Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore igraće danas u Dortmundu sa Norveškom četvrtfinalnu utakmicu 27. Svjetskog prvenstva.
Rival crnogorskim rukometašicama je zvanični evropski i olimpijski šampion, koji je do četvrtfinala došao sa maksimalnim učinkom.
Početak meča zakazan je za 20 sati i 30 minuta.
Četvrtfinalni program počeće u 17 sati i 15 minuta, duelom Njemačke i Brazila.
Za sjutra zakazani su dueli Danske i Francuske, odnosno Holandije i Mađarske.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorske rukometašice protiv Norveške

To je poznato nakon večerašnje ubjedljive pobjede Norveške nad Brazilom 33:14 &nbsp;u grupi "IV", kojim su Norvežanke izbile na čelo tabele.
Norvežanke, koje su bile favoritkinje uoči utakmice, posao su završile već u prvom poluvremenu, kada je bilo 18:7, dok se &nbsp;dominacija rukometašica Norveške nastavila i drugom periodu.
"Lavice" su čekale pobjednika ove utakmice da bi saznale protivnika u narednoj rundi.
Četrvrtfinalna utakmica Crne Gore i Norveške na programu je u srijedu, a igra se u Dortmundu.
Satnica još nije određena, ali se očekuje da utakmica počne u 20:30 časova.

500x500

1084x550

Očekivano: "Lavice" u četvrtfinalu čeka Norveška

Večeras su crnogorske rukometašice pobjedu protiv Srbije proslavile pjesmom. 
Nakon spektakularno odigranog meča veselo je bilo u svlačionici naše reprezentacije. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Ffenomenalne-lavice-i-izdanje-za-pamcenje-crna-gora-deklasirala-srbiju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Orile su se patriotske pjesme. 
"Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore" pjevale su večeras naše rukometašice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDR7nfecDCA_%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Pogledajte slavlje crnogorskih rukometašica nakon meča protiv Srbije

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Rukometašice Crne Gore su među osam najboljih selekcija svijeta! Nakon što su deklasirale Srbiju 33:17, posao je odradila i Njemačka slavivši protiv Španije 29:25, pa će lavice igrati četvrtfinale Svjetskog prvenstva!
Njemačkoj pobjeda nije bila neophodna, jer je već bila osigurala prvo mjesto u grupi glavne faze.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Ffenomenalne-lavice-i-izdanje-za-pamcenje-crna-gora-deklasirala-srbiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, domaćin nije kalkulisao, znalo se da je bolji od rivala i to je bez problema i dokazao – na kraju je slavio 29:25.
Crna Gora će rivala u četvrtfinalu saznati u nedjelju veče – biće to pobjednik okršaja Norveške i Brazila.

Njemice odradile posao, Crna Gora među osam na svijetu!

Na početku dana u Dortmundu bilo je 33:17 (13:9). Pritom, teško je sjetiti se kada su "lavice" bile tako moćne u odbrani kao danas.&nbsp;
Tako su "lavice" uradile ono što je do njih – potrebna pobjeda je izborena, a sada ostaje da čekamo ishod duela Njemačke i Španije, koji će početi u 18:00 časova. U slučaju da Španjolke ne iznenade selekciju domaćina, naša reprezentacija biće u četvrtfinalu, gdje će je čekati Norveška ili Brazil.
O današnjoj utakmici najbolje govori rezultat. Kada je bilo najpotrebnije - "lavice" su odigrale briljantno. Od početka do kraja smo pratili totalnu dominaciju naše selekcije, pri čemu je utakmicu života odigrala Armel Atingre. Upisala je čak 18 odbrana, skinula dva sedmerca i postigla gol.
Izvrsna je bila i Dijana Trivić, naročito u drugom dijelu. Meč je završila sa devet postignutih golova.
U nastavku možete ispratiti kako je tekao današnji susret.
Drugo poluvrijeme
60' - Gotov je meč u Dortmundu. Slobodno možemo reći i - najbolja utakmica crnogorskih rukometašica, ne samo na ovom Svjetskom prvenstvu.&nbsp;
55' - Ne zaustavljaju se naše igračice. Bulatović pogađa i na semaforu je 30:15.
55' - U završnih pet minuta Crna Gora ulazi uz vođstvo 29:15.
50' - Jelena Vukčević pogađa za 27:14, a onda još jednom za 14 razlike.
49' - Armel Atingre upisuje 16. odbranu. Čudo na našem golu.
47' - Na jednoj strani gol Cvijić iz sedmerca, na drugoj Brnović iz igre i rezultat je 26:14. Sada već možemo konstatovati - ono što je bilo do nas, urađeno je. Čekamo šta će napraviti Njemice protiv Španije.
46' - Godeč nas vodi na plus 11, a onda Vukčević pogađa za 25:13.
46' - Atingre brani još jedan sedmerac - drugi danas. Ukupno 15 odbrana.
45' - Osmi gol Dijane Trivić. Opet vodimo 10 razlike.
44' - Trivić postiže još jedan gol, a Cvijić uzvraća iz sedmerca za 22:13.
42' - Cvijić smanjuje na 21:12. Ali, čini se kako bi u Dortmundu trebalo da se dogodi čudo pa da Crna Gora ne dođe do neophodna dva boda.
42' - Vjerovali ili ne - deset razlike. Pletikosić i Trivić za 21:11.
40' - Marija Marsenić brani sedmerac. Naše golmanke briljiraju danas.
39' - Bulatović nas vraća na plus osam.
38' - Ponovo pogađa Trivić, koja je maestralno krenula u nastavku. 18:11. A onda - nova odbrana Atingre.
37' - Nakon čitavih sedam minuta, Srbija daje prvi gol u nastavku. Skrobić za 17:10. Odmah potom Krpež Sležak smanjuje na 17:11.
36' - Sada smo sa dvije igračice manje. Ali ni to Srbija ne koristi - 13. odbrana Atingre.
34' - Trivić još jednom. Plus osam. 17:9.
33' - Ne mogu igračice Srbije do gola, ali možemo mi - Trivić sa krila za 16:9.
32' - Pogađa Jauković, sada je 15:9. Odlično ulazimo i u drugo poluvrijeme.
31' - Počeo je drugi dio susreta, i to 11. odbranom Atingre. Koristimo to na najbolji način - Trivić pogađa za 14:9.
Prvo poluvrijeme
30' - Bulatović za 13:8. Ipak, brzo smanjuju suparnice. Rezultatom 13:9 završeno je prvo poluvrijeme.
29' - Pletikosić i Garović pogađaju - 12:8.
29' - Pletikosić se treći put upisuje u strijelce, ali odmah odgovara Cvijić. 11:7.
28' - Jovović iz sedmerca smanjuje na četiri razlike.
27' - Atingre pogađa sa gola na gol! 10:5.
26' - Crna Gora ne koristi dvije igračice više, pri čemu je prethodno poništen gol koji je za Srbiju postigla Cvijić.
