Rekonstrukcija željezničkog tunela Sozina, starog gotovo 70 godina i najdužeg u Crnoj Gori, mogla bi početi nakon 2027. godine jer će se do tada raditi 850.000 eura vrijedno ispitivanje njegovog stanja i izrada projektne dokumentacije za sanaciju.&nbsp;
&nbsp;Obnova tunela dio je rekonstrukcije pruge Golubovci-Bar, koja se radi zbog dostizanja evropskih željezničkih standarda.
&nbsp;Iz Željezničke infrastrukture (ŽICG) su Vijestima kazali da su za taj posao na tunelu dugom 6,17 hiljada metara, dobili grant kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) i podršku Evropske investicione banke (EIB), te da je riječ o bespovratnoj pomoći.&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali, Sozina u trenutnom stanju ne ispunjava moderne evropske standarde saobraćaja vozova uz traženi nivo efikasnosti, regulative i tehničkih uslova, odnosno tehničke specifikacije interoperabilnosti (TSI).
&nbsp;- Namjera ŽICG je da se nakon planirane modernizacije tunel Sozina, u mjeri mogućeg, uskladi sa najvišim TSI zahtjevima. ŽICG je dobio grant u iznosu od 850 hiljada eura za izradu projektne dokumentacije sanacije tunela Sozina. Prema planu aktivnosti, završetak projekta očekuje se u februaru 2027. Sredstva su namijenjena za geotehnička, geodetska i građevinsko-konstruktivna istraživanja, radi sagledavanja stvarnog stanja tunelske konstrukcije i definisanja potrebnih mjera sanacije. Po završetku izrade glavnog projekta za prioritetne mjere sanacije, slijedi objavljivanje tendera za izvođenje radova, izbor izvođača i realizacija radova na rehabilitaciji tunela Sozina, koji je dio šireg projekta rekonstrukcije pruge Podgorica - Bar - istakli su iz ŽICG.
&nbsp;U monitoring i praćenje projekta su, kako su kazali, uključeni i JASPERS (zajednička podrška na teritoriji Evrope), EIB i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, radi sprovođenja po evropskim standardima i procedurama, dok je na poslovima ispitivanja i izrade tehničke dokumentacije kroz infrastrukturni projektni fond uposlena kompanija SUEZ Consulting.
&nbsp;Iz ŽICG su objasnili da će kroz ispitivanje saznati nosivost konstrukcije, stanje obloge i drenažnih sistema, pa će na osnovu tih podataka odrediti mjere sanacije radi povećanja bezbjednosti i dugoročne stabilnosti objekta. Naglasili su da će ova istraživanja poslužiti kao osnov za izradu projektne dokumentacije i samim tim pouzdaniji i efikasniji željeznički saobraćaj na pruzi Bar-Vrbnica.
&nbsp;- Trenutno je u završnoj fazi čišćenje svoda tunela pod visokim pritiskom, što omogućava vizuelnu identifikaciju stanja obloge i evidentiranje eventualnih oštećenja. Nakon toga, počeće detaljna istraživanja koja obuhvataju: geološka i geotehnička ispitivanja, skeniranje tunela geo-radarom, termografsku analizu. Konačan obim i dinamika radova zavisiće od rezultata ispitivanja, tehničkih mogućnosti i procijenjenih troškova. Kroz tunel Sozina dnevno prođe oko 30 vozova, odnosno oko 10,95 hiljada vozova godišnje. Trenutna brzina kretanja vozova kroz tunel iznosi 80 kilometara na sat, uz ograničenje na manjem dijelu tunela od 60 metara, gdje je propisana brzina 30 kilometara na čas - istakli su iz ŽICG.
&nbsp;Oni su dodali i da je Sozina izgrađena krajem krajem pedesetih godina prošlog vijeka kao dio projekta izgradnje željezničke pruge Beograd-Bar, čija se prva dionica Podgorica-Bar, gradila po završetku Drugog svjetskog rata.&nbsp;
&nbsp;Iz ŽICG su naveli da je cilj bio izgradnja moderne pruge normalnog kolosijeka koja bi obezbijedila putovanje od tadašnjeg Titograda do Bara za oko sat vremena, odnosno gotovo sedam puta brže od putovanja tadašnjom prugom uzanog kolosijeka - koja je uključivala dvije pruge i prelazak brodom preko Skadarskog jezera.
&nbsp;Oni su objasnili da su radovi na cijeloj dionici kasnili zbog probijanja Sozine, zbog teških geoloških i terenskih uslova, kao i ograničenih tehničkih i mogućnosti mehanizacije, jer je većina posla izvođena ručno i uz upotrebu eksploziva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

ŽICG dobila 850.000 eura za početak obnove najdužeg tunela u Crnoj Gori

Vlada Crne Gore juče je, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade, predložila Skupštini akcionara „Željeznička infrastruktura Crne Gore“ da za članove Odbora direktora izabere Aleksandra Dakića, Radovana Vukića, Vladimira Merdovića i Mariju Đurović.
Osim toga, za punomoćnika - predstavnika državnog kapitala na XXVIII vanrednoj Skupštini akcionara „Željeznička infrastruktura Crne Gore“ Sava Ašanin je određen za državnog sekretara u Ministarstvu saobraćaja.

500x500

Vlada predlaže Dakića, Vukića, Merdovića i Đurović za članove Odbora direktora Željezničke infrastrukture

Vlada Crne Gore juče je, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade, predložila Skupštini akcionara Željeznička infrastruktura Crne Gore da za članove Odbora direktora izabere Aleksandra Dakića, Radovana Vukića, Vladimira Merdovića i Mariju Đurović.
Osim toga, za punomoćnika - predstavnika državnog kapitala na 28. vanrednoj Skupštini akcionara Željeznička infrastruktura Crne Gore Sava Ašanin je određen za državnog sekretara u Ministarstvu saobraćaja.

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici formiralo je predmet povodom zaustavljanja željezničkog saobraćaja 22. avgusta.
Kako su saopštili Danu iz ODT-a, podnijeta je krivična prijava protiv šest lica. Menadžment Željezničke infrastrukture je nakon dogovora sa radnicima povukao krivične prijave, ali je Tužilaštvo nastavilo istragu po službenoj dužnosti.
– Povodom predmetnog događaja od 22. avgusta 2025. godine, kada je došlo do obustave rada i zaustavljanja željezničkog saobraćaja, Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta je jedna krivična prijava protiv šest lica. Po navedenoj prijavi, formiran je predmet koji je u postupku izviđaja – kazali su iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva.
Kako je za Dan ranije rekao Andrej Kaluđerović, predstavnik grupe radnika koja je pokrenula obustavu rada prije sedam dana i time blokirala željeznički saobraćaj na domaćim željezničkim linijama, kao i na međunarodnoj pruzi Beograd –Bar, obaviješteni su da je menadžment Željezničke infrastrukture odustao od krivičnog gonjenja.
&nbsp;- Što se tiče menadžmenta ŽICG, jesu. Što se tiče onih drugih, još uvijek ne znamo – kazao je Kaluđerović.
Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković naglasila je u prvom obraćanju medijima nakon blokade da je zaustavljanje željezničkog saobraćaja u državi protivzakonito, ali su krivične prijave prvi put pomenute u zajedničkom saopštenju Ministarstva saobraćaja i ŽICG trećeg dana blokade. Odmah nakon što je postignut dogovor štrajkača i menadžmenta krivične prijave su povučene.
Ipak, za one koji odbijaju izvršavanje radnih obaveza i time nanose ogromnu štetu kompaniji predviđena je puna odgovornost, a očigledno je da je to i stav ODT-a da se radi o djelu koje se goni po službenoj dužnosti.
Štrajk koji je započet 22–23. avgusta 2025 nije ispunio zakonske uslove za proceduru - nije bila uključena reprezentativna sindikalna organizacija, a u početku nije bilo pregovora sa menadžmentom, niti posredovanja - pa je stoga ocijenjen kao protivzakonit. Uz to, pravne posljedice su bile potencijalne zbog materijalne štete i narušavanja javnog interesa.

ODT formiralo predmet protiv šest radnika ŽICG

Redovan željeznički saobraćaj jutros, u tri sata, ponovo je uspostavljen nakon pet dana blokade. To je potvrđeno iz Žečjezničke infrastrukture Crne Gore.
Kako su rekli u toj kompaniji, do normalizacije saobraćaja došlo je nakon postizanja sporazuma između zaposlenih koji su učestvovali u totalnoj obustavi rada, dva reprezentativna sindikata i poslodavca — ŽICG.
- Sa zadovoljstvom obavještavamo javnost, a naročito korisnike naših usluga, da je dana 27. avgusta u tri sata ponovo uspostavljen redovan željeznički saobraćaj - navedeno je u saopštenju ŽICG.
U ŽICG su se ponovo izvinili građanima i privrednim subjektima koji su zbog obustave pretrpjeli štetu i bili prinuđeni da koriste alternativne vidove prevoza.
Predstavnik zaposlenih koji su prethodnih dana štrajkovali Andrej Kaluđerović takođe je potvrdio da su postigli dogovor sa menadžmentom.
- Vozovi su pušteni u saobraćaj, rad je počeo, obustava je prekinuta - kazao je Kaluđerović za Portal Analitiku.
Isitče da su se dogovorili oko zarada.&nbsp;
- Postigli smo kompromis sa menadžmentom i Ministarstvom saobraćaja. Od jutros sve normalno funkcioniše - rekao je Kaluđerović.&nbsp;
Iz Ministarstva saobraćaja i Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) juče su tvrdili da je Kaluđerović odgovoran za blokadu željezničkog saobraćaja i kritične infrastrukture.
ŽICG i Ministarstvo ističu juče su kazali da je pripremljen kolektivni ugovor kojim se, po prvi put nakon više godina, predviđa značajno povećanje plata. Ponuda predviđa koeficijent 7,9 za radno mjesto otpravnika vozova, uz dodatak od 30 odsto na osnovnu zaradu. Tako bi neto zarade u ovoj kategoriji poslova iznosile između 1.000 i 1.260 eura, zavisno od radnog staža.
Iz Ministarstva i ŽICG najavili su bili i krivične prijave protiv onih koji ne prihvate uslove.

1250x600

1084x550

Dogovorili se radnici i menadžment ŽICG: Normalizovan željeznički saobraćaj

Pregovori predstavnika radnika i menadžmenta Željezničke infrastrukture (ŽICG) završeni su nakon više od sedam sati bez dogovora, potrvrdila je za Dan nakon sastanka direktorica ŽICG Marina Bošković.
Ona je pozvala policiju i tužilaštvo da u skladu sa zakonom preduzme aktivnosti u pravcu deblokade željezničkog saobraćaja.&nbsp;
Bošković je, kako prenosi Dan, optužila radnike koji štrajkuju da podrivaju državu i pozvala one koji žele da zadrže posao da potpišu ponuđene ugovore. Ona je pojasnila da su menadžment, sindikati i Ministarstvo saobraćaja pristali da se plate uvećaju, da bi otpravnik vozova sa srednjom školom i godinu staža imao zaradu od hiljadu do 1.160 eura. Naglasila je da bi oni sa 15 godina staža, imali platu između 1.045 i 1.208 eura, zavisno od mjeseca. 
 
Predsjednik sinidikata radnika ŽICG Marko Cacović je kazao da su zaposleni tražili povećanje zarada koje nije u skladu sa zakonom.&nbsp;
 
- Tražili su uvećanje koeficijenta i zarada za 30 odsto i povećanje cijene noćnog rada sa 40 na 50 odsto, što smo prihvatili, međutim tražili su dodatnih 20 do 25 odsto odsto povećanja što nismo mogli da prihvatimo- kazao je on. 

On je rekao da ŽICG već preduzima korake kako bi obezbijedili radnike za nesmetano funkcionisanje željeznice. 

Ranije danas, iz Novog sindikata ŽICG Danu su nezvanično kazali da je menadžment zaposolenima tri puta davao ponudu u vezi povećanja zarada, ali ih radnici za sada nisu prihvatili.
Nezvanično, otpravnicima vozova koji su obustavili rad u petak, kad je zaustavljen željeznički saobraćaj u državi kao i međunarodni saobraćaj, ponuđeno je uvećanje zarada od 20 odsto.
Pregovorima su prisustvovali i predstavnici Ministarstva saobraćaja.
Podsjećamo, grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore – otpravnika vozova, TK dispečera i saobraćajnih dispečera, stupila je u petak u štrajk, zbog, kako su naveli, veoma niskih plata. Oni su tražili sastanak sa menadžmentom kako bi razgovarali o poboljšanju uslova rada.

Propali pregovori radnika i menadžmenta ŽICG, Bošković pozvala policiju i tužilaštvo da reaguju

U toku su razgovori između predstavnika radnika Željezničke infrastrukture Crne Gore, koji su obustavili saobraćaj i predstavnika menadžmenta, Ministarstva saobraćaja i sindikata.
Razgovori su, kako javlja reporter Gradskog portala, počeli u 8 sati.
Od petka ujutro, na prugama su spuštene rampe usljed štrajka blizu 90 zaposlenih u Železničkoj infrastrukturi Crne Gore.
Zaposleni zahtijevaju veće zarade, dok rukovodstvo ŽICG smatra da su protesti nezakoniti, te da nijesu opravdani.
Iz borda te kompanije su na poslednjem sastanku kazali kako „da svako uvećanje zarada treba da bude u zakonskim okvirima, kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima, u cilju izrade i zaključivanja Kolektivnog ugovora”.

Četvrti dan blokade željezničkog prevoza, u toku razgovori sa radnicima

Na Željezničkoj stanici Podgorica uspješno je završen istovar putničkih automobila iz auto-vagona, saopšteno je iz Željezničke infrastrukture Crne Gore. - Vlasnici vozila su obaviješteni da budu prisutni danas u 10 sati na stanici radi preuzimanja svojih automobila - navodi se u saopštenju. Kako ističu u ŽICG, zahvaljujući koordinisanim aktivnostima članova menadžmenta i zaposlenih na pauk servisu Glavnog grada, kao i angažovanim šlep službama, proces je - iako složen - protekao organizovano i bez zastoja..  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824170836_581be05f1e48481385509220e26c11b751b4d0bf22a28b19c29c9f7aa10e432f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824170836_581be05f1e48481385509220e26c11b751b4d0bf22a28b19c29c9f7aa10e432f" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Završen istovar putničkih automobila na Željezničkoj stanici Podgorica"><figcaption>Završen istovar putničkih automobila na Željezničkoj stanici Podgorica(Photo: ŽICG)</figcaption></figure>  - Zaposlenima ŽICG-a pomagao je i zaposleni ŽPCG Želimir Pavićević. Zahvaljujemo gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, kao i vršiocu dužnosti načelnika Komunalne inspekcije Branku Kovačeviću na podršci i pomoći u realizaciji ove operacije - navode u saopštenju. Posebnu zahvalnost, kako dodaju, duguju zaposlenima na pauku Jovanu Brkoviću i Predragu Božoviću, čija "svesrdna pomoć je bila ključna za uspjeh intervencije, kao i vlasnicima šlep službi na vanrednom angažovanju".

Završen istovar putničkih automobila na Željezničkoj stanici Podgorica

Manjinski akcionari Željezničke infrastrukture izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog obustave saobraćaja od strane otpravnika i dispečera vozova, čime je ugrožen nesmetan rad kompanije i nanesena ogromna šteta privredi i društvu u cjelini, poručili su u saopštenju povodom obustave željezničkog saobraćaja od strane grupe radnika ŽICG.
Oni su pozvali menadžment Željezničke infrastrukture i izvršnu direktoricu Marinu Bošković da hitno preduzmu sve neophodne mjere kako bi se problem riješio i saobraćaj normalizovao.
– Smatramo da odbijanje izvršavanja radnih zadataka od strane grupe zaposlenih predstavlja tešku povredu radne obaveze, za koju odgovornost ne može snositi kompanija, već pojedinci koji svojim postupcima nanose štetu svim akcionarima, uključujući i državu. Želimo naglasiti da ćemo posebno pratiti i javno objaviti iznos štete, koja se svakim satom uvećava. Ta šteta uključuje: zaustavljanje putničkog saobraćaja (ŽPCG), zaustavljanje teretnog saobraćaja (Montekargo), zaustavljanje ili otežan rad Luke Bar, gdje brodovi stoje na otvorenom moru jer ne mogu da istovare teret. Bez obzira na nesporazume sa menadžmentom oko zarada, obustava rada mora se sprovoditi isključivo na zakonski način, a ne putem ucjena, što je u ovom slučaju evidentno. Posljedice ovakvog ponašanja su nesagledive i ostaju kao trajna šteta kompaniji i privredi – istakli su manjinski akcionari, koji posjeduju 25 odsto akcija u Željezničkom prevozu.
Oni zahtijevaju da šteta, bez obzira na ishod trenutne situacije, bude naplaćena direktno od aktera obustave saobraćaja.
Kako su ocijenili, trenutno stranje prevazilazi okvire radnog spora i poprima dimenziju direktnog udara na privredu i funkcionisanje države.
Oni daju punu podršku izvršnoj direktorici Marini Bošković i menadžmentu da u skladu sa zakonom odmah sankcionišu sve aktere obustave i zaštite interese kompanije i njenih akcionara.
Podsjećaju da je 25 odsto vlasništva ŽICG u rukama privatnih akcionara, te da se šteta izazvana ovakvim djelovanjem direktno odražava i na privatni kapital.
Ministarstvo saobraćaja je prekjuče saopštilo da je obustava rada od strane dijela zaposlenih u ŽICG nezakonita i da je prouzrokovala veliku materijalnu štetu i ozbiljne posljedice po odvijanje saobraćaja.
– Pored činjenice da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, dodatno zabrinjavaju navodi da iza organizovanja nezakonite obustave stoje određeni manjinski akcionari. Očekujemo da nadležni organi, prije svega Državno tužilaštvo, u potpunosti ispitaju ove informacije i utvrde sve odgovorne za današnji događaj i materijalnu štetu koju je prouzrokovala nezakonita obustava saobraćaja – saopštili su u petak iz ministarstva.

Manjinski akcionari ŽICG traže da šteta bude naplaćena od onih koji su obustavili saobraćaj

Željeznički saobraćaj u Crnoj Gori potpuno je obustavljen – drugi dan zaredom vozovi ne saobraćaju, a radnici ne odustaju od svojih zahtjeva. Njih više od 80 traže veće plate i bolje uslove rada, poručujući da se na posao neće vratiti dok ih menadžment ne pozove na pregovore. Dok se putnici snalaze, stižu podijeljene reakcije, a nadležni upozoravaju na ozbiljne posljedice.
<h2>Oprečna mišljenja putnika</h2>
Drugi dan zaredom nema zvuka lokomotiva. Vozovi su parkirani, jer je 85 otpravnika, dispečera telekomande i saobraćajnih dispečera obustavilo rad. Na stanici ima putnika... Umjesto vozova, za njih stižu autobusi. Dok su neki nervozni zbog ove situacije, naročito u jeku turističke sezone, drugi pokazuju razumijevanje.
- Ja sad idem autobusom, a mislio sam da je sve riješeno - kazao je Televiziji E jedan putnik.
Drugi je rekao da je neprijatno u špicu sezone da nema vozova, ali razumije potrebu radnika da štrajkuju.
- Intuicija mi govori da su u pravu i da im treba povećati plate, da one budu pristojne. Ne vidim tu nikakvu teoriju zavjere... Mislim da je ovdje menadžment Željeznice aposolutno zakazao. Tim ljudima hitno potrebno izaći u susret - smatra on.
Sa druge strane, ima i građana koji smatraju da ovakav postupak dijela radnika Željeznice nije opravdan.
- Što su uradili radnici Željeznice stvarno nije u redu, jer to je javni prevoz, javni interes. Nije u redu da se ukida prevoz na ovakvoj kratkoj pruzi. A zemlja je u krizi, znači oni koriste ovu situaciju, da dodatno zakuvaju situaciju - ocijenio je jedan od putnika.
<h2>Pregovori na stolu</h2>
Grupa nezadovoljnih radnika Željezničke infrastrukture zahtijeva bolje uslove rada. Ističu da im niko iz menadžmenta nije prišao dok su stajali na peronu. Jedino što su dobili bio je dopis, koji su opisali kao ultimatum - prvo da se saobraćaj pokrene, a tek potom da se razgovara.
- Nas 85 odbilo je razgovor, ne zato što ne želimo da pregovaramo. Mi želimo, čekamo. Ali ne želimo da pokrenemo saobraćaj pa da onda pregovaramo jer bi to bila još jedna obmana. Na takve stvarni smo već naišli u nekoliko navrata. Poručujemo da smo mi i dalje tu, naši pregovori su na stolu, tu mo da pregovaramo i sve ovo može da se riješi u roku od pola sata - kazao je radnik ŽICG Andrej Kaluđerović.
Iako se reprezentativni sindikati distanciraju od ove grupe, punu podršku pružili su im Sindikat željezničkog prevoza i Sindikat mašinovođa Montekarga.
- Stvarno su dovedeni na rub egzistencije. Davno je to trebalo neko da uvidi. Njihova primanja su minimalna nisu za normalnu egzistenciju. Nemam više da dodam bez da smo uz njih - kazao je Zoran Dabanović ispred Sindikata ŽPCG.
Da rješenje nije na vidiku potvrđuje i poruka menadžmenta Željezničke infrastrukture. Saopštili su da su koordinisanim aktivnostima svih službi organizovali, za sjutra u 10 sati, istovar putničkih automobila iz vagona međunarodnog voza.
Iz ŽICG je najavljeno da će dva reprezentativna sindikata u ponedjeljak, u 10 sati, dati izjavu za medije na peronu željezničke stanice u Podgorici, a povodom aktuelne obustave saobraćaja.

