Rekonstrukcija željezničkog tunela Sozina, starog gotovo 70 godina i najdužeg u Crnoj Gori, mogla bi početi nakon 2027. godine jer će se do tada raditi 850.000 eura vrijedno ispitivanje njegovog stanja i izrada projektne dokumentacije za sanaciju.&nbsp;
&nbsp;Obnova tunela dio je rekonstrukcije pruge Golubovci-Bar, koja se radi zbog dostizanja evropskih željezničkih standarda.
&nbsp;Iz Željezničke infrastrukture (ŽICG) su Vijestima kazali da su za taj posao na tunelu dugom 6,17 hiljada metara, dobili grant kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) i podršku Evropske investicione banke (EIB), te da je riječ o bespovratnoj pomoći.&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali, Sozina u trenutnom stanju ne ispunjava moderne evropske standarde saobraćaja vozova uz traženi nivo efikasnosti, regulative i tehničkih uslova, odnosno tehničke specifikacije interoperabilnosti (TSI).
&nbsp;- Namjera ŽICG je da se nakon planirane modernizacije tunel Sozina, u mjeri mogućeg, uskladi sa najvišim TSI zahtjevima. ŽICG je dobio grant u iznosu od 850 hiljada eura za izradu projektne dokumentacije sanacije tunela Sozina. Prema planu aktivnosti, završetak projekta očekuje se u februaru 2027. Sredstva su namijenjena za geotehnička, geodetska i građevinsko-konstruktivna istraživanja, radi sagledavanja stvarnog stanja tunelske konstrukcije i definisanja potrebnih mjera sanacije. Po završetku izrade glavnog projekta za prioritetne mjere sanacije, slijedi objavljivanje tendera za izvođenje radova, izbor izvođača i realizacija radova na rehabilitaciji tunela Sozina, koji je dio šireg projekta rekonstrukcije pruge Podgorica - Bar - istakli su iz ŽICG.
&nbsp;U monitoring i praćenje projekta su, kako su kazali, uključeni i JASPERS (zajednička podrška na teritoriji Evrope), EIB i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, radi sprovođenja po evropskim standardima i procedurama, dok je na poslovima ispitivanja i izrade tehničke dokumentacije kroz infrastrukturni projektni fond uposlena kompanija SUEZ Consulting.
&nbsp;Iz ŽICG su objasnili da će kroz ispitivanje saznati nosivost konstrukcije, stanje obloge i drenažnih sistema, pa će na osnovu tih podataka odrediti mjere sanacije radi povećanja bezbjednosti i dugoročne stabilnosti objekta. Naglasili su da će ova istraživanja poslužiti kao osnov za izradu projektne dokumentacije i samim tim pouzdaniji i efikasniji željeznički saobraćaj na pruzi Bar-Vrbnica.
&nbsp;- Trenutno je u završnoj fazi čišćenje svoda tunela pod visokim pritiskom, što omogućava vizuelnu identifikaciju stanja obloge i evidentiranje eventualnih oštećenja. Nakon toga, počeće detaljna istraživanja koja obuhvataju: geološka i geotehnička ispitivanja, skeniranje tunela geo-radarom, termografsku analizu. Konačan obim i dinamika radova zavisiće od rezultata ispitivanja, tehničkih mogućnosti i procijenjenih troškova. Kroz tunel Sozina dnevno prođe oko 30 vozova, odnosno oko 10,95 hiljada vozova godišnje. Trenutna brzina kretanja vozova kroz tunel iznosi 80 kilometara na sat, uz ograničenje na manjem dijelu tunela od 60 metara, gdje je propisana brzina 30 kilometara na čas - istakli su iz ŽICG.
&nbsp;Oni su dodali i da je Sozina izgrađena krajem krajem pedesetih godina prošlog vijeka kao dio projekta izgradnje željezničke pruge Beograd-Bar, čija se prva dionica Podgorica-Bar, gradila po završetku Drugog svjetskog rata.&nbsp;
&nbsp;Iz ŽICG su naveli da je cilj bio izgradnja moderne pruge normalnog kolosijeka koja bi obezbijedila putovanje od tadašnjeg Titograda do Bara za oko sat vremena, odnosno gotovo sedam puta brže od putovanja tadašnjom prugom uzanog kolosijeka - koja je uključivala dvije pruge i prelazak brodom preko Skadarskog jezera.
&nbsp;Oni su objasnili da su radovi na cijeloj dionici kasnili zbog probijanja Sozine, zbog teških geoloških i terenskih uslova, kao i ograničenih tehničkih i mogućnosti mehanizacije, jer je većina posla izvođena ručno i uz upotrebu eksploziva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

