Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore Željko Rutović i član tog tijela Zoran Vujičić uputili su otvoreno pismo ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazujući na političke pritiske i prijedlog za nezakonito razrješenje njihovog rukovodstva.
Oni su istakli da je Agencija izložena zabrinjavajućim i kontinuiranim pritiscima koji su kulminirali nakon kontrolnog saslušanja pred Odborom za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore 1. oktobra i donošenjem zaključaka Odbora 22. oktobra.
- Umjesto da se rasprava vodi u skladu sa zakonom propisanim nadležnostima Agencije, saslušanje je pretvoreno u politički obračun sa članovima Savjeta, posebno sa predsjednikom Savjeta Željkom Rutovićem i članom Savjeta Zoranom Vujičićem - ocijenili su oni navodeći da je cilj takvog pristupa bio je da se, kroz neosnovane i paušalne optužbe, stvori privid opravdanosti za njihovo razrješenje, a ne iz razloga propisanih zakonom.
- Već isključivo zbog političke nepodobnosti i ličnih animoziteta unutar vladajuće parlamentarne većine - dodali su Rutović i Vujičić.
Naglasili su da se zaključkom Odbora za ljudska prava i slobode, konkretno u tački 10, od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore kao nadležog odbora traži da „razmotri mogućnost pokretanja inicijative za razrješenje predsjednika i člana Savjeta Agencije“, a da u obrazloženju ovog zaključka nema nijednog zakonskog osnova za smjenu.
- Već se poziva na navodnu „netransparentnost“, „probleme u radu“ i „nedovoljnu proaktivnost“. Takvi navodi nemaju nikakvo utemeljenje u Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, niti predstavljaju zakonom predviđene razloge za razrješenje - ukazali su Rutović i Vujičić.
Oni su podsjetili da, prema članu 55 pomenutog Zakona, predsjednik i član Savjeta mogu biti razriješeni samo: na lični zahtjev, zbog trajnog gubitka radne sposobnosti, ako nastanu okolnosti nespojivosti iz člana 54 Zakona i ako prekrše obavezu čuvanja ličnih podataka.
Decidni su da ni jedan od ovih uslova nije ispunjen.
- Dakle, pokretanje inicijative za razrješenje predstavlja nezakonit čin i očigledan pokušaj političke smjene rukovodstva nezavisnog organa. Ovakvo postupanje nije samo napad na pojedince, već na sam princip institucionalne nezavisnosti, koji je temelj zaštite ljudskih prava, vladavine prava i evropskog demokratskog poretka - jasni su Rutović i Vujičić.
Pritisci na Savjet Agencije nijesu, kažu oni, novina.
- Oni traju kontinuirano više od tri godine, manifestujući se kroz javne diskreditacije, pokušaje opstrukcije rada, političke izjave o izmjeni zakona kako bi se omogućila smjena rukovodstva. Ova sistemska kampanja ima za cilj da se nezavisna institucija podvede pod političku kontrolu, što je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i evropskim pravnim standardima - naglasili su Rutović i Vujičić.
Evropska pravna praksa jasno, kako su kazali, zabranjuje ovakve pokušaje.
- U predmetu Komisija protiv Njemačke (C-518/07), Sud pravde EU je utvrdio da svaka mogućnost političkog uticaja ili nadzora nad nadzornim organom za zaštitu podataka predstavlja kršenje obaveze države da obezbijedi njegovu potpunu nezavisnost. U predmetu Komisija protiv Austrije (C-614/10), Sud je naglasio da se nezavisnost mora štititi i od indirektnih oblika političkog pritiska. U slučaju Andrássy Baka protiv Mađarske (Evropski sud za ljudska prava, 2016), Sud je zaključio da je politički motivisana smjena predsjednika Vrhovnog suda predstavljala povredu prava na slobodu izražavanja i nezavisnost institucije - naveli su oni.
Podsjetili su i na Presudu Suda pravde EU u predmetu: Komisija protiv Mađarske (C-288/12).
- Sud je utvrdio da takvo postupanje predstavlja povredu obaveze nezavisnosti propisane Direktivom, jer „ni politička promjena ni institucionalna reorganizacija ne mogu opravdati prekid mandata nezavisnog tijela prije njegovog isteka“. Tačka 53. Presude: „Načelo potpune nezavisnosti znači da nadzorno tijelo mora biti zaštićeno od svakog spoljnog uticaja, bilo direktnog ili indirektnog, koji može ugroziti slobodu njegovih odluka.“ Tačka 54. Presude: „Prerani prestanak mandata rukovodioca nadzornog tijela može izazvati sumnju u nezavisnost te institucije, jer može stvoriti utisak da se vrši politički pritisak ili da postoji rizik od političke kontrole.“ Tačka 56. Presude:„Čak i ako država izvrši institucionalnu reformu, dužna je da osigura kontinuitet mandata i nezavisnost nosioca funkcije - naveli su oni.
Upravo ovakvi primjeri, smatraju oni, pokazuju da bi eventualno razrješenje predsjednika i člana Savjeta Agencije, bez zakonskog osnova, bilo flagrantno kršenje evropskih normi i standarda, te da bi to Crnu Goru dovelo u situaciju da se suoči sa ozbiljnim posljedicama po proces evropskih integracija i povjerenje međunarodnih partnera.
- Stoga pozivamo: Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, Evropski odbor za zaštitu podataka (EDPB) i sve relevantne međunarodne institucije i organizacije za ljudska prava, da hitno reaguju i zaštite nezavisnost Agencije, u skladu sa evropskim principima i praksom - naglasili su Rutović i Vujičić.
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama mora, decidni su oni, ostati nezavisna, profesionalna i zaštićena od političkog uticaja.
- Svaki pokušaj da se nezavisnost ove institucije naruši, predstavlja udar na pravnu sigurnost, urušavanje institucionalnog poretka i opasno udaljavanje Crne Gore od evropskih vrijednosti i standarda vladavine prava. Uvjereni smo da će međunarodna zajednica, stručna i građanska javnost prepoznati ozbiljnost situacije i da će njihova reakcija pomoći u očuvanju nezavisnosti institucija koje čine stub demokratskog poretka - zaključili su Rutović i Vujičić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rutović i Vujičić pisali Satleru: Pokretanje inicijative za naše razrješenje je nezakonito i očigledan pokušaj političke smjene rukovodstva nezavisnog organa

Odbor za ljudska prava i slobode na današnjoj sjednici usvojio je zaključak kojim Skupštini predlaže razrješenje predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Željka Rutovića i člana Savjeta Zorana Vujičića.
Odbor je jednoglasno usvojio Izvještaj sa Predlogom zaključaka (12) sa kontrolnog saslušanja Rutovića, Vujičića i članice Tatjane Topalović na temu: „Odgovornost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zbog pasivnosti u slučajevima zloupotreba i nepostupanja po preporukama EU”, održanog 1. oktobra 2025. godine i podnijeće ga Skupštini na usvajanje.
U usvojenim zaključicma se navodi da je ukazano na brojne probleme i izazove u radu Agencije, među kojima su: netransparentnost rada, mogućnost nedozvoljenog uticaja na odluke Savjeta Agencije, nedovoljna proaktivnost po pitanju zaštite ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama, problemi u radu Savjeta i odnosima između organa Agencije, kao i da do održavanja kontrolnog saslušanja, Skupština Crne Gore tokom mandata ovog savjeta Agencije nije prihvatila izvještaje o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2022. i 2023. godinu.
- Skupština predlaže radnom tijelu nadležnom za izbor i imenovanja da, shodno svojoj nadležnosti, razmotri pokretanje inicijative za postupak razrješenja predsjednika i članova Savjeta Agencije prije isteka vremena na koje su imenovani - navodi se u zaključcima.

Predloženo razrješenje Rutovića i Vujičića

Kontrolno saslušanje članova Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama iz ugla organizatora istog pokazalo se kao amatersko populistička politička farsa, rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Željko Rutović. 
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore je nezavisna institucija osnovana s ciljem da obezbijedi dosljednu primjenu prava na zaštitu i privatnost ličnih podataka, kao i na ostvarivanje građana na slobodan pristup informacijama. Kroz nadzor nad obradom i korištenjem ličnih podataka Agencija štiti privatnost svakog lica, podstiče odgovorno rukovanje informacijama i doprinosi jačanju povjerenja u javne institucije i privredne subjekte.
Eksponencijalni razvoj velikih baza podataka, kaže Rutović, mašinizacija i robotizacija snažno utiče na privatnost građana i njihove lične podatke, pa je u tom kontekstu još veći značaj nezavisnog regulatora je mnogo značajan zaštitu osnovnog ljudskog prava. 
- Regulatori čak i u savremenim demokratskim društvima, sa dugom demokratskom tradicijom veoma teško prate ove zahtjevne aktivnosti, odnosno postojanje vještačke inteligencije, s jedne strane neregulisani ambijent u kontekstu zaštite ličnih podataka i vještačke inteligencije, a sa druge strane sve stimulativnije mjere nadzora, manipulacije, kontrole i upravljanjem u krajnjem ljudskom sviješću posredstvom ovoga. Značaj nezavisnih institucija je kapitalan za svako demokratsko društvo, posebno za ono koje teži biti član Evropske unije - rekao je Rutović.
Na nedavno održanom kontrolnom saslušanju Odboru za ljudska prava upućene su brojne kritike na rad Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, a saslušani su članovi Savjeta Agencije Željko Rutović, Zoran Vujičić i Tatjana Topalović, a pozvani su, kako u zahtjevu stoji, zbog institucionalne pasivnosti agencije. 
Kontrolno saslušanje se, kaže Rutović, iz ugla organizatora istog pokazalo kao amatersko, populističko politička farsa. 
- Ta farsa ima za cilj arbitrarnost politike nad Ustavom, zakonima, pravom i nad međunarodnim standardima. Ovo je bio školski obrazac urušavanja vladavine prava. Apropo rečenog ovdje je pitanje forme i suštine, akcija koja je vođena i rukovođena nekoliko mjeseci morala je dati određenu formu kao oblandu za naše saslušanje - zaključio je Rutović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqEa2q_fwRSY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rutović: Kontrolno saslušanje se pokazalo kao amatersko populistička politička farsa i školski obrazac urušavanja vladavine prava

Veče crnogorskih publicista i književnih stvaralaca biće održano 21. juna u Skoplju, u organizaciji Crnogorske zajednice u Republici Makedoniji i časopisa Komun@ iz Podgorice.
Ljubiteljima pisane riječi predstaviće se mr Željko Rutović, kulturolog i publicista i autor više knjiga iz oblasti sociologije politike i sociologije kulture, kao i filozofije medija i istraživanja globalnih društvenih fenomena, Radojica Grba, pjesnik satiričar i aforističar, autor više knjiga poezije i aforizama i Saša Radunović, novinar i publicista, autor tri romana i jedne knjige kolumni.
Medijator večeri biće mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@.
Veče crnogorskih publicista i književnih stavaralaca počeće u 19 sati u Hotelu Kanet u Gradskom parku u Skoplju.

Veče crnogorskih publicista i književnih stvaralaca 21. juna u Skoplju

Nakon pedeset brojeva i trinaest godina rada, Komun@ se danas prepoznaje kulturološkom činjenicom, zašto ne reći, respektabilnim izdavačkim crnogorskim projektom. Tematski koncipirana na njegovanju i afirmaciji istorijsko-državotvorne baštine Crne Gore, ispunila je po ocjeni stručne i građanske javnosti svoju programsku misiju koja je tragovima trajanja identitetskog i duhovnog bića postala biljeg kulture sjećanja ravan školskoj lektiri.
Gotovo hiljadu i šeststo stranica Komune impozantan je istraživačko stvaralački opus posvećen prošlosti Crne Gore o kojoj su svojom izuzetnom posvećenošću i znanjem bilježila najeminentnija imena crnogorske istorije, kulture, nauke, publicistike, diplomatije, etnologije, etike, umjetnosti, novinarstva... Sumarno, civilizacijski legat koji ostaje hronikom vjernog i serioznog tumača i prikazivača milenijumskog multikulturalnog trajanja Crne Gore i svih njenih identitetskih znamenja, Komun@ je zorno dokumentarističko-faktografski iznosila na svjetlost dana. Za buduće čitače, tumače, godina, vjekova i nasljeđa Crne Gore. Za podsticaj i snaženje važnosti kulture samosvjesti o našoj prošlosti, o našem znanju o nama i svojoj državi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fstampan-50-jubilarni-broj-komune-posvecen-u-cjelosti-kotoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ime Crne Gore i njene istorijske borbe za slobodu, pravo, čast i ugled, sjećanje i poštovanje njenih najvećih sinova u svim etapama razvoja, čovječanske zaloge uzvišenog antifašističkog nasljeđa, te međusobnog poštovanja vjera, nacija, kultura, jeste taj rodni list Komune kojim se i sama upisuje u znamenite tragove crnogorske kulturne baštine.
Zahvalnost svima koji su svih prethodnih godina imali razumijevanje i podršku za plemenitost misije za koju se vrijedi čitavim bićem svog života boriti. Jer, da, upravo je Komun@ priča o borbi za slobodu i trajanje.
Komun@ – mjesto za sve one kojima je Crna Gora, prije i izvan svega, dom sa svojim suverenim, nezavisnim identitetom, kulturom, istorijom i duhovnošću.
U ime novih godina, stranica i brojeva Komune, u ime njenog svjedočanstva kao nepobitne istine vremena i prostora, čast i poštovanje svima koji Komunu doživljavaju mjestom oko koga se vrijedi okupljati, svjedočanstva bilježiti i pamtiti, prenoseći u nasljeđe neprolazne vrijednosti crnogorske države i njenog sveukupnog bića.

Jubilarni 50. broj časopisa Komuna: Civilizacijski legat kulture sjećanja

Čuvanje tragova o narodu, njegovoj kulturi i državi je civilizacijsko, kulturološko, duhovno pitanje i obaveza svake generacije, jer njihov edukativni transfer upravo jeste doprinos čuvanju i njegovanju identiteta posebno danas u izazovnim globalnim procesima dominacije, kulturološke unifikacije i savremene medijske manipulacije. Ovo je saopšteno na promociji jedinstvenog neprofitnog glasila Komuna koje, kako je istaknuto, sve više prevazilazi crnogorske okvire. - Nakon Plava, Gusinja i Sarajeva, u organizaciji crnogorsko- slovenačkog zavičajnog društva Plava i Gusinja „Izvor“ proteklog vikenda, u njihovim prostorijama u Kranju, održana je promocija časopisa Komuna, s posebnim akcentom na posebna tematska izdanja posvećena Plavu i Gusinju - navodi se u saopštenju. Dugogodišnji predsjednik društva Šemso Đešević je istakao da je za njih ova promocija jedan mali praznik i prilika da se okupe i susretnu sa eminentnim gostima. Osvrćići se na tridesetdvogodišnji rad društva, koje je više od tri decenije posebno aktivno na očuvanju kulture, tradicije i običaja zavičaja i države Crne Gore iz koje su došli da žive u Sloveniju, kazao je da realizuju svake godine više projekata s ciljem da se okupi i održi manjinska zajednica, te predstavi kultura i stvaralaštvo svoga kraja, države iz koje potiče i države u kojoj njeni članovi žive. - Komuna tekstualno i slikovno, oblikovana na svojstven i originalan način, kao i dokumentovano svjedočenje o prošlosti, predstavlja pravi primjer kako se na profesionalan i mnogo lijep način sa sjajnim dizajnom može praviti novina na koju se mogu ugledati i mnoge sredine u regionu, a sve u duhu zajedništva i promoterstva kulturne baštine, običaja i tradicije naroda i narodnosti koji žive u Crnoj Gori i naravno u dijaspori - istakao je Đešević. Upravo posebna tematska izdanja posvećena Plavu i Gusinju, prema njegovim riječima, potvrđuju da tako i sami po sebi predstavljaju udžbenike za buduća pokoljenja. On je izrazio očekivanja da će u Komuni, sada kada je uveliko izašla van okvira Crne Gore, ubuduće mnogo veći prostor imati i oni koji stvaraju u regionu, a imaju mnogobrojne veze sa Crnom Gorom. - Čestitam uredništvu časopisa koje je na veoma poseban i vrhunski profesionalan način osjetilo svevremeni damar crnogorske stvarnosti naslonjene na bogatu tradiciju i sa pogledom u budućnost, ukoričivši je u ekskluzivan medijski novitet zvučnog imena Komuna - rekao je Đešević. Publicista i predsjednik Programskog odbora časopisa Željko Rutović rekao je da je Komuna kolektivna memorija bića Crne Gore, svih vjera, nacija i kultura, arhiv svakog pojedinca, njegovih želja, misli i osjećaja. - Očigledna je ambicija osnivača i izdavača Komune da multikulturalno biće Crne Gore bude karakter svih naših tragova koji jesu i nisu poznati ovdašnjem opusu koji na prirodan način treba da postane valorizovan u našim sjećanjima - naveo je Rutović. On je, između ostalog, rekao da istorija ljudskog roda i civilizacije nije ništa drugo nego istorija njegovih tragova, te da u tim tragovima ostalo je svekoliko trajanje. - Tamo gdje nije bilo tih tragova, civilizacija je upadala u probleme, što znači da čuvanje tragova o narodu, njegovoj kulturi i državi jeste civilizacijsko, kulturološko, duhovno pitanje i obaveza svake generacije. jer njihov edukativni transfer upravo jeste doprinos čuvanju i njegovanju identiteta posebno danas u izazovnim globalnim procesima dominacije, kulturološke unifikacije i savremene medijske manipulacije - istako je Ruotvić. Komuna je, prema njegovim riječima, crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o nama, o našim tragovima, o našoj prošlosti zarad nekin novih čitača i tumača naše prošlosti i njene velike vrijednosti“, kazao je on. - Svaki broj Komune, pa i ovi posvećeni Plavu i Gusinju, predstavljaju pisano predanje za nove generacije. Riječ je o kulturološkom tkanju svijesti i savjesti svijesti svakog od nas o nama samima, o drugom, o našim precima, biljezima, usudima, pregnućima i državotvornim vinućima pa je zato važno reći koliko je prijeko potrebna, snažna i značajna Komuna, koja na plemenitoj misli građanskih posvećenika i intelektualaca ostavlja vrijedno tkanje - kazao je Rutović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119101152_e803e6c586d18f2a3084208417fc382dda84cb63202f738882de3d13c2621657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119101152_e803e6c586d18f2a3084208417fc382dda84cb63202f738882de3d13c2621657" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Sa promocije u Sloveniji"> </figure>  Glavni i odgovorni urednik Komune Amer Ramusović kazao je da je ovaj časopis njegovo štampano sjećanje. - Moja naslijeđena dobrobit crnogorske nematerijalne kulturne baštine -njen jezik, običaji, tradicija, njen duh i njena duhovitost, njen kolorit i crno-bijela potka, doživljaj i događaj - naveo je Raumović. Smatra da je nasušna potreba svih nas koji smo ikada bili u bilo kojem obliku dodira sa Crnom Gorom i njenim životom da čuvamo itekako bogatu crnogorsku baštinu, tradiciju i običaje svih naših naroda, za šta se od prvog broja sada daleke 2011. godine, pa sve do 50-jubilarnog, koji će uskoro ugledati svijetlo dana, opredijelila i Komuna. - Naš časopis je popularno-naučnog i edukativno-zabavnog karaktera i u proteklom periodu izgradili smo i profilisali sopstvenu fizionomiju, kojoj pečat daju autentičnost, prepoznatljivost i kvalitet objavljenih tekstova. Komuna je u svome žanru prepoznatljiva i formom i sadržinom. To je brani od šablona, ali ima stalne i povremene saradnike, čiji je tekstovi čine onim što jeste. Na njih smo svakako ponosni, jer brojna prepoznatljiva imena akademika, profesora sa univerziteta, različitih javnih, društvenih, kulturnih radnika,umjetnika,arhitekata, istoričara, novinara... govore o tome - istakao je Ramusović.&nbsp; Dodaje da u naučnom i kulturološkom pogledu tekstovi se odnose na različite oblasti: istoriju, etnologiju, arheologiju, umjetnost, sociologiju, istoriju književnosti, muziku i folklor, kulturu, pravo, jezik, sport i sve ono što čini ukupnu baštinu Crne Gore.&nbsp; - Tako je bilo i sa ova dva posebna tematska broja posvećena vašem rodnom kraju, našta smo zaista ponosni, jer to nam govore svi oni koji su čitali ta izdanja, a evo i vi to potvrđujete - rekao je Ramusović. Dodaje da je krug tema vrlo širok, sadržaji su razuđeni, interesantni i uvijek novi sa podsjećanjem na značajne događaje i ličnosti, znamenite, manje poznate ili zaboravljene. - Što potvrđuje da Komuna iznova ukazuje na bogato kulturno blago, na sve što je bilo, što čili i nestaje, ali što je i sada živo i aktuelno, njihovu aksiološku vrijednost i brojna obilježja, na pečat koji su ostvarili ljudi i vrijeme na život i običaje, rad i stvaralaštvo - kazao je Ramusović. Kazao je da u Sloveniji, u svim teškim u turbulentnim godinama za nama, dokazuju vezu sa matičnom državom i rodnim krajem. - Vi ste svojim radom i uz dosta muke i problema mnogo toga postigli u ovoj lijepoj zemlji koja je vaša druga domovina zajedno sa majkom Crnom Gorom - naveo je Ramusović. Dodaje da je optimista da oni koji žive u Crnoj Gori, a zajedno sa brojnim crnogorskim iseljenicima koji su iz ko zna iz kojih razloga stigli i u Sloveniju, nastojati da prezentacijom jezika, kulture folkora i ostalih tradicionalnih vrijednosti naroda koji žive u matici i širom svijeta sačuvaju je od raznih nasrtaja i krivotvorenja istorije. - Samo tako će zajedno taj put, uvjeren sam, biti nastavljen kao podstrek za buduće generacije i pokoljenja koja dolaze i koja će osjetiti blagotvorno dejstvo ulaska Crne Gore u krug evro-atlanskih zemalja - istakao je Ramusović.

Rutović: Komuna crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o našim tragovima

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: zeljko-rutovic