Blokada do pregovora: Vozovi stoje, mišljenja putnika podijeljena

Edvard Šišmakov jedan od ključnih aktera pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2026. godine, sada je, za ruske obavještajne službe, zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. To u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E kaže poznati istraživački novinar Hristo Grozev.
Šišmakov, poput ostalih agenata ruskog GRU, nakon što je istraživački tim Bellingcata, na čijem je čelu, 2018. godine otkrio njihove identitete, sada rade rade na regrutaciji novih operativaca, koje odvode u Rusiju.
- Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočit. Teže je identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope - ispričao je Grozov, koji je do detalja razotkrio uloge ruskih agenata GRU-a Edvarda Šišmakova i Vladimira Popova u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. &nbsp;
Dugogodišnji urednik u istraživačkom timu britanskog Bellingcata otkriva i veze ruskih režimskih tajkuna, nekih organizacija ali i političara Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića koji su prvom odlukom Višeg suda bili kažnjeni na po pet godina zatvora.
Grozev detaljno objašnjava kako su razotkrili skrivene, ali i paralalne identitete GRU agenata Šišmakova i Popova, ali i model operandi ruske Jedinice 21599 koja je izvela niz operacija u Evropi.
TVE: U serijalu The Christo Files potpuno ste razotkrili agente GRU-a, Eduarda Šišmakova, alias Širokova i Vladimira Moisejeva, alias Popova, kao i veze između ruskih tajkuna, prorežimskih tajkuna i takozvanih nevladinih organizacija u Crnoj Gori, slučaj od septembra do oktobra 2016. i kasnije. Deset godina kasnije, u Crnoj Gori još nema konačne sudske istine o tom slučaju. Prvo je 2019. godine Viši sud osudio ruske agente na 15, odnosno 12 godina zatvora, zajedno sa 11 srpskih državljana i crnogorskih političara Andriju Mandića i Milana Kneževićam, koji su osuđeni na po 5 godina. 2024. godine Viši sud je sve oslobodio. Specijalni tužilac se žalio i sada se čeka odluka o žalbi. Da li ste iznenađeni što još nema konačne presude u tako politički značajnom slučaju?
GROZEV: Iskreno veoma sam iznenađen. 2016. i 2017. godini, Crna Gora se činila kao jedina zemlja na svijetu koja je mogla pravilno procesuirati zločine GRU-a - niko drugi to nije radio do tada. Ono što se kasnije dogodilo u Salisburyju sa Skripaljem bilo je dvije godine kasnije. Crna Gora je bila prva zemlja u kojoj je tužilaštvo provelo zaista, zaista detaljnu i pravilnu istragu, ne samo da su organi za provođenje zakona spriječili zločin koji je ruska GRU pokušavala počiniti infiltrirajući se među organizatore. To je bio savršen primjer profesionalne male zemlje koja provodi vrlo profesionalnu kontraobavještajnu i policijsku operaciju o kojoj mnoge velike zemlje mogu samo sanjati.
Za mene je šok - nakon tog uspjeha, sa toliko prikupljenih i javnosti predstavljenih dokaza, koji su nama i drugim istražiteljima omogućili da pratimo i nezavisno potvrdimo te nalaze. Ali za mene lično, ta istraga je takođe dovela do traga o cijeloj ovoj jedinici ruskih obavještajnih službi i njihovim drugim zločinima u Evropi.
Dakle, nakon 10 godina otkrića šta su ovi ljudi koji su bili u Srbiji i u Crnoj Gori pokušavali srušiti vladu, šta su još radili u Evropi, sva ta ubistva, trovanja i eksplozije. Djeluje nadrealno da se Crna Gora sada povlači i odlučuje reći, oh ne, možda se to nije dogodilo. To mi je nadrealno.
TVE: Vi, kao dio Bellingcata i Insidera, zaista razotkrivate sve u vezi sa GRU agentima. Razotkrivate ne samo Šišmakova i Popova, već i sve one povezane sa njima, a takođe, pišete i objavljujete mnogo članaka o jedinici 21955. Želim vas pitati, da li je ta jedinica još aktivna? Da li postoji uticaj te jedinice? Vidio sam, čitao i pisao o toj temi, imaju bazu u Francuskoj, blizu Švicarske. Dakle, jesu li još uvijek aktivni?
GROZEV: Bili su aktivni širom Evrope. Oko 100 njih putovalo je po Evropi više od decenije, dizalo stvari u vazduh, ubijalo ljude, imali su bazu u Francuskoj, kao što ste rekli. Ali, nakon što su Bellingcat i Insider 2018. godine razotkrili mnoge od njih, ali i ne samo ljude već i kompanije, već i brojeve pasoša koje su koristili, to im je onemogućilo daljnja putovanja, jer su shvatili da su im identiteti otkriveni. Bilo koja agencija za provođenje zakona, bilo koja policija, mogla je pogledati podatke o njihovom prelasku granice i reći, u redu, ovaj tip je već bio ovdje pod ovim brojem pasoša iz ove serije. Čak i ako sada dođe pod novim brojem pasoša, a ne može doći pod novim imenom, jer Schengenski vizni sistem to ne dozvoljava, onda će biti uhvaćeni.
Zato ovi ljudi više ne mogu putovati u Evropu. Putuju na Bliski istok. Putuju u Tursku. Viđamo ih do danas. Ali, šta je GRU uradila kada nisu mogli poslati ove ljude, iste ljude poput Širikova ili Popova, dakle njihove pseudonime? Kada ih nisu mogli njih poslati, koristili su ih za regrutaciju i obuku drugih špijuna, a to su uglavnom ljudi koji nijesu Rusi. Dakle, ono što jedinica 21599 sada radi jeste da se jedan dio ove jedinice bavi pronalaženjem studenata iz različitih dijelova svijeta, dovode ih u Rusiju pod krinkom studiranja tamo, a neki od njih se obučavaju za diverzante.
Na primjer, mogu vam reći nešto što mislim da će vaša publika čuti prvi put, to nijesmo objavili, ali Šišmakov - Širokov je zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. Dakle, to je njegova specijalizacija. I dovodi ih u Rusiju radi regrutacije da barem neki od njih budu operativci. Drugi članovi jedinice odgovorni su za druge zemlje. Jedan član je odgovoran za Uzbekistan, drugi za Kirgistan, treći za Bjelorusiju. Ali to je ono što sada rade. Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočiti, jer su to mladi neprofesionalni špijuni, a neki od njih to rade za novac, drugi žele biti špijuni, ali je teže identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope, tako da je to ono što oni sada rade.