ŽICG dobila 850.000 eura za početak obnove najdužeg tunela u Crnoj Gori

Redovan željeznički saobraćaj jutros, u tri sata, ponovo je uspostavljen nakon pet dana blokade. To je potvrđeno iz Žečjezničke infrastrukture Crne Gore.
Kako su rekli u toj kompaniji, do normalizacije saobraćaja došlo je nakon postizanja sporazuma između zaposlenih koji su učestvovali u totalnoj obustavi rada, dva reprezentativna sindikata i poslodavca — ŽICG.
- Sa zadovoljstvom obavještavamo javnost, a naročito korisnike naših usluga, da je dana 27. avgusta u tri sata ponovo uspostavljen redovan željeznički saobraćaj - navedeno je u saopštenju ŽICG.
U ŽICG su se ponovo izvinili građanima i privrednim subjektima koji su zbog obustave pretrpjeli štetu i bili prinuđeni da koriste alternativne vidove prevoza.
Predstavnik zaposlenih koji su prethodnih dana štrajkovali Andrej Kaluđerović takođe je potvrdio da su postigli dogovor sa menadžmentom.
- Vozovi su pušteni u saobraćaj, rad je počeo, obustava je prekinuta - kazao je Kaluđerović za Portal Analitiku.
Isitče da su se dogovorili oko zarada.&nbsp;
- Postigli smo kompromis sa menadžmentom i Ministarstvom saobraćaja. Od jutros sve normalno funkcioniše - rekao je Kaluđerović.&nbsp;
Iz Ministarstva saobraćaja i Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) juče su tvrdili da je Kaluđerović odgovoran za blokadu željezničkog saobraćaja i kritične infrastrukture.
ŽICG i Ministarstvo ističu juče su kazali da je pripremljen kolektivni ugovor kojim se, po prvi put nakon više godina, predviđa značajno povećanje plata. Ponuda predviđa koeficijent 7,9 za radno mjesto otpravnika vozova, uz dodatak od 30 odsto na osnovnu zaradu. Tako bi neto zarade u ovoj kategoriji poslova iznosile između 1.000 i 1.260 eura, zavisno od radnog staža.
Iz Ministarstva i ŽICG najavili su bili i krivične prijave protiv onih koji ne prihvate uslove.

500x500

1250x600

1084x550

Dogovorili se radnici i menadžment ŽICG: Normalizovan željeznički saobraćaj

Blokada željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori se nastavlja. Predstavnik zaposlenih Željezničke infrastrukture koji su u obustavi rada Andrej Kaluđerović kaže za Antenu M da od juče nijesu imali nikakv kontakt sa menadžmentom kao ni resornim ministarstvom, te da ne zna hoće li i danas biti pregovora.
- Ništa se nije desilo, poslije onoga više nije bilo promjena, nije nas niko više pozivao. Kao što smo rekli, mi smo tu, čekamo da opet nastavimo da, ako treba, pregovaramo, jer to je u interesu svih i radnika i željezničkog sistema, a i same države. Kao što vidite, sve stoji, ništa ne može da se pokrene, niko ne radi. Nije postignut dogovor, kao što oni izjavljuju zbog neke sitnice, a to je bilo 5.000 do 6.000 na mjesečnom nivou, gdje nisu htjeli da odvoje taj posao rasporednih stanica. Od 105 ljudi za 35 ljudi smo tražili neki taj dodatak za rasporednu stanicu, gdje je veći obim posla da se on odvoji od manjih stanica. I na to nisu htjeli da pristanu - kazao je Kaluđerović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmenadzment-zicg-pristao-da-poveca-zarade-svim-zaposlenima-ponuda-odbijena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Očekivali su i da se ovim povodom oglasi Vlada.
- Vlada i Ministarstvo je trebalo da budu odgovorni u petak, a ne juče ili danas. Što se nas tiče mi smo tu svakako, a na njima je to kolika je odgovornost sa njihove strane. Nismo čuli Vlada da se oglasila nijednom povodom ovog pitanja. Četiri dana stoji nešto, željeznica je zaustavljena, Vlada o tome nema kad da priča. Nijesmo čuli nijedan komentar od Vlade - naveo je Kaluđerović.
Podsjetimo, izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković kazala je juče nakon neuspjelih pregovora da iza dijela štrajkača stoje elementi organizovane grupe čiji je cilj sabotaža države, te pozvala policiju i tužilaštvo da reaguju.

Kaluđerović: Željeznica zaustavljena četiri dana, Vlada o tome nema kad da priča

Pregovori predstavnika radnika i menadžmenta Željezničke infrastrukture (ŽICG) završeni su nakon više od sedam sati bez dogovora, potrvrdila je za Dan nakon sastanka direktorica ŽICG Marina Bošković.
Ona je pozvala policiju i tužilaštvo da u skladu sa zakonom preduzme aktivnosti u pravcu deblokade željezničkog saobraćaja.&nbsp;
Bošković je, kako prenosi Dan, optužila radnike koji štrajkuju da podrivaju državu i pozvala one koji žele da zadrže posao da potpišu ponuđene ugovore. Ona je pojasnila da su menadžment, sindikati i Ministarstvo saobraćaja pristali da se plate uvećaju, da bi otpravnik vozova sa srednjom školom i godinu staža imao zaradu od hiljadu do 1.160 eura. Naglasila je da bi oni sa 15 godina staža, imali platu između 1.045 i 1.208 eura, zavisno od mjeseca. 
 
Predsjednik sinidikata radnika ŽICG Marko Cacović je kazao da su zaposleni tražili povećanje zarada koje nije u skladu sa zakonom.&nbsp;
 
- Tražili su uvećanje koeficijenta i zarada za 30 odsto i povećanje cijene noćnog rada sa 40 na 50 odsto, što smo prihvatili, međutim tražili su dodatnih 20 do 25 odsto odsto povećanja što nismo mogli da prihvatimo- kazao je on. 

On je rekao da ŽICG već preduzima korake kako bi obezbijedili radnike za nesmetano funkcionisanje željeznice. 

Ranije danas, iz Novog sindikata ŽICG Danu su nezvanično kazali da je menadžment zaposolenima tri puta davao ponudu u vezi povećanja zarada, ali ih radnici za sada nisu prihvatili.
Nezvanično, otpravnicima vozova koji su obustavili rad u petak, kad je zaustavljen željeznički saobraćaj u državi kao i međunarodni saobraćaj, ponuđeno je uvećanje zarada od 20 odsto.
Pregovorima su prisustvovali i predstavnici Ministarstva saobraćaja.
Podsjećamo, grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore – otpravnika vozova, TK dispečera i saobraćajnih dispečera, stupila je u petak u štrajk, zbog, kako su naveli, veoma niskih plata. Oni su tražili sastanak sa menadžmentom kako bi razgovarali o poboljšanju uslova rada.

Propali pregovori radnika i menadžmenta ŽICG, Bošković pozvala policiju i tužilaštvo da reaguju

