Zajednica opština Crne Gore aktivno dijeli vrijednosti koje promoviše Centralnoevropska inicijativa – demokratiju, dijalog, saradnju i solidarnost. Naše aktivnosti predstavljaju praktičan doprinos ovim ciljevima kroz projekte koji jačaju lokalnu samoupravu i povezuju gradove i opštine regiona &nbsp;- izjavila je Milica Radojičić, pomoćnica generalne sekretarke ZOCG za međunarodnu saradnju i evropske integracije, učestvujući na Forumu Centralnoevropske inicijative (CEI) u Beogradu.
Na istom događaju učestvovala je i Marija Kljajić, sekretarka odbora za prostorno planiranje ZOCG.
Radojičić je naglasila da ZOCG kroz svoje aktivnosti povezuje lokalne zajednice regiona, podstiče transparentnost u radu lokalnih uprava i jača povjerenje građana u institucije. „Kroz obuke o otvorenim podacima, digitalizaciji uprave i uključivanju građana u donošenje odluka doprinosimo većoj transparentnosti i povjerenju. Na međunarodnom planu nastojimo da budemo most između lokalnih zajednica Crne Gore i partnerskih opština u regionu CEI, razmjenjujući iskustva i dobre prakse u oblastima održivog razvoja, zaštite životne sredine i socijalne inkluzije“, navela je ona.
Forum je okupio predstavnike nacionalnih asocijacija lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja članica CEI, uz organizaciju SKGO-a i Ministarstva spoljnih poslova Srbije. Tema skupa bila je „Lokalna dimenzija evropske saradnje“, sa ciljem jačanja uloge lokalnih samouprava u procesu evropskih integracija i razmjene iskustava u sprovođenju reformi na lokalnom nivou.
Tokom otvaranja Foruma, nacionalni koordinator CEI za Srbiju Miloš Todorović istakao je da lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u sprovođenju konkretnih politika, dok je predsjednik SKGO-a dr Goran Cvetanović poručio da kroz saradnju lokalnih zajednica „nastaju rješenja koja doprinose stabilnosti regiona“.
Predstavnici ZOCG predstavili su brojne inicijative koje doprinose razvoju lokalne demokratije, jačanju kapaciteta opština i unapređenju regionalne saradnje. Zajednica aktivno sarađuje sa Ministarstvom javne uprave Crne Gore na pripremi novog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji će dodatno ojačati kapacitete lokalnih vlasti i doprinijeti procesu decentralizacije.
ZOCG takođe sprovodi obuke za službenike lokalnih samouprava u oblastima participativnog odlučivanja, transparentnosti i digitalizacije, sa ciljem povećanja efikasnosti i uključivanja građana.
Poseban fokus stavljen je na socijalnu inkluziju — kroz projekte podrške djeci koja izlaze iz doma u Bijeloj, pomoć marginalizovanim grupama i inicijative za zapošljavanje mladih i žena u ruralnim sredinama.
Na međunarodnom planu, ZOCG koordinira programe razmjene iskustava sa partnerskim opštinama iz Albanije, Srbije i Bosne i Hercegovine, posebno u oblastima zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i održivog razvoja.
Kroz sve navedene aktivnosti, kako ističu iz ZOCG, potvrđuje se da lokalne samouprave predstavljaju ključni stub evropske saradnje i demokratizacije, te važan kanal povezivanja građana, institucija i međunarodnih partnera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

ZOCG: Lokalni nivo je ključni pokretač evropske saradnje i demokratizacije

U Podgorici organizovana obuka pod nazivom „Praktična primjena ZUP-a kroz praksu Upravnog suda sa osvrtom na standarde Evropskog suda za ljudska prava“ za predstavnike jedinica lokalne samouprave, saopšteno je iz Zajednice opština Crne Gore.
Navodi se da je cilj obuke bio upoznavanje učesnika sa praksom Upravnog i Evropskog suda za ljudska prava, kroz analizu najčešćih slučajeva iz njihove sudske prakse, kako bi se unaprijedio kvalitet i zakonitost rada lokalnih uprava.
Tokom obuke razmatrana je primjena pravila i instituta upravnog postupanja u posebnim zakonima, naročito u oblastima poreza na promet nepokretnosti, slobodnog pristupa informacijama i planiranja prostora i izgradnje objekata. Predavači su bili sudije Upravnog suda Davor Stojković i Lidija Novović, koji su učesnicima prenijeli svoja praktična iskustva, sa posebnim fokusom na primjenu evropskih standarda ljudskih prava u radu lokalnih organa uprave.
Obuka je okupila glavne administratore, starješine organa i službi, službenike koji odlučuju u prvostepenom postupku, kao i druge zainteresovane lokalne službenike. Posebno je istaknuto da je predavanje imalo interaktivan karakter i da su učesnici aktivno učestvovali u radu.
Kako se dodaje, Zajednica opština Crne Gore i ranije je organizovala ovakve edukacije, sa ciljem da se lokalnim samoupravama pruže smjernice za zakonito, efikasno i odgovorno upravno postupanje, u skladu sa domaćim zakonima i evropskim standardima.

ZOCG: Jačanje kapaciteta lokalnih samouprava kroz obuku o primjeni ZUP-a i evropskih standarda

U prostorijama Zajednice opština Crne Gore održan je sastanak komandira Službi zaštite i spašavanja, na kojem su razmatrani tok tekuće požarne sezone i izazovi sa kojima se sistem suočava, saopšteno je iz ZOCG.
Komandiri su, kako se navodi, jednoglasni u ocjeni da je neophodno uspostaviti novi, funkcionalniji i profesionalan sistem zaštite od požara, kako u organizacionom, tako i u operativnom smislu. Posebno je, kako se navodi, naglašena potreba za formiranjem Vatrogasne uprave koja bi imala preventivnu i kontrolnu funkciju u odnosu na rad vatrogasno-spasilačkih jedinica.
Učesnici sastanka, kako se saopšteno iz ZOCG, ukazali su i na značaj izmjena zakonskih rješenja, kojima bi se jasnije definisala podjela obaveza i odgovornosti između centralnog i lokalnog nivoa vlasti u pogledu koordinacije i upravljanja jedinstvenim sistemom zaštite od požara. Komandiri su saglasni da zakone i ostale propise iz oblasti vatrogastva moraju pripremati profesionalci iz Službi zaštite i spašavanja, kako se navodi.
Naglašeno je, saopšteno je iz ZOCG, da će unapređenje zakonskog okvira kroz donošenje Zakona o zaštiti od požara i Zakona o vatrogastvu dati puni efekat samo ako se u proces implementira znanje i iskustvo koje su decenijama gradile vatrogasno-spasilačke jedinice.

Sastanak komandira Službi zaštite i spašavanja: Potrebna profesionalizacija sistema zaštite od požara

Zajednica opština Crne Gore uputila je Skupštini i Vladi amandmane na Predlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata, sa ciljem da se postupak legalizacije učini efikasnijim, pravičnijim i održivim na lokalnom nivou.
Kako navode iz Zajednice, aktuelna zakonska rješenja u predloženoj formi značajno bi opteretila lokalne samouprave, posebno u dijelu formiranja komisija za pregled bespravnih objekata i njihovo usklađivanje sa geodetskim elaboratima – što je već u nadležnosti geodetske inspekcije.
- Predlažemo ukidanje suvišnih komisija i procedura koje dupliraju postojeće obaveze, kako bi se izbjegle pravne i administrativne nejasnoće i omogućilo lokalnim upravama da efikasnije sprovode zakon - poručuju iz Zajednice opština.
Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na pojednostavljenje procedure legalizacije porodičnih kuća do tri etaže, koje ne prelaze 200 m² neto površine. Za ovakve objekte, prema predlogu, ne bi bila potrebna tehnička dokumentacija za statiku i seizmiku – dovoljne bi bile ovjerene izjave vlasnika.
- Na ovaj način bi se hiljadama građana omogućilo da lakše riješe imovinsko-pravni status svojih domova - ističu iz Zajednice.
Takođe, Zajednica opština se zalaže da kompletna naknada za urbanu sanaciju ostane u nadležnosti opština, kao i da se omogući sabiranje popusta za građane koji legalizaciju osnovnog stambenog objekta plate jednokratno. Time bi se, kako navode, ubrzao proces, smanjili troškovi za građane i obezbijedila dodatna sredstva za plansko uređenje prostora.
U amandmanima je predloženo i brisanje odredbi o formiranju opštinskih komisija za popis bespravnih objekata, budući da Predlog zakona već propisuje obavezu nelegalnim graditeljima da u roku od šest mjeseci evidentiraju objekte u katastarskoj evidenciji.
Zajednica opština Crne Gore očekuje da će predloženi amandmani dobiti podršku poslanika, uz poruku da je efikasna legalizacija nemoguća bez jačanja lokalne samouprave i poštovanja principa decentralizacije.

Zajednica opština predložila amandmane za efikasniju legalizaciju bespravnih objekata

Omogućavanje istopolnim parovima da usvajaju djecu i budu hranitelji moglo bi značajno doprinijeti rješavanju problema nedostatka usvojitelja i hraniteljskih porodica u Crnoj Gori – zaključak je ekspertske analize pravnog okvira za djecu i mlade bez roditeljskog staranja, koju je naručila Zajednica opština Crne Gore (ZOČG).
Analiza ukazuje na izazove u sistemu dječje zaštite, među kojima su ograničen broj hraniteljskih porodica, naročito onih koje nisu u srodstvu sa djecom, dugotrajan boravak djece u institucijama i neadekvatni mehanizmi za trajna porodična rješenja. U tom kontekstu, proširenje kruga potencijalnih hranitelja i usvojitelja uključivanjem istopolnih parova prepoznaje se kao efikasno, pravno utemeljeno i društveno opravdano rješenje, zasnovano na uporednoj praksi zemalja EU.
– Praksa iz 24 evropske zemlje, uključujući Hrvatsku i Sloveniju, pokazuje pozitivne efekte uključivanja istopolnih parova u sistem brige o djeci. Istraživanja potvrđuju da djeca odgajana u takvim porodicama imaju jednak nivo psiho-socijalne dobrobiti kao i djeca u heteroseksualnim porodicama. Pored toga, istopolni parovi su često češće zastupljeni u procesima usvajanja i hraniteljstva, i karakteriše ih visok stepen emocionalne i finansijske stabilnosti – istakla je generalna sekretarka Zajednice opština, Mišela Manojlović.
Dodaje da ključna poruka ovih nalaza glasi: ljubav i briga su temelj porodice – ne pol ili seksualna orijentacija roditelja.
Kao čest argument protiv uključivanja istopolnih parova, pominje se moguća vršnjačka stigma koju bi djeca mogla doživjeti. Manojlović, međutim, poručuje da je odgovornost države da svakom djetetu obezbijedi zaštitu od nasilja i diskriminacije.
– Odbijanje istopolnim parovima prava na roditeljstvo zbog mogućih reakcija okoline znači prihvatanje diskriminacije kao društvene norme. Umjesto toga, država mora raditi na edukaciji i suzbijanju predrasuda – poručuje Manojlović.
Ističe i da određeni broj LGBTIQ osoba u Crnoj Gori već sada obavlja roditeljsku ulogu, iako njihove porodice nisu pravno priznate. Legalizacija prava na usvajanje i hraniteljstvo, zaključuje, bila bi korak ka većoj pravnoj sigurnosti i podršci djeci, ali i pokazatelj zrelosti, tolerancije i progresivnog društvenog razvoja.

ZOCG: Istopolni parovi kao usvojitelji – više djece dobija priliku za porodični život

Zajednica opština (ZOCG) pozvala je sve relevantne institucije da na vrijeme preduzmu korake iz svoje nadležnosti u vezi sa utvrđivanjem cijene vode, kako bi se izbjegle dalje komplikacije u oblasti vodosnabdijevanja i podigao kvalitet te usluge.
Iz ZOCG su saopštili da je model utvrđivanja cijene vode za predstojeću godinu, u kojem se polazi od troškova poslovanja u protekle dvije godine, neutemeljen, nerealan i štetan po vodovodna preduzeća.
Na to su, kako su dodali, više puta upozoravali.
Iz ZOCG su rekli da postojeća metodologija utvrđivanja cijena ne uzima u obzir brojne faktore koji igraju važnu ulogu u vodosnabdijevanju, a samim tim i u poslovanju crnogorskih vodovoda.
- Među najvećim problemima je i to što se u definisanju cijene polazi od pretpostavke o naplati potraživanja u iznosu od 100 odsto, koje usljed okolnosti na koje preduzeća ne mogu da utiču nikada nije u tom procentu - kaže se u saopštenju.
Navodi se da, osim toga, troškovi za proširenje materijalne osnove rada i troškovi za rezervni fond za smanjenje rizika u poslovanju u slučaju makroekonomskih poremećaja nijesu uključeni u elemente za formiranje cijene usluge.
Kako su kazali iz ZOCG, takav način formiranja cijena, po principu „proste reprodukcije”, onemogućava bilo kakav razvoj komunalne usluge.
- Dodatno, u troškove poslovanja uračunava se zvanična stopa inflacije, koja ne odražava realno stanje, jer prosječna stopa inflacije u proteklim godinama je bila višestruko niža od rasta cijena građevinskog materijala, vodovodnog i kanalizacionog materijala, kao i hlora - navodi se u saopštenju.
Iz ZOCG su rekli da je jedan od najbitnijih nedostataka tarifne metodologije to što onemogućava adekvatno reagovanje na dinamično poslovno okruženje u slučaju promijenjenih okolnosti, a kada je to potrebno i promptno – u toku trajanja regulatorne godine.
Oni su kazali da je sve te nedostatke metodologije konstatovala još prošle godine njihova ekspertska radna grupa.
Iz ZOCG su rekli da je ta radna grupa, u okviru dokumenta pod nazivom Analiza uticaja Metodologije za utvrđivanje cijena za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti na poslovanje vršilaca regulisanih komunalnih djelatnosti, dala i predloge za njihovo korigovanje.
- Činjenica je da je, ukoliko želimo da imamo sigurno i kvalitetno vodosnabdijevanje, rast cijena vode neminovan, uz adekvatnu intervenciju koja bi omogućila subvencije u cilju sprečavanja negativnih efekati na socijalno ranjive kategorije stanovništva - navodi se u saopštenju.

ZOCG: Izbjeći dalje komplikacije u oblasti vodosnabdijevanja

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) otvorila je posebni žiro-račun kako bi prikupila sredstva za program socijalne i mentorske podrške mladima koji napuštaju Dječji dom „Mladost“ u Bijeloj. Sredstva će biti upotrebljena za psihološko osnaživanje, stručnu mentorsku pomoć i, u pojedinačnim slučajevima, subvencionisani zakup stambenog prostora.
Dosad je prikupljeno oko 23.000 eura, što pokriva podršku samo za nekoliko mjeseci. Uplate na račun broj 530–533471–03 omogućavaju nastavak programa za šest mladih ljudi koji ove godine napuštaju dom, a čija tranzicija u samostalan život zahtijeva kontinuirani angažman.
Mišela Manojlović, generalna sekretarka ZOCG, istakla je &nbsp;da ova akcija obuhvata zadovoljenje njihovih egzistencijalnih osnovnih potreba.
- Dok se ne uspostavi održiv sistem hraniteljstva i promijene zakonske regulative, mi činimo sve što je u našoj nadležnosti da olakšamo put ovim mladima. Donatorska akcija obuhvata zadovoljenje njihovih egzistencijalnih osnovnih potreba – stanovanja, obrazovanja i zaposlenja – ali i razvoj talenata, socijalnih vještina i psihološku podršku - istakla je Manojlović
Projekt „Socijalna i egzistencijalna inkluzija djece i mladih bez roditeljskog staranja – povezivanje sa lokalnim zajednicama u Crnoj Gori“ već je rezultirao izradom dva studijska dokumenta koja analiziraju prava i psiho-socijalne potrebe ove grupe. ZOCG će u narednom periodu raditi na implementaciji i promociji preporučenih mjera.
Manojlović podsjeća da prava briga o mladima bez roditeljskog staranja ne prestaje njihovim izlaskom iz ustanove, već da tada mora započeti sustavan rad:
- Svaki mladi čovjek kojem nije bilo dato da odrasta u porodici zaslužuje priliku za dostojanstven život i punu integraciju u društvo. Zato pozivamo sve koji su u mogućnosti da podrže ovu akciju i zajednički doprinesu stvaranju boljih uslova za našu najranjiviju populaciju - zaključuje Manojlović.

Zajednica opština Crne Gore otvara donatorski račun za podršku mladima bez roditeljskog staranja

Sanja Živković, sekretarka Odbora za komunalkne poslove I životnu sredinu Zajednice opština, bila je govornik na panelu „Voda kao zajednički resurs – između potreba zajednice i budućih izazova“, gdje je istakla ključne mehanizme koje Zajednica razvija kako bi lokalne samouprave bile osposobljene za odgovorno i efikasno upravljanje javnim vodnim uslugama.
Kako je navedeno u saopštenju, posebno je naglasila značaj finansiranja izrade tehničke dokumentacije, što opštinama omogućava pristup donatorskim i kreditnim sredstvima za izgradnju vodne infrastrukture.&nbsp;
- Jedan od važnih rezultata pregovora Zajednice sa Vladom Crne Gore je uspostavljanje revolving fonda za predfinansiranje donatorskih projekata, koji lokalnim samoupravama otvara vrata ka realizaciji infrastrukturnih projekata u oblasti vodnih usluga - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Zajednica opština takođe, kako se dodaje, sprovodi kontinuirane aktivnosti informisanja svojih članica o dostupnim izvorima finansiranja, uz program jačanja kapaciteta za pripremu i sprovođenje projekata. U okviru tog procesa, formirana je i mreža spoljnih eksperata koji pružaju stručnu podršku opštinama.
- U oblasti vodnih usluga, predstavljene su sljedeće inicijative: Konferencija o vodama koju Zajednica tradicionalno organizuje sa Udruženjem vodovoda, Platforma za dijalog svih zainteresovanih strana, Smjernice za saradnju između lokalnih samouprava i komunalnih preduzeća, te obuke sprovedene u okviru RCDN+ projekta, sa fokusom na upravni nadzor i upravljanje komunalnim otpadnim vodama - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Na kraju, zaključuje se, Živković je ukazala na važnost unapređenja saradnje između opština i vodovodnih i kanalizacionih preduzeća, ističući da je upravo ova tema jedna od dvije koje su prepoznate kao primjer dobre prakse za koju će Zajednica opština ove godine dodijeliti priznanje „Najbolja praksa“.

ZOCG predstavila ključne inicijative za pametno upravljanje vodnim resursima

Lokalne samouprave nijesu opcionalni, već suštinski akter u procesu evropskih integracija – one sprovode i do 70 odsto evropskog zakonodavstva,“ poručila je Mišela Manojlović, generalna sekretarka Zajednice opština Crne Gore, otvarajući međunarodnu konferenciju „Izgradnja mostova između lokalnih i centralnih vlasti – upravljanje na više nivoa na Zapadnom Balkanu“, održanu u organizaciji SIGMA OECD i NALAS-a.
Manojlović je istakla da lokalne vlasti širom Zapadnog Balkana dijele slične izazove – prije svega neusklađenost nadležnosti i finansijskih sredstava, što je posebno naglašeno u Izvještaju o fiskalnoj decentralizaciji u Jugoistočnoj Evropi, koji je predstavljen tokom konferencije.
- Lokalne vlasti su pod sve većim pritiskom: ubrzana urbanizacija, depopulacija, ekonomske i globalne krize. Bez jačih finansijskih temelja, one ne mogu ispuniti očekivanja građana - upozorila je Manojlović.
Ona je podsjetila da se i u Crnoj Gori vodi intenzivan dijalog sa Ministarstvom finansija s ciljem revizije pravnog okvira za finansiranje opština, pravednije raspodjele javnih prihoda i reforme poreskog sistema.
- Opštine moraju imati dovoljno sredstava da ne samo izvršavaju svoje zakonske obaveze, već i da investiraju u razvoj – a ne da budu svedene na puko održavanje osnovnih usluga - naglasila je Manojlović.
Značajan napredak Zajednice opština prepoznat je upravo u pomenutom Izvještaju, gdje se navodi da se aktivno zalaže za kompenzaciju gubitaka prihoda izazvanih nacionalnim poreskim reformama i jačanje fiskalne autonomije lokalnih vlasti, posebno kroz izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave.
- Zajednica opština Crne Gore ima razvijenu unutrašnju organizacionu strukturu i stručne kapacitete, što omogućava aktivno i kvalitetno učešće u konsultacijama i radnim grupama sa centralnim vlastima - stiče se u izvještaju.
Na otvaranju konferencije govorili su i ministar javne uprave Marash Dukaj, predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori Orlando Fusco, te Bianca Breteche, zamjenica šefa SIGMA programa.
Konferencija je imala za cilj razmjenu iskustava administracija Zapadnog Balkana o saradnji centralnih i lokalnih nivoa vlasti, sa posebnim fokusom na efikasno višenivojsko upravljanje i ulogu lokalnih samouprava u kontekstu pristupanja EU.

ZOCG: Lokalne samouprave ključne za evropske integracije, ali bez finansijske autonomije nema napretka

U okviru pripremnih aktivnosti za realizaciju projekta Svjetske banke, koji predviđa podršku Crnoj Gori u iznosu do 35 miliona eura za unapređenje vodnog sektora i jačanje klimatske otpornosti, organizovana je stručna studijska posjeta Lisabonu. Posjeta je realizovana u saradnji sa kompanijom „Vode Portugalije“ (Águas de Portugal), uz učešće predstavnika nacionalnih institucija i regulatornog tijela.
Kao jedini predstavnik lokalnog nivoa iz Crne Gore, u posjeti je učestvovala Sanja Živković, sekretarka Odbora za komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Zajednice opština Crne Gore. Njeno učešće rezultat je dosadašnjeg angažmana u okviru tehničke misije Svjetske banke sprovedene u januaru ove godine.
Tematski fokus studijske posjete bio je usmjeren na primjenu principa cirkularne ekonomije u vodnom sektoru, posebno u oblasti ponovne upotrebe prečišćenih otpadnih voda i prerađenog kanalizacionog mulja. Ovi resursi, koji se u Portugalu koriste za navodnjavanje, čišćenje javnih površina i proizvodnju bio-goriva, predstavljaju ključne elemente strategije smanjenja zavisnosti od ograničenih prirodnih resursa i unapređenja plodnosti zemljišta.
Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa reformama koje je Portugalija sprovela u oblasti vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama, uključujući inovativne modele upravljanja, razvoj moderne infrastrukture i upotrebu otpadnih voda u ekološki održive svrhe. Prema riječima portugalske Agencije za zaštitu životne sredine, prečišćene komunalne otpadne vode u toj zemlji dostižu takav stepen čistoće da se odobravaju za javne i komunalne namjene.
Tokom sastanaka i radionica, Sanja Živković je istakla značaj uloge lokalnih samouprava u obezbjeđivanju održivih vodnih usluga.
- Zajednica opština Crne Gore spremna je da aktivno učestvuje u svim narednim fazama projekta. Iskustva iz Portugala, gdje je gotovo 100% stanovništva priključeno na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, biće od velike koristi za pronalaženje primjenjivih rješenja u crnogorskom kontekstu &nbsp;kazalaje Živković.
Poseban značaj ovog projekta ogleda se u činjenici da sredstva Svjetske banke mogu biti usmjerena ka unapređenju infrastrukture u oblasti vodosnabdijevanja i upravljanja komunalnim otpadnim vodama, uz prateće zakonodavne reforme i jačanje kapaciteta lokalnih upravljača.
Ova studijska posjeta predstavlja važan korak ka implementaciji održivih i inovativnih praksi u Crnoj Gori, uz oslanjanje na pozitivna međunarodna iskustva.

Put ka održivim vodnim uslugama: Studijska posjeta predstavnika Crne Gore Lisabonu

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zocg