Da je proces srozavanja svih kriterija i bezočnog izrugivanja zakonima ove države uveliko uzeo maha, demonstrirali su nam sinoć na Gradskoj televiziji Mandićevi protivzakoniti laureati Trinaestojulske nagrade, kazali su iz Crnogorskog PEN centra.
Nakon što je prethodnih dana jasno utvrđeno da je žiri prekršio Zakon o državnim nagradama dodjeljujući tri nagrade autorima iz iste oblasti, iako zakon izričito navodi da je za jednu oblast godišnje moguće dodijeliti samo jednu, nakon što je umjetnik svjetskog renomea Miloš Karadaglić odbio primiti nagradu u ovim okolnostima te nakon što je utvrđeno da je Bećir Vuković nagrađen za knjigu koja ne postoji u bibliotečkim bazama, u PEN centru kažu da je nastavljeno brutalno srozavanje najznačajnije državne nagrade nastupom Vukovića i trećeg laureata, grafičara Velja Stanišića na Gradskoj televiziji.
- Da je Bećir Vuković antipod svemu što simbolizuje Trinaestojulska nagrada, znalo se i od ranije, no da je riječ o osobi koja se po svaku cijenu spremna upuštiti u najprljavije prevare kako bi se domogla nagrade, uvjerili smo se sinoć. Vuković je, naime, ustvrdio da njegova knjiga ipak ima CIP i da je registrovana u bibliotečkoj bazi Narodne biblioteke Srbije. U toj se bazi, međutim, nalazi podatak da primjerci knjige ne postoje ni u jednoj biblioteci, a pedantnim istraživanjem Jelene Šušanj utvrđeno je da je CIP Narodne biblioteke Srbije falsifikovan prije svega nekoliko dana kako bi Vukovićevim muljanjima pribavio prividni legitimitet - navedeno je u saopštenju PEN centra.
Dodaju da nastup na Gradskoj televiziji nije ogolio samo Vukovićeve sramne mahinacije, već je, kako ističu, ukazao i na društveno neprihvatljive svjetonazore drugoga laureata – Velja Stanišića.
- U klasičnom repertoaru govora mržnje Stanišić je pokušao uniziti značaj umjetničkog djela Miloša Karadaglića posežući i za klasično rasističkom argumentacijom, nazivajući Karadaglićev visoko moralni gest – ciganjenjem. Nakon što se crnogorska javnost imala prilike neposredno uvjeriti u to koje vrijednosti baštine i na što su sve spremni Mandićevi laureati, jasnije je nego ikad da je reakcija građanske javnosti neophodna da bi se spriječilo dalje degradiranje najznačajnije državne nagrade i unižavanje dostojanstva imena koje reprezentuje - kažu u PEN centru.
Ukoliko Skupština Crne Gore hitno ne načini jedini zakoniti potez i poništi protivzakonitu odluku žirija, PEN centar će poziva građane da u skladu sa svojim ustavnim pravima iskažu večeras u 19:30 ispred Vile Gorica svoje nepristajanje na fašizaciju koje, kako kažu, ovakvim svojim postupanjem i ovakvim svojim laureatima Skupština Crne Gore nameće kao društvenu normu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

PEN centar: Vukovićeve sramne mahinacije i društveno neprihvatljivi svjetonazori Stanišića

Knjiga „Kuće beskućnika“, za koju je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu, nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, niti postoji ijedan njen primjerak u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, potvrđeno je Portalu ETV iz te ustanove. Pored pitanja kako je negatoru svega crnogorskog i poborniku četničkog pokreta moglo pripasti najveće državno priznanje i kako je Žiri odlučio da sva tri laureata budu iz iste oblasti (kultura i umjetnost), iako je nagrada predviđena za još dvije oblasti, postavlja se dodatno - da li je Vukoviću dodijeljena nagrada za knjigu koja ne postoji?! <h2>Neidentifikovano djelo</h2> - Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade donio je odluku da se nagrada za 2025. godinu dodijeli: gitaristi Milošu Karadagliću, za svjetsku turneju povodom promocije albuma „Barok“; Bećiru Vukoviću, za knjigu „Kuće beskućnika“; grafičaru Velju Stanišiću, za autorsku izložbu „Evolucija“ - saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija 2. jula.&nbsp; To je zasad jedini trag koji ukazuje na postojanje Vukovićevog djela pod tim naslovom. Interesantno je da postoji zbirka poezije gotovo identičnog naziva „Kuća beskućnika“, objavljena 1998. godine, ali kao autorsko djelo Benjamina Isovića. Nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704160736_799f09a2b6491b1fa81c498e1354c7588d7d25cc39c23f89eefc93dc41716121.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250704160736_799f09a2b6491b1fa81c498e1354c7588d7d25cc39c23f89eefc93dc41716121" data-rendition-name="original" width="1625" height="867" loading="lazy" alt="Evidencija COBBIS-a"> <figcaption>Evidencija COBBIS-a(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige, potvrdila je Portalu ETV direktorica Nacionalne biblioteke Dragica Lompar. - Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar. Iz toga proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.&nbsp; - Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704160740_e009e47b2e9f88c32161ab49dbd3d4d7889afa7bf45549b37692d563c115e281.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704160740_e009e47b2e9f88c32161ab49dbd3d4d7889afa7bf45549b37692d563c115e281" data-rendition-name="original" width="1007" height="570" loading="lazy" alt="Dragica Lompar"> <figcaption>Dragica Lompar(Photo: ZUNS)</figcaption> </figure>  <h2>Niz pitanja</h2> Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da potvrdi, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije. - Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala nam je Lompar. Zato se nameće još jedno logično pitanje - ukoliko ovo djelo postoji u nekom obliku, a pravila za dodjelu Trianestojulske nagrade nalažu da nagrađeni pojedinci i njihovo djelo doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore, zbog čega knjiga nije zvanično prijavljena, evidentirana i dostupna javnosti kroz institucionalne i bibliotečke kanale. Nejasno je i da li je Žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa. Predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Nikola Rakočević kazao je Pobjedi da će se uskoro oglasiti i pojasniti odluke tog tijela. <h2>Muk Mandića</h2> U međuvremenu, crnogorska stučna javnost i opozicione partije traže da se odluka povuče, tvrdeći da je, pored ostalog, prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama kojim je predviđeno da godišnja Trinaestojuslka nagrada može biti samo jedna u određenoj oblasti. Udruženje pravnika Crne Gore konstatovalo je da je u ovom slučaju došlo do „grubog i bezobzirnog kršenja Zakona“, napominjići da, ukoliko Žiri ne ispravi propuste, dužna je da reaguje Skupština, koja imenuje predsjednika i članove žirija u skladu sa članom 19 Zakona o državnim nagradama. I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč pozvala je juče predsjednika Skupštine Andriju Mandića da ne ulazi u protivzakonitu zonu i da odmah pozove članove Žirija da ponište odluku. Reakcije prvog čovjeka parlamenta još nema, osim što je za 8. jul najavio svečani prijem povodom Dana državnosti i ceremoniju dodjele Trinaestojulske nagrade. Crnogorski naučnik Dragan Hajduković, jedan od kandidata za nagradu, poručio je da će pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore ukoliko Žiri ne prizna da je prekršio Zakon o državanim nagradama i ne bude ponovo odlučivao o laureatima. U Ministarstvu kulture i medija muk. Ne oglašavaju se. Čekaju da „oluja“ prođe. Ipak, biće da je nešto drugo. Bećir Vuković je promoter ideologije koja je iznjedrila i aktuelnu ministarku Tamaru Vujović. I tako je najveće crnogorsko državno priznanje još jednom brutalno oskrnavljeno, ne samo imenom i djelom onoga kome je dodijeljeno, nego i bahatim gaženjem preciznih zakonskih procedura, a zarad trulog kompromisa. Neprihvatljiv je princip da se na ovakav način „mire“ podjele u našem društvu i podlo izjednačavaju antifašizam i zagovornici ideologije koja je čvrsto stajala uz fašizam. Članovi Žirija koji su glasali protiv ili bili uzdržani, ako se nijesu povukli kada je trebalo, morali bi to da urade sada. Žalosno je što je jedan vrhunski umjetnik i svjetski ambasador Crne Gore Miloš Karadaglić doveden u poziciju da se neprihvatljivim ponašanjem Žirija na neki način kalja i njegovo veliko ime.&nbsp;

Tamara Klikovac

500x500

1250x600

1084x550

Bećiru Vukoviću Trinaestojulska nagrada za knjigu koje nema?!

Crnogorski naučnik Dragan Hajduković kazao je da će pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore ukoliko žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade ne prizna da su prekršili Zakon o državnim nagradama i ne budu ponovo odlučivali o lareatima.
Hajduković uputio je otvoreno pismo žiriju za dodjelu Trinaestojulske nagrade zbog kršenja Zakona o državnim nagradama Crne Gore, jer su u jednoj oblasti nagradili više od jednog kandidata.
- Poštovana gospodo, zašto ćutite suočeni sa neospornom istinom da ste grubo prekršili Član 17 Zakona o državnim nagradama Crne Gore. Vaše je pravo (i ja to Vaše pravo poštujem) da u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva nagradu, po Vašem slobodnom izboru, dodijelite jednom od tri nagrađena kandidata (muzičaru Milošu Karadagliću, književniku Bećiru Vukoviću ili umjetniku grafičaru Velju Stanišiću) - naveo je Hajduković u obraćanju žiriju.
Međutim, podsjeća on, zakon ne dozvoljava da u jednoj oblasti nagradite više od jednog kandidata.
- Dakle dobitnik može biti samo jedan od njih, a ostala dva dobitnika Trinaestojulske nagrade, po zakonu moraju biti iz dvije druge oblasti stvaralaštva. Molim Vas da odmah pročitate Član 27 Zakona o državnim nagradama koji ima samo 89 riječi i da se javno oglasite i priznate (ljudski je griješiti) učinjenu grešku. Ukoliko to ne uradite do kraja dana već sjutra ću pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore - poručio je Hajduković.

Hajduković: Žiri da prizna grubo kršenje zakona, u suprotnom pokrenuću postupak pred Upravnim sudom

Prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade došlo je do grubog kršenja Zakona o državnim nagradama, poručilo je juče više institucija, naučnika i političara. Traže da se dodjeljivanje nagrada poništi i da žiri ovog puta odluči u skladu sa zakonom.
Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, a u međuvremenu se neko obrati Upravnom sudu, ova odluka bi mogla biti poništena, što bi u budućnosti moglo da izazove i velike neprijatnosti dobitnicima, ali i doprinese urušavanju ove nagrade kao i digniteta same Skupštine.
<h2>TRI U JEDAN</h2>
Osim što je javnost problematizovala nagrađivanje Bećira Vukovića, kojem je najviše državno priznanje dato uprkos njegovom odnosu prema državi i sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori, javnost ukazuje i na kršenje člana 17 tog zakona koji navodi da se jedna Trinaestojulska nagrada može dodijeliti za jednu oblast. U zakonu su oblasti definisane - kulturno i umjetničko stvaralaštvo, sport, prirodne i društvene nauke, privreda, ekologija, odnosno djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore.
Ove godine su sva tri dobitnika književnik Bećir Vuković, gitarista Miloš Karadaglić i grafičar Veljo Stanišić dali doprinos prema mišljenju žirija, ali u jednoj oblasti – kulturno i umjetničko stvaralaštvo.
Žirijem je predsjedavao Nikola Rakočević, a članovi su bili Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Dragan Koprivica i Danilo Marunović.
Pobjeda je juče, nakon što je više organizacija, političara, značajnih ličnosti pozvalo da se odluka o dodjeli nagrada poništi zbog nepoštovanja zakona, pitala koji su to konkretni koraci koje bi neko trebalo da preduzme.
<h2>PRAVNE POSLJEDICE</h2>
Pobjeda je konsultovala nekoliko pravnih eksperata koji su potvrdili da je prava adresa Upravni sud. Pojašnjeno je da, ukoliko žiri ne bi ponovo pristupio izboru saglasno zakonu, postoji velika vjerovatnoća da neko od kandidata ili neka druga zainteresovana strana pokrene postupak pred Upravnim sudom koji bi utvrdio nezakonitost.
Takva sudska odluka imala bi pravne posljedice koje bi mogle proizvesti da i prava koja proizilaze iz nagrade, a to je pravo na naknadu, budu ukinuta, odnosno da dođe do povraćaja sredstava.
A novac je veliki, prema Zakonu o državnim nagradama, novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi dvanaest prosječnih bruto zarada. Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna bruto zarada u maju je iznosila 1.208 eura, što znači da dobitnicima pripada po 14.496 eura.
Eksperti smatraju da bi time država pokazala maksimalno neodgovoran pristup jer je već upozorena da se radi o nezakonitom postupku.
<h2>MARUNOVIĆ UPOZORIO</h2>
Da je postupak nezakonit, žiri je upozorio i član Danilo Marunović, sudeći prema djelovima zapisnika koje je objavio portal Analitika.
On je na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama, što pokazuje zapisnik sa sjednice u koji je Analitika imala uvid.
Marunović je članovima žirija postavio pitanje da li su saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te izrazio „nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.
- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice, koji je objavio portal Analitika.
Za sagovornike Pobjede ovo upozorenje Marunovića znači da su pojedini članovi žirija svjesno ušli u nezakonitost postupka.
Tvrde da ovaj izbor iz formalnih razloga mora biti obustavljen, jer nakon ovog zapisnika više niko ne može reći da je bio u zabludi jer su upozoreni da krše zakon.
<h3>NEUPITNA NEZAKONITOST</h3>
Nakon objavljivanja dobitnika, reagovala je stručna javnost, koja je upozorila Skupštinu i predsjednika Skupštine da je proces nezakonit.
- Svako dalje vođenje postupka je aktivno učešće u nezakonitoj radnji. Za državu koja teži vladavini prava i EU integracijama, ovo je klasični pokazatelj da je pravo smokvin list za navodni integracioni proces – poručio je jedan od sagovornika Pobjede.
Iz Udruženja pravnika Crne Gore juče su saopštili da je neupitno došlo do kršenja zakona, te da je ponavljanje postupka glasanja tj. novog izbora od strane žirija za dodjelu nagrade u cilju eliminisanja evidentnog kršenja Zakona zakonit i jedini put da se izbjegne ozbiljna devastacija ovog državnog priznanja.
Udruženje pravnika je saopštilo da im je pristigao veći broj zahtjeva za tumačenje ovog člana Zakona.
Preciziraju da su u stavu 1 člana 17 Zakona o državnim nagradama precizno nabrojane „oblasti“, pa ukoliko je tačno da su „sve tri nagrade dodijeljene samo za jednu oblast“ poručuju da je neupitno da je došlo do kršenja odredbi zakona.
- Ne ulazeći u javnu polemiku o kvalitetu pojedinih dobitnika i prigovora sadržinskog karaktera na ovogodišnji izbor, jasno potvrđujemo stav prof. dr Dragana Hajdukovića i PEN centra da je došlo do neupitne formalne povrede ovog Zakona od strane žirija za dodjelu, pa bi svaka dalja procedura vezana za dodjelu nagrada bila sporna sa stanovišta zakonitosti – poručili su iz Udruženja pravnika.
Ističu da bi žiri sa svoje strane bio dužan da javnim izvinjenjem licima čija su imena javno objavljena pokaže da ova očita nezakonitost nije bila namjera već previd.
- Ukoliko sam žiri ne ukloni ove evidentne povrede Zakona dužna je da interveniše Skupština Crne Gore, koja, saglasno članu 19 Zakona, imenuje predsjednika i šest članova žirija – naglasili su iz Udruženja pravnika.
Napomenuli su da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore i uručuje je predsjednik Skupštine, „koji je dužan da se stara o zakonitosti koja je ovdje neupitno povrijeđena“.
<h2>PONOVITE IZBOR</h2>
Svjetski poznat naučnik i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu dr Dragan Hajduković juče je reagovao i takođe ustvrdio da je žiri prekršio član 17 Zakona o državnim nagradama, te da je zbog toga odluka pravno nevažeća.
On je u obraćanju javnosti istakao da se ograđuje od svih polemika zasnovanih na političkom profiterstvu i nacionalnom srpsko-crnogorskom sukobu, ali da insistira na poštovanju zakona.
Hajduković je kazao da obraćanjem skreċe pažnju svim poslanicima Skupštine Crne Gore, predsjedniku Crne Gore i Vladi Crne Gore da je žiri za dodjelu Trinastojulske nagrade 2025. godine grubo i bezobzirno prekršio fundamentalni član 17 Zakona o državnim nagradama te da je zbog toga odluka pravno nevažeća, jer su sve tri dodijeljene u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
- Zbog toga je neophodno da donesete odluku da žiri mora da se ponovo sastane i donese sljedeċe odluke. Prvo da od tri nagrađena kandidata u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva izabere samo jednog (a dvojicu odbaci). Drugo da dodatno izabere dva pobjednika u još dvije različite oblasti – predložio je on.
<h2>NAGRADA ZA POKLONIKA ČETNIKA</h2>
I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč pozvala je da se poništi odluka žirija, ističući da je skandal dodijeliti nagradu Bećiru Vukoviću, pokloniku fašizma i četnika.
- Dodijeliti državnu nagradu Bećiru Vukoviću, i to nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, 13. julu, znači narugati se slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Vlast nam je poslala poruku, svako ko bude negirao, blatio i mrzio Crnu Goru i Crnogorce biće nagrađen i odlikovan. Bećir Vuković je slavitelj Draže Mihailovića i četničke ideologije, dakle, poklonik fašizma - poručila je ona.
Da je ova vlast anticrnogorska, kazala je Vuković-Kuč, svakim danom se pokazuje antidržavnim djelovanjem njenih prvaka.
- Upravo je žiri za dodjelu najznačajnije državne nagrade, Trinaestojulske, izabran u parlamentu. Kakva većina, takav žiri. A kakav žiri, takav mu izbor – istakla je Vuković.