TVE: Pitaću vas o dvojici Rusa koje ste upravo pomenuli. Popov je bio uključen, koliko znam, u ruskim akcijama u Moldaviji, sličnim onima koje su imali u Crnoj Gori 2016?
GROZEV: To je tačno. 2014. godine, dakle prije operacije u Crnoj Gori, bio je pokušaja izazivanja uličnih protesta i prikazivanja lažne stvarnosti da Moldavija ne želi biti dio Evropske unije. Ukazali smo posebno na tu operaciju. Ali, tokom godina istrage, pronašao sam mnogo gore stvari koje je uradio. Bio je zadužen za eksplozije postrojenja za municiju u Bugarskoj već 2012. i 2013. godine. Zatim je bio uključen i u eksplozije u Češkoj Republici. On je jedan od, rekoa bih, najuspješnijih, GRU operativaca sa velikim mandatom da radi stvari od političkog miješanja do dizanja stvari u vazduh i atentata.
TVE: Dakle, nemate sumnje da ruska država stoji iza cijele te operacije? Da to nijesu neki individualni činovi?
GROZEV: Ne, nema sumnje. Ovi ljudi izvještavaju jednom šefu. Njegovo ime je Andrej Averjanov. Vidimo ovog šefa pored Putina na mnogim, mnogim video snimcima. Vidimo Averjanova kako putuje kao predstavnik Ruske Federacije po svijetu. U telefonskim pozivima koje smo pratili, vidimo sve te ljude, Širokova, Popova, kako svaki dan razgovaraju s Averjanovim, kao dio svog posla. Dakle, ne, ovo nijesu neki odmetnuti operativci, ovo je vladina operacija.
TVE: Nakon što je srpska vlada objavila da su uhapšeni u Srbiji u oktobru 2016. godine, pojavile su se informacije da je Nikolaj Petrušev, koji je bio savjetnik Vladimira Putina i bivši direktor ruske obavještajne službe, došao u Beograd i odveo tu dvojicu i ostale iz ruskih jedinica u Moskvu. Imate li ikakav dokaz o tome?
GROZEV: Da, imamo dokaz. Malo je drugačiji, od načina na koji je tada izvještavano. Ali vidimo da je Patrušev dogovorio putovanje u Beograd na sastanak. I prije nego što je otputovao, dan prije nego što je otputovao, poslali su ove špijune nazad posebnim avionom u Moskvu. I vidimo da su kupili karte usred noći, neposredno prije leta. Dakle, da, jasno je da je dogovor morao biti, pošaljite ove momke, a ja ću doći lično da se izvinim.
TVE: Koliko je danas jak ruski uticaj, ne samo u Evropi, već posebno na Zapadnom Balkanu?
GROZEV: Vrlo je snažan, posebno zato što postoje određeni visoki članovi ruske vojne obavještajne službe koji imaju prijatelje u regiji i razumiju kako ova regija funkcioniše. Postoji jedan viši zamjenik direktora GRU-a, zove se Andrei Ilčenko, koji ima bliskog saradnika, rekao bih, bliskog podređenog, koji je zapravo iz Crne Gore, živi u Moskvi, i koristi ga kao savjetnika o tome kako se miješati u izbore i političke procese u Crnoj Gori.
Uspjeli smo dobiti telefonski imenik ovog, recimo, crnogorskog saradnika GRU-a. I možete zamisliti da su brojevi i imena u ovom telefonskom imeniku vrlo indikativni. Mislim, pored ljudi koji su osuđeni 2019. godine i sada su dio Vlade, nažalost. Vidimo članove Srpske pravoslavne crkve, mnogo proreligijskih nevladinih organizacija, i jasno je da GRU djeluje kroz ove organizacije i ljude.
TVE: Politička scena u Crnoj Gori se promijenila, a većina u parlamentarnoj većini je prosrpska, bliska strankama iz Beograda. Na primjer, predsjednik parlamenta je Andrija Mandić, koji je bio lider Demokratskog fronta u oktobru 2016. Postoji li ikakva mogućnost da takve političke promjene mogu pomoći Rusiji, jer je Crna Gora unutar NATO-a? Dakle, Crna Gora dijeli mnogo povjerljivih informacija sa NATO partnerima. Je li ovakva Crna Gora neka vrsta ruskog ili srbijanskog, ali ruskog špijuna unutar NATO-a, sa ovakvom konstitucijom vlasti?
GROZEV: Teško pitanje. Nijesam Crnogorac, ali sam veoma zabrinut što su ljudi koje vidimo kako putuju u Rusiju, sastaju se sa ruskim obavještajnim agentima, sa članovima vlade i parlamenta, sada u poziciji da imaju pristup povjerljivim državnim informacijama NATO zemlje.
Osim ako se nešto nije promijenilo i sada su, recimo, protiv Rusije zbog rata, možda se to dogodilo i možda se njihov afinitet promijenio, ali barem do kraja 2021. godine, vidimo ove ljude kako putuju u Rusiju i sastaju se s ruskim obavještajnim agentima. To me brine jer je ovo savršena situacija za Rusiju. Kao NATO zemlja, nema potrebe da se Crna Gora izbaci iz NATO-a. Mora ostati. To je u njihovom interesu u NATO-u, ali oni dobijaju povjerljive informacije dijeljenjem s Crnom Gorom kao državom članicom. Dakle, opet, ne mogu tvrditi da oni to rade, ali sam zabrinut jer su ovi ljudi imali veze s ruskim obavještajnim operativcima u prošlosti.
TVE: Decenijama radite vrlo opasan posao. Živite u SAD-u i vjerujem da ste na listi onih prema kojima Moskva nije baš prijateljski raspoložena. Mislite li da ste u opasnoj situaciji, da vam je život ugrožen?
GROZEV: Ne mislim, nego znam da je tako. Znam to zato što se trenutno u Austriji, gdje sam živio 20 godina, gdje se vodi sudski postupak protiv pripadnika lokalne obavještajne službe koji su uhapšeni jer su Rusima prodavali informacije o meni, o mojoj porodici. I kao dio ove istrage, postalo je jasno da su me pratili skoro tri godine, pokušavajući me oteti.
Jedan od tih pokušaja se zapravo dogodio u Crnoj Gori. 2022. godine. Bio sam tamo na konferenciji i ispostavilo se da su provalili u moju hotelsku sobu i pokušali ukrasti moj laptop i telefon. Ali takođe su imali plan da me otmu dok sam bio tamo. Dakle, da, opasnost je uvijek iza ugla. I također u vašoj zemlji 2022. godine. Ali srećom, ništa se nije dogodilo.

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

The police should have intensified surveillance of the accused Miloš Medenica and taken into account the fact that the pronouncement of the verdict had been scheduled, Professor of criminal psychology and security expert Sandi Dizdarević told Portal ETV, commenting on the latest information that inspectors are searching for the son of former President of the Supreme Court Vesna Medenica following the High Court’s decision sentencing him to ten years and two months in prison.
High Court Judge Vesna Kovačević ordered Medenica’s detention yesterday during the delivery of the verdict, but police did not find him at his residential address. Miloš Medenica had been in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years, and a measure banning him from leaving his apartment was imposed.
Dizdarević explained that supervision over the enforcement of imposed measures falls within the competence of the police, which determines whether the accused is complying with the measures through regular and unannounced - extraordinary - visits.
- There are also additional techniques such as electronic monitoring - an electronic ankle bracelet - where a movement perimeter is defined, and if it is violated, that is, if the accused exceeds the permitted range, an automatic signal is triggered at the police - Dizdarević explained.
Several interlocutors from the security sector explained that Montenegro does not have the technical equipment for electronic monitoring - ankle bracelets. According to them, the police are obliged to implement control measures, visit the residence address, maintain contact with the accused, conduct operational checks and surveillance, and regularly report on this to the court.
Sources from the security sector believe that on the eve of and on the day of the pronouncement of the verdict, the police were obliged to „cover“ the High Court in Podgorica, as well as the address where the accused were staying, both on the ground and operationally, in order to ensure the conditions for the enforcement of the court decision.

Dizdarević: Police should have increased surveillance of Medenica

&nbsp;U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Sjutra oblačno, povremeno sa padavinama

Identitetske teme u ovom momentu ne smiju biti prioritet, jer su i previše osjetljive da bi bile dio dnevne politike. Njih rješavamo kroz širok konsenzus, smireno i odgovorno, kako ne bismo dijelili društvo dok završavamo evropski posao, kazala je poslanica CIVIS-a Maja Vučelić.&nbsp;
Ona je istakla da je Barometar 26 važan jer su svi glasali za njega kako bi Crnu Goru držali na jedinom putu koji stvarno mijenja život nabolje.&nbsp;
- Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim tema. Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim temama. Sada moramo dokazati da Barometar 26 nije samo papir. Zato Skupština mora preuzeti odgovornost i obezbijediti da zakoni budu redovno na dnevnom redu, da usvajamo ono što je usklađeno sa EU i da zatvaramo pregovaračka poglavlja. Manje buke. Više rezultata. Evropa na prvom mjestu - poručila je Vučelić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVucelicMaja%2Fstatus%2F2016919989714919839%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016919989714919839%7Ctwgr%5Efec322868b5762483aea81d9ad21bb29120fa3c2%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: zeljeznicka-infrastruktura

ŽICG dobila 850.000 eura za početak obnove najdužeg tunela u Crnoj Gori

Vlada predlaže Dakića, Vukića, Merdovića i Đurović za članove Odbora direktora Željezničke infrastrukture

Vlada predlaže Dakića, Vukića, Merdovića i Đurović za članove Odbora direktora Željezničke infrastrukture

ODT formiralo predmet protiv šest radnika ŽICG

Dogovorili se radnici i menadžment ŽICG: Normalizovan željeznički saobraćaj

Propali pregovori radnika i menadžmenta ŽICG, Bošković pozvala policiju i tužilaštvo da reaguju

Četvrti dan blokade željezničkog prevoza, u toku razgovori sa radnicima

Završen istovar putničkih automobila na Željezničkoj stanici Podgorica

Manjinski akcionari ŽICG traže da šteta bude naplaćena od onih koji su obustavili saobraćaj

Blokada do pregovora: Vozovi stoje, mišljenja putnika podijeljena

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

Dizdarević: Police should have increased surveillance of Medenica

Sjutra oblačno, povremeno sa padavinama

Vučelić: Identitetske teme ne smiju biti prioritet, manje buke više rezultata

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO