Koncert pijaniste Sima Šiševića, jednog od najistaknutijih mladih crnogorskih umjetnika, biće održan u četvrtka, 20. novembra, u 20 sati, u Zetskom domu na Cetinju. Koncert se realizuje u saradnji sa Fondacijom Miloš Karadaglić.
Program obuhvata raznolik repertoar koji povezuje evropsku muzičku tradiciju od romantizma do 20. vijeka. Publika će imati priliku da čuje djela Šuberta, Metnera, Bartoka, Mokranjca, de Falje, Mompoua, Albeniza i Lista, što čini uzbudljivo muzičko putovanje kroz različite epohe i izraze klavirske umjetnosti.
Simo Šišević (Podgorica, 1999) diplomirao je na Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu, a trenutno pohađa postdiplomske studije na Kraljevskoj akademiji za muziku u Londonu i Akademiji del Ridoto u Italiji. Laureat je međunarodnih takmičenja Carles &amp; Sofia (Španija), Orbetello Piano Competition (Italija) i Međunarodnog pijanističkog takmičenja u Tivtu, a za sezonu 2024/2025. stipendista je Fondacije Miloš Karadaglić.
Svojim zrelim muzičkim izrazom i tehničkom preciznošću, Šišević potvrđuje reputaciju umjetnika čije interpretacije spajaju emociju, intelekt i virtuoznost.
Program:
Franc Šubert – Mađarska melodija
Nikolaj Karlovič Metner – Bajka op. 26 br. 3
Bela Bartok – Rumunski ples op. 8 br. 1
Vasilije Mokranjac – Tema i varijacije
Manuel de Falja – Obredni ples vatre iz baleta Ljubav čarobnica
Federiko Mompou – Pjesma i igra br. 8, 6 i 3
Isak Albeniz (arr. Leopold Godovski) – Tango
Ferenc List – Poloneza br. 2 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koncert Sima Šiševića u Zetskom domu

JU Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ raspisuje Konkurs za savremeni crnogorski dramski tekst „Ljubomir Đurković“ u 2025. godini, u cilju &nbsp;ostvarivanja javnog interesa i unapređivanja pozorišne djelatnosti, posebno u segmentu podsticanja autora/ki iz Crne Gore na stvaranje novih angažovanih dramskih tekstova i produkciju predstava po tekstovima domaćih autora/ki, saopšteno je iz ove ustanove kulture.
Konkurs je nagradnog karaktera.
Pravo učešća imaju autori i autorke koji sucrnogorski državljani.
Na konkurs se može dostaviti samo jedan dramski tekst, koji je autorski, neobjavljen i nije izvođen.&nbsp;
Dramski tekstovi koji se dostavljaju na konkurs moraju biti potpisani šifrom.
Obaveze učesnika konkursa su da dostave:
– Dramski tekst u pet (5) odštampanih primjeraka, koji je potpisan šifrom i istovjetan tekst na cd-u ili usb-u;
– Uz tekst i poseban koverat, zapečaćen, u kojem se nalazi šifra i sljedeći podaci: ime i prezime autora/ke, adresa, broj telefona i e-mail;
– Potvrdu o crnogorskom državljanstvu, ili fotokopiju biometrijske lične karte.
Dramski tekstovi se mogu dostavljati do 01. februara 2026. godine.&nbsp;
Odluku o izboru najboljeg dramskog teksta donijeće petočlaniMeđunarodni žiri, sastavljen od eminentnih stvaralaca iz oblastipozorišne djelatnosti i kulture.
Primarni kriterijumi kojima će se Žiri voditi prilikomodlučivanja o dramskom tekstu biće umjetnička vrijednostdramskog teksta, originalnost, savremeni umjetnički izraz, kao idruštvena angažovabnost.
Odluka Žirija će se objaviti odmah nakon izglasavanja, a najkasnije najkasnije 15.maja.
Najboljem dramskom tekstu pripada novčana nagrada u iznosuod 3.000 eura, u koju je uključen otkup autorskih prava zapripremu i izvođenje pobjedničkog komada u produkciji“Zetskog doma” i štampanje dramskog teksta.
Tekst ne može biti insceniran do praizvedbe u „Zetskm domu“.&nbsp;
„Zetski dom“ se obavezuje da u roku od dvije godine od izbora prvonagrađenog teksta, po njemu pripremi i izvede pozorišnu predstavu.
„Zetski dom“ se obavezuje da dva teksta koje je Žiri izabrao kao najbolje, pored prvonagrađenog, štampa u okviru svoje izdavačke djelatnosti, u posebnoj ediciji, u periodu između dva konkursa. Autori drugonagrađenog i trećenagrađenog dramskog teksta zadržavaju pravo da ne ustupe Zetskom domu prava na štampanje, zbog &nbsp;mogućnosti učešća na drugim konkursima koji imaju uslov da tekst nije prethodno objavljivan.
Tekstove i ostalu dokumentaciju slati na adresu:
Kraljevsko pozorište „Zetski dom“, Baja Pivljanina br.4, 81250 Cetinje, Crna Gora, sa naznakom – KONKURS &nbsp;ZA SAVREMENI CRNOGORSKI DRAMSKI TEKST „Ljubomir Đurković“

Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ raspisalo konkurs za savremeni crnogorski dramski tekst “Ljubomir Đurković”

U petak, 31. oktobra u 20 časova, na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski dom biće održan koncert barokne kamerne muzike ansambla „Sopplimenti musicali“, pod nazivom „Priča o četiri grada“. Koncert se realizuje u saradnji sa Fondacijom „Miloš Karadaglić“.
„Sopplimenti musicali“ okuplja mlade muzičare iz Graca posvećene izvođenju rane muzike na istorijskim instrumentima, donoseći publici savremen, istraživački pristup baroknom repertoaru.
Program koncerta obuhvata djela inspirisana četiri evropska grada:
VENECIJA
Antonio Vivaldi — Trio sonata u h-molu, op. 1 br. 11, RV 79
Preludijum – Kuranta – Žiga – Gavota
LONDON
Georg Fridrih Hendl — Trio sonata u g-molu, op. 2 br. 5, HWV 390
Larghetto – Allegro – Adagio – Allegro
HAMBURG
Georg Filip Teleman — Trio sonata u Es-duru, iz Tafelmusik, TWV 42:Es1
Affettuoso – Vivace – Grave – Allegro
GRAC
Johan Jozef Fuks — Trio sonata u A-duru, K. 340
Adagio – Allegro – Adagio – Allegro
Izvođači:
Jelena Jovović (violina / istorijska violina)
Alehandra Segovija Masija (istorijska violina)
Omri Avidov (čembalo, istorijski klavijaturni instrumenti)
Tom Braunling (kontrabas, istorijski bas instrumenti)
Sve informacije o kartama dostupne su putem telefona: 067 428 655.

Barokna kamerna muzika u Zetskom domu

Večeras u Ljetnjem programu na Televiziji E Luka Radović, direktor Kraljevskog pozorišta "Zetski dom", govori o tome kako izgleda voditi najstariju pozorišnu kuću u Crnoj Gori u vremenu koje traži i tradiciju i inovaciju. Kroz autentičan glas stare Podgorice Edo Abdović govoriće o muzici, ali i o legendama po kojima je prepoznatljiv Glavni grad Crne Gore. &nbsp;
Umjetnost pravljenja nakita pomoću 3D štampača donosi Aleksandra Simoni iz inicijative Green Lining, koja otkriva i na koji način mladi ljudi mogu pomoći u očuvanju životne sredine.
Ljetnju noć pjesmom će uljepšati Nejra Bašić.

Ljetnje veče na TV E: Sa Lukom Radovićem o Zetskom domu, Edom Abdovićem o muzici i legendama po kojima je prepoznatljiva Podgorica...