25' - Atingre upisuje još dvije odbrane i ima ih devet. No, Vukčević iz sedmerca pogađa prečku, te ostaje 9:5.
23' - Vukčević je precizna iz sedmerca - 9:5.
22' - Radosavljević se upisuje u strijelce i sada je 8:5.
20' - Skrobić smanjuje, ali Bulatović odmah pogađa za 8:4.
19' - Golova nema već četiri minuta, ali to svakako odgovara više našoj selekciji.
16' - Risović je odbranila šut iz sedmerca Đurđine Jauković.
14' - Pletikosić. Drugi današnji gol za 7:3.
13' - Koristi Srbija nešto slabiji interval naših igračica u napadu. Smanjuju na 6:3 golom Cvijić.
11' - Radević smanjuje na 6:2.&nbsp;
10' - Nakon trećine prvog poluvremena, na semaforu je 6:1.
9' - Brnović je lobovala golmanku Risović, sada je 5:0.
8' - Đurđina Jauković se upisuje u strijelce za 4:0, a onda nova odbrana Atingre.
8' - Skida Atingre i zicer. Njen učinak je pet od pet. I dalje je 3:0.
7' - Još jedna odbrana Atingre. Izuzetna je naša golmanka na početku meča.
6' - Atingre brani i sedmerac! Šutirala je Krpež Šlezak, ali je naša golmanka 'pročitala'.
5' - Sjajno za sada igra naša selekcija u odbrani, ali i u napadu - Pletikosić za 3:0.
4' - Bulatović za 2:0, prije toga vidjeli smo i novu odbranu Atingre.
3' - Povela je Crna Gora. Prvi gol postiže Trivić.
2' - Obje selekcije počele su žestoko u odbrani, Atingre je upisala prvu odbranu, 0:0 je i dalje.
0' - Počela je utakmica u Dortmundu.
<h2>Jauković: Znamo Srbiju, nema tajni; Cvijić: Crna Gora dobra i iskusna selekcija</h2>
Naša igračica Đurđina Jauković upozorila je prije utakmice da je Srbija jaka na svim pozicijama.
- Ja sam dosta kroz rumunsku ligu igrala protiv njih. Mislim da nema tajni, imaju odlične bekove, krila, mislim da su im golmani vjetar u leđa. Najbitnije je da izađemo na teren i damo sve od sebe - kazala je ona.
Reprezentativka Srbije Dragana Cvijić naglasila je kako dobro znaju kako igra naša selekcija.
- Gledali smo ih protiv Španije, Farskih Ostrva, znamo se dobro. Ili smo igrali sa Crnogorkama u klubovima ili 100 puta protiv njih. Znamo kako igraju, slično kao mi. Dobra, iskusna selekcija, Suzana Lazović je unijela novu energiju u reprezentaciju, uvela nešto novo, stavila svoj pečat. Poznajemo se, nema tu mnogo tajni. Očekujem meč na mali broj golova - kazala je Cvijić.
<h2>Srbija je na ovom SP osvojila bod više od nas</h2>
Crna Gora je u dosadašnjih pet mečeva na SP ostvarila tri pobjede i dva poraza. Srbija je, sa druge strane, imala tri pobjede, poraz i remi.
Nakon tih pet utakmica, Crna Gora ima gol razliku 146:146, a Srbija 140:146.
Neke od dosadašnjih utakmica obilježile su i golmanke dvije selekcije. Armel Atingre i Jovana Risović imaju identičan procentualni učinak - zaustavile su 31 odsto šuteva. U tom segmentu dominira mlada Marija Marsenić uz učinak od 40 procenata.
Pritom, čini se kako ključna prednost naše selekcije, makar kada je u pitanju statistika, jeste - Matea Pletikosić. Ona je ubjedljivo najbolja asistentkinja na turniru, pa bi od nje danas moglo zavisiti mnogo toga, kada je u pitanju naša igrau napadu.
Današnji program: CRNA GORA – Srbija (15:30), Njemačka – Španija (18:00), Farska Ostrva – Island (20:30).
Tabela: Njemačka 8, Srbija 5, Španija 4, CRNA GORA 4, Farska Ostrva 3, Island 0.

Fenomenalne "lavice" i izdanje za pamćenje: Crna Gora deklasirala Srbiju

“Lavice” su na okupu, prvi put nakon aprila i dvije pobjede protiv Portugala koje su donijele plasman na Svjetsko prvenstvo , a EHF sedmica je početak priprema za kvalifikacije za EHF Euro 2026 koje startuju u oktobru i Svjetsko prvenstvo krajem novembra, poručili su iz Rukometnog saveza Crne Gore.
Na spisku selektorke Suzane Lazović su &nbsp;igračice.
- Među njima je pet debitantkinja i to juniorske reprezentativke koje su osvojile šesto mjesto na Evropskom prvenstvu u Podgorici proteklog ljeta – golmanka Teodora Rončević, krilo Mia Grujić, pivoti Ksenija Gašević i Anđela Guberinić, te srednji bek Natalija Lekić koja je proglašena za najbolju igračicu šampionata u našem glavnom gradu- navode iz RSCG.
Ostale igračice na spisku su “lavice” koje su iznijele teret aprilskog baraža protiv Portugala, kao i posljednjeg velikog takmičenja na kojem je Crna Gora nastupila – EHF Euro 2024.
- Za septembarsku EHF sedmicu, selektorka Lazović ne može da računa na desnog beka Jelenu Vukčević i pivota Ivanu Godeč, koje će pauzu u EHF Ligi šampiona iskoristiti da saniraju povrede koje nijesu ozbiljnije prirode- kazali su iz Rukometnog saveza.

''Lavice'' na okupu: Lazović sastavila tim

“Zlatne lavice” se u septembru okupljaju, prvi put nakon aprila i dvije pobjede protiv Portugala koje su donijele plasman na Svjetsko prvenstvo našoj ženskoj rukemetnoj reprezentaciji.
Upravo će EHF sedmica u septembru označiti početak priprema za osmo učešće na planetarnim smotrama, odnosno 19. veliko takmičenje za naše najbolje rukometašice nakon obnove nezavisnosti.
Na spisku selektorke Suzane Lazović za predstojeće okupljanje su 23 igračice. Među njima je pet debitantkinja i to juniorske reprezentativke koje su osvojile šesto mjesto na Evropskom prvenstvu u Podgorici proteklog ljeta – golmanka Teodora Rončević, krilo Mia Grujić, pivoti Ksenija Gašević i Anđela Guberinić, te srednji bek Natalija Lekić koja je proglašena za najbolju igračicu šampionata u našem glavnom gradu.
Ostale igračice na spisku su “lavice” koje su iznijele teret aprilskog baraža protiv Portugala, kao i posljednjeg velikog takmičenja na kojem je Crna Gora nastupila – EHF Euro 2024.
Za septembarsku EHF sedmicu, selektorka Lazović ne može da računa na desnog beka Jelenu Vukčević i pivota Ivanu Godeč, koje će pauzu u EHF Ligi šampiona iskoristiti da saniraju povrede koje nijesu ozbiljnije prirode.
Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj i Holandiji na programu je od 26. novembra do 14. decembra. Crna Gora će igrati u grupi D u njemačkom Trieru protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja.
Jedno od prva tri mjesta u grupi donosi plasman u glavnu rundu, u kojoj bi Đurđina Jauković i saigračice igrale u Dortmundu i to protiv tri prvoplasirana tima iz grupe C, u kojoj su pored domaćina - Njemačke, još Srbija, Island i Urugvaj.
Spisak igračica za EHF sedmicu, 15 – 21. septembar
Golmanke 
Armel Atingre 
Marija Marsenić 
Andrea Škerović 
Teodora Rončević
Krila 
Dijana Trivić 
Ivona Pavićević 
Nađa Kadović 
Mela Mehmedović 
Nina Bulatović 
Mia Grujić
Pivoti 
Tatjana Brnović 
Ksenija Gašević 
Andrijana Tatar 
Anđela Guberinić
Bekovi 
Đurđina Jauković 
Elena Mitrović 
Ilda Kepić 
Nada Ćorović 
Matea Pletikosić 
Marija Božović 
Natalija Lekić 
Tanja Ivanović 
Katarina Džaferović

''Zlatne lavice'' počinju pripreme za Svjetsko prvenstvo

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore plasirala se u glavnu rundu, među 12 najboljih, na Evropskom prvenstvu za igračice do 19 godina.
Generacija koju predvodi trener Igor Marković nastavak takmičenja izborila je pobjedom protiv Islanda 36:31 u posljednjem kolu grupne faze.
Time je osigurača i učešće na Svjetskom prvenstvu naredne godine.
Veliki i zasluženi uspjeh Anđele Guberinić i saigračica koje su kvalitet dokazale već u prva dva kola - pobjedom protiv Litvanije i tijesnim porazom od Danske, a trijumfom protiv Islanda u meču odluke pokazale da im je mjesto u eliti evropskog rukometa.
Crna Gora je tokom svih 60 minuta kontrolisala dešavanja u dvorani Morača, a podatak da je Island vodio samo jednom (10:9) u 14. minutu, dovoljno govori o izdanju našeg tima koji je diktirao ritam utakmice.
Na polovini meča bilo je 19:16, a sve je riješeno na početku nastavka – pet vezanih golova za vođstvo (26:18) u 39. minutu nakon što je mrežu rivala zatresla Maja Ceklić i siguran put ka drugoj pobjedi na smotri najboljih selekcija kontinenta.
Elena Mitrović je predvodila crnogorski tim do pobjede sa deset golova i dobila je priznanje za igračicu utakmice.
Važan doprinios dale su i Natalija Lekić sa sedam, kao i Sanja Andrijašević i Ksenija Gašević sa po šest golova.
Nedjelja je na prvenstvu slobodan dan, a glavna runda počeće u ponedjeljak.
Sigurno je da će crnogorska elekcija igrati protiv Češke koja je ostvarila maksimalan učinak u grupnoj fazi, dok će drugi protivnik u glavnoj rundi, biti bolji iz večerašnjeg okršaja Mađarske i Poljske.

Crnogorske rukometašice među 12 najboljih

Ženska rukometna reprezentacija 
Crne Gore slavila je večeras u Podgorici protiv Italije 22:11 (8:3, 5:4 i 9:4) i zadržala vodeću poziciju na tabeli uoči posljednjeg kola Mediteranskog prvenstva za igračice do 17 godin, saopšteno je iz Rukometnog saveza. 
 
Ranije su slavile protiv Tunisa 21:18, a u dosadašnjem dijelu takmičenja upisale su četiri pobjede i remi. 
 
Crnogorska reprezentacija uoči posljednjeg kola grupne faze sakupila je 20,5 bodova i ima pola boda više od drugoplasirane Slovačke. 
 
- Crna Gora će u posljednjem kolu, u petak (10.30 sati) igrati protiv Turske i izboriće plasman u finale ukoliko osvoji 4,5 bodova, bez obzira na to kakav će biti ishod duela Slovačke i Italije koji se igra u devet sati- podsjećaju iz Rukometnog saveza. 
 
Crnogorska selekcija ima i bolji međusobni učinak od jedinog konkurenta u borbi za prvo mjesto. 
 
Do četvrte pobjede, uz samo jedan remi, generacija igračica koju predvode treneri Miloš Perović i Bobana Krstović došla je protiv Italije 22:11 (8:3, 5:4, 9:4), što je donijelo maksimalnih pet bodova - po bod za svaku dobijenu trećinu i dva za trijumf na kraju meča. 
 
Crnogorske rukometašice prethodno su slavile protiv Kosova, Slovačke i Tunisa, dok su remi upisale protiv Hrvatske. 
 
Ivana Savić i Nejla Hodžić bile su najefikasnije sa po pet golova, dok je Andrea Jovanović postigla četiri. 
Istakla se i Jovana Tešović sa tri, dok je Maša Dubljević imala sedam odbrana.

Mlade crnogorske rukometašice slavile protiv Italije

Ustavni sud će danas održati javnu raspravu povodom ocjene ustavnosti zakona kojim je potvrđen sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
- Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada kao potpisnica negira - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Sud je na raspravu pozvao šest stručnjaka ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava. Svoja mišljenja će na sjednici saopštiti profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda, Mladen Vukčević, te profesori ustavnog prava iz Zagreba i Beograda, Đorđe Gardašević i Vladimir Đurić.
Mišljenje će dati i profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava, Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava, Maja Kostić Mandić iz Podgorice.&nbsp;
- Njihova uloga je da rasvijetle pojedina pitanja koja su istaknuta u inicijativama za ocjenu ustavnosti, ali i ona koja su sami uočili kao potencijalno sporna prilikom analize Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE - dodaje se u saopštenju.
Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa, odbornik Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade, u istom vremenskom trajanju.
Pitanja stručnjacima moći će da postavljaju isključivo sudije.&nbsp;
Javna rasprava, koju će građani moći da prate uživo putem interneta i televizija koje su najavile direktan prenos, organizuje se prvi put nakon osam godina. Posljednju javnu raspravu Ustavni sud je održao u aprilu 2017. godine, kada je odlučivao o naknadama za majke troje i više djece.&nbsp;
- Ustavni sud je ovoga puta procijenio da je javna rasprava neophodna zbog više složenih ustavno-pravnih pitanja koja su istaknuta u inicijativama i kroz rad na predmetima - navodi se u saopštenju.
Javna rasprava o Zakonu o potvrđivanju sporazuma sa UAE počeće u 11 sati i planirano je da traje najduže pet sati.

Danas javna rasprava pred Ustavnim sudom o sporazumu sa UAE

U današnjem digitalnom dobu, gotovo cjelokupno stanovništvo Crne Gore ima pristup internetu, a procjenjuje se da oko 472 hiljade građana aktivno koristi društvene mreže. Digitalni prostor danas o nama čuva više podataka nego bilo koja institucija u stvarnom životu. Iako ovakva povezanost donosi nesumnjive prednosti, ona sa sobom nosi i sofisticirane prijetnje po privatnost i kvalitet informacija.&nbsp;
U eri u kojoj vještačka inteligencija (AI) postaje glavni alat i za kreiranje i za zloupotrebu sadržaja, spoj sajber bezbjednosti i medijske pismenosti postaje temelj stabilnog društva. To više nisu odvojene oblasti, već jedinstvena vještina neophodna u savremenom svijetu.&nbsp;
<h2>Privatnost na udaru algoritama&nbsp;</h2>
Svaki naš klik, pretraga ili „lajk“ ostavlja digitalni trag. Istraživanja pokazuju da je svega nekoliko desetina interakcija na mreži dovoljno da algoritmi precizno procijene naše navike, potrošačke sklonosti i politička uvjerenja. Skandal Cambridge Analytica, gdje su podaci miliona korisnika zloupotrijebljeni u političke svrhe bez njihovog pristanka, najbolji je dokaz da smo pod stalnim nadzorom.&nbsp;
Ovi podaci se prvenstveno koriste za personalizaciju sadržaja i reklama, ali isti mehanizmi mogu biti iskorišćeni za manipulaciju javnim mnjenjem. Kada se privatne fotografije, lokacije i kontakti nađu u pogrešnim rukama, rizikujemo sve, od ciljanog marketinga do krađe identiteta.&nbsp;
<h2>Kako platforme oblikuju našu stvarnost&nbsp;</h2>
Društvene mreže imaju ogroman uticaj na formiranje stavova gdje za preko 60% građana Crne Gore one predstavljaju glavni izvor vijesti. Međutim, algoritmi koji pokreću ove platforme optimizovani su za zadržavanje pažnje, a ne za istinitost.&nbsp;
Sadržaj koji izaziva snažne emocije (bilo pozitivne ili negativne) najbrže se širi. Ako algoritam prepozna da reagujemo na senzacionalizam, serviraće nam još ekstremnije naslove. To stvara tzv. „echo komore“ (eho sobe) u kojima nam se neprestano potvrđuju sopstveni stavovi, dok se drugačija mišljenja filtriraju. Interna analiza Facebooka pokazala je da je čak 64% pridruživanja ekstremističkim grupama bilo direktna posljedica preporuka algoritma. U takvom okruženju, korisnici postaju ranjiviji na dezinformacije jer im one djeluju kao potvrda „njihove istine“.&nbsp;
<h2>Deepfake i AI: Nova era prevara&nbsp;</h2>
Pojavom napredne vještačke inteligencije, manipulacija je ušla u novu fazu. Deepfake tehnologija omogućava kreiranje hiperrealističnih video i audio zapisa u kojima stvarne osobe govore ili rade stvari koje se nikada nisu desile.&nbsp;
Opasnosti su višestruke, od političke destabilizacije sa lažnim videom ukrajinskog predsjednika Zelenskog iz 2022. godine, u kojem navodno poziva vojsku na predaju, pokazao je kako deepfake može uticati na geopolitičke krize. Zatim preko finansijske prevare zabilježeni su slučajevi gdje je AI-klonirani glas direktora kompanije ubijedio zaposlenog da izvrši lažnu uplatu od 243.000 dolara. Ni mladi nisu pošteđeni, čak su posebno ugroženi jer se njihove fotografije mogu koristiti za digitalno nasilje i ucjene.&nbsp;
<h3>Crna Gora na meti digitalnih manipulacija</h3>
Ni crnogorski digitalni prostor nije pošteđen. Pored kampanja širenja lažnih vijesti koje podrivaju povjerenje u institucije, svjedočimo i sofisticiranim prevarama. Konkretan i opasan primjer je nedavna zloupotreba identiteta ljekara. Prevaranti su pomoću AI alata izmijenili TV intervju poznatog crnogorskog doktora tako da izgleda i zvuči kao da on reklamira sumnjivi medicinski proizvod. Ta lažna vijest plasirana je na sajtu koji je vizuelno kopirao portal RTCG-a, zbog čega su mnogi građani povjerovali i postali žrtve prevare.&nbsp;
<h2>Linija odbrane: Kritičko razmišljanje i tehnička zaštita&nbsp;</h2>
Tehnička zaštita je važna, ali prva linija odbrane je kritičko razmišljanje. U svijetu vještačke inteligencije, princip „ne vjeruj svojim očima“ postaje pravilo.&nbsp;
<h2>Kako prepoznati AI manipulaciju?&nbsp;</h2>
<ul>
 <li>Video: Obratite pažnju na neprirodno treptanje, pokrete usana koji se ne poklapaju savršeno sa govorom, ili čudne refleksije svjetla.&nbsp;</li>
 <li>Audio: Slušajte da li postoje nagli prelazi, robotska monotonija ili potpun nedostatak pozadinskog šuma.&nbsp;</li>
 <li>Emocija: Budite sumnjičavi prema sadržaju koji izaziva naglu ljutnju ili strah jer to je često znak manipulacije.&nbsp;</li>
</ul>
<h2>Praktične mjere zaštite:</h2>
1. Zaštita naloga: Koristite jake, jedinstvene lozinke i obavezno uključite dvostepenu verifikaciju (2FA). To je najefikasnija brana od krađe naloga.
2. Diskrecija: Ograničite ko može da vidi vaše objave i profil. Što manje ličnih podataka (datum rođenja, adresa) dijelite javno, to je teže napraviti vaš profil za prevaru.&nbsp;
3. Provjera izvora: Ne klikćite na linkove iz sumnjivih poruka („phishing“). Ako dobijete hitan zahtjev za novac od „prijatelja“ ili „direktora“, uvijek provjerite pozivom na broj koji znate.&nbsp;
<h2>Zaključak</h2>
Digitalna bezbjednost nije luksuz, već građanska dužnost. Vještačka inteligencija donosi revoluciju, ali razumijevanje načina na koji ona funkcioniše daje nam prednost. Udruženim naporima i kroz tehničku zaštitu svojih naloga i kritičku provjeru informacija koje konzumiramo stvaramo bezbjednije okruženje za sebe, svoju porodicu i cijelo društvo.&nbsp;
Ovaj tekst je pisan za sajt medijskapismenost.me u okviru programa Agencije za audiovizuelne medijske usluge. Tekst je moguće preuzimati i dijeliti uz obavezno navođenje izvora.

Digitalna bezbjednost nije luksz, već građanska dužnost

Grupa građana i građanski aktivisti, koji su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade, održaće protest danas ispred zgrade Uprave policije u 11:55 sati.
- Okupljamo se mi koji smo digli glas protiv sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću. Bićemo tu da potpišemo Upitnik za samoprijavljivanje i predamo ga na ruke v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću koji je po nalogu Demokrata odlučio da goni 35 nevinih ljudi - kazali su organizatori skupa.
Napominju da je Tužilaštvo jasno reklo da u njihovim radnjama nema krivičnog djela. Ipak, ističu, policija selektivno kažnjava 35 građana zbog mirnog protesta.
- To nije pravda. Mnogo nas je više. Ako se gone 35, odgovor je solidarnost svih - poručili su oni.

Danas protest ispred UP zbog procesuiranja 35 osoba: Mnogo nas je više, odgovor je solidarnost svih

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa maksimalnom temperaturom do 19 stepeni.&nbsp;
Na sjeveru, ujutru, mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.&nbsp;
Jutarnja temperatura od minus pet do šest, najviša dnevna od devet do 19 stepeni.

Danas sunčano, do 19 stepeni

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: zenska-rukomentna-reprezentacija