Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije na Zapadnom Balkanu otvorili su prostor za novu generaciju građanskog otpora, a zamah protesta, koji su u velikoj mjeri inspirisani kontinuiranom mobilizacijom u Srbiji, mogao bi poslužiti kao katalizator za promjenu trenda demokratskog povlačenja - nalazi su iz <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/29/gradjanska-mobilizacija-kao-odgovor-na-institucionalni-deficit/">studije "Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit".</a>
Ovo istraživanje njemačke Fondacije Friedrich Ebert (FES) i Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuje da pokreti mladih u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori počinju da daju drugačije, neočekivane odgovore na urušavanje institucija i demokratije.
Autori publikacije su, kako je precizirano u saopštenju, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu dr Dušan Spasojević i nezavisna istraživačica iz Skoplja dr Irena Cvetković.
&nbsp;Studija analizira tri reprezentativna talasa mobilizacije - studentske proteste i građanski bunt u Srbiji nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu, obnovljene studentske plenume u Sjevernoj Makedoniji i crnogorski pokret „Kamo śutra“.&nbsp;
- Iako različiti po formi i zahtjevima, svi ovi pokreti pokazuju odbacivanje apatije, autoritarizma i servirane manipulacije. Zajednička im je demokratska artikulacija i insistiranje na institucionalnoj odgovornosti, dostojanstvu i budućnosti utemeljenoj u demokratskim vrijednostima - navodi se u saopštenju.
<h2>Crna Gora: „Kamo śutra“ probudio protestnu kulturu</h2>
&nbsp;Iako kratkog trajanja, pokret „Kamo śutra“ snažno je uticao na javni diskurs u Crnoj Gori. Studenti su, podsjećaju u CGO, reagovali na institucionalne propuste - od prikrivanja seksualnog uznemiravanja u gimnaziji do masovnih ubistava na Cetinju - otvarajući pitanja odgovornosti, bezbjednosti, obrazovanja i mentalnog zdravlja Djelovao je decentralizovano i bez partijskog okvira, kombinujući protestne šetnje sa simboličkim akcijama.
&nbsp;- Pokret je „probudio uspavanu protestnu kulturu“ pokazujući da mladi nijesu pasivni već spremni da traže drugačiju budućnost. To je važno u kontekstu netransparentnih političkih procesa, partijskog manevrisanja bez principa i urušavanja institucija, što mnoge građane, naročito mlade, navodi da preispituju sopstveni društveni potencijal i pravac zemlje. Studija daje osvrt na period od 2020. godine, ukazujući na sve dublju krizu upravljanja obilježenu polarizacijom, instrumentalizacijom religijskog identiteta i padom standarda vladavine prava - piše u studiji.
Raznovrsna podrška profesora, civilnog društva i profesionalnih udruženja pojačala je uticaj pokreta, ali i zamaglila granicu između studentskog aktivizma i šire građanske mobilizacije, dok su neprijateljska atmosfera, uključujući i odsustvo istinske podrške nekih od najuticajnijih medija, i politički pritisci dodatno otežavali njihovo djelovanje. Ipak, građanski otpor živi i van pokreta: od 5. februara 2025. do juče grupa građana Cetinja blokirala je raskrsnicu na Kruševom Ždrijelu, zahtijevajući institucionalnu odgovornost za dva masovna ubistva.
Uljarević navodi da „Kamo śutra?“ nije uspio da postigne neposredne političke promjene i prekinuo je aktivnosti, ali je istakao dublje strukturne prepreke za demokratsku transformaciju.&nbsp;
- Postao je prekretnica crnogorskog građanskog buđenja - simbol nade i dokaz da mladi, često potcijenjeni, mogu pokrenuti sadržajne promjene. Danas je podsjetnik da pritisak odozdo ima snagu, ali i da ga treba čuvati, širiti i zaštititi - zaključuje Uljarević.
<h2>&nbsp;Srbija: Studenti popunili politički vakum</h2>
&nbsp;Tragedija u Novom Sadu pokrenula je najveće studentske proteste u savremenoj Srbiji, koji su donijeli elemente direktne demokratije - otvorene plenume, distanciranje od partija i pozive građanima da se organizuju kroz lokalne zborove. Time su studenti, prema Spasojeviću „zauzeli prostor između režima i slabe opozicije i postali novi važan politički akter“.
&nbsp;- Pokret je brzo mobilisao veliki dio društva, artikulišući postojeće široko nezadovoljstvo, i uključujući srednjoškolce, univerzitete i brojne profesionalne grupe, a podrška je stigla i od opozicionih partija. Suprotno stereotipu o nezainsteresovanosti mladih za politiku, studenti su postali društveni i politički korektiv. Iako se njihovi zahtjevi poklapaju s evropskim vrijednostima, izbjegavali su otvorene pro-EU izjave. Kontroverze su se pojavile nakon skupa na Vidovdan, koji je imao izraženije nacionalne tonove, pa su pojedini akteri pokušali pokret predstaviti kao nacionalistički. Ipak, studija zaključuje da su takve ocjene pretjerane - ističu u CGO.
U maju su studenti zatražili vanredne parlamentarne izbore i najavili izlazak sa sopstvenom listom. Vlast je reagovala negativno, djelimično ispunjavajući zahtjeve i povremeno pribjegavajući nasilju, što je produbilo krizu.&nbsp;
- Nasilne epizode ukazuju na ulazak u novu fazu, a u takvim okolnostima je teško predvidjeti srednjoročne posljedice ovih protesta. Čini se da se pojavio novi akter sposoban da se uspješno suprotstavi dominantnom SNS-u, ali je neizvjesno hoće li to biti dovoljno da se u narednim mjesecima raspišu vanredni izbori i dođe do promjene vlasti - navodi se u studiji.
&nbsp;Spasojević naglašava da su studenti uspjeli da inspirišu i mobilišu značajan dio srpskog društva.&nbsp;
- Suprotno uobičajenoj percepciji mladih kao nepolitičnih i isuviše individualističkih, protest je pokazao snažnu motivaciju i studenata i srednjoškolaca, što je bilo veoma važno u početnom širenju protesta - naglašava Spasojević.&nbsp;
<h2>Sjeverna Makedonija: tihi protesti protiv sistema</h2>
&nbsp;Okidač za mobilizaciju u Sjevernoj Maledoniji dogodio se krajem januara 2025. kada je Frosina Kulakova poginula u saobraćajnoj nesreći u Skoplju. Vozač, pod dejstvom alkohola i velikim prekoračenjem brzine, već je imao više krivičnih prijava i trebalo je da bude u pritvoru. Samo mjesec kasnije uslijedio je požar u Kočanima u kojem je stradalo 63 ljudi.&nbsp;
- Studenti su izašli su na ulice u vidu tihe, dostojanstvene pobune, usmjerene ne ka smjeni vlasti, već ka razotkrivanju dubokih sistemskih propusta. Iako fragmentirani, ovi protesti predstavljaju dio šireg regionalnog kontinuiteta frustracija i zahtjeva mladih za pravednijim i funkcionalnijim institucijama - navodi se u studiji.
Ipak, protesti u Sjevernoj Makedoniji ostali su razuđeni i sa ograničenim političkim efektom.&nbsp;
- Četiri ih ključne karakteristike izdvajaju: generacijska smjena u politici kroz pojavljivanje nove političke generacije sa drugačijim senzibilitetom; javna tuga kao pokretač, jer okupljanja nijesu bila glasna ni performativna, već tiha i obilježena tugom, bez jasnih zahtjeva ili očekivanja transformacije; pobuna protiv sistema, ne protiv vlasti, nezadovoljstvo nije imalo cilj da smijeni vladajuće, već da ukaže na sistem koji kontinuirano iznevjerava građane; ali i kraj neoliberalne političke logike, djelovanje se odvija u prostoru u kojem razočaranje sistemom postoji uporedo sa odbijanjem da se od njega odustane - istaknuto je u studiji.
&nbsp;Stoga, ovi protesti nijesu nastavak ranijih, već rani obrisi nečeg novog i još neimenovanog otpora koji proizilazi iz duboke iscrpljenosti institucionalnim neuspjehom.
&nbsp;Cvetković naglašava da ovo nijesu pokreti sa jasno definisanim zahtjevima ili harizmatičnim liderima.
- Već izrazi slomljenih očekivanja: spontani, afektivni otpori da se ćuti pred gubitkom, nemarom i institucionalnim neuspjehom, a odvijaju se u vremenu kada stari jezici transformacije više nijesu dovoljni, a novi još nijesu oblikovani - ističe Cvetković.
<h2>&nbsp;Zajednička nit regiona</h2>
&nbsp;Iako različiti, svi analizirani pokreti dijele tri ključne karakteristike: zahtjev za institucionalnom odgovornošću, odbijanje da se vlast monopolizuje nad budućnošću mladih, uz kreativne, nehijerarhijske oblike organizacije.&nbsp;
Autori zaključuju da se na Balkanu pojavljuje „nova generacija kritičkih građana koja balansira između očaja i odlučnosti, i koja sve manje pristaje na narativ da promjene nijesu moguće“.

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije otvorili prostor za novu generaciju građanskog otpora

Stranačke prostorije Nove srpske demokratije danas su bile zatvorene za nekoliko desetina članova Opštinskog odbora ove stranke u Pljevljima koji su se okupili u znak protesta zbog toga što dio odbornika te partije odbija da podrži opštinski budžet, zbog čega je grad na privremenom finansiranju, a sjednica Skupštine opštine od kraja decembra prošle godine ne može da se održi, jer nema kvoruma.&nbsp; - Dolaskom nove garniture vlasti ovaj grad je počeo da živi. Svi treba da se borimo za interes grada i svih građana, a ne za interes pojedinaca. Te odbornike smo mi glasali. Nijesmo mi ovdje zbog njih, nego su oni tamo zbog nas i mislim da bi trebalo da rade u našem interesu - poručio je član Glavnog odbora Nove Srpske demokratije u Pljevljima Blažo Kotlaja za Televiziju Pljevlja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223190216_35d5134850cab53d33afe6c2a9114b049fbdab13b7f02d06c330e44652a4f3e5" data-rendition-name="original" width="1920" height="864" loading="lazy" alt="kotlaja"> <figcaption>Blažo Kotlaja</figcaption> </figure>  On je najavio da će na stranačkim organima tražiti da se ti odbornici, čija imena nije saopštio, pozovu na političku odgovornost i da im se ukine odbornička nadoknada. Kazao je i da su ti odbornici bili pozvani na današnji protest, ali se niejsu pojavili, a stranačke prostorije su zaključane. Kategoričan je da ponašanje tih odbornika nije u interesu građana, niti u skladu sa politikom stranke, ističući da je usvajanje budžeta ključno za nesmetano funkcionisanje opštine i realizaciju planiranih projekata.&nbsp; - Čini mi se da smo na taj način postali taoci jednog čovjeka - rekao je Kotlaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190216_6cc3dc9b69f99ee8e97e5d3f74121200f2b6a40cae23eba94da89eed26e578f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223190216_6cc3dc9b69f99ee8e97e5d3f74121200f2b6a40cae23eba94da89eed26e578f8" data-rendition-name="original" width="900" height="495" loading="lazy" alt="lekić"> <figcaption>Milan Lekić</figcaption> </figure>  Portal ETV duže od godinu i po izvještava o sukobu u pljevaljskom odboru NSD. Kako smo pisali Milan Lekić, aktuelni predsjednik Odbora, pokušava još od 2024. da smijeni predsjednika Opštine Daria Vraneša. Ispostavilo se da i Vraneš ima snažno uporište u partiji, ali i u Crkvi Srbije tako da su svi Lekićevi pokušaji da ga se riješi ostali bezuspješni. Nakon što je u septembru 2024. Lekić probao preko sebi lojalnih odbornika da sruši Vraneša, u čemu nije uspio, jer za smjenu su potrebni i glasovi opozicije, u Pljevlja je prvo stigao funkcioner NSD, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović da ih miri, a onda i Andrija Mandić koji je uspio da ih primora da „zakopaju ratne sjekire“. Lekić je godinama bio ključni čovjek partije u Pljevljima, ali nakon izbora za prvog čovjeka opštine Vraneš je uspio da se nametne kao značajna politička figura, u čemu je imao ogromnu podršku Crkve Srbije, ali i zvaničnika susjedne države – Srbije.&nbsp; Vraneš je vatreni pristalica velikodržavnog projekta Beograda – „srpski svijet“, Srbiju smatra maticom, vjernik je i novcem građana Pljevalja finansira Crkvu Srbije, obožavalac je četničkog pokreta i u kabinetu s ponosom drži mini statuu zločinca Draže Mihailović, vođe ovog pokreta koji je u Dtrugom svjetskom ratu sarađivao sa okupatorom, negator je crnogorske države, identiteta, nacije, istorije, kulture, crkve, jezika...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190220_05de1af745d7c25955ffff92f9d72030e35d863b60c4ef032f20cf63dd79f931.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260223190220_05de1af745d7c25955ffff92f9d72030e35d863b60c4ef032f20cf63dd79f931" data-rendition-name="original" width="1023" height="652" loading="lazy" alt="vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš</figcaption> </figure>  Vraneš je u međuvremenu izgubio i podršku partije premijera Milojka Spajića – Pokreta Evropa sad, ali ta stranka je, maltene, bez uticaja u lokalnoj vlasti u Pljevljima, pa iako su na nedavnom sastanku u januaru sa čelnicima lokalnog odbora NSD zahtijevali hitnu smjenu Vraneša, a ideju podržale i Demokrate, ta inicijativa nije pokrenuta, jer nemaju većinu bez glasova opozicije. Iz tog razloga ne održavaju se ni sjednice Skupštine opštine, zato što odbornici većine ne dolaze.&nbsp; Iz DPS-a, rekli su Portalu ETV u januaru, da su oni već dva puta inicirali smjenu Vraneša – u junu 2023. i septembru prošle godine.&nbsp; - Neka potpišu našu inicijativu i imaju partnera za njegovu smjenu – nezvanično nam je rečeno iz ove partije. I sam Vraneš tada je u kratkoj izjavi za naš portal poručio odbornicima koji ga više ne žele na čelu grada da mogu da podrže inicijativu DPS. - Inicijativa DPS za moju smjenu već postoji, mogu je podržati odbornici i drugih stranaka – kazao je on, ne želeći da komentariše očekuje li da će i dio odbornika partije iz koje on dolazi podržati njegovu smjenu. Za smjenu Vraneša potreban je glas najmanje 18 odbornika. Kotlaja je i za sjutra najavio protest ispred stranačkih prostorija NSD i pozvao da se stranačke prostorije otključaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223190220_0c32789c5c2b9835402af6f1a17d21bd20829f1e5443bf80cef169041766c8b6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260223190220_0c32789c5c2b9835402af6f1a17d21bd20829f1e5443bf80cef169041766c8b6" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Objava na društvenim mrežama</figcaption> </figure>  Na društevnim mrežama danas se pojavila i objava stranice „Pljevlja odbranila svet“, sa fotografijama četiri odbornika NSD u pljevaljskom parlamentu – Slobodana Radovića, Marka Potparića, Boriše Kankaraša i Vuja Grbovića za koje tvrde da „trguju sa PES-om i neće da glasaju za budžet“. Od predsjendika Opštine Pljevlja Daria Vraneša zatražili smo komentar aktuelnih dešavanja u partiji iz koje dolazi, ali nije odgovorio. Bez odgovora nas je ostavio i predsjednik Odbora NSD u Pljevljima Milan Lekić. On je samo stavio srce na link sa izjavom Kotlaje koji smo mu poslali preko aplikacije Vajber.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvHILVGZvfKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;Protest članova dijela Opštinskog odbora NSD Pljevlja

Završnica obračuna Daria Vraneša i Milana Lekića

Piter Mendelson, biši britanski ambasador u SAD i član Doma lordova, koji se početkom mjeseca povukao iz višeg doma britanskog parlamenta, poslije novih izvještaja o njegovim vezama sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, uhapšen je pod sumnjom da je zloupotrijebio položaj, prenosi N1.
Portparol Metropoliten policije je naveo da su policajci uhapsili 72-godišnjeg muškarca zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj, prenose britanski mediji.
- On je uhapšen na adresi u Kamdenu i odveden je u londonsku policiju na razgovor. Ovo je uslijedilo nakon naloga za pretres dvije lokacije u Kamdenu i Viltširu - naveo je portparol policije, piše BBC.
Bivši laburistički ministar i američki ambasador optužen je da je odavao informacije osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu dok je bio ministar privrede, prenosi Independent.
Mendelson je počeo da radi za laburiste 1980-ih i bio je značajna figura u stranci decenijama.
Igrao je ključnu ulogu u pokretu Novi laburisti i ubjedljivoj izbornoj pobjedi ser Tonija Blera 1997.
Premijer Kir Starmer ga je imenovao za ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva u Vašingtonu u decembru 2024.
Prije tog imenovanja bilo je poznato da je imao prijateljstvo sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Mendelson, čiji je nadimak „Princ tame“ zbog njegove sposobnosti za manevrisanje „iza kulisa“ tokom prethodne laburističke vlade, u septembru 2025. bio je primoran da ode sa funkcije ambasadora Velike Britanije u Sjedinjenim Američkim Državama zbog veza sa Epstinom.
Prethodno je napustio i laburističku stranku Kira Starmera.
Iako je podnio ostavku na mjesto u Domu lordova, Mendelson neće automatski izgubili titulu lorda, već je potrebno da parlament usvoji poseban akt kako bi se to dogodilo, kažu iz Doma lordova.

Uhapšen Piter Mendelson, bivši britanski ambasador u SAD, zbog veza sa Epstinom

U južnim i centralnim predjelima sjutra se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz povremenu malu do umjerenu oblačnost. Na sjeveru će biti promjenljivo oblačno, a krajem dana i tokom noći ponegdje su moguće slabe padavine.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, dok se krajem dana i tokom noći mjestimično očekuje umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od -3 do 8 stepeni, dok će najviša dnevna iznositi od 5 do 17 stepeni.
U Podgorici se očekuje malo do umjereno oblačno vrijeme sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, tokom noći umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura oko 5, a najviša dnevna do 16 stepeni.

Sjutra sunčano na jugu, na sjeveru krajem dana moguća slaba kiša

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da pripadnici hrvatske vojske ni na koji način neće sarađivati s izraelskom vojskom i vojnom industrijom i pozvao vladu premijera Andreja Plenkovića da obustavi sve planirane dogovore ili sporazume, piše Beta.
- Zbog neprihvatljivog postupanja izraelske vojske i neviđenog gaženja svih normi međunarodnog humanitarnog prava, još u maju prošle godine zapovijedio sam prekid svake saradnje Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) s izraelskom vojskom, a koja se odnosi na sve pripadnike Hrvatske vojske. Istovremeno sam pozvao Vladu Hrvatske da prekine svaki oblik trgovine oružjem i vojnom opremom s Izraelom - navodi se u pisanoj izjavi predsjednika države.
Izjava dolazi u vrijeme zvanične posjete potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Ivana Anušića Izraelu gdje će se sastati s predstavnicima kompanija izraelske odbrambene industrije i predstavnicima Uprave za međunarodnu vojno-tehničku saradnju, prenosi Danas.
- Kao vrhovni komandat OSRH ponovo ističem da OSRH neće ni ubuduće ni na koji način sarađivati s izraelskom vojskom. Kako bi se spriječila svaka šteta za Republiku Hrvatsku, važno je istaknuti: pripadnici OSRH neće učestvivati ni na koji način u sprovođenju bilo kojeg dogovora, ugovora ili sporazuma s izraelskom vojskom ili izraelskom vojnom industrijom - upozorio je Milanović.
On je ocijenio da bi takav dogovor, ugovor ili sporazum bio „neprovediv i štetan za Hrvatsku“.
Milanović, koji je dva puta pobijedio na predsjedničkim izborima kao kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), pozvao je Vladu, koja je nadležna i odgovorna za nabavku vojne opreme i oružja, da obustavi sve planirane dogovore, ugovore ili sporazume koji bi uključivali kupovinu oružja i vojne opreme iz Izraela.
- Odgovornost je predsjednika Vlade da na vrijeme reaguje i postupi u skladu s interesima Republike Hrvatske. A hrvatski su interesi saradnja sa saveznicima iz NATO-a i istovremeno jačanje kapaciteta hrvatske industrije za posredno ili direktno učešće u proizvodnji vojne opreme - &nbsp;istakao je Milanović u izjavi koju je prenijela pres služba predsjednika.
On je naveo i da je nedavno u telefonskom razgovoru direktno upozorio predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je ujedno i predsjednik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice, da bi bilo kakav oblik vojne saradnje s Izraelom bio neprihvatljiv.
Milanović i Plenković dolaze iz različitih političkih opcija i imaju izrazito narušene međusobne odnose, pa se ne mogu dogovoriti gotovo ni o jednom pitanju.
Po Ustavu Hrvatske su predsjednik i premijer sukreatori spoljne i bezbjednosne politike s tim da je predsjednik vrhovni komandat oružanih snaga.

Tag: zeljka-zvicer

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije otvorili prostor za novu generaciju građanskog otpora

Završnica obračuna Daria Vraneša i Milana Lekića

Uhapšen Piter Mendelson, bivši britanski ambasador u SAD, zbog veza sa Epstinom

Sjutra sunčano na jugu, na sjeveru krajem dana moguća slaba kiša

Milanović hrvatskoj vladi: Nema saradnje s izraelskom vojskom, obustavite dogovore

PRATITE TVe UŽIVO