Upravni sud bi mogao da poništi odluku o Trinaestojulskoj nagradi ukoliko je žiri ne povuče

Jedan od članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, reditelj Danilo Marunović, već je na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama, pokazuje Zapisnik sa sjednice u koji je Analitika imala uvid. Kako stoji u ovom dokumentu, Marunović je članovima žirija postavio pitanje da li su saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te izrazio “nesaglasnost sa forumlacijom člana 24 Nacrta Poslovnika o radu Žirija i neophodnost da se usaglasi metodolgija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojuslke nagrade za 2025. godine”. - Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice. Na isti propust ukazalo je danas I Udruženje pravnika Crne Gore koje je istaklo da su ove godine sve tri nagrade dodijeljene za istu oblast te da je ponavljanje glasanja jedini put da se izbjegne devastacija državnog priznanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250702160728_47845bfb4abbe036fc41c59af4b5dba6841e1a5d7102dcb869ef19b047b99845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250702160728_47845bfb4abbe036fc41c59af4b5dba6841e1a5d7102dcb869ef19b047b99845" data-rendition-name="original" width="1600" height="914" loading="lazy" alt="dopis"></figure>

Dodjela Trinaestojulske nagrade: Marunović na prvoj sjednici žirija ukazao na kršenje Zakona i izuzeo mišljenje

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč zatražila je da se poništi odluka žirija o ovogodišnjoj dodjeli Trinaestojulske nagrade, poručujući da će njena partija, ukoliko se vrati na vlast, oduzeti priznanja svakome ko je na šovinizmu i nacionalnoj mržnji zavrijedio državna priznanja.
Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade donio je odluku da se nagrada za 2025. godinu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, muzičaru Milošu Karadagliću i grafičaru Velju Stanišiću.
Vuković Kuč je na konferenciji za medije rekla da je nagrada Bećiru Vukoviću institucionalni pokušaj političke i kulturne redefinicije narativa o Drugom svjetskom ratu.
- Obraćam se građanima Crne Gore, antifašističkoj zajednici, NVO, evropskim partnerima i svim medijima koji baštine vrijednosti demokratije i slobode da se ujedinimo u očuvanju supstance našeg društva, da zajedno odbranimo Crnu Goru od revizionizma i nacionalizma koje joj nameće njena vlast - rekla je Vuković Kuč.
Ona je dodala da je Trinaestojulska nagrada postala dio folklora crnogorskog režima, koji je banalizovao i obezvrijedio kad je 2021. godine na čelo žirija za njenu dodjelu delegirao Bećira Vukovića.&nbsp;
- Bio je to skandal i nedopustivi čin ruganja partizanskom, naroodnoslobodilačkom pokretu koji je iznio Trinaestojulski ustanak i dao mu za sva vremena antifašistički pečat - istakla je Vuković Kuč.
Da je ova vlast anticrnogorska, to se, napominje ona, svakim danom pokazuje antidržavnim djelovanjem njenih prvaka.&nbsp;
- Upravo je žiri za dodjelu najznačajnije državne nagrade, Trinaestojulske, izabran u parlamentu. Kakva većina, takav žiri. A kakav žiri, takav mu izbor. Dodijeliti državnu nagradu Bećiru Vukoviću, i to nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, 13. julu, znači narugati se slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Vlast nam je poslala poruku, svako ko bude negirao, blatio i mrzio Crnu Goru i Crnogorce, biće nagrađen i odlikovan - ocijenila je poslanica DPS-a.
Ona je istakla da je Bećir Vuković je slavitelj Draže Mihailovića i četničke ideologije.
- Dakle, poklonik fašizma. Za njega je Mihailović “vođa trećeg srpskog ustanka”, a poslije četnika, prema njegovom mišljenju, nema gospode - navela je ona.
Podsjeća da su se iste poruke u vladajućem narativu čule povodom Pavla Đurišića, ratnog zločinca poznatog po etničkom čišćenju i Crne Gore, zbog čega je u nedavno izglasanoj Rezoluciji EP za Crnu Goru osuđena glorifikacija ratnih zločinaca i politički revizionizam koji se sprovodi u društvu.
- Nagrada Bećiru Vukoviću je institucionalni pokušaj političke i kulturne redefinicije narativa o Drugom svjetskom ratu. Bećir Vuković je nacionalista i šovinista koji je negirajući crnogorsku naciju i državu Crnu Goru zaslužio naklonost ove vlasti. On je njen simbol. Vuković je samo smjelo ispisivao i kazivao što su oni mislili - naglasila je Vuković.
Država koja je za Vukovića “istorijska ironija” i Crnogorci “nedonoščad Kominterne” danas djeluje, kako je rekla, baš takva kakvom je on opisao.&nbsp;
- Samo u ironiji od države ministarka kulture može čestitati bilo kakva dostignuća čovjeku koji ih nema i misliti da se jednim velikim nagrađenim imenom može sakriti i opravdati bruka koja zaslužuje prezir i reakciju cijele društvene zajednice - naglasila je Vuković.
Vukovićev stav prema NATO-u kao prema paklu, gdje vladaju divljaštvo, sodoma, blud, droga, prostitucija, sigurno je, ističe ona, jedan od motiva ove vladajuće većine da ga nagradi najvećim državnim dostignućem.&nbsp;
- Evropski, nema što! Zbog svega navedenog tražimo da se poništi odluka žirija. I najavljujemo da ćemo, kad se vratimo na vlast, oduzeti priznanja svakome ko je na šovinizmu i nacionalnoj mržnji zavrijedio državna priznanja tokom ovog ludila nakon 30. avgusta 2020. godine - poručila je Vuković.

Vuković Kuč: Nagrada Bećiru Vukoviću institucionalni pokušaj političke i kulturne redefinicije narativa o Drugom svjetskom ratu, poništiti odluku žirija

Večerašnje izdanje informativne emisije „24 sata“ na Televiziji E vodi Vladan Šturanović. Gost u studiju biće advokat Marko Radović, sa kojim ćemo analizirati najvažnije pravne i bezbjednosne aktuelnosti dana.
Tema dana: Razgovor kod Satlera – zahtjevi i očekivanja građana.
U emisiji donosimo i:
- Alija Balijagić osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva brata i sestre, Jovana i Milenke Madžgalj.
- Predstavnici građana koji protestuju na Kruševom ždrijelu održali sastanak sa specijalnim predstavnikom EU Johanom Satlerom.
- 35 osoba procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom skupa 8. jula ispred Vile „Gorica“, organizovanog povodom dodjele Trinaestojulske nagrade.
- Alkohol i dalje lako dostupan maloljetnicima, pušenje prisutno i na mjestima gdje je zabranjeno, a zloupotreba psihoaktivnih supstanci u porastu – upozoravaju stručnjaci.

Informativna emisija "24 sata": Gost Marko Radović, advokat; Tema dana - Sastanak kod Satlera

Građani svakog dana sve jače stežu kaiš, prebrojavaju euro po euro zbog rastućih troškova, inflacije i neprekidnih cjenovnih udara. Ali to, naravno, ne znači da će crnogorski zvaničnici usporiti. Naprotiv – i naredne godine putovaće širom svijeta, navodno jačajući međunarodnu poziciju Crne Gore, a zapravo rezervišući sobe u skupim hotelima na svim kontinentima. Sa tih destinacija vraćaju se puni “utisaka”, i s koferima prepunim suvenira i poklona. Ali, &nbsp;privilegiju njihovih putovanja plaćaju upravo oni građani sa početka ove priče: ljudi koji svakodnevno sve teže žive, radeći i po nekoliko poslova da bi prehranili porodicu.
Budžet je, naravno, “velikodušno” predvidio &nbsp;8,5 miliona eura za službena putovanja u narednoj godini.
Za “reprezentaciju” – skoro milion eura.
Dakle, ponovo ćemo gledati ručkove, večere, koktele i protokolarna veselja, dok građani jedu paštete i sardine iz akcija sa ograničenim cijenama. Dok oni štede na hrani, zvaničnici – sa savjetnicima, sekretarima i čitavom svitom – ispijaće koktele po svjetskim metropolama.
I opet ćemo svjedočiti maksimalnom broju zvaničnika, minimalnim vidljivim rezultatima.&nbsp;
Crna Gora ima jednu poraznu, gotovo nevjerovatnu karakteristiku: svakodnevno trpi posljedice glomazne Vlade sa rekordnim brojem ministara, potpredsjednika, državnih sekretara, savjetnika i sve šire administracije. Ovakav odnos prema državnom novcu više nije incident – to je ustaljeni obrazac ponašanja.
I naredne godine gledaćemo iste scene: zvsničnici po Londonu, Briselu, Singapuru i Tokiju. Rezultati će uglavnom izostati, ali će građani zato moći da prepoznaju najskuplje brendove na pojedinim državnim funkcionerima – Dior, LV i ostale etikete koje neumorno reklamiraju o našem trošku. Umjesto investicija i konkretnih sporazuma, dobićemo samo njihove luksuzne garderobe i fotografije iz svjetskih metropola.
Sve veći broj građana dijeli isto mišljenje: mnoga službena putovanja sve više liče na turističke obilaske, a sve manje na ozbiljan državni posao. Problem je što te izlete plaćaju građani.&nbsp;
Tokom godine iza nas imali smo Vladu koja gotovo da nije boravila u Crnoj Gori. Ali smo zato vidjeli da su po inostranstvu bili svuda – od luksuznih hotela do egzotičnih plaža. Kada je država prolazila kroz najteže trenutke, najbolje što smo od njih vidjeli bilo je sunčanje, odmaranje i skupi smještaji. Za sve ostalo – bili su van zemlje i van dometa. A sve ukazuje da će tako biti i naredne godine, jer je budžet za putovanja ponovo blizu devet miliona eura.
Ovaj budžet izgleda kao još jedan ispunjen dječački san nekog od zvaničnika. Jedni će, vjerovatno, gledati Formulu 1; drugi tenis; treći će u Japanu “ugovarati” milijardne investicije koje će u Crnu Goru stići samo ako se dodatno zadužimo.&nbsp;