Pozorišna predstava „Stub soli“, režirana od priznatog bugarskog umjetnika Javora Gardeva, po drami Aleksandra Radunovića, izazvala je sjajne reakcije publike i medija gostujući na pozorišnom fesitivalu u Varni i Sofiji, saopšteno je iz Zetskog doma.
Kraljevsko pozorište je 9. juna bilo gost festvala “Varna summer” u pozorištu “Stoyan Bachvarov”, a zatim 11. u Sofiji u sklopu festivala “VIA Fest”, u pozorištu “Sfumato”, gdje je predstava “Stub soli” imala dva izvođenja.
U predstavi koja je premijerno odigrana u februaru prošle godine tema generacijskih i kulturoloških konflikata prikazana je radikalno, gotovo tragično, kroz snažne i opasne zaplete.
Generacijski i kulturni konflikti obrađeni u drami vrlo su bliski našoj stvarnosti, ali su ovdje prikazani na radikalan i tragičan način, kroz opasne zaplete. Ta hrabrost da se ide daleko me je privukla. Kada se čovjek uhvati za temu bez ‘zaštitnih jastuka’, to predstavlja izazov za cijelu trupu – izjavio je reditelj Gardev za bugarske medije.
Bugarska publika, kao i pozorišni kritičari, reagovali su s oduševljenjem.
"Odlično pozorišno iskustvo večeras – zahvaljujući Kraljevskom pozorištu Zetski dom iz Crne Gore. Ostavljam bez detaljnog komentara savršen rad Gardeva i Toromanova (…) Tekst Aleksandra Radunovića u verziji Javora Gardeva pokazuje nam šta je i našoj sceni potrebno: autori koji se mogu slobodno izraziti. Evo ove tri stvari: Hrabrost, zrelost, znatiželja ljudi. (…) To je predstava na sceni Kraljevskog pozorišta (osnovanog 1884. – i očigledno živog i savremenog do danas)… Bravo za njih", napisao je na svojoj Facebook stranici književnik, dramaturg i scenarista Georgi Tenev.
Ovo gostovanje i reakcije koje je izazvalo dodatno potvrđuju da Zetski dom postaje regionalna sila u savremenom teatru – spoj hrabre umjetničke vizije, autentičnih tekstova i kvalitetnih glumaca – zaključuju iz Kraljevskog pozorišta Zetski dom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNwKSq27GCOQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Zetski dom oduševio Bugarsku: “Stub soli” u Varni i Sofiji

U ponedjeljak 2. juna u Zetskom domu će se odigrati premijera predstave „Ričard III“, koju po Šekspirovoj drami režira Dino Mustafić.
On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da se važnost ovog teksta može sagledati i u kontekstu aktuelne balkanske (ili svjetske) situacije, kao savremeni politički triler.&nbsp;
- U tom žanru su glavni likovi političari, kriminalci i prijetvorni službenici, odnosno, šutljivi i preplašeni narod. Zločinci postaju zvijezde, nevini ljudi osuđuju se bez suđenja i proglašavaju zločincima, laž se dugotrajnim ponavljanjem pretvara u istinu, istina proglašava laži, a beskrupulozni službenici, željni vlasti, moći i novca, bez pitanja izvršavaju krvava djela političara. Doduše, ima i onih koji dižu glas i protive se takvoj situaciji, ali su u manjini, i oni ne ispisuju istoriju - istakao je Mustafić.
Mustafić je rođen u Sarajevu, gdje je diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti, Odsjek za režiju, te Komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.&nbsp;
- Režirao je u mnogim pozorištima i gradovima kao sto su: Pariz, Sofija, Bratislava, Beograd, Novi Sad, Zagreb, Tirana, Trst, Skadar, Ljubljana, Novi Sad, Subotica, Skopje, Priština, Podgorica, Rijeka, Split, Maribor, Nova Gorica , Podgorica, Cetinje, Bar.... Predstave su mu igrale u mnogim evropskim gradovima, kao i u Americi, Africi, Aziji, izvođene su na raznim jezicima, osvajale nagrade na brojnim domaćim i internacionalnim festivalima. Predavač je na Akademiji Scenskih Umjetnosti i aktuelni direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu - navodi se u saopštenju.
Predstava “Ričard III” premijerno će se odigrati 2. a reprizno 3. juna sa početkom u 20 sati u Kraljevkom pozorištu.
Glumačku podjelu čine: Srđan Grahovac, Vule Marković, Varja Ðukić, Goran Vujović, Jelica Vukčević, Miloš Pejović, Jelena Laban, Maša Labudović, Pavle Prelević, Anja Misović i Nevena Penava.
Za scenografiju je zadužen Dragutin Broz, kostim Lina Leković, pokret Tamara Vujošević Mandić, muzika Vjera Nikolić, lekturu Dubravka Drakić, asistenti režije su Nina Martinović, Doroteja Bušković i Andrija Rašović, a asistentkinja kostimografije Mia Đurović.
Sve informacije o kartama možete dobiti na broju telefona biljetarnice: 067/428-655.

