "glasno upozorenje Jevrejima u Njujorku koji cijene život da se presele tamo gdje pripadaju - u Izrael".

Izraelski političari zabrinuti jer "musliman vodi najvažniji grad svijeta": Pozvali Jevreje da se odsele iz Njujorka

Anketa koju je objavio američki portal Semafor pokazuje da čak dvije trećine građana Njujorka podržava stavove kandidata za gradonačelnika Zohrana Mamdanija o Izraelu i premijeru ove zemlje Benjaminu Netanjahuu.
Kako piše Semafor, 63 posto građana Njujorka smatra da je Mamdanijev stav da se Netanjahu treba uhapsiti ako dođe u ovaj grad ispravan.
Uz to, veliki broj Njujorčana smatra da Izrael čini genocid nad Palestincima u Gazi, te da bi Amerika trebala prestati da finansira Izrael.
Vrijedi istaći da je ova anketa sprovedena među osobama koje se smatraju glasačima Demokratske stranke, ali oni su u ogromnoj većini u Njujorku.
Uz to, anketa pokazuje da su demokratski političari koji nisu podržali Mamdanija izrazito nepopularni, te da je najpopularnija političarka u ovom gradu Aleksandrija Okasio-Kortez, kongresmenka iz Njujorka.
Podsjetimo, Mamdani je više puta naveo da bi on zatražio hapšenje Netanjahua, po nalogu Međunarodnog krivičnog suda, u slučaju da pobijedi na izborima te da premijer Izraela dođe u ovaj grad.
Osim toga, u debatama prije predizbora se "razišao" s drugim kandidatima po pitanju prve strane zemlje koje bi posjetili ako bi postali gradonačelnici.
Dok su svi redom navodili Izrael, Mamdani je rekao da bi ostao u Njujorku kako bi bio "dostupan svakom građaninu u svakom trenutku."
Izbori za gradonačelnika Njujorka zakazani su za novembar ove godine.

Dvije trećine građana Njujorka podržava hapšenje Benjamina Netanjahua

U Tivtu trenutno boravi 1,72 hiljade turista, 15 odsto više nego prošle godine, pokazali su podaci Turističke organizacije (TO) tog grada.
Od ukupnog broja gostiju, domaćih je svega 47, prenosi Radio Tivat.
Najveći broj posjetilaca smješten je u privatnom smještaju, 1,46 hiljada, među kojima je samo jedan domaći. Privatni smještaj u odnosu na prošlu godinu bilježi rast od sedam odsto, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren izuzetno skok od 119 odsto.
Hotelima bilježe 262 dolaska, 46 domaćih i 216 stranih. U poređenju sa prošlom godinom zabilježen je rast od 87 odsto, a u odnosu na 2019. godinu povećanje od 81 odsto.
U strukturi gostiju dominiraju turisti iz Rusije i Srbije, koji zajedno čine više od 40 odsto ukupnog turističkog prometa. Među zemljama s većim brojem dolazaka izdvajaju se i Turska, Ukrajina, Bosna i Hercegovina i Velika Britanija, a slijede gosti iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i Kosova.

U Tivtu 15 odsto više gostiju nego prošle godine

Kompanija Lidl namjerava sa otvori svoj objekat u Beranama. Ovo je za Portal ETV kazao predsjednik beranske Opštine Đole Lutovac. 
 
- Lidl ostaje pri namjeri da otvori objekat u Beranama. Opština je svoj dio posla završila: obezbijedili smo zemljište, riješili imovinske odnose i formalno predajemo lokaciju investitoru - naveo je on. 
 
Kako je dodao, dalje slijede procedure na strani Lidla — priprema tehničke dokumentacije, izbor izvođača i definisanje rokova. 
 
- Opština je partner u procesu i spremna je da ubrza sve što je u njenoj nadležnosti - saopštio je Lutovac za Portal ETV. 
 
Njemački trgovinski lanac devet hektara zemljišta u blizini centra Berana kupio je za dva miliona eura. 
 
Cijelokupan iznos uplaćen je Opštini. Da se parcela proda, toj kompaniji odlučila je Skupština Opštine 2023. godine i tadašnja odbornička većina.

Lidl otvara objekat u Beranama: Slijedi izbor izvođača radova

Međunarodni dan volontera okupio je u Crvenom krstu Cetinje, volontere i predstavnike Crvenog krsta iz raznih krajeva Crne Gore kao i prijatelje i goste iz regiona.
- Dan posvećen doprinosu volontera i značaju volonterizma za zajednicu, bio je prilika da se zahvalimo svima koji svoje vrijeme i trud nesebično poklanjaju drugima, ali i da odamo priznanje volonterima koji su u proteklih godinu dana bili najaktivniji - saopšteno je iz Crvenog krsta Cetinje.
Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, Jelena Dubak, uručila je priznanja za volonterku i volontera Crvenog krsta Cetinje sa najviše volonterskih sati Nađi Stanojević i Aleksi Vukmiroviću, dok je posebno priznanje za volontera koji je po prvi put učestvovao na akciji dobrovoljnog davalaštva krvi pripalo Bogdanu Staniću.
Pozdravljujuću volontere i goste, Dubak je podsjetila na nemjerljivi značaj svakog volonterskog sata i zahvalila se volonterima što svakodnevno rade za dobrobit drugih.
Priznanja za dugogodišnju uspješnu međunarodnu saradnju,organizacijama iz regiona - Crvenom križu Darda i Crvenom krstu Stari grad Beograd, uručio je sekretar Crvenog krsta Cetinje Božidar P. Drecun.&nbsp;
- Dan volontera je prilika da vam se zahvalim što u sebi i drugima tražite i nalazite dobro, što birate humanost kao način života i što znate da je pomoći drugome najplemenitiji osjećaj - kazao je Drecun.
Zahvalnicu Crvenom krstu Cetinje, u ime Prijestonice Cetinje, uručila je Dejana Dizdar, v.d. sekretarke Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade, koja je volonterima uputila riječi zahvalnosti za sve što rade i podršku za svaku buduću aktivnost.
- Za kraj večeri, Crveni krst Cetinje je za volontere i prijatelje organizacije, pripremio posebno iznenađenje – koncert fenomenalnog Bruna Rački, koji se sa svojim bendom „Valovi“ pobrinuo da u sjajnoj atmosferi proslavimo Dan volontera ali i više nego uspješnu godinu za nama - kazali su iz Crvenog krsta Prijestonice.

Proslava Međunarodnog dana volontera u Crvenom krstu Cetinje: Po dobru se dobri poznaju

Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, posjetio je 5. i 6. decembra Pljevlja gdje je prisustvovao 12. Međunarodnom turniru prijateljstva za djevojke, koji tradicionalno organizuje fudbalski klub „Breznica“.
Kao organizacija koja daje prioritet mladima i njihovom osnaživanju, Misija je prepoznala rad i uspjehe ovog kluba, pružajući kontinuiranu podršku od 2019. godine za događaj koji okuplja različite ljude iz Crne Gore i regiona.
Ove godine, pored crnogorskih, na turniru su učestvovale i ekipe iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Rumunije i Srbije.
- Ovaj događaj je dokaz snage koja se nalazi u raznolikosti – kada se ljudi iz različitih sredina okupe, svi zajedno jačamo - rekao je ambasador Haukas.&nbsp;
Dodao je da prisustvo svih nas prevazilazi uživanje u fudbalu.&nbsp;
- Ovdje smo da proslavimo osnaživanje djevojaka i žena i njihove napore ka uspostavljanju veće ravnopravnosti u sportu - kazao je ambasador.
Tokom posjete Pljevljima, ambasador Haukas se, takođe, susreo sa gradonačelnikom Dariom Vranešom, koji mu je predstavio izazove i potencijale te opštine.&nbsp;
Pored toga, sastao se sa građanskim aktivistima Vasom Kneževićem iz NVO „Da zaživi selo“ i Miloradom Mitrovićem iz NVO „Breznica“, s kojima je razgovarao o najurgentnijim ekološkim pitanjima u Pljevljima i okolini.
- Misija će nastaviti da pruža podršku inicijativama koje promovišu angažman mladih i žena, kao i širu društvenu inkluzivnost - poručuju iz Misije OEBS-a.

Haukas: Kada se okupe ljudi iz različitih sredina, svi zajedno jačamo

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.

Tag: zohran-mamdani