Rekonstrukcija željezničkog tunela Sozina, starog gotovo 70 godina i najdužeg u Crnoj Gori, mogla bi početi nakon 2027. godine jer će se do tada raditi 850.000 eura vrijedno ispitivanje njegovog stanja i izrada projektne dokumentacije za sanaciju.&nbsp;
&nbsp;Obnova tunela dio je rekonstrukcije pruge Golubovci-Bar, koja se radi zbog dostizanja evropskih željezničkih standarda.
&nbsp;Iz Željezničke infrastrukture (ŽICG) su Vijestima kazali da su za taj posao na tunelu dugom 6,17 hiljada metara, dobili grant kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) i podršku Evropske investicione banke (EIB), te da je riječ o bespovratnoj pomoći.&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali, Sozina u trenutnom stanju ne ispunjava moderne evropske standarde saobraćaja vozova uz traženi nivo efikasnosti, regulative i tehničkih uslova, odnosno tehničke specifikacije interoperabilnosti (TSI).
&nbsp;- Namjera ŽICG je da se nakon planirane modernizacije tunel Sozina, u mjