Glavni inspektor za zaštitu na zdravlja na radu iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Zlatko Popović ocijenio je, gostujući u Budilniku na Televiziji E, da bi bilo značajno da se predmet zaštite zdravlja na radu uvede u obrazovni sistem Crn Gore.
On je istakao da je Crna Gora u proteklih desetak godina harmonizovala kompletnu regulativu iz oblasti zaštite i zdravlja na radu sa pravnom tekovinom Evropske unije, te da je pravni okvir u Crnoj Gori identičan kao u Evropskoj uniji.
- Završno mjerilo u zatvaranju programa 19 - socijalna politika i zapošljavanje, kada je u pitanju zaštite zdravlja na radu, podrazumijeva implementaciju propisa u oblasti zaštite i zdravlja na radu i iz godine u godinu izvještaju Evropske komisije po tom pitanju govore da mi imamo vidan napredak u pogledu izmjene propisa iz zaštite i zdravlja na radu - rekao je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, jedan od pokazatelja je dio koji se odnosi na povrede na radu u odnosu na 2008. godinu kada smo imali najveći broj.&nbsp;
- U odnosu &nbsp;na period 2008. - 2024. 74,83 odsto je manji broj povreda na radu. 2024. godine u odnosu na 2023. je 18,8 odsto manji. Iz godine u godinu se taj broj smanjuje - rekao je Popović dodajući da ima prostora za dalje djelovanje - a naročito, kako je istakao, u pogledu evidentiranja samih povreda.
Pravni okvir je uređen i u tom dijelu ne bi trebalo, cijeni on, ništa mijenjati.
- Ali pravna tekovina Evropske unije je živa materija i neke norme se mijenjaju, pa u skladu sa tim se i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga radi na transponovanju takvog propisa u nacionalno zakonodavstvo - istakao je Popović.
Uvijek se, kaže, vodi računa da budu zastupljeni stručnjaci baš iz te oblasti - pored opštih znanja iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.
- Ako se radi na transponovanju iz oblasti eksplozivnih materija onda je neko pozvan iz MUP-a, a ako se radi o građevini onda iz Ministarstva prostornog planiranja, tako da je ta multisektorska saradnja jako plodotvorna i daje adekvatne rezultate. Primjena je nešto što je veći izazov, imamo nekih izazova koji ne zavise samo od našeg ulaska u EU, nego nešto što treba da uradimo na nacionalnom nivou, a jedna od značajnih stavki je da se predmet zaštite zdravlja na radu unese u obrazovni sistem Crne Gore, iako je to zakonom definisano, mali su pomaci u tom dijelu se svakako dešavaju - naveo je Popović.
Ako postoji problem na radnom mjestu, objašnjava Popović, potrebno se obratiti Inspekciji zaštite zdravlja na radu u pogledu primjene propisa zaštita zdravlja na radu.
- Tradicionalan način prijave je da se preda inicijativa za inspekcijski nadzor &nbsp;na arhivu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, ili putem pošte. A moderniji način tako što je otvorena prilikom prelaska Inspekcije zaštite zdravlja na radu iz nekadašnje Uprave za inspekcijske &nbsp;poslove koja je rasformirana krajem septembra, prešli smo u resorno Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, pa je u startu otvorena mail adresa za podnošenje tih inicijativa na <a href="mailto:inspekcije@mrzs.gov.me">inspekcije@mrzs.gov.me</a> i objavljena je lista svih inspektora zaštite na radu sa njihovim kontakt mail adresama - zaključio je Popović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Popović: Značajna stavka je da se predmet zaštite na radu uvede u obrazovni sistem Crne Gore

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da ne postoji ni ustavni, ni politički, ni bilo kakav racionalan razlog za raspisivanje vanrednih izbora.
- Srbija ima legalno izabrane institucije, stabilnu skupštinsku većinu i Vladu koja funkcioniše. Studentima u blokadi je ta tema važna, između ostalog, da bi držali tenziju u zemlji, da imaju neku temu o kojoj će da govore, ali moraju da znaju da održavanje izbora nije samo pitanje lijepih želja na plenumima - rekao je Dačić u intervjuu za list Kurir.
On je naveo da "fakultet nije politička stranka, niti smije da postane nečiji izborni štab".
- Kada studenti u blokadi prave izborne liste, i kada se najavljuje učešće rektora i akademskih radnika na tim listama, a sve se to odvija u okviru institucija u kojima je političko organizovanje zabranjeno - to predstavlja opasan presedan - rekao je Dačić, prenosi N1.
Kako je naglasio, "ako hoće da se bave politikom, vrata su im otvorena, ali neka to rade van fakultetskih zgrada, jer zakon je jasan i mora da važi za sve".
On je poručio da bi bilo pošteno i ljudski da rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić podnese ostavku "ukoliko akademski rad hoće da zamijeni politikom u okviru univerziteta".
Povodom nedavnog puštanja iz pritvora troje aktivista, osumnjičenih za krivična djela protiv ustavnog uređena i bezbjednosti Srbije, Dačić je rekao da je to posledica pritiska sprovedenog "političkim nasiljem nad državom i njenim institucijama", odnosno blokadom zgrade pravosudnih organa u Novom Sadu.
- Oni nisu nikakvi politički zatvorenici, kako to žele da nametnu u zemlji i predstave međunarodnoj zajednici. Oni koji blokiraju sud su se ograđivali od njihovih djela, a sad traže njihovo oslobađanje - rekao je Dačić.

Dačić: Studentima u blokadi izbori važni da bi držali tenziju u zemlji

Popularna izreka kaže da čovjek ne bi trebalo da živi da bi radio, već da radi da bi živio. Osim što je za većinu ljudi u moderno vrijeme egzistencijalna, mnogi psiholozi smatraju da je potreba za radom svojstvena ljudskoj prirodi, piše Euronews, a prenosi RTCG.
Društvo počiva na radu jer je to temelj za ostvarivanje materijalnog napretka i rasta kvaliteta života. Najbogatije države su one koje su oplemenile ljudski rad ili, ekonomskim rečnikom, povećale kvalitet ljudskog kapitala, što im često omogućuje da i bez obilja prirodnih sirovina na svojoj teritoriji stvaraju i održavaju najbogatije ekonomije na svijetu.
Međutim, ljudi zahtjevaju i aktivnosti koje ne podrazumijevaju rad. To ne znači da ništa osim rada nije produktivno ili ekonomski i društveno korisno. Upravo suprotno – briga za djecu, volontiranje, potrošnja te održavanje društvenih i porodičnih odnosa neke su od aktivnosti koje stvaraju veliku dodatnu vrijednost u društvu, a da nisu rad. Iz toga proizlazi da manje vremena utrošenog na rad ostavlja više vremena za slobodne, ali društveno i individualno jako vrijedne aktivnosti.
Rad je ipak nužnost koja se ne može ignorisati. Zadovoljavanje primarnih ljudskih potreba, poput hrane, kuće, odjeće i obuće uveliko zavisi od materijalnih mogućnosti koje proizilaze iz rada.
Bitan je balans između rada i slobodnog vremena, a idealno maksimizovanje vrijednosti rada da bi se minimizovala potreba za potrošenim vremenom na njega. U suštini se postavlja pitanje kako raditi što manje, a imati što više koristi od rada. Glavni je način za to na većem nivou da se država sve više ekonomski razvije. Jednostavno rečeno, stanovnici bogatijih država rade manje nego stanovnici siromašnih država. Kako to?
Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije
Ne mora da se posmatra globalna slika da bi se došlo do zaključka da je ekonomski razvoj najbolji put za ostvarivanje manje potrebe za radom. To se vidi već na nivou Evrope. Na zapadu Evrope se samo u jednoj državi radi više od 37 sati nedjeljno, Portugalu (37,5 sati). Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije, tek 32,1 sat. Manje od 34 sata nedjeljno radi se još u Njemačkoj (33,9 sati), Austriji (33,9 sati), Danskoj (33,9 sati) i Norveškoj (33,7 sati).
Na istoku Evrope radi se između 37 i 43,1 sat nedjeljno, s izuzetkom Estonije (36,5 sati). Najdužu satnicu u nedjelji odrade stanovnici Turske (43,1 sata), Srbije (41,3 sata) i Grčke (39,8 sati). U Sloveniji se nedjeljno radi 38 sati, a u Hrvatskoj 37,8 sati. Već je na prvi pogled vidljivo kako postoji negativna korelacija između visine BDP-a po stanovniku i prosječnog broja radnih sati nedjeljno. Okvirno, što je država više razvijena, to njeni građani nedjeljno rade manji broj sati.
U Adria regionu radi se sve manje
Ne radi se samo o zakonitosti koja postoji kada se države upoređuju međusobno nego i za svaku državu pojedinačno važi da što se više ekonomski razvija, to njeno stanovništvo manje radi. Prošle godine su zaposleni između 20 i 64 godine u Hrvatskoj radili 0,5 sati nedeljno manje nego 2015. To je još uvijek iznad prosjeka EU, u kojem je prosječni broj nedjeljnih radnih sati pao sa 36,9 2015. na 36 2024.
Još veći pad u tom razdoblju zabilježile su Slovenija i Srbija, sa 39 na 38, odnosno s 42,3 sata na 41,3 sata. Iako su podaci nepotpuni, BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora bilježe sličan trend. Ekonomski rast dovodi do smanjenja broja nedjeljnih stvarnih radnih sati.
Siromašni moraju da rade mnogo više od bogatih
Podaci OECD-a dokazuju pravilo da siromašniji više rade od bogatih, na globalnom nivou. Od država za koje organizacija prikuplja podatke, najviše stvarnih radnih sati odrade zaposleni u Peruu, Meksiku i Kostariki, njih više od dvije hiljade.
S duge strane, u bogatim državama Evrope, poput Njemačke, Danske, Holandije, Norveške, Švedske, Francuske itd. radi se manje od 1,6 hiljada sati godišnje. Ipak, ne zavisi sve isključivo od visine standarda. Postoje države koje delimično iskaču, tj. rade neobično mnogo s obzirom na nivo ekonomskog razvoja, poput SAD sa 1.799 radnih sati godišnje i Južne Koreje sa 1.872 radna sata godišnje.
Međutim, okvirno pravilo da što je država razvijenija i bogatija, to stanovništvo radi manji broj radnih sati godišnje jako je čvrsto. Primjera radi, iako zaposleni u SAD rade neobično dugo za nivo dostignutog standarda, to je ipak 453 sata manje nego radnici Perua i 498 sati manje od radnika u Kolumbiji.
U cijeloj evidenciji OECD-a postoji samo jedna država u kojoj se 2023. radilo više radnih sati godišnje nego 2010. godine, Velika Britanija. U svim ostalim državama radilo se manje, te je prosječno na nivou cijelog OECD-a broj godišnjih radnih sati pao sa 1.797 2010. na 1.742 2023.
U Hrvatskoj je 2010. prosječni godišnji broj stvarnih radnih sati iznosio 1.942, a 2023. 1.837 sata, a u Sloveniji je prosječni radnik između 20 i 64 godine radio 1.680 stvarnih radnih sati, što je smanjeno na 1.616 sati do 2023.
Raditi kvalitetno, a ne dugo.
Bogatije države mogu da priušte da im stanovništvo radi manje sati i bez obzira na to zadrže visoki standard zato što su im radnici produktivniji nego u siromašnim državama. To je djelimično rezultat “kvalitetnije” radne snage, koja je obrazovanija, kvalifikovanija, zdravija i upotrebljava bolje poslovne procese.
Drugi uzrok je razlika u tipu industrija koje postoje u određenoj državi. Bogatije države imaju kompleksnije industrije koje ostvaruju veću dodatu vrijednost po radniku, kapitalno su intenzivnije (siromašne države oslanjaju se na radno intenzivnu industriju) i generalno su profitabilnije.
Radi se o međuzavisnosti. Industrije visoke dodatne vrijednosti zahtijevaju visokokvalifikovanu radnu snagu, visoka kapitalna opremljenost omogućuje radu veću produktivnost, a sam kapital zahtijeva obrazovanu radnu snagu da bi se mogao efikasno upotrebljavati. Na primjer, mašina koja se koristi u proizvodnji robe visoke dodate vrijednosti ne može biti korišćena ako nema kvalifikovane radne snage u državi.
Zbog toga u državama poput Irske, Norveške, Danske, Belgije i Švajcarske mogu nedjeljno i godišnje raditi manji broj sati, a svejedno da stvore daleko veću vrijednost od radnika u manje razvijenim državama koji vremenski rade mnogo više.
Važne su i institucije, formalne i neformalne. Bogate države imaju zajedničke karakteristike kao što su visoko ulaganje u istraživanje i razvoj, uspješne obrazovne institucije, efikasan pravosudni aparat, niske stope kriminala i korupcije te efikasno zdravstvo. Postoji i snažna pozitivna korelacija između ekonomskih sloboda tog nivoa ekonomskog prosperiteta u državama u smjeru da u bogatijim državama postoje veće ekonomske slobode.
Produktivnost po satu rada u Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Letoniji, Portugalu i Rumuniji se 2023. kretala između 40 i 60 dolara po satu rada, dok je u SAD, Danskoj, Švajcarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Norveškoj i Irskoj bila između 90 i 150 dolara.
‘Nova Evropa’ sustiže ‘Staru Evropu’
U cijeloj EU produktivnost raste jako sporo posljednjih godina, prije svega zbog sporog rasta produktivnosti u velikim bogatim državama poput Njemačke, Italije i Francuske. Razvijene države svijeta se već decenijama muče s problemom sporog rasta produktivnosti, uprkos digitalizaciji, automatizaciji, robotizaciji i sličnim procesima koji su revolucionirali modernu ekonomiju. No države tzv. “Nove Evrope”, među kojima je i Hrvatska, ostvaruju bolji rast produktivnosti.
Prošle godine je produktivnost po satu rada u Hrvatskoj bila 16,85 odsto veća nego 2020. godini, u Srbiji 18,26 odsto veća, Bugarskoj 12,57 odsto veća, a Poljskoj 11,93 odsto veća. Na nivou cijelog EU je u posmatranom periodu praktički bila nepromenjena.
Oni koji žele da rade manje prvo moraju postati bogatiji
Kako bi se moglo manje raditi, treba se prvo ekonomski razviti i obogatiti. Koristi od ekonomskog napretka dvostruke su: povećavaju se realne plate i raste standard građana, a istovremeno se može raditi sve manje, što ostavlja više vremena za druge aktivnosti, kao što su volontiranje, briga o djeci, druženje, dodatno obrazovanje i sl.
Odrediti cilj lako je, sve države žele ekonomski napredak. Kako stići do tog cilja na najefikasniji mogući način teško je pitanje. Povećavanjem produktivnosti rada, svakako, ali koje politike i alate koristiti kako bi se to ostvarilo? Kvalitet odgovora na to pitanje stvara razlike u ekonomskim sudbinama država.

Ekonomska tajna bogatih zemalja: Manje rada, više novca

Poslanici Skupštine Crne Gore na sjednici 29. maja ponovo glasaju o Sporazumu Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o turizmu i razvoju nekretnina, nakon što ga je na ponovno odlučivanje vratio predsjednik države Jakov Milatović.
Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži a u međuvremenu evropski zvaničnici poručuju da sve mora biti u skladu sa EU zakonodavstvom.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević za Antenu M kaže da ne očekuje značajne promjene.
- Ne vjerujem da će se njihov stav promijeniti uprkos apelima međunarodnih partnera da to što se radi nije dobro da mora biti usklađeno sa EU normama i pravilima. Mislim da to neće uticati na kolege iz parlamentarne većine, jer &nbsp;su oni više puta pokazali da ne mare za preporuke i upozorenja naših međunarodnih partnera i da se većina njih za evropski put zalaže samo deklarativno" - naveo je Zirojević.
Na istoj sjednici je planirano da se u dnevni red uvrsti i inicijativa opozicije za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
Podsjećamo, u inicijativi koja je podnijeta osmog maja opozicija je navela deset razloga za smjenu predsjednika Skupštine, a jedan od njih je i slučaju u kojem je njegov bratanić i tjelohranitelj pritvoren zbog sumnje da je - koristeći službeni automobil parlamenta - pokušao da ubije dvije osobe.
Zirojević ističe da je inicijativa trebalo da ide kroz poslovnički mehanizam koji glasi da opozicija ima pravo da na dnevni red uvrsti jednu tačku o kojoj se mora raspravljati. Međutim, kako kaže, tu se desilo nešto čudno.
- Uspjeli &nbsp;su da izigraju i &nbsp;tu normu. Mislim da oni neće glasati &nbsp;za uvrštavanje te tačke u dnevni &nbsp;red, jer im ne odgovara da se iznesu činjenice zbog kojih smo tražili smjenu predsjednika Skupštine. Najinteresantnije će biti vidjeti &nbsp;kako će se partije manjinskih naroda odnijeti prema toj inicijativi - kazao je &nbsp;Zirojević.

Zirojević: Biće interesantno čuti stav manjinskih partija o inicijativi za smjenu Mandića

Vlasnici plutajućih bungalova u izgradnji nastavljaju da ignorišu naredbu ekološke inspekcije o obustavi radova, kao i činjenicu da se Osnovno državno tužilaštvo izviđa sporne aktivnosti u srcu Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Štaviše, kako tvrde dugogodišnji čuvari Karučkog zaliva - bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, gazde nelegalnih objekata su, baš kao za vaskršnje praznike, “zasukali rukave” i za Dan nezavisnosti – još jednom prkosno demonstrirajući koliko su nadležne institucije postale neažurne i letargične. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-praznik-devastacije-na-karucu-izvidaj-i-vaskrs-ne-remete-gradnju-bungalova&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Za većinu građana, 21. maj - Dan nezavisnosti, bio je prilika da se prisjete crnogorske „borbe za nezavisnost i put ka suverenitetu“ uz uživanje u svečanostima, kulturnim priredbama, izložbama folklora i jelu i piću sa našim porodicama i prijateljima. Ali za vlasnike nelegalnih plutajućih bungalova u Karuču ovo je bio samo još jedan radni dan kojim se proslavlja njihov stav o ličnoj nezavisnosti od zakona i da nastave da iskorišćavaju činjenicu da su im nadležni u vlasti pomogli tako što nisu obavili svoj posao od oktobra 2024. godine do sada. Zahvaljujući ovom spektakularnom neuspjehu, nelegalni plutajući bungalovi su i dalje nelegalni u izgradnji i nelegalno vezani u Karučkom zalivu - saopštio je bračni par Jovićević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250524230512_762619c9db69006adbb7e8a5c03c42b06d49ea75357d9db6ba1b38232795568b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250524230512_762619c9db69006adbb7e8a5c03c42b06d49ea75357d9db6ba1b38232795568b" data-rendition-name="original" width="1378" height="918" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"><figcaption>Ativisti tvrde da objekti narušavaju izgled i ugrožavaju bezbjednost u NP Skadarsko jezero(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption></figure>  <h2>Nelegalna “šetnja” do Kaluđerovog oka</h2> Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima na Karuču koji od oktobra prošle godine narušavaju izgled i ugrožavaju bezbjednost u Nacionalnom parku Skadarsko jezero. Prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet i u toku je izviđaj u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u gradnji bungalova na Karuču. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Nadzornici NP Skadarsko jezero više puta su obilazili ovaj kraj, evidentirali napredovanje radova na bungalovima i objavještavali nadležne organe o stanju na terenu. Na bespravne graditelje i uzurpatore Karuča u kontinuitetu ukazuju i Janko i Kerolajn Jovićević koji od 2004. godine žive na Skadarskom jezeru i revnosno rade na zaštiti svog kraja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbracni-par-jovicevic-kako-vlada-misli-da-uspjesno-vodi-megaprojekat-u-ulcinju-ako-ne-moze-da-ukloni-dva-nelegalna-bungalova&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Samo u slučaju plutajućih bungalova četiri puta su pisali državnom vrhu, nadležnim institucijama i ambasadama, ukazujući na ozbiljnu ekološku prijetnju ovom zaštićenom prostoru i tražeći adekvatnu reakciju. U posljednjem obraćanju javnosti pitaju šta kao civili mogu očekivati ako su nadležni organi faktički ignorisali predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je u novembru prošle godine ovim povodom uputio predstavku Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kao organima koji vrše nadzor nad upotrebom i zaštitom voda i prirode uopšte. Sumnjaju da je izostao odgovor Milatoviću na njegov dopis jer nijesu dobili povratnu informaciju o postupanju navedenih organa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250524230524_84de86a0d6517253a2b5b15f6f7f1ae3a65950aeeb117782b630ec81a7d48c93.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250524230524_84de86a0d6517253a2b5b15f6f7f1ae3a65950aeeb117782b630ec81a7d48c93" data-rendition-name="original" width="614" height="793" loading="lazy" alt="Dopis Službe predsjednika Milatovića"><figcaption>Dopis Službe predsjednika Milatovića iz novembra 2024.(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption></figure>  - Ignorišući predsjednika i mrzeći ministarstva, vlasnici dva čuvena nelegalna bungalova nastavljaju da rade na okončanju svoje nelegalne gradnje, uprkos naredbi Ministarstva ekologije, odrzivog razvoja i razvoja sjevera (nakon dugog čekanja) od 28. aprila 2025. godine kojom je naloženo da obustave gradnju, uz prekršajnu prijavu vlasniku ODT Cetinje - naveli su Jovićevići. Jovićevići tvrde da je vlasnik nelegalnih bungalova 18. maja jedan objekat odvukao u Kaluđerovo oko i nelegalno ga vezao za vrbu na ostrvu Osredak, koje je državno vlasništvo. Ovo je, ističu oni, treći put da je bungalov nelegalno premješten i “usidren” na novoj lokaciji. Drugi objekat je, ističu, takođe nelegalno ostavljen u neposrednoj blizini električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. - Izgleda da vlasnica misli da može da se izvuče ako nelegalno nastavi da gradi bungalove i takođe efektivno prijeti da će ucijeniti Vladu rekavši da neće preseliti bungalov iz Kaluđerovog oka sve dok ne dobije dozvolu za isti, koju smo stopirali - naveli su Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fe3kT7JYHeTM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Bračni par je uvjeren da je plan vlasnika od oktobra 2024. godine da „parkiraju” dva bungalova u Kaluđerovom oku. U pripremi su očišćena dva parking mjesta a, kako kažu, objekat koji se već nalazi tamo uskoro će biti završen i postavljen ispred kulturnog dobra Crne Gore - Stražarske ribarske kućice. - Već vrijedne javne površine u ovom netaknutom kutku NP Skadarskog jezera – kao što su izletište ostrvo Osredak, plaža Topola, kulturno dobro Crne Gore, Stražarska ribarska kućica ¬- u kojem uživaju turisti, a koriste ljudi za porodične izlaske i kupanje mnogo su manje atraktivne jer ovaj veliki bungalov im zauzima ionako mali prostor oka. Njegov dizajn i izgled se ne uklapaju u prirodu u NP, gdje izgradnja treba da upotpuni životnu sredinu - ocjenjuju Jovićevići. <h2>Provokacija koja može izazvati reakciju</h2> Ovi čuvari prirode smatraju da je premještanje bungalova na novu lokaciju u Kaluđerovom oku očigledna provokacija koja može dovesti do sukoba. Napominju da su mještani Karuča i Drušića, kao i drugi građani bjesni i da razmatraju opciju da udruženo premjeste objekat.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250524230512_8802140cd65a67f134b9994f8f18dd7c0f976867f78952625a65e0c920988d3d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250524230512_8802140cd65a67f134b9994f8f18dd7c0f976867f78952625a65e0c920988d3d" data-rendition-name="original" width="1378" height="918" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"><figcaption>"Prst u oko" paralizovanim institucijama(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption></figure>  - Vidjeli su da svi nadležni organi od oktobra 2024. godine nijesu ništa uradili da uklone ova dva bungalova u završnoj fazi izgradnje. Prošlo je sedam mjeseci, a oni su i dalje u zalivu Karuč. Sada razmišljaju da uzmu stvar u svoje ruke. Prepoznaju da je bungalov „ekološka bomba” usred Kaluđerovog oka. Na jakom vjetru mogao bi da se raznese, udarajući drveće, stijene i imovinu kao i ranije kada je nekontrolisano plutao po jezeru. Ako potone u duboko blato u malom oku (prečnika samo 30 metara), nikada se ne može ukloniti dizalicom ili čamcem. Bio bi to trajni „spomenik vladinoj entropiji“ sa metalnim krovom koji viri iz vode da svaki turista vidi kada dođe da posjeti ono što bi u budućnosti moglo da bude poznato kao nekadašnji najljepši kutak NP Skadarskog jezera - ističu Jovićevići. Pitaju šta će organi vlasti i Prijestonica Cetinje učiniti da ne dođe do izbijanja sukoba u ovoj nestabilnoj situaciji u Karuču, koja pogađa i mještane sela u Drušićima? Jovićeviće zanima hoće li Vlada dozvoliti eklatantan pokušaj da se njima manipuliše, ili će vlast konačno uraditi svoj posao i ukloniti dva nelegalna plutajuća objekta iz Karučkog zaliva?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250524230512_42830d7bfc5299d03d0e38850dc71575e1de0a8895e0c48db98c01e5e0416556.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250524230512_42830d7bfc5299d03d0e38850dc71575e1de0a8895e0c48db98c01e5e0416556" data-rendition-name="original" width="1378" height="920" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"><figcaption>Graditelji ne mare za naredbe (Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption></figure>  <h2> Metafora za disfunkciju vlasti</h2> - Vlasnici dva bungalova izgleda misle da postoji neki nepisani, ali shvaćeni lex specialis, koje je kreiran samo za njih. Možda su zaista zaštićeni. Možda je neka moćna osoba omogućila da se nelegalni bungalovi i dalje nalaze na Karuču poslije sedam mjeseci. Nakon što su bungalovi prvi put lebdjeli 25. decembra 2024. poput projektila, oštećujući imovinu i prirodu i ugrožavajući ljude, složili su se da oni moraju biti uklonjeni. Nakon toga, minstarstva su djelovala paralizovano. Šta se desilo? Pitaju ljudi - navode Jovićevići. Prema njihovim riječima, lako je skrenuti pažnju na velike probleme poput Velike plaže, ali ističu da je dugotrajno pitanje dva nelegalna plutajuća bungalova u Karuču moćna metafora za disfunkciju vlasti. - Ako Vlada, sve institucije, Prijestonica Cetinje, Uprava policije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, pravosuđe ne podrže obične građane i zviždače sprovođenjem zakona, prevencija je nemoguća. Doći će do sukoba između civila i kriminal će eskalirati. Civili će biti izloženi i sami, nezaštićeni od strane vladnih institucija koje ne obavljaju svoj posao. Kako i vidimo, nažalost, danas u Karučkom zalivu - zaključuju Jovićevići.

Čuvari Karuča: Za vlasnike bungalova 21. maj je praznik nezavisnosti od zakona

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: zlatko-popovic

Popović: Značajna stavka je da se predmet zaštite na radu uvede u obrazovni sistem Crne Gore

Dačić: Studentima u blokadi izbori važni da bi držali tenziju u zemlji

Ekonomska tajna bogatih zemalja: Manje rada, više novca

Zirojević: Biće interesantno čuti stav manjinskih partija o inicijativi za smjenu Mandića

Čuvari Karuča: Za vlasnike bungalova 21. maj je praznik nezavisnosti od zakona

PRATITE TVe UŽIVO