Za službena putovanja 8,5 miliona eura: Raskoš za zvaničnike – “limitirane” paštete za građane

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore donijelo je rješenje o produženju pritvora okrivljenom Ivanu Cvijoviću za još tri mjeseca, odnosno do 9. marta 2026. godine, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju putem pomaganja.
Sud je donio odluku odlučujući po predlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici podnijetom 3. decembra 2025.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, okrivljeni se tereti da je 7. septembra 2025. godine, svojim motociklom pomogao dvojici neidentifikovanih izvršilaca nakon što su u mjestu Brajići iz pokreta, upotrebom vatrenog oružja, teško ranili Tamaru Stanojević , dovodeći joj život u opasnost, te ugrozili život Stefanu Beladi. Kako se sumnja, nakon napada je motociklom prevezao osumnjičene u pravcu manastira Praskvica, omogućivši im bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-ivan-cvijovic-osumnjicen-da-je-ucestvovao-u-pucnjavi-na-brajicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vrhovni sud je ocijenio da i dalje postoji opasnost od ometanja postupka, budući da su neposredni izvršioci u bjekstvu, pa bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao uticati na njih, pomagati u skrivanju ili uklanjanju tragova krivičnog djela. Istaknuto je i da se radi o djelu za koje je zakonom propisana kazna zatvora od deset godina ili teža, te koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica.
Cvijović je pritvoren 10. septembra 2025. rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a pritvor mu je već jednom produžen 7. oktobra iste godine. Današnjom odlukom Vrhovnog suda, pritvor može trajati do 9. marta 2026.

Vrhovni sud produžio pritvor Ivanu Cvijoviću do marta 2026.

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prošle sedmice obavljeno je 10.835 ambulantnih pregleda, od čega 1.928 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinut je 1.701 pacijent, a u Urgentnom centru 1.423.
&nbsp;- Prošle sedmice obavljen je 391 operativni zahvat, od toga 41 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da je na bolničko liječenje primljeno 813 pacijenata, od čega 142 u IBD-u.
&nbsp;- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 3.250 dijagnostičkih procedura, od čega 648 CT i 286 MR pregleda - rekli su iz KCCG.
&nbsp;Oni su naveli da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 569 dijagnostičkih procedura, od toga 22 CT i 50 MR pregleda.
&nbsp;- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovan je 7.101 pacijent i odrađeno je 224.159 analiza - kazali su iz KCCG.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a prošle sedmice rođeno je 78 beba.

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko deset hiljada pregleda

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: ziri