Ženska seniorska reprezentacija Crne Gore otputovala je u Skoplje, gdje će protiv Sjeverne Makedonije odigrati dva posljednja meča u 2024. godini. Riječ je o prijateljskim duelima, koji su na rasporedu u subotu od 13 i utorak od 12 časova.
- Iako su utakmice prijateljske, očekujem obje pobjede. Imamo rivala po mjeri i neće biti lako, ali bilo bi lijepo da pobjedama završimo godinu - kazao je selektor Mirko Marić.
Naša selekcija je takmičarske obaveze završila eliminacijom u prvoj rundi baraža za odlazak na Evropsko prvenstvo, porazima od Finske.
- Nadam se da smo izvukli neke lekcije iz tih mečeva, posebno u gostima. Takve utakmice bi trebalo da nas uče kako se igra na najvećem nivou, i iz poraza mogu da se izvuku dobre stvari - dodao je Marić.
Predstojeći mečevi su i početak priprema za nove obaveze u UEFA C Ligi nacija. Crnu Goru od februara čekaju utakmice protiv Azerbejdžana i Litvanije u grupi C4, a selektor Marić je najavio da će protiv Sjeverne Makedonije šansu dobiti igračice, koje su u proteklom periodu imale manju minutažu.
- To je i svrha ovih testova, da se vidi koliko mogu djevojke koje su u nacionalnom timu, ali sa manjom ulogom. Želimo da vidimo koliko mogu za naredni period - istakao je Marić.
Defanzivka Aleksandra Popović naglasila je da će djevojke, kao i svaki put, dati maksimum u dresu nacionalnog tima.
- Uvijek kada igramo za Crnu Goru, kada nosimo grb nacionalne selekcije, dajemo sve od sebe, bez obzira da li je riječ o takmičarskom ili prijateljskom meču. Naš motiv je uvijek najveći mogući, daćemo maksimum da u pobjedničkom raspoloženju završimo godinu - kazala je Popović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Selektor očekuje pobjede u prijateljskim utakmicama

Vlada Crne Gore neće privatizovati, niti prodati Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” u Igalu, a neće biti ni otpuštanja radnika. To je saopšteno danas na današnjoj Vladinoj konferenciji za medije. Iza plana restrukturiranja Instituta, koji je najavila Vlada, stoji tim Univerziteta Crne Gore. Dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović kazao je da je za restruktuiranje Instituta predviđeno 106 miliona eura.&nbsp; - Neće biti otpuštanja radnika - naglasio je Jocović. Premijer Crne Gore Milojko Spajić optužio je bivšu vlast jer se, kako je naveo, Institut zapustio. - Velikim nemarom bivšeg menadžmenta kao i bivših ministarstava, Institut "Simo Milošević" se od 2018. godine gasio. Ipak, mi nećemo privatizovati to preduzeće kao što su prethodne Vlade privatizovale sijaset kompanija u ranijem periodu. Mi idemo suštinski u neku vrstu dokapitalizacije - poručio je on.&nbsp; Smatra da je Institut uvijek bio specifičan i sa strane vlasiničke strukture. - Tako su u 2018. godini pojedini manjinski akcionari kupili dio akcija po cijeni oko 10 miliona eura za preduzeće koje je pozitivno poslovao u tom trenutku. Međutim, velikim nemarom bivšeg menažmenta kao i ministarstava, to preduzeće se polako gasilo i bilo potpuno zapušteno - kazao je Spajić. Poručio je da su zadovoljni saradnjom sa Ekononomskim fakultetom koji je uradio, kako je kazao, "sjajan posao restrukturiranja". - Izvukli su maksimum i taj plan su uradili na svjetskom nivou - naglasio je Spajić.&nbsp; Ipak, podvukao je da bi tužilaštvo trebalo da ispita odakle su se stvorili toliki dugovi Instituta. - Mi ćemo izvući Institut iz ove teške situacije - naveo je on.&nbsp; <h2>Radunović: Nismo pribjegli stečaju, Institut brojnim građanima mnogo znači</h2> Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović rekao je da je ovaj plan maksimum što je Vlada mogla da uradi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129151112_9059bb057384e9b00a9ca3a5980fad9b1c7304366627716d5b22c753d049e775.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129151112_9059bb057384e9b00a9ca3a5980fad9b1c7304366627716d5b22c753d049e775" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> </figure>  - Taj plan je realan i ostvariv. Sve je na akcionarima, a mi se za dalje ne pitamo. Učinili smo sve što smo mogli, čak smo i poveli računa kako se ne bi radila izmjena i dopuna PUP-a - poručio je on. Naglasio je da nisu pribjegli stečaju, jer Insititut brojim građanima znači mnogo. - Previše bi bio skup zalogaj da moraju građani da nam se negdje drugo liječe. Taj Insitut je mnogim građanima pomogao, to je kapital koji je neizreciv u novcu. Institut može da postane centar medicinskog turizma na Balkanu - ukazao je Radunović.&nbsp; <h2>Jocović: Zaposleni su vjerni Institutu, otpuštanja radnika neće biti</h2> Jocović je na današnjoj konferenciji poručio da je projekat restrukturiranja Instituta projekat crnogorskog društva, a ne Vlade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129151112_f95545399a0456faca329b9f5d38d62d3cbca80b3b73db972be7bdb82a31e77d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241129151112_f95545399a0456faca329b9f5d38d62d3cbca80b3b73db972be7bdb82a31e77d" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mijat Jocović"> </figure>  - Odlazak Instituta u stečaj donosi nove posljedice za povjerioce, za dobavljače i za državu - rekao je on.&nbsp; Jocović je saopštio da će se u objekte Instituta uložiti 69 miliona eura. - To je gro restrukturiranja. Takođe nema otpuštanja zaposlenih. Analiza koju smo sproveli je afirmativna, zaposleni su vjerni Institutu a njegov stečaj bi značio i gubitak te veze - rekao je Jocović. Planom je, kako je kazao, predviđeno 106,81 miliona eura za ovaj proces, od čega će 60 odsto ići iz budžeta. Jocović je naveo da manjinski akcionari imaju opciju da ulažu ili da budu otkupljeni, te da i oni žele oporavak Instituta. - Cilj je da obezbijedimo dugoročnu održivost, Građevinski fakultet je procijenio potrebna ulaganja u zgrade, opremu. Ta sredstva iznose 69 miliona eura, i to je investicija čime se Institut podiže na nivo od četiri zvjezdice. Plan počiva na pretpostavci da nema otpuštanja zaposlenih, a 26 miliona je predviđeno za finansijski oporavak - zaključio je Jocović.

Insitut u Igalu se neće privatizovati, niti prodati, nema otpuštanja radnika

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Ljuba Milovića, Mila Božovića, Petra Lazovića, Milete Ojdanića i ostalih članova grupe optužene za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge - saošteno je iz ove sudske instance.
Na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se i Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović.
Vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević, vratilo je, kako podsjeća Pobjeda, ranije na dopunu istrage i ispravljanje nepravilnosti optužnicu protiv Ljuba Milovića, Mila Božovića i grupe. Nakon što je Specijalno državno tužilaštvo dopunilo optužni akt, opet je predat sudu na kontrolu. Prema navodima optužnice, Božović je učestvovao i u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po, a njegov udio iznosio je 140 kilograma.
Božović se tereti da je sa optuženim Ljubom Milovićem, Ojdanićem i Lazovićem u toku januara i februara 2021. godine iz Ekvadora preko Kraljevine Belgije do Kraljevine Holandije prenosio 846 kilograma kokaina. To su učinili s osobama koje su, kako piše u optužnici, na kriptovanoj aplikaciji „Skaj“ koristili nadimke „Nw night!!!“, „Wolk“, „Pacino New“ i „Hulk new“.
Prema navodima optužnice, Knežević je imao zadatak da kao policijski službenik, a potom i funkcioner Uprave policije Crne Gore kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke u vezi sa krijumčarenjem kokaina ove, ali i suprotstavljene škaljarske kriminalne grupe.

Potvrđena optužnica protiv Milovića, Božovića, Lazovića i ostalih zbog stvaranja kriminalne organizacije

Rano otkrivanje HIV/AIDS i uvođenje terapije od nemjerljivog je značaja za zdravlje pojedinca, kazali su iz Instituta za javno zdravlja (IJZ), navodeći da stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju na taj virus. 
 
Iz IJZ su, u saopštenju povodom 1. decembra -Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, naveli da ta bolest i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javnozdravstvenih izazova i da je do sada odnijela 42,3 miliona života. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su naglasili da rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a. 
 
- Epidemija HIV/AIDS-a se može zaustaviti samo unapređenjem dostupnih servisa za HIV i smanjenjem stigme i diskriminacije ključnih populacija u cijelom svijetu - istakli su iz IJZ. 
 
Kako su naveli, procjenjuje se da je tokom prošle godine u svijetu 1,3 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 630 hiljada osoba umrlo od AIDS-a. 
 
- Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 39,9 miliona ljudi, od kojih je 30,7 miliona imalo pristup terapiji - navodi se u saopštenju. 
 
Iz IJZ su ukazali da je prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori registrovan 1989.godine i da se od tada izuzimajući godine KOVID - pandemije kada je došlo do smanjenja broja registrovanih slučajeva, svake godine povećava broj novoregistrovanih osoba. 
 
- Od početka epidemije 1989. godine do kraja prošle godine registrovano je ukupno 425 osoba inficiranih HIV-om, uključujući i osobe sa regulisanim statusom boravka koji se prvi put registruju u našem sistemu - naveli su iz Instituta i dodali da je u tom periodu 69 osoba umrlo od AIDS-a. 
 
Kako su kazali iz IJZ, najveći broj HIV infekcija (76 odsto) se otkrije u uzrastu od 20 do 39 godina, i značajno veći broj inficiranih su muškog pola. 
 
- Najčešći put prenosa infekcije, u 84 odsto slučajeva, je preko nezaštićenog seksualnog odnosa - navodi se u saopštenju. 
 
Iz IJZ su rekli da je najveći broj inficiranih registrovan u Podgorici i primorskoj regiji. 
 
- Tokom ove godine, do kraja novembra, registrovana je 31 osoba inficirana HIV-om, od kojih su nešto manje od petine osobe koje imaju dijagnostikovanu HIV infekciju od ranije, u zemlji porijekla, ali se po prvi put ove godine registruju u našoj zemlji, gdje nastavljaju sa liječenjem - kazali su iz Instituta. 
 
Oni su naglasili da je testiranje na HIV, rano otkrivanje bolesti i uvođenje terapije od nemjerljivog značaja, kako za zdravlje pojedinca, tako i za javno zdravlje. 
 
- Otkrivanje infekcije i rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života - rekli su iz IJZ dodajući da se danas sa HIV-om ne samo živi, već stari. 
 
Prema njihovim riječima, liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane, jer osobe koja je na terapiji, ima dobar terapijski odgovor i nemjerljiv nivo virusa u krvi, ne može da prenese infekciju. 
 
Iz IJZ su istakli da stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju. 
 
Oni su kazali da Institut omogućava svim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za HIV u zgradi Instituta, svakog radnog dana od osam do 15 sati. 
 
- Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta - navodi se u saopštenju. 
 
Iz IJZ su kazali da će, u sklopu obilježavanja 1. decembra Svjetskog dana HIV/AIDS-a, u nedjelju organizovati testiranje na HIV u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno povjerljivo savjetovanje u periodu od 12 do 20 sati.

Stigma i diskriminacija prepreke testiranju na HIV

Novinar Nebojša Redžić uhapšen je u Podgorici zbog optužbi za porodično nasilje - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Bivši novinar dopisnik Glasa Amerike se, kako navode, tereti za porodično nasilje na štetu supruge I. R, a u vezi sa krivičnim djelom iz člana 220 Krivičnog zakonika Crne Gore (Nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici).
Redžić je dugogodišnji novinar.

Uhapšen novinar Nebojša Redžić, osumnjičen za porodično nasilje

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Upozorenje M portalu: "Dobro se pazi, baš su ljuti"

Advokat Nikola Martinović, koji zastupa bivšu direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije Jelenu Perović, kazao je da bi u ovom slučaju bilo važno da Specijalno državno tužilaštvo objasni kako je službeni akt završio prvo u medijima, pa tek onda upućen stranci.
On je u izjavi za Portal ETV istakao da nije neozbiljan advokat da komentariše pravni akt, u ovom slučaju optužnicu protiv Perović, koji mu nije dostavljen i čiji mu sadržaj nije poznat.
- Kada mi, kao stranka u postupku, dobijemo optužnicu tada ću se svakako javno, vrlo glasno i vrlo precizno odrediti - naveo je Martinović.
Ubijeđen je, kako je naglasio, da to nije slučajna greška.
- Već pokušaj Tužilaštva da ovim slučajem zamaskira izostanak uspjeha na mnogim ozbiljnim predmetima - ocijenio je Martinović.
Podsjećamo, iz Specijalnog državnog tužilaštva su danas kazali da je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predata optužnica protiv Perović i pomoćnice direktora ove institucije Nine Paović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-predalo-optuznice-protiv-perovic-i-paovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva se, pored ostalog, navodi da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Optužnica protiv Paović, kako piše u saopštenju SDT-a, predata je zbog dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Martinović o optužnici protiv Perović: SDT da objasni kako je službeni akt završio prvo u medijima, pa tek onda upućen stranci

Ministar odbrane Dragan Krapović potvrdio je da su dvojica pripadnika Vojske Crne Gore uhapšena na Kosovu.
- Oba pripadnika Vojske Crne Gore koji su lišeni slobode su u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine. Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore. U ovom trenutku obojica se zvanično nalaze na bolovanju - naveo je Krapović u saopštenju medijima.
Portalu ETV danas je nezvanično potvrđeno da su ova dva pripadnika Vojske uhapšena prije tri dana na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima. Sa njima je procesuirana još jedna osoba.
Kako nam je ranije danas nezvanično rečeno - obojica su u VCG angažovani po ugovoru.
<h2>„Ništa se neće raditi preko koljena“</h2>
Krapović je u saopštenju naveo da se u ovom slučaju ništa neće raditi „preko koljena“ - niti da će, kako je dodao, bilo kome „biti skidane glave“ - ukoliko neko očekuje takvo postupanje.
- To je možda bila praksa u prethodnom periodu, ali dok sam ja ministar odbrane, tako nešto neću dozvoliti. U ovom, kao i svim drugim slučajevima, potrebno je utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, a nakon toga ćemo upoznati javnost sa svim detaljima - naveo je Krapović.&nbsp;
Kosovo online je objavilo da je riječ o Rajku Krivokapiću (34), Marinku Jovanoviću (24) i Dragutinu Lalatoviću (24).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdXUbBRHslrA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Tužilac u Peći im je odredio zadržavanje do 48 sati, nakon čega im je određen i pritvor do 30 dana, a na teret im je stavljeno krivično djelo izazivanje mržnje i netrpeljivosti.
Podršku uhapšenim Nikšićanima juče je pružio predsjednik te opštine, NSD-ov Marko Kovačević čije skidanje imuniteta je tražilo tužilaštvo radi vođenja postupka zbog govora mrže, a koji je osudio postupanje organa &nbsp;Kosova.

Tag: zenska-seniorska-reprezentacija-crne-gore

Selektor očekuje pobjede u prijateljskim utakmicama

Insitut u Igalu se neće privatizovati, niti prodati, nema otpuštanja radnika

Potvrđena optužnica protiv Milovića, Božovića, Lazovića i ostalih zbog stvaranja kriminalne organizacije

Stigma i diskriminacija prepreke testiranju na HIV

Uhapšen novinar Nebojša Redžić, osumnjičen za porodično nasilje

PRATITE TVe UŽIVO