Treći dan zaredom traje blokada željezničkog saobraćaja zbog obustave rada nezadovoljne grupe radnika Željezničke infrastrukture, koji traže bolje uslove. Kako kažu, niko im se iz menadžmenta nije direktno obratio, dobili su samo dopis u kojem ih pozivaju da puste saobraćaj, te onda počnu pregovore. Manjinski akcionari upozoravaju da je blokadom nanesena ogromna šteta privredi i društvu. Od nadležnih traže da sankcionišu sve učesniske obustave, jer rade protivzakonito i ugrožavaju interese kompanije i akcionara. Iz Montekarga poručuju da zbog blokade kasni isporuka robe, te da će doći i do kašnjenja brodova, što će dovesti do milionske štete. Putnici iz međunarodnog voza Beograd - Bar, čiji su automobili danima bili zarobljeni u vagonima na željezničkoj stanici u Podgorici zbog obustave rada, danas su ih najzad preuzeli. Iako menadžment Željezničke infrastrukture nije omogućio saobraćanje voza do Bara, koordinisanim aktivnostima svih službi organizovali su istovar vozila.&nbsp; Putnici su za Televiziju E istakli da su nezadovoljni, jer im je cijela situacija zakomplikovala odmor. <h2>ANKETA</h2> "Htjeli smo ljetovanje na primorju, a dobili smo ljetovanje u Podgorici evo treći dan. Tako da, očekujemo da se ova situacija riješi, da dobijemo naše vozilo, unutra su nam lične stvari. Konfiskovano nam je vozilo, oduzeta imovina, evo treći dan, bez osnovnih ličnih stvari kako bismo mogli da započnemo naše ljetovanje. Godinu čekamo ovaj odmor i evo treći dan smo odmora bez, na golom asfaltu u Podgorici."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_180eb3a007eeeee9cb36e127fdd774d2ba99e41efa0e6f85928ba28015df3469.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824210832_180eb3a007eeeee9cb36e127fdd774d2ba99e41efa0e6f85928ba28015df3469" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Anketa "> </figure>  "Smijem se od muke. Treći dan sam ovdje, a još nisam pipnuo more. Nikad više na voz neću da stavim auto, anti-reklama totalna. Prvi dan smo sjedeli ovdje do devet uveče u nadi da ćemo dobiti svoj auto, da nam neće biti otuđen."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_0a114496980faccb4bdb3677b3578eddcbf663a9162bd793c19a0132acdb0517.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824210832_0a114496980faccb4bdb3677b3578eddcbf663a9162bd793c19a0132acdb0517" data-rendition-name="original" width="1918" height="1077" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  "Juče sam dolazila u Podgoricu da uzmemo stvari. Juče su nam otvorili za stvari, znači dva dana smo bili bez ičega što se tiče garderobe. Juče sam došla po stvari, vratila se, da bi danas javili da može auto da se preuzme. Bili smo u Šušnju i sad smo došli. Sve ove dane smo išli taksijem, šta ćemo, ne možemo drugačije."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210832_7e7cf8820cdb3beb8a6e11698b2c5530248e5a68f0d01ecec79b2628c5d643b8.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250824210832_7e7cf8820cdb3beb8a6e11698b2c5530248e5a68f0d01ecec79b2628c5d643b8" data-rendition-name="original" width="1917" height="1077" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  "Znamo kako je boriti se protiv korupcije i mi isto kroz to prolazimo, tako da nismo protiv, samo neka „pumpaju“ i neka blokiraju. Ali, stvarno, da nemaju rampu u glavnom gradu, da imaju jednu rampu, Željeznica u cijeloj Crnoj Gori, malo je nevjerovatno. Tako da, da, mi smo tri dana bez stvari, u kolima su nam ostale stvari."  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824210836_3219ebf812b317fbcc68a9d8995d53ebd202b493810e2a6515807f9a7bb619c4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250824210836_3219ebf812b317fbcc68a9d8995d53ebd202b493810e2a6515807f9a7bb619c4" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Anketa"> </figure>  &nbsp;

Treći dan blokade željezničkog prevoza, putnici nezadovoljni jer im je cijela situacija zakomplikovala odmor

Grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore (ŽICG) otpravnika vozova, TK i saobraćajnih dispečera danas je javno demantovala tvrdnje menadžmenta o navodnoj političkoj opstrukciji.
U saopštenju koje su dostavili medijima navodi se da su upravo zaposleni glavna karika u željezničkom sistemu, te da bez njihovog rada ne bi bilo ni putničkog ni teretnog saobraćaja.
Oni su optužili menadžment da svojim opstrukcijama, ignorisanjem i manipulacijama ugrožava funkcionisanje sistema i dovodi do kolapsa u pružanju usluga, prenosi portal RTCG.
Radnici su podsjetili da su 22. avgusta od devet sati, obustavili rad, jer su iscrpili sve druge načine da ukažu na probleme. Na peronu je bilo oko 50 zaposlenih, ali niko iz menadžmenta nije došao da razgovara s njima.
Umjesto toga, u 16 sati i 50 minuta zaposlenima je dostavljen dopis sa ultimatumom da se prvo pokrene saobraćaj, a tek potom razgovara. Menadžment je potom, kako tvrde radnici, napustio zgradu i otišao kući.
- Mi nijesmo postavili nikakav ultimatum. Naše jedino traženje je razgovor - poručili su zaposleni i naglasili da poslodavac, prema Zakonu o radu i međunarodnim konvencijama, ima obavezu da pregovara sa zaposlenima.
Radnici kritikuju i činjenicu da menadžment, kako tvrde, konstantno targetira pojedince i pokušava ih politički diskreditovati, dok je obustava rada zajednički stav svih 85 zaposlenih.
- Priča o političkoj opstrukciji je čista izmišljotina i pokušaj lične diskreditacije - navodi se u saopštenju.
Zaposleni su dodali da menadžment nije poštovao zakonske obaveze i da bi problemi mogli biti riješeni za sat vremena da je došlo do dijaloga. Takođe, demantuju tvrdnje o „ograničenom budžetu“ i navode da postoji finansijsko i pravno rješenje: naplata dugova drugih željezničkih preduzeća prema ŽICG, čak i u mjesečnim ratama.
- Zbog ovakvog neodgovornog i nezakonitog ponašanja štetu trpe zaposleni, putnici i cijela privreda. Menadžeri svojim postupcima urušavaju sistem i krše osnovna radna i socijalna prava zaposlenih - zaključili su radnici i traže dijalog, poštovanje prava i ono što im po zakonu pripada.

Zaposleni u ŽICG demantuju menadžment o navodnoj političkoj opstrukciji

Iz Odbora direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore saopšteno je da su održali hitan sastanak zbog blokade željezničkog saobraćaja, te da su jednoglasno pružili podršku izvršnoj direktorici Marini Bošković u cilju rješavanja nastale situacije i svih napora na normalizaciji saobraćaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspustene-rampe-blokirane-pruge-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Takođe, konstatovano je da svako uvećanje zarada treba da bude u zakonskim okvirima, kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima, u cilju izrade i zaključivanja Kolektivnog ugovora - naveli su oni u saopštenju.
Odbor direktora, kažu oni, poziva zaposlene koji su potpisali „obustavu rada“ da omoguće normalno odvijanje saobraćaja, kako bi se spriječila veća šteta i stvorili uslovi za konstruktivne razgovore.
Podsjećamo, blokada željezničkog saobraćaja je počela jutros u devet sati - usljed revolta grupe radnika Željezničke infrastrukture, koji su od uprave tog preduzeća zahtijevali da se izjasne o njihovim zahtjevima da im plate budu povećane.

Odbor direktora ŽICG održao hitan sastanak: Bošković podrška za rješavanje situacije, zaposleni da omoguće normalno odvijanje saobraćaja

Svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju treba da budu svjesni da će snositi sve krivično pravne posljedice kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu - poručili su iz Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) nakon što su njihovi zaposleni najavili obustavu saobraćaja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fzaposleni-u-zicg-upozoravaju-ako-nas-vlast-ignorise-slijedi-obustava-saobracaja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Oni kažu da je njihov menadžment prekinuo staru praksu ignorisanja zaposlenih i da je apsolutno svaki zahtjev za prijem na razgovor bio prihvaćen, te da tekstovi koji su se pojavili u medijima obiluju neistinama.&nbsp; - Neprihvatljivo je predstavljanje pojedinca kao „najvažnijeg“ kadra u sistemu, uz ignorisanje značaja i drugih zaposlenih koji svakodnevno obavljaju složene i odgovorne poslove - ukupno 800 zaposlenih - naveli su oni. Kažu da zarade otpravnika vozova iznose od 730 do 987 eura, u zavisnosti od radnog staža. - Platne liste sa zaradom 788 EUR Sl1, i sa 34 godina radnog staža sa 987 EUR Sl2, dok njihove kolege od čijeg direktnog rada zavisi rad OV, elektromehaničari za signalno-sigurnosne uređaje sa IV1 i IV2 nivom imaju zarade sa dodatkom do minimalne - od 600 EUR. Oni rade na otvorenom pod svim vremenskim uslovima - naveli su u ŽICG.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_acfeeea47f986d66badab8534cbaf28a481c5855330c15fb926ac608e3a1d14e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082019080_acfeeea47f986d66badab8534cbaf28a481c5855330c15fb926ac608e3a1d14e" data-rendition-name="original" width="2861" height="3168" loading="lazy" alt="platne liste ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Mladi inženjeri, kažu, primaju do 860 eura. - Da bi građani Crne Gore mogli uporediti zarade u ovom Društvu i ko je u nepovoljnijem položaju, navešćemo i da mladi inženjeri kao zaista deficitaran kadar primaju 808 EUR, 816 EUR, 860 EUR – platne liste Sl 6,7 i 8. Takođe, navodi da su u periodu od 2009. do 2019. godine otpravnici vozova zarađivali 600 do 700 EUR. To demantuje platna lista OV za 2013. godinu – 425 EUR, a za 2019. godinu – 481 EUR, što znači da im je današnja zarada približno 100 odsto uvećana - kažu u ŽICG.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_2aeb9f53baa351c8adc63601c5ef77531ac0fb248757f037220dd84d10ebe24e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082019080_2aeb9f53baa351c8adc63601c5ef77531ac0fb248757f037220dd84d10ebe24e" data-rendition-name="original" width="1280" height="823" loading="lazy" alt="FOTO: ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Novim predlogom izmjena KU predviđeno je, ističu oni, uvećanje koeficijenata za sva zanimanja minimum 20 odsto, izuzev direktorima sektora i pomoćnicima ID kojima je povećanje 16 odsto. - Te bi zarada OV iznosila od 862 do 1.150 eura, odnosno uvećanje njihovih zarada iznosiće 120 do 170 eura, u mjesecima sa praznicima i znatno više - dodali su u ŽICG. Cijene i da se obustava saobraćaja ranije ni smjela ni pomenuti. - Nažalost, za sve što se dešavalo od 2009. do 2019. godine uporno se obraća ovom menadžmentu, a u tom periodu se nijesu smjeli oglašavati po ovim pitanjima, dok obustavu saobraćaja nijesu smjeli ni pomenuti. Nas optužuje i za ukinuti beneficirani radni staž i status službenog lica, što takođe treba adresirati bivšim rukovodstvima, dok beneficirani radni staž, i dalje imaju otpravnici koji po propisima zadovoljavaju sve uslove za to – Sl2. Da je neistina da OV masovno napuštaju kompaniju govori činjenica da je od 2022. godine njihov broj uvećan za 21, a ima još zainteresovanih koji jedva čekaju da zasnuju radni odnos. Na kraju, sa pravom postavljamo pitanje koliko je ozbiljna ova najava (medijska) štrajka s obzirom na to da nikakve zakonske procedure nisu ispoštovane - naveli su u ŽICG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082019080_2ad977685044d20b43eafea02858c120af32fcb553d3249e2a47f201b44120f0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082019080_2ad977685044d20b43eafea02858c120af32fcb553d3249e2a47f201b44120f0" data-rendition-name="original" width="2853" height="3190" loading="lazy" alt="FOTO: ŽICG"> <figcaption>FOTO: ŽICG</figcaption> </figure>  Dopis, navode oni, nije potpisan - niti je donijeta zakonita odluka o stupanju u štrajk. - Dok navodni autor dopisa i organizator čak nije na radnom mjestu po rasporedu toga dana predviđenog za obustavu saobraćaja, a nijesu ni potpisani zaposleni koji podržavaju zahtjeve iznesene u ovom dopisu - dodaju u ŽICG. Svi koji budu učestvovali u, kako su kazali, nezakonitom postupanju treba, poručuju u ŽICG, da budu svjesni da će snositi sve krivično pravne posljedice kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu. - Mendžment na čelu sa Odborom direktora želi značajno da poveća zarade svim zaposlenima, međutim moramo postupati u odnosu na nivo sredstava koji nam je Budžetom predviđen i postupati u zakonskim okvirima, jer su potpisnici pored menadžmenta reprezentativni sindikati koji zastupaju preko 600 zaposlenih - naveli su oni. Poručili su da rukovodstvo ŽICG kontinuirano ulaže napore da unaprijedi uslove rada i materijalni položaj zaposlenih. - Ali to se mora činiti isključivo institucionalnim putem, u skladu sa važećim zakonima i propisima, a ne kroz prijetnje i ultimativne zahtjeve - zaključili su oni.

ŽICG: Svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju će snositi posljedice

Iz Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopšteno je da su otpravnici vozova, TK dispečeri i saobraćajni dispečeri izrazili nezadovoljstvo zbog višegodišnjeg ignorisanja njihovih zahtjeva od strane rukovodstva ŽICG i Ministarstva saobraćaja. U saopštenju navode da su njihova egzistencija, dostojanstvo i profesionalni integritet ugroženi, te da im je strpljenje iscrpljeno.
Radnici poručuju da će, ukoliko njihovi zahtjevi do petka, 22. avgusta u 9:00 časova, ne budu prihvaćeni, sprovesti potpunu obustavu saobraćaja na ključnim prugama: Beograd–Bar, Podgorica–Nikšić i Podgorica–Bajze. U obustavi će učestvovati ukupno 84 radnika.
„Naše zarade iznose svega 680 do 800 eura, uključujući noćni rad i 35 godina staža. To su najniže plate u Crnoj Gori, iako upravo mi snosimo ključnu odgovornost za odvijanje i bezbjednost željezničkog saobraćaja“, naveli su u saopštenju i dostavili platne liste kao dokaz, a ne prazne riječi.
Prema njihovim riječima, ovakva diskriminacija dovela je do toga da su otpravnici i dispečeri postali deficitaran kadar.
- Ljudi masovno napuštaju posao, a ukrsnice Kos i Trebaljevo zatvorene su upravo zbog nedostatka radnika. Rukovodstvo ŽICG i Ministarstvo saobraćaja uporno ćute. Javni su vidjeli dopis dva reprezentativna sindikata, koji brane rukovodstvo i napadaju naše medijske istupe bez ikakvog argumenta. To pokazuje da ti sindikati više ne zastupaju interese radnika, već isključivo rukovodstva. Pokušaj da nas 80 radnika predstave kao ‘manjinu’ je uvredljiv i ponižavajući. Ovdje se radi o ljudima koji nose ključnu odgovornost za bezbjednost saobraćaja, koji imaju svoje porodice i svoj posao obavljaju časno, pošteno i odgovorno - naglašavaju.
Radnici podsjećaju da su im zarade između 2009. i 2019. smanjene dva puta, ukupno za 30%, uz saglasnost sindikata koji, kako tvrde, i tada i danas funkcionišu kao produžena ruka rukovodstva.
- Ta nepravda nikada nije ispravljena. U tom periodu zarađivali smo 600–700 eura, dok je minimalna plata bila 192 eura. Danas, i pored višestruko veće minimalne zarade, i dalje radimo za gotovo iste iznose. Ukinut nam je beneficirani radni staž i status službenog lica. Prekovremeni sati nam se ne plaćaju, što je direktno kršenje Zakona o radu. Prema izmjenama kolektivnog ugovora naši koeficijenti rastu sa 6,12 na 7,34, a dodatak sa 14% na 15%, što znači povećanje plata od svega 80–100 eura, dok menadžmentu i rukovodiocima rastu za 200–450 eura - naveli su u saopštenju.
Radnici poručuju da njihova odluka nije prijetnja, već posljednje sredstvo da ih nadležni konačno čuju.&nbsp;
- Spremni smo da branimo svoje dostojanstvo i egzistenciju do kraja, pa i po cijenu otkaza. Do današnjeg dana rukovodstvo ŽICG nije uputilo nijedan odgovor na naše molbe i zahtjeve - zaključuju otpravnici i dispečeri.

Zaposleni u ŽICG daju rok do petka za ispunjenje zahtjeva, u suprotnom obustava saobraćaja na ključnim prugama

Povodom informacija koje su prethodnih dana objavljene u medijima od strane grupe zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore (otpravnika vozova, TK i saobraćajnih dispečera), reprezentativni sindikati ovog preduzeća uputili su saopštenje javnosti.
Kako navode, reprezentativni sindikati ŽICG su još krajem 2024. godine pokrenuli inicijativu za izmjene i dopune Kolektivnog ugovora, sa posebnim akcentom na povećanje zarada zaposlenih u Društvu.
- Kao jedini ovlašćeni reprezentativni sindikati, koji predstavljaju veliku većinu zaposlenih, u prethodnom periodu kroz aktivne i konstruktivne pregovore sa poslodavcem stigli smo do završne faze izrade Kolektivnog ugovora. Njime se težilo da se pronađe pravedno i održivo rješenje kojim bi benefiti i povećanje zarada obuhvatili sve zaposlene, u skladu sa raspoloživim sredstvima - navodi se u saopštenju.
Dodaju da natpisi koji se pojavljuju u medijima, a koje je dostavio jedan zaposleni, ne odražavaju stavove sindikata, već predstavljaju, kako ističu, „vid opstrukcije dijela zaposlenih sa kojima se menadžment na čelu sa izvršnom direktoricom Marinom Bošković duži period susreće“.
-- Naše mišljenje je da su u pitanju paušalne i neargumentovane izjave i nerealni zahtjevi - poručuju sindikati.
Ističu i da je u saradnji sa aktuelnim menadžmentom postignut značajan napredak u unapređenju socijalnog dijaloga, kao i da su poboljšani uslovi rada zaposlenih, pravično nagrađivanje rada, zaštita na radu i organizaciona struktura preduzeća.

Sindikat ŽICG: Nećemo podržati nerealne zahtjeve manjeg broja zaposlenih

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: zicg