Premijera predstave "Ričard III" u ponedjeljak u Zetskom domu

U Kraljevskom pozorištu ''Zetski dom'' održana je prva proba nove predstave, koju će po čuvenovoj Šekspirovoj drami "Ričard III" režirati Dino Mustafić, saopšteno je iz ove ustanove.
&nbsp;Poznati reditelj i aktuelni direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu, istakao je da je zadatak svakog repertoara da se bavi pitanjima moći, pozicije i vlasti.&nbsp;
- S obzirom na to da živimo u svijetu kiju je izgubio skrupule i ideale, a demokratske vrijednosti su degradirane do te mjere da je demokratija postala privid - ovo Šekspirovo djelo aktuelnije je nego ikad- kazao je Mustafić.
&nbsp;Reditelj već na početku rada postavlja nekoliko pitanja, među kojima: da li bi Ričard III danas uprljao ruke krvlju ili bi koristio suptilnije metode, te kako običan čovjek postane žrtva sistema?
&nbsp;Glumačku podjelu čine: Goran Vujović, Jelica Vukčević, Jelena Laban, Maša Labudović, Vule Marković, a pored članova ansambla tu su i Varja Ðukić, Srđan Grahovac, Miloš Pejović, Pavle Prelević, Anja Misović i Nevena Penava.
&nbsp;Za scenografiju je zadužen Dragutin Broz, kostim Lina Leković, muziku Vjera Nikolić, pokret Tamara Vujošević Mandić, a asistenti režije su Nina Martinović, Doroteja Bušković i Andrija Rašović.
&nbsp;Premijera predstave zakazana je za 2. jun.

Zetski dom: Počele probe za ''Ričarda III''

Kraljevsko pozorište ''Zetski dom'' najavilo je bogat program za april. Publiku očekuju izložbe, koncerti, programi za djecu, predstave u domaćoj produkciji i dva gostovanja, iz Hrvatske i Srbije.
Kada su u pitanju produkcije Zetskog doma, u nedjelju šestog aprila, publika će na Cetinju gledati predstavu „Stub soli“ koju je po tekstu Aleksandra Radunovića režirao bugarski reditelj Javor Gardev.
Druga nedjelja u mjesecu, 13. april, rezervisana je za predstavu Damjana Pejanovića „Malograđanska svadba“, nastalu kao koprodukcija Kraljevskog pozorišta i Centra za kulturu Bar.
Predstava „Slučaj virdžina“ u aprilu biće izvedena prvo u Centru za kulturu u Tivtu 22. a potom u Zetskom domu 26. aprila, jer je riječ o koprodukciji dvije institucije. Predstavu je režirala hrvatska rediteljka Dora Ruždjak Podolski po tekstu dramaturškinje Stele Mišković. 
 
