S pravom se očekuje da javni diskurs, dakle svako javno obraćanje i komuniciranje, podrazumijeva pristojnost i vaspitanje. I one najteže ocjene događaja i komentara u društvu i ponašanja pojedinaca, grupa i partija trebalo bi iznositi, uz podrazumijevajuću istinitost činjenica, na smiren i dostojanstven način, koristeći tzv. diplomatski rječnik i terminologiju.
Koliko god je ovo bitno, još je važnije sve loše pojave, moralna i druga posrtanja jednog društva nazvati pravim imenom. Naročito ako se radi o takvim društvenim pojavama koje jednu državu, kao u slučaju Crne Gore, vode u propast i urušavanje svih vrijednosti na kojima ta država počiva.
Izdaja je velika tema sa mnogo suptilnih nijansi. U viševjekovnoj istoriji Crne Gore bilo je toliko velikih rodoljubivih i herojskih činova. Nažalost, skoro pa redovno, velika djela pratile su i izdaje koje su često ugrožavale i sam opstanak države. Sve izdaje su teške i bolne. Nema malih i velikih izdaja. Sve one su znak teškog moralnog posrnuća njihovih protagonista. A raspad morala je uvod u raspad društva.
Izdaja domovine najteža je od svih izdaja. Mjesto izdajnika je, kako nas uče filozofija i književnost u posljednjem, devetom krugu pakla. Njegoš davno zapisuje “uvijek će biti onijeh Crnogoraca što suprot Crne Gore rade. Za jednu zemlju je najgore kada njeni glavari rade za drugu zemlju i njene interese i kada se njome upravlja izvana, kada su preči tuđi interesi.”
Najveće izdaje Crne Gore dešavale su se u proteklih 150 godina, preciznije od “nastanka moderne srpske države”. Ciklično, svakih nekoliko decenija ponavljaju se udari na zvanično Cetinje, Titograd ili Podgoricu. Domaćih izdajnika nikad nije falilo. Bez kojih bi se sve teškoće lakše i bezbolnije savadale. Prve velike izdaje počinju već sa odlaskom crnogorskih studenata početkom 20. vijeka u Beograd. Stipendisti vladajuće kuće Petrovića na Cetinje su se vraćali sa bombama namijenjenim onima koji su ih poslali na školovanje. Nedugo potom, nakon završetka Prvog svjetskog rata, dolazi pogubna 1918-ta godina, koja ostaje izvor svih potonjih crnogorskih podjela i zala do danas. Štaviše, danas kao da ponovo živimo 1918-u. Uz udare srpskog velikodržavlja, srpskog i ruskog imperijalizma, uz izdašnu domaću veleizdaju, Crna Gora doživljava i 1948 (Rezolucija Informbiroa), 1990 (Anti birokratska revolucija) i 2020 (litijaška kontrarevolucija).
Glavari, kako bi rekao vladika Rade, sve tri samo po imenu crnogorske vlade nakon tzv. oslobođenja 2020. godine upravo rade “za drugu zemlju i njene interese i njima se upravlja izvana”. Crna Gora se obesmišljava, njen međunarodni kredibilitet urušava, dobrosusjedski odnosi, po kojima je do 2020. bila poznati i priznati primjer u regionu, ali i šire, svjesno i namjerno se kvare. Prvaci bivšeg DF i Demokrata otvoreno i bez skrivanja, planski i svakodnevno svojim činjenjem i nečinjenjem urušavaju državni suverenitet i nezavisnost zemlje, bojkotuju njen evropski put i čine sve da Crnu Goru uvedu u “srpski svet”. Predsjednik vlade svojom šibicarsko-mešetarskom politikom, uz aktivno učešće albanskih i bošnjačkih predstavnika u vladi, povlađujući stvarnim odlučiocima iz DF-a i njihovim nalogodavcima iz Beograda, i sam učestvuje u izdaji Crne Gore.
Isto tako i Predsjednik države, (ne)promišljenim potezima otvarajući razne bolne teme koje dodatno dijele duboko podijeljeno crnogorsko društvo, daje puni doprinos izdaji Crne Gore. Kako inače drugačije tumačiti otvaranje pitanja Golog otoka, druge, nakon 1918. najpogubnije crnogorske godine. O pitanju Informbiroa govoreno je mnogo puta na racionalan i realan način. Posljednji put, nedavno, argumentivano, na činjenicama zasnovano o toj temi su pisali uvaženi profesori dr. Živko Andrijašević i dr. František Šistek. I sada, u vrijeme tektonskih promjena u savremenim međunarodnim odnosima i promjena na međunarodnom planu, kada Evropa “zbija redove” i preduzima ohrabrujuće korake za svoje jačanje i reformisanje, Predsjednik doliva “ulje na vatru” i rasplamsava postojeće tenzije i produbljuje podjele. Posebno imajući u vidu i činjenicu da je većina nedaća koje danas pritiskaju našu zemlju, upravo posljedica četničko/informbirovske osvete.
Krajem prošlog vijeka izgledalo je da čitav svijet, naročito evropski kontinent, ide dobrim putem, da je demokratizacija društava, ekonomski prosperitet, građanske slobode, nepovredivost granica... postale trajno načelo i da se međusobni sporovi država rješavaju jačanjem bilateralnog dijaloga i multilateralizma. I Crna Gora se polako osvješćivala i pripremala za istorijski referendum o obnovi državne nezavisnosti. Izgledalo je da je prvi put uspjela da čvrsto zakorači u modernizaciju svog društva i nađe se u društvu najrazvijenijih i najprosperitetnijih zemlja Zapada.
Obnovom državne nezavisnosti, pored razvijanja dobrih odnosa sa svim susjedima, evro-atlantske integracije su postale osnovni spoljno-politički cilj. Crna Gora je primljena u NATO i viđena za prvu buduću članicu EU. Manje svojom zaslugom, više zahvaljujući spletu geo-političkih dešavanja, težnji same EU za obnovom politike proširenja, našla se na ubrzanoj traci za prijem. Time bi zaokružila svoj glavni strateški politički i bezbjednosni cilj i našla se u društvu evropskih zemalja, svom prirodnom staništu.
Tako se ovoj generaciji crnogorskih građana ukazala šansa da realizuje davnašnji san najznačajnijih Petrovića o evropskoj Crnoj Gori. San, koji je nakon obnove nezavisnosti, svakim danom bio sve realniji. Sve do dolaska avgustovskih “oslobodilaca”. I naglog skretanja ka srpsko-ruskom svijetu i istočnjačkim despotijama.
Velika ekonomska kriza sa početka 21. vijeka koja nije nikad sanirana, jačanje konzervativnih desnih pokreta širom svijeta, ruska agresija na Ukrajinu i naročito prvi potezi nove američke administracije predvođene ponovo izabranim predsjednikom Trampom najozbiljnije su ugrozili svjetski poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. San o trajnom svjetskom miru i bezbjednost evropskog kontinenta ozbiljno su ugroženi.
Agresija na Ukrajinu, kao dio šireg koncepta stvaranja ruskog svijeta, odnosno pretenzije Putinove Rusije na prostore za koje smatraju da u političkom, ekonomskom i kulturnom smislu pripadaju nekadašnjoj ruskoj imperiji pojačala je apetite glavnom balkanskom velikodržavnom projektu stvaranja sličnog “srpskog sveta”. Uz budnu prismotru dva preostala slična projekta (albanski i hrvatski). Odatle danas proizilaze sve nevolje Balkana, prije svega za tri najugroženija naroda Crnogorce, Bošnjake i Makedonce i njihove države.
Jedino spasonosno rješenje za ove tri države je što brži prijem u EU. Ekspresno reagovanje najznačajnijih evropskih zemalja Njemačke, Francuske i Velike Britanije, nakon određenih uznemirujućih poteza sa one strane Atlantika prema zapadnom partnerstvu, budi nadu. “Koalicija voljnih” koja okuplja, sa izuzetkom SAD i Kine, najveće svjetske ekonomije, svakako je buduće jezgro političke, ekonomske i vojne integracije. Za sve ostale zemlje članice NATO i EU, kao i zemlje kandidate za prijem, koje do sada nijesu pozvane, ovo je velika šansa i izazov da se konačno nađu u tom društvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora između koalicije voljnih i istočnih despotija

Ćutanje nije strateška pasivnost, već strateška opstrukcija dijela vlasti oličena u predstavnicima bivšeg Demokratskog fronta (DF) i Demokrata - ocijenio je bivši ambasador Crne Gori pri Ujedinjenim nacijama (UN), Austriji i Albaniji Željko Perović osvrnuvši se na pasivnost naših zvaničnika na regionalne krize poput protesta u Srbiji, pokušaja secesionizma u Bosni i Hercegovini, ali i zaokreta u geopolitici SAD prema Evropskoj uniji i ratu u Ukrajini.
Perović je podvukao da neodlučnost i bojažljivost ostalog dijela vlasti u Crnoj Gori dodatno komplikuju situaciju.
- Kako možete da se ne odredite prema događajima u Srbiji? Svjedoci smo masovnih studentskih protesta, koji insistiraju na radu institucija i ograničavanju autokratske vlasti. To više nije samo unutrašnje pitanje Srbije, već regionalno - rekao je on za Radio Slobodna Evropa (RSE).
<h2>Nesposobnost i neznanje</h2>
Ocijenio je da su sve vlade od promjene vlasti 2020. pokazale služenje interesima Beograda uz nesposobnost i neznanje.
- Ćutati na ovo što se dešava i ne određivati se znači svrstavanje na stranu ruskog i srpskog svijeta - rekao je Perović.
Ustvrdio je da je neodlučna politika Crne Gore suprotna njenim evropskim aspiracijama.
- Ne možete tvrditi da ste za EU, a dan nakon presude u Sarajevu protiv Milorada Dodika, dva ključna političara iz bivšeg Demokratskog fronta (predsjednik Skupštine Andrija Mandić i Milan Knežević) vam odlaze u Banjaluku da mu pruže podršku - poručio je Perović.
<h2>Mariću razumljiva pasivnost</h2>
Iako je najozbiljniji kandidat za članstvo u EU i članica NATO-a od 2017, Crna Gora se praktično nije oglašavala o aktuelnim svjetskim i regionalnim krizama. Osudom secesionističke politike predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika reagovale su sve evropske institucije, zvanični Vašington, NATO - a povodom višemjesečnih protesta u Srbiji Evropska unija je pozvala na deeskalaciju tenzija, podsjećajući zvanični Beograd da je pravo na slobodno okupljanje jedno od osnovnih.
Ipak, za bivšeg generalnog sekretara Vlade Borisa Marića razumljivo je što Crna Gora ne zauzima stavove.
- U vremenu neviđene dinamike globalnih i regionalnih dešavanja, Crna Gora se nalazi pred značajnim izazovima kada su u pitanju javni stavovi i diplomatske aktivnosti. Određena pasivnost je razumljiva, s obzirom da smo mala zemlja koja se oprezno postavlja, s ciljem očuvanja dobrosusjedskih odnosa - rekao je on za RSE.
Imali smo, kako je dodao, par nepotrebnih faulova.
- Ali vjerujem da smo naučili lekciju - rekao je Marić.
Naime, prošle godine Bosna i Hercegovina je uputila dvije protestne note Crnoj Gori zbog Mandićevog djelovanja, a Hrvatska ga je proglasila nepoželjnim u toj zemlji jer je inicirao donošenje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koju je izglasala vladajuća većina. Pored njega, personama non grata su proglašeni i Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Aleksa Bečić.
<h2>Heterogenost otežava</h2>
Marić ističe da programska heterogenost koalicionih partnera na vlasti dodatno otežava iznošenje stavova što, kaže, uzrokuje potrebnu dozu opreza.
- Stabilnost regiona je jedan od primarnih državnih interesa a ključni doprinos toj stabilnosti je ispunjavanje spoljnopolitičkih prioriteta, s naglaskom na ulazak u EU - smatra Marić.
On vjeruje da bi se trenutni kurs Vlade mogao definisati kao - sa i za EU, nikada protiv SAD-a, što je oblik realpolitičke diplomatije.
Međutim, Marić strahuje da to neće biti dovoljno, "s obzirom da su odluke i njihovi efekti na globalnom i regionalnom planu do sada neviđeni".
Na upit RSE o izostanku reakcija na događaje koji potresaju region, iz Vlade i Ministarstva vanjskih poslova nije stigao odgovor.

Perović: Ćutanje Crne Gore znači svrstavanje na stranu ruskog i srpskog svijeta

Odluka Crne Gore da se, nakon 17 godina, povuče iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija ne čudi, s obzirom na činjenicu da je naša državna politika opterećena uticajem nekadašnjeg Demokratskog fronta, a da vanjskim poslovima rukovode dva potpredsjednika Vlade, od kojih je Ervin Ibrahimović formalni, a Filip Ivanović suštinski ministar, smatra diplomata Željko Perović.
Informaciju da se naša zemlja povukla iz trke za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u periodu 2026-2027. objavilo je više domaćih medija.
Zvaničnu potvrdu te informacija juče je bilo nemoguće dobiti iz Vlade i resora vanjskih poslova, ali nezvanična saznanja Pobjede govore da je ona tačna.
Perović, u izjavi za Pobjedu, pojašnjava da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija najznačajnije i najprestižnije tijelo među svim međunarodnim organizacijama i da član SB ne može svako da bude.
U prilog tome, navodi Perović, govori i činjenica da više od trećine država u svijetu, njih oko 190, nikada nijesu bile članice Savjeta bezbjednosti.
- Crna Gora je 2008. godine najavila kandidaturu, a kada je ona pozitivno pozdravljena, nijesmo preduzeli potrebne korake u smislu realizacije tako značajnog poduhvata - navodi Perović, ističući da se, kao neko ko je bio dio tog tima, smatra i lično odgovornim.
Perović objašnjava da aktivnosti kandidovanja za članstvo u SB UN podrazumijevaju angažovanje Ministarstva inostranih poslova, koje je nosilac i neposredni izvršilac svih aktivnosti, ali i kompletnog državnog vrha.
- Podrazumijeva se da se tim poslovima bavi tim ozbiljnih i posvećenih diplomata, koji su osposobljeni da daju doprinos svim najznačajnijim pitanjima iz oblasti savremenih međunarodnih odnosa. To svaka ozbiljna zemlja radi, ali ne i Crna Gora. Naročito u finišu kampanje, a to je posljednjih četiri do pet godina, kada je crnogorska diplomatija praktično nevidljiva. Dovoljno govori činjenica da mi u Njujorku već više godina nemamo ambasadora, već samo niže diplomatsko osoblje - ističe Perović.
Objašnjava i da je za podršku članstvu u Savjetu bezbjednosti potrebno uložiti ogroman napor, a da je Crna Gora u tom smislu pokazala „ozbiljnu dozu neozbiljnosti“.
- Od samog početka sam bio skeptičan, jer sam smatrao da mi nemamo dovoljno ljudi i da nijesmo dovoljno dobro sve to osmislili. Crna Gora je napravila i niz grešaka, od kojih je jedna bila ona kada smo jednoj članici UN obećali da ćemo je podržati, a potom podršku dali drugoj državi - zaključuje on.
<h2>Primjeri Hrvatske i Slovenije</h2>
Koliko je za svaku zemlju važno i prestižno da bude nestalna članica Savjeta bezbjednosti govore, navodi diplomata Željko Perović, primjeri iz našeg najbližeg okruženja.
Podsjeća da je Vlada Hrvatske, kada je ta zemlja objavila svoju kandidaturu, angažovala prekaljenog diplomatu i posljednjeg ministra inostranih poslova Jugoslavije Budimira Lončara kao specijalnog izaslanika za SB.
- Lončar, koga sam tada stalno viđao, je, koristeći svoja poznanstva i dobre veze, obišao svijet uzduž i poprijeko, te svojim umijećem i uticajem obezbijedio značajan broj glasova mnogih država - navodi Perović.
Još drastičniji primjer je, dodaje on, Slovenija, koja je po drugi put od sticanja nezavisnosti izabrana u nestalno članstvo SB.
- Naime, pored postojećeg ambasadora i stalnog predstavnika pri UN, Slovenija je odredila još jednog ambasadora, koji u Njujorku stalno boravi i bavi se samo pitanjima vezanim za rad SB. To sve govori o značaju članstva za svaku zemlju, te opsežnosti priprema i kompleksnosti cijelog procesa kandidovanja - naveo je Perović.

Crna Gora se članstvom u Savjetu bezbjednosti nije ozbiljno bavila, a zakazala je u finišu kampanje

Bojim se da smo došli do faze u kojoj se sa sigurnošću može zaključiti da bez promjene političkog kursa, što u sadašnjoj konstelaciji odnosa koalicije na vlasti nije realno očekivati, ili bez promjene vlasti u Crnoj Gori možemo zaboraviti na njen evropski put, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ambasador Željko Perović.
Prema njegovim riječima, jedini koji je u posljednje vrijeme diplomatskim aktivnostima doprinosio afirmaciji Crne Gore na spoljnopolitičkom planu, nastojeći koliko toliko da ublaži pogubno djelovanje vladajuće većine, bio je predsjednik države Jakov Milatović.
- Nažalost, salto mortale koji je iznenada napravio i obezbijedio sa svoja četiri odbornika vladajućoj većini da nastavi da vrši vlast u Podgorici, onu istu koju je prije nekoliko mjeseci srušio, sa onima koji su ga mjesecima javno ponižavali i prijetili mu smjenom u Parlamentu, ne čini ni njega više kredibilnim sagovornikom na međunarodnoj sceni - poručio je Perović.
<h2>Brisel preko Zagreba šalje poruku Podgorici</h2>
Perović ističe kako je apsolutno netačna tvrdnja „avgustovskih oslobodilaca“ o njihovom „istorijskom“ doprinosu odblokiranja pregovora Crne Gore sa EU. 
- Objektivno, nije Crna Gora zatvorila tri poglavlja, nego je EU zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom. Jer, činjenica je da se nije desila agresija na Ukrajinu i rat koji se tamo vodi, ne bi bilo tog napretka. Već zvaničnici EU biraju Crnu Goru, malu zemlju koja je do 2020. bila pouzdan i kredibilan partner i preko nje pokazuju da proces proširenja nije zamro, očekujući da Crna Gora uredno izvršava obaveze i pozitivno utiče na ostale zemlje pretendente na članstvo - naveo je Perović.
Ipak, kaže, Crna Gora se ponaša sasvim suprotno. 
- Odmah poslije IBAR-a usvaja Rezoluciju o Jasenovcu, a sad nakon zatvaranja tri poglavlja krši Ustav tako što Ustavni odbor preuzima ingerencije Ustavnog suda. Tako da rampa na poglavlje 31 nije samo Hrvatska, već Brisel preko Zagreba šalje poruku vlasti ako ima neko da umije ili da želi da pročita tu poruku, da Podgorica mora sa riječi preći na djela ako joj je stvarno stalo do članstva u EU - kazao je Perović.
Ističe da je Hrvatska kredibilna članica EU i kao takva visoko kotirana prilikom donošenja odluka u Briselu. 
- Posebno kad se radi o našem regionu. I veoma joj je stalo do dobrih odnosa sa susjedima. Rekao bih naročito sa Crnom Gorom, prema kojoj dugi niz godina unazad, naročito nakon izvinjenja zbog agresije na Dubrovnik istorijskog predsjednika Mila Đukanovića, vodi blisku i blagonaklonu politiku. Hrvatska bi trebalo da je, i ona to jeste, jedan od glavnih promotera crnogorskog bržeg puta ulaska u EU - kazao je Perović . 
Podsjeća da su sva pitanja koja su pokrenuta u nedavnom non peperu od strane Zagreba postojala i ranije ali ih, kaže, Hrvatska nije povezivala sa evropskim putem Crne Gore.
- Naprotiv. Nekome je to očigledno smetalo i stavljena je rampa baš na poglavlje 31 u kojem je Crna Gora imala stoprocentnu ispunjenost evropskih očekivanja - navodi Perović.
<h2>MIP-u fali patriotskog naboja, bez toga je samo prazna forma</h2>
Komentarišući rad Ministarstva inostranih poslova (MIP) Crne Gore, sagovornik Analitike kaže da ono kao da ne postoji. 
- Umjesto što tihuje, danas bi trebalo da je najaktivnije i najangažovanije. Posebno imajući u vidu javno zaklinjanje da im je glavni spoljno-politički prioritet brzi ulazak Crne Gore u EU. Ali prvenstveno i zbogtoga što je Crna Gora danas izložena velikom spoljnjem pritisku i udarima na njen suverenitet nezabilježenim od obnove njene nezavisnosti 2006. godine - ističe Perović. 
Upozorava da se Ministarstvo inostranih poslova, od dolaska 30-avgustovskih „oslobodilaca“ obesmišljava i svakim danom sve više unižava. 
- Uostalom kao i sama država Crna Gora. To Ministarstvo, osim praznih floskula o evropskoj orijentaciji, nema nikakvo ideološko opredjeljenje niti patriotski naboj bez čega je samo prazna forma - navodi Perović. 
MIP, kaže, nažalost pristaje na poziciju koja je „strana crnogorskom slobodarskom biću i svemu što je Crna Gora kroz vjekove stvarala i održavala“. 
- Tom Ministarstvu nedostaje ne samo znanje, nego i želja za sticanjem znanja o najvažnijim svjetskim zbivanjima i procesima, kao i prijeko potrebni senzibilitet i finese u međudržavnim odnosima. Naročito u onom najvažnijem segmentu u odnosima sa susjednim zemljama - naglasio je Perović.
Istine radi, kaže naš sagovornik, urušavanje crnogorske diplomatske službe počelo je i prije dolaska „oslobodilaca“. 
- Svojom površnošću, nemarom i nezrelošću s jedne strane, te nedostatkom pronicljivosti i sposobnosti da predvidi „zlo vrijeme“ koje dolazi, bez htjenja, kapaciteta i hrabrosti s druge strane da se tome odupre, Ministarstvo je postalo pogodno tle za urušavanje Crne Gore - ističe Perović. 
Ipak, dodaje on, u crnogorskom MIP-u postoji određeni broj kvalifikovanih diplomata osposobljenih za kvalitetan rad.
- U manjem broju i za ozbiljnu analitiku. Nažalost, ti su uglavnom odstranjeni ili marginalizovani. Ne uklapaju se u “avgustovsku oslobodilačku diplomatiju” - ocijenio je Perović.
<h2>Spoljnu politiku Crne Gore usmjeravaju Mandić i Knežević</h2>
Osvrnuvši se na činjenicu da su dva potpredsjednika Vlade nadležna za resor spoljnih poslova, ističe kako takva karikaturalna državna struktura u diplomatiji ne postoji u svijetu. 
- To je politika kojoj osnovni ton i usmjerenje daju prvaci bivseg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. Politika koja nedvosmisleno negira genocid u Srebrenici, koja je protiv crnogorskog članstva u NATO, koja jasno u prvi plan stavlja Srbiju i Rusiju, koja izvrće ruglu sve što dolazi sa Zapada. I koja otvoreno ismijava crnogorski put ka članstvu u EU, rugajući se i svojoj državi i Uniji - naglašava Perović. 
U pitanju je, kaže on, politika koja se sugeriše iz „rektorovog konzervativnog Instituta za napredne studije o preispitivanju politike prema susjedima“. 
- Onog najboljeg dijela politike do 2020 godine. Politike koja nas zavađa sa svima, a sve u funkciji jednog. Onog koji sve čini da Crne Gore nestane - upozorava Perović. 
Ističe da su negativan uticaj politike zvaničnog Beograda, antizapadna politika, te nedobronamjeran odnos prema svim susjedima i neviđeni pritisak na sve tri crnogorske vlade, s jedne strane, te bespogovorno inferiorno praćenje i povlađivanje toj politici s druge, crnogorske strane, doveli do narušavanja odnosa Crne Gore sa ostalim susjedima.
- Naročito sa onim susjedima koji su Crnoj Gori, zajedno sa Srbijom, najbliži - Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. To je cilj onog najznačajnijeg dijela parlamentarne većine, okupljene oko bivšeg Demokratskog fronta, kojačini sve da podrije crnogorsku nezavisnost i na dnevnoj bazi obesmišljava i urušava državni suverenitet Crne Gore - zaključio je Perović.

Perović: Bez promjene vlasti ili odnosa u vladajućoj koaliciji možemo zaboraviti na evropski put

Ambasador Željko Perović je, komentarišući najavu da bi Nebojša Đoković, kandidat partijske kvote Nove srpske demokratije, mogao da bude ambasador Crne Gore u Srbiji, rekao da ga ne poznaje, ali da nije siguran da je političko naimenovanje najbolje rješenje.
Dodaje, da nije dobro da to bude baš predstavnik NSD-a u Beogradu imajući u vidu da se ta partija, kako kaže, odnosi prema Crnoj Gori na način koji nije primjeren.
Perović kaže i da je bilo karajnje vrijeme da se popuni diplomatsko predstavništavo u Beogradu i smatra da je jedno od najvažnijih mjesta - mjesto u Beogradu, s obzirom na složenost odnosa Srbije i Crne Gore.
- Nisam siguran da li je najbolje rješenje političko naimenovanje. Gospodina Đokovića ne poznajem, pa ne mogu da komentarišem, ali smatram da je trebalo da to bude iskusni diplomata. Moramo imati u vidu da se u Begradu štošta prelama, da će se u Beogradu ambasador sastajati ne samo sa srpskim zvaničnicima, već i sa preko 20 stranih ambasadora koji pokrivaju iz Beograda Crnu Goru. Ja mu želim svako dobro. Mislim, takođe, da nije dobro da je predstavnik te partije u Beogradu imajući u vidu da se ta partija odnosi prema Crnoj Gori na način koji nije primjeren. Moramo da znamo da će ambasador, osim redovnih dužnosti, makar jednom mjesečno imati sastanak sa ambasadorima NATO zemalja, a znamo kako ta partija gleda na člansvto Crne Gore u NATO, a on mora da prenosi iskustva i poruke iz Crne Gore i da šalje poruke koje čuje od kolega - kazao je Perović u izjavi za Antenu M.
Crna Gora je bez ambasadora u Srbiji od februara 2021, kad je tadašnji predsjednik Milo Đukanović donio ukaze o opozivu više diplomata, među kojima je bio i dotadašnji ambasador u Srbiji Tarzan Milošević.
MVP je tražilo opoziv njega i još šest ambasadora zbog toga što, kako su naveli u obrazloženju, nisu radili u interesu države.
Đukanović je prvobitno odbio da potpiše opozive, tvrdeći da predloge MVP-a nisu pratila objašnjenja.
Na poziciji otpravnika poslova nalazi se Stanica Popović, koja je naslijedila Predraga Mitrovića.
Nebojša Đoković je bio član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore.

Perović: U Beogradu se štošta prelama zato političko naimenovanje ambasadora nije dobro, kao ni što dolazi iz NSD-a

To što je Crna Gora među rijetkim zemljama koje neće biti zastupljene na najvišem nivou, sa predsjednikom ili premijerom, na zasijedanju Generalne skupštine UN-a u Njujorku je neshvatljivo, kaže za Antenu M ambasador Željko Perović. Dodaje i da je, možda, brukanje Crne Gore nekome i cilj.
- Zasijedanje Generalne skupštine UN-a koje se održava svakog trećeg utorka u septembru najvažniji je multilaterarni događaj na planeti i bruka je da Crna Gora ove godine neće biti zastupljena najvišem nivou - kazao je Perović.&nbsp;
Podsjeća da su od 2006. godine, na svako zasijedanje išli shodno džentlmenskom dogovoru jedne godine predsjednik države, a druge godine premijer. Začuđen je time što ove godine u Njujork ne idu ni Jakov Milatović, ni Milojko Spajić.
- To je jedinstvena prilika u toku 365 dana da sve krunisane glave, predsjednici država i predsjednici vlada, vode delegacije svojih zemalja. Crna Gora dolazi, koliko sam ja shvatio, na nivou potpredsjednika Vlade. Ne znam zašto, ako je već premijer odustao, nije išao predsjednik. Osim glavnog sastanka i plenarnog zasijedanja kada govori šef delegacije, to je jedinstvana prilika da u tih dvije nedjelje delegacija Crne Gore, kao i svake druge države, odradi seriju bilateralnih susreta od velike važnosti za svoju zemlju. Tako da je prosto nevjerovatno da se to sada dešava - rekao je Perović za Antenu M.
Perović, koji je u tri mandata bio ambasador u Njujorku, o izjavi predsjednika Milatovića koji je objasnio da je odgovornost za njegovo, kao i odsustvo premijera upravo na Spajiću, kaže:
- Ja sam vidio tu izjavu i mislim da je predsjednik u ovom slučaju apsolutno u pravu, ali već ranije se znalo da je ovoga puta na redu predsjednik Vlade da vodi delegaciju. Inače, to je pravo koje prije svega pripada suverenu. Kažem, ili dolaze krunisane glave ili šefovi država, pa tek onda dolaze predsjednici Vlade ili ministar inostarnih poslova. Otprilike, na ta četiri nivoa su delegacije na raznim sastancima zastupljene. Mislim da je u ovom slučaju predsjednik države apsolutno u pravu - navodi Perović.
Crnogorsku delegaciju predvodiće potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, a ispod njega u delegaciji je takođe potpredsjednik i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
- Da pored živog ministra inostranih poslova koji je istovremeno i potpredsjednik Vlade, crnogorsku delegaciju vodi drugi potpredsjednik, zaista je neshvatljivo. Po svakom protokolu poslije šefa države i Vlade, ide ministar inostranih poslova. Sada ide neki bez porfelja potpredsjednik Vlade! Ali ne znam zbog čega ide onda ministar inostanih poslova? Zbog čega ide? Ako ne ide ovaj u konkretnom slučaju da se sretne sa bošnjačkom dijasporom. S kime će imati sastanke? Da li su dogovoreni sastanci? Šta je sa sastancima koji su ugovarani za predsjednika Vlade, koji su mjesecima unaprijed pripremljeni? To je, kažem vam, jedno apsolutno brukanje države Crne Gore. Možda nekome to odgovara, možda je to nečiji cilj - ocijenio je Perović.
Perović je rekao i da ima saznanja da se njemački ambasador u Podgorici interesovao ko predvodi crnogorsku delegaciju:
- Znate, svaka ozbiljna zemlja se priprema, pretpostavljam da je neko iz njemačke delegacije želio se vidi sa predsjednikom Vlade. Oni, do dana današnjeg, ne znaju ko vodi crnogorsku Delegaciju. Znači, apsolutna sramota i bruka za državu Crnu Goru - zaključio je Perović.

Perović: Bruka za državu da ne bude zastupljena na najvišem nivou na zasijedanju Generalne skupštine UN-a

Centar za ženska prava pozdravlja presudu Apelacionog suda Crne Gore, koji je preinačio presudu Višeg suda i Daliboru Nikoliću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 40 godina za teško ubistvo Zimrite Nerde, saopšteno je iz ove organizacije.
Ipak, kako dodaju, neophodno je nastaviti rad na unapređenju sistema koji će osigurati adekvatnu prevenciju nasilja i zaštitu svih žrtava, bez obzira na njihovu etničku i socijalnu pripadnost, naročito Romkinja koje predstavljaju najranjiviju društvenu grupu.
Iz Centra podsjećaju da je prvostepeni, Viši sud, Nikolića prvobitno osudio na 12 godina zatvora za nasilje u porodici, zbog čega je Centar za ženska prava organizovao više protesta, ukazujući na neadekvatnu kaznu za izuzetnu surovost koju je Nikolić ispoljio prema svojoj trudnoj supruzi, u prisustvu njihove maloljetne djece.&nbsp;
- Ova, u poslednjih mjesec dana treća po redu presuda za femicid kojom se izriče najduža zakonom propisana kazna zatvora, predstavlja značajan korak ka pravdi za žrtve porodičnog nasilja i šalje jasnu poruku da takvi zločini neće biti tolerisani. Ona je važan korak ka unaprjedjenju sudske prakse koju godinama unazad karakteriše blaga kaznena politika u slučajevima rodno zasnovanog nasilja - navodi se u saopštenju.
Ističu da pozdravljaju posvećenost pravdi koju je Više državno tužilaštvo pokazalo u ovom predmetu.&nbsp;
- Posebno ističemo važnost pružanja podrške djeci preminule Zimrite Nerde, koja su ostala bez majke, na čije ranije prijave nadležne institucije nisu adekvatno reagovale. Smatramo da je država Crna Gora dužna da ih obešteti i omogući im odgovarajuće uslove za život i obrazovanje - kazali su oni.
Naglašavaju da će Centar za ženska prava nastaviti da se zalaže za pristup pravdi, da prati slučajeve nasilja nad ženama i obezbjeduje besplatno pravno zastupanje žrtvama i porodicama žrtava femicida.
- Kao što smo činili u ovom slučaju i u predmetu u kojem je Ilir Djokaj osudjen na 40 godina za teško ubistvo devetnaestogodišnje Šejle Bakije. Izražavamo duboko saosjećanje sa njihovim najbližim i tražimo efikasnu primjenu zaštitnih mjera kako bi se sačuvali životi i zdravlje svih koji su izloženi nasilju u porodici- zaključuju u saopštenju.

Centar za ženska prava: Presuda za ubistvo Nerde značajan korak ka pravdi za žrtve nasilja, neophodno nastaviti u tom pravcu

Vrijeme je da se zaustavi praksa nepotizma i partijskog zapošljavanja u našoj opštini koju je dosadašnja vlast usavršila, poručila je Tanja Vujičić, kandidatkinja na listi „Evropski savez – Najbolje što možeš – (SD, SDP, LP i građani)”.
- Ovakve prakse moraju prestati, a mi ćemo se čvrsto boriti protiv njih. Naša opština treba da funcioniše na principima jednakih šansi za sve, vrednovanjem znanja, iskustva i predanog rada, a ne ličnih, partijskih i drugih veza - rekla je Vujičić.
Prema njenim riječima Evropski savez zalagaće se da svi građani imaju jednake mogućnosti da se zaposle, da bi konačno šansu mogli da dobiju oni koji kvalitetom i posvećenošću zaslužuju jer mogu da doprinesu razvoju Herceg Novog.
- Pružićemo priliku mladima, ali i svima koji svojim radom mogu i žele da Herceg Novi učine opštinom koja cijeni znanje i kvalitet - rekla je Vujičić.
Ona je istakla da će Evropski savez pokrenuti niz korake u cilju rješavanju nepotizma. Između ostalog, jačanjem i spječavanju transparentnosti.
- Konkursi će biti otvoreni, transparentni, kao i objave rezultata. Formiraćemo nezavisne komisije koje će ocjenjivati kandidate bez političkog i partijskog uticaja. Omogućićemo lakši pristup informacijama i zapošljavanju - kazala je Vujičić.
Ona je pozvala građanke i građane Herceg Novog da glasaju za broj 1 i na taj način podrže Evropski savez.
- Evropski savez ima namjeru da ugasi nepotizam u opštini Herceg Novi i tu ćemo namjeru sa zadovoljstvom sprovesti u djelo - zaključila je Vujičić.

Vujičić: Vrijeme je da se zaustavi nepotizam i partijsko zapošljavanje u Herceg Novom

Predavanje kulturološkinje Nele Savković-Vukčević pod nazivom „Jezik iznad moći zla – 120 godina od rođenja Mirka Banjevića“ biće održano u četvrtak, 3. aprila u 18.30 sati u Multimedijalnoj sali Tehnopolisa u Nikšiću (Radoja Dakića bb). Predavanje organizuje Matica crnogorska Ogranak Nikšić.
Čuveni jugoslovenski i crnogorski revolucionar i književnik, novinar i urednik, Mirko Banjević je ostavio za sobom bogat opus. Njegove „Pobune uma“ smatraju se jednom od najboljih pjesničkih zbirki objavljenih u prošlom vijeku u Crnoj Gori, a praćena je knjigama „Zemlja na kamenu“, „Sutjeska“, „Bezdani“ i drugim. Njegov poetski izraz karakterišu bogata deskripcija, ekspresivnost, narativnost i duboka meditativnost. Savković-Vukčević će se baviti pjesmama koje potvrđuju postojanje Crne Gore kroz crnogorski jezik u vrijeme kada je bijeli teror zatirao svaki oblik autohtonog života.
Nela Savković-Vukčević diplomirala je na Univerzitetu Crne Gore, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, a magistrirala na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Trenutno je doktorandica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Bila je poslanica u crnogorskoj Skupštini. Radila je kao direktorka Gradskog pozorišta, sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, novinarka i urednica u Televiziji Crne Gore. Više godina je izvodila nastavu na predmetu Retorika na Univerzitetu Crne Gore i Univerzitetu Donja Gorica. Usavršavala se u Velikoj Britaniji i SAD-u. Članica je Matice crnogorske i Crnogorskog PEN centra.

„Jezik iznad moći zla" – 120 godina od rođenja Mirka Banjevića

Pokazujući nevjerovatnu odlučnost, demokratski senator iz Nju Džersija Kori Buker proveo je duže od 25 sati za govornicom Senata i održao maratonski govoro koji je trajao cijelu noć u ponedjljeak i ušao u utorak veče, čime je postavio istorijski rekord kako bi pokazao otpor demokrata protiv poteza predsjednika Donalda Trampa.
Buker je izašao za govornicu Senata u ponedjeljak veče, rekavši da će ostati tamo dokle god bude „fizički sposoban“. Tek 25 sati i 5 minuta kasnije, 55-godišnji senator, bivši hvatač u američkom fudbalu, završio je govor i šepajući napustio pozornicu. Time je postavio rekord za najduži neprekidni govor u istoriji Senata. Bukeru su pomagale kolege demokrate koje su mu omogućile pauze tako što su mu postavljale pitanja.
Bio je to izvanredan pokazatelj izdržljivosti dok demokrate pokušavaju da pokažu svojim frustriranim pristalicama da čine sve što mogu da se suprotstave Trampovoj agendi. Ipak, Buker je takođe pružio istorijski trenutak utjehe stranci koja traži put naprijed: stojeći na podu Senata više od dana i noći i odbijajući da ode, oborio je rekord star 68 godina, koji je postavio tadašnji senator Strom Turmond iz Južne Karoline, segregacionista i južnjački demokrata, kako bi opstruirao donošenje Zakona o građanskim pravima 1957. godine.
- Ja sam ovdje uprkos njegovom govoru - rekao je Buker, koji je otvoreno govorio o svojim korijenima potomka i robova i robovlasnika. Dodao je: „Ja sam ovdje jer, koliko god on bio moćan, narod je moćniji“.
Lider demokrata u Predstavničkom domu, Hakim Džefris, prvi crni lider stranke u Kongresu, ušao je u Senat u utorak popodne da posmatra Bukera. Nazvao je to „nevjerovatno moćnim trenutkom“ jer je Buker oborio rekord segregacioniste i „bori se za očuvanje američkog načina života i naše demokratije“.
Ipak, Buker je svoj govor usmjerio na poziv svojoj stranci da pronađe odlučnost.
- Svi moramo pogledati u ogledalo i reći: ‘Bićemo bolji’. Ovo nisu normalna vremena u našoj naciji. I ne treba ih tretirati kao takva u Senatu Sjedinjenih Država. Prijetnje američkom narodu i američkoj demokratiji su ozbiljne i hitne, i svi moramo učiniti više da im se suprotstavimo - &nbsp;rekao je Buker na početku govora u ponedjeljak veče.
<h2>Buker upozorava na nadolazeću ustavnu krizu</h2>
Prebacujući težinu s noge na nogu, a zatim se oslanjajući na govornicu, Buker je satima govorio protiv rezova u kancelariji socijalnog osiguranja koje sprovodi Trampov savjetnik Ilon Mask u okviru Odjeljenja za efikasnost vlade (DOGE). Nabrojao je posljedice Trampovih ranih odluka i govorio o zabrinutosti da bi mogla uslijediti širi rezovi u mreži socijalnog staranja, iako republikanski zakonodavci tvrde da program neće biti diran.
Buker je takođe čitao ono za što je tvrdio da su pisma njegovih birača. Jedan o dnjih je izrazio zabrinutost zbog govora republikanskog predsjednika o aneksiji Grenlanda i Kanade i „nadolazećoj ustavnoj krizi“.
Tokom čitavog utorka, Buker je dobijao pomoć od demokratskih kolega, koji su mu postavljali pitanja kako bi mu omogućili kratke pauze. Buker je ustupao vrijeme za pitanja, ali je naglašavao da neće odustati od govornice. Čitao je tu izjavu s papira kako ne bi slučajno prekinuo govor. Ostao je na nogama kako bi poštovao pravila Senata.
- Tvoja snaga, tvoja istrajnost, tvoja jasnoća su jednostavno nevjerovatni i cijela Amerika obraća pažnju na ono što govoriš.. Cijela Amerika treba da zna za mnoge probleme, katastrofalne poteze ove administracije - rekao je lider demokrata u Senatu Čak Šumer dok je postavljao pitanje Bukeru.
Dok je Buker satima stajao, izgledalo je da se održava samo uz nekoliko čaša vode. Kasnije je novinarima rekao da je postio nekoliko dana prije govora i da je prestao piti tečnost noć prije.
Kako je dan odmicao, trpio je grčeve, rekao je. Ipak, njegov glas je jačao od emocija dok se govor nastavljao uveče, a članovi Kongresnog crnačkog kokusa stajali su na ivici poda Senata u znak podrške.
- Trenuci poput ovih zahtijevaju od nas da budemo kreativniji, maštovitiji, ili jednostavno uporniji i odlučniji - rekao je Buker.
<h2>Njegov govor u Senatu oborio je Turmondov rekord</h2>
Još satima udaljen od obaranja Turmondovog rekorda, Buker je u utorak popodne primijetio: „Nemam baš mnogo goriva u rezervoaru“.
Ipak, dok se u Kapitolu širila očekivanja da će nadmašiti Turmonda, koji je preminuo 2003. godine, demokratski senatori su ispunili salu da ga slušaju, a galerija Senata se napunila posmatračima. Sala je eksplodirala aplauzom kada je Šumer objavio da je Buker oborio rekord.
Buker je kasnije rekao novinarima da je mislio na Turmondov govor otkako je stigao u Senat, nazivajući ga „čudnom sjenkom koja visi nad ovom institucijom“.
Tokom svoje odlučne izvedbe, Buker je u više navrata pominjao lidera borbe za građanska prava Džona Luisa iz Džordžije, tvrdeći da je za prevazilaženje protivnika poput Turmonda potrebno više od samog govora.
- Mislite da smo dobili građanska prava zato što je Strom Turmond — nakon što je filibusterisao 24 sata — došao u Senat i rekao: ‘Vidim svjetlost’?. Ne, dobili smo građanska prava zato što su ljudi marširali za njih, znojili se za njih i Džon Luis je krvario za njih - rekao je Buker.
Bukerov govor nije bio filibuster, što je govor koji ima za cilj da zaustavi određeni zakon. Umjesto toga, Bukerova izvedba bila je šira kritika Trampove agende, sa ciljem da se uspori rad Senata i skrene pažnja na to što demokrate rade da se suprotstave predsjedniku. Bez većine u bilo kojem domu Kongresa, demokrate su gotovo potpuno isključene iz zakonodavne moći, ali koriste proceduralne manevre u pokušaju da osujete republikance.
<h2>Može li njegov govor pokrenuti otpor protiv Trampa?</h2>
Buker, koji služi svoj drugi mandat u Senatu, bio je predsjednički kandidat 2020. godine, kada je svoju kampanju započeo na stepenicama svog doma u Njuarku. Odustao je nakon što nije uspio da se izbori za mjesto na prepunoj političkoj pozornici, ne ispunivši prag za učešće u debati u januaru 2020.
Ali, dok demokrate traže novu generaciju lidera, frustrirani starim vođstvom na vrhu, Bukerov govor mogao bi učvrstiti njegov status kao istaknute figure u stranci.
U utorak popodne, desetine hiljada ljudi pratilo je Bukerov govor na njegovom YouTube kanalu iz Senata, kao i putem drugih prenosa uživo. Mala grupa ljudi okupila se ispred Kapitola kako bi mu pružila podršku.
Buker je rekao da na kraju poziva sve Amerikance ne samo da se odupru Trampovim potezima, već i da pokažu ljubaznost i velikodušnost prema ljudima u svojim zajednicama.
- Možda se bojim - možda mi glas podrhtava - ali ću još glasnije govoriti – poručio je Buker.

Senator Kori Buker oborio rekord maratonskim govorom u Senatu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: zeljko-perovic