23. aprila na sceni Zetskog doma predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“, Radmile Vojvodić, čija nova inscenacija puni pozorišne sale u Podgorici i na Cetinju svakim novim igranjem. Kultna predstava nastala kao koprodukcija Kraljevskog pozorišta i Crnogorskog narodnog pozorišta 25. i 26. u mjesecu igaće se i u CNP-u.
Na kraju mjeseca, 30. aprila, na sceni Zetskog doma predstava Robinzon Kruso, koju su sa članovima ansambla i nekoliko gostujućih glumaca radila i djeca iz kulturno-obrazovnog segmenta Studio. Riječ je o režiji Petra Pejakovića, po motivima poznatog romana Danijela Defoa.
Prvo gostovanje zakazano je za 16. april, kada če se publici u Prijestonici predstaviti Kazalište Marina Držića iz Dubrovnika, predstavom „Vidi kako lokrum pere zube“, reditelja Paola Tišljarića. Riječ je o predstavi o nošenju s gubitkom voljene osobe i nostalgiji za svijetom koji još postoji samo u uspomenama, nastala dramatizacijom istoimenog romana hrvatske spisateljice Ivane Lovrić Jović.
Iz Srbije na Cetinje stiže muzička predstava, koja uključuje elemente performansa, video arta i dokumentarno-igranog filma – „Utopija danas“ i to 24. u mjesecu. „Utopija danas je naučna fantastika. To je budućnost, koja počinje Velikom Revolucijom u kojoj se čovječanstvo najzad oslobađa kapitalizma. Vještačka inteligencija preuzima najteže poslove, pa ljudima ostaje samo da žive i uživaju. Sreća, zadovoljstvo i hedonizam - imperativi su novog sveta, zasnovanog na socijalnoj pravdi... Svako ima sve što mu je potrebno za sreću... ali, šta je sreća?“
Osim pozorišnog, očekuje nas i drugi umjetnički program, pa će od prvog do petog u mjesecu vrata Kraljevskog pozorišta biti otvorena za ljubitelje slikarstva, koji će moći da uživaju u izložbi &nbsp;Jelene Papović.
Drugog aprila gost Zetskog doma biće talentovani trubač iz Izraela Itamar Boročov, koji u Crnu Goru dolazi povodom Mjeseca poštovanja džeza. Itamar u svom stvaralaštvu spaja zvuke Izraela, Bliskog Istoka, Svjeverne Afrike i američkog džeza. Cijena karata za ovaj jedinstveni muzički doživljaj je 3e. Istim povodom je na repertoaru i džez koncert za djecu „Beogradskog džez benda“, 10. aprila u 12h. Još jedan koncert biće upriličen 17. aprila. Riječ je o flautistkinji Petri Lekić.
Devetog u mjesecu Kraljevsko pozorište će svoju scenu ustupiti mladim stvaraocima iz crnogorskih srednjih škola koji su udruženim snagama kreirali operu za djecu „Snežana i sedam patuljaka“. Scenografija, kostimi, fruzura, šminka, promotivni materijal, gluma i pjevanje – rezultat su srednjoškolaca i njihovih mentora.
Sve informacije o kartama mogu se dobiti isključivo putem broja telefona 067/428-655.

April u Zetskom domu: Publiku čekaju koncerti, izložbe, predstave za djecu

Predstava ,,Pomelo, mali ružičasti slon“(3+), koju je po motivima knjiga Ramone Badesku i Benjamina Čauda režirala Gosia Debska, biće izvedena sjutra sa početkom u 12h u Kraljevskom pozorištu ,,Zetski dom" na Cetinju, saopšteno je iz Gradskog pozorišta.
- Pomelu dobro ide pod njegovim maslačkom. Za tako malog slona surla mu je veoma dugačka i … ružičasta! To ga dovodi u nevolje u bašti. Da, zato što Pomelo nije tipični slon – on je mali, ružičasti BAŠTENSKI slon. Pridruži se Pomelu na njegovom putovanju ka otkrivanju magičnog svijeta koji ga okružuje. Njegov ugao gledanja na stvari pokazuje djeci drugačiji način sagledavanja stvari, emocija i onoga što je važno u životu. Odrasli takođe mogu naučiti stvar ili dvije- navodi se u pozivu Gradskog pozorišta.
Autorski tim komada, pored rediteljke Debske čine: dizajn Anita Piotrovska, dizajn svijetla Emil Lipski, muzika Jelena Laban, asistent dizajna Julia Henih, saradnica na scenografiji Smiljka Šeparović i asistent režije je Davor Dragojević
U predstavi igraju: Dijana Dragojević, Davor Dragojević, Aleksa Balević &nbsp;i Jelena Laban/Smiljana Martinović.
Kroz saradnju Gradskog pozorišta Podgorica i Zetskog doma nastavlja se širenje pozorišne umjetnosti ka obrazovnim ustanovama, pa će tako predstavu gledati mališani iz JPU ,,Zagorka Ivanović" sa Cetinja, zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Predstava ''Pomelo, mali ružičasti slon'' sjutra u ''Zetskom domu''

U Kraljevskom pozorištu na Cetinju sjutra će u 18 sati biti održan humanitarni koncert studenata Muzičke akademije iz tog grada sa ciljem prikupljanja sredstava za pomoć četrnaestogodišnjoj djevojčici Miji Popović iz Podgorice koja je se bori s teškom bolešću.
Tim povodom, gostujući na Radio Cetinju, studentkinja treće godine, flautistkinja Tijana Begović pozvala je sve ljude dobre volje koji su u mogućnosti da dođu i pomognu u prikupljanju sredstava.
- Na ulazu u salu biće postavljena kutija za donacije, a svi posjetioci moći će da doniraju novčana sredstva prema svojim mogućnostima. Pripremili smo jednočasovni koncert na kojem će nastupiti oko desetak studenata Muzičke akademije, koji će izvesti svoj program. Na ovaj način želimo da pokažemo da zajedno možemo da uradimo mnogo. Mi ćemo te večeri publici pokloniti ono u čemu smo najbolji, a to je naša muzika - kazala je Begović.
Zahvalila je predstavnicima Zetskog doma na ustupljenoj sali, čime je omogućeno da se koncert održi, i naglasila važnost humanosti, naročito u ovim izazovnim vremenima.
- Smatram da je u ovom ružnom vremenu u kojem se mi trenutno nalazimo jako bitno da svi doprinesemo onoliko koliko je to u našoj moći, da se ujedinimo i da pomognemo svima kojima je to potrebno - navela je ona.
&nbsp;Ovo je, kaže, samo njihov početak.
- I spremni smo da se uključimo u buduće humanitarne akcije. Mi svojom umjetnošću želimo da damo doprinos - zaključila je studentkinja.

Studenti Muzičke akademije sjutra sviraju za Miju Popović

Večerašnje izdanje informativne emisije „24 sata“ na Televiziji E vodi Vladan Šturanović. Gost u studiju biće advokat Marko Radović, sa kojim ćemo analizirati najvažnije pravne i bezbjednosne aktuelnosti dana.
Tema dana: Razgovor kod Satlera – zahtjevi i očekivanja građana.
U emisiji donosimo i:
- Alija Balijagić osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva brata i sestre, Jovana i Milenke Madžgalj.
- Predstavnici građana koji protestuju na Kruševom ždrijelu održali sastanak sa specijalnim predstavnikom EU Johanom Satlerom.
- 35 osoba procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom skupa 8. jula ispred Vile „Gorica“, organizovanog povodom dodjele Trinaestojulske nagrade.
- Alkohol i dalje lako dostupan maloljetnicima, pušenje prisutno i na mjestima gdje je zabranjeno, a zloupotreba psihoaktivnih supstanci u porastu – upozoravaju stručnjaci.

Informativna emisija "24 sata": Gost Marko Radović, advokat; Tema dana - Sastanak kod Satlera

Građani svakog dana sve jače stežu kaiš, prebrojavaju euro po euro zbog rastućih troškova, inflacije i neprekidnih cjenovnih udara. Ali to, naravno, ne znači da će crnogorski zvaničnici usporiti. Naprotiv – i naredne godine putovaće širom svijeta, navodno jačajući međunarodnu poziciju Crne Gore, a zapravo rezervišući sobe u skupim hotelima na svim kontinentima. Sa tih destinacija vraćaju se puni “utisaka”, i s koferima prepunim suvenira i poklona. Ali, &nbsp;privilegiju njihovih putovanja plaćaju upravo oni građani sa početka ove priče: ljudi koji svakodnevno sve teže žive, radeći i po nekoliko poslova da bi prehranili porodicu.
Budžet je, naravno, “velikodušno” predvidio &nbsp;8,5 miliona eura za službena putovanja u narednoj godini.
Za “reprezentaciju” – skoro milion eura.
Dakle, ponovo ćemo gledati ručkove, večere, koktele i protokolarna veselja, dok građani jedu paštete i sardine iz akcija sa ograničenim cijenama. Dok oni štede na hrani, zvaničnici – sa savjetnicima, sekretarima i čitavom svitom – ispijaće koktele po svjetskim metropolama.
I opet ćemo svjedočiti maksimalnom broju zvaničnika, minimalnim vidljivim rezultatima.&nbsp;
Crna Gora ima jednu poraznu, gotovo nevjerovatnu karakteristiku: svakodnevno trpi posljedice glomazne Vlade sa rekordnim brojem ministara, potpredsjednika, državnih sekretara, savjetnika i sve šire administracije. Ovakav odnos prema državnom novcu više nije incident – to je ustaljeni obrazac ponašanja.
I naredne godine gledaćemo iste scene: zvsničnici po Londonu, Briselu, Singapuru i Tokiju. Rezultati će uglavnom izostati, ali će građani zato moći da prepoznaju najskuplje brendove na pojedinim državnim funkcionerima – Dior, LV i ostale etikete koje neumorno reklamiraju o našem trošku. Umjesto investicija i konkretnih sporazuma, dobićemo samo njihove luksuzne garderobe i fotografije iz svjetskih metropola.
Sve veći broj građana dijeli isto mišljenje: mnoga službena putovanja sve više liče na turističke obilaske, a sve manje na ozbiljan državni posao. Problem je što te izlete plaćaju građani.&nbsp;
Tokom godine iza nas imali smo Vladu koja gotovo da nije boravila u Crnoj Gori. Ali smo zato vidjeli da su po inostranstvu bili svuda – od luksuznih hotela do egzotičnih plaža. Kada je država prolazila kroz najteže trenutke, najbolje što smo od njih vidjeli bilo je sunčanje, odmaranje i skupi smještaji. Za sve ostalo – bili su van zemlje i van dometa. A sve ukazuje da će tako biti i naredne godine, jer je budžet za putovanja ponovo blizu devet miliona eura.
Ovaj budžet izgleda kao još jedan ispunjen dječački san nekog od zvaničnika. Jedni će, vjerovatno, gledati Formulu 1; drugi tenis; treći će u Japanu “ugovarati” milijardne investicije koje će u Crnu Goru stići samo ako se dodatno zadužimo.&nbsp;

Za službena putovanja 8,5 miliona eura: Raskoš za zvaničnike – “limitirane” paštete za građane

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore donijelo je rješenje o produženju pritvora okrivljenom Ivanu Cvijoviću za još tri mjeseca, odnosno do 9. marta 2026. godine, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju putem pomaganja.
Sud je donio odluku odlučujući po predlogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici podnijetom 3. decembra 2025.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage, okrivljeni se tereti da je 7. septembra 2025. godine, svojim motociklom pomogao dvojici neidentifikovanih izvršilaca nakon što su u mjestu Brajići iz pokreta, upotrebom vatrenog oružja, teško ranili Tamaru Stanojević , dovodeći joj život u opasnost, te ugrozili život Stefanu Beladi. Kako se sumnja, nakon napada je motociklom prevezao osumnjičene u pravcu manastira Praskvica, omogućivši im bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-ivan-cvijovic-osumnjicen-da-je-ucestvovao-u-pucnjavi-na-brajicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vrhovni sud je ocijenio da i dalje postoji opasnost od ometanja postupka, budući da su neposredni izvršioci u bjekstvu, pa bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao uticati na njih, pomagati u skrivanju ili uklanjanju tragova krivičnog djela. Istaknuto je i da se radi o djelu za koje je zakonom propisana kazna zatvora od deset godina ili teža, te koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica.
Cvijović je pritvoren 10. septembra 2025. rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a pritvor mu je već jednom produžen 7. oktobra iste godine. Današnjom odlukom Vrhovnog suda, pritvor može trajati do 9. marta 2026.

Vrhovni sud produžio pritvor Ivanu Cvijoviću do marta 2026.

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) prošle sedmice obavljeno je 10.835 ambulantnih pregleda, od čega 1.928 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinut je 1.701 pacijent, a u Urgentnom centru 1.423.
&nbsp;- Prošle sedmice obavljen je 391 operativni zahvat, od toga 41 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da je na bolničko liječenje primljeno 813 pacijenata, od čega 142 u IBD-u.
&nbsp;- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 3.250 dijagnostičkih procedura, od čega 648 CT i 286 MR pregleda - rekli su iz KCCG.
&nbsp;Oni su naveli da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 569 dijagnostičkih procedura, od toga 22 CT i 50 MR pregleda.
&nbsp;- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovan je 7.101 pacijent i odrađeno je 224.159 analiza - kazali su iz KCCG.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a prošle sedmice rođeno je 78 beba.

U KCCG prošle sedmice obavljeno preko deset hiljada pregleda

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: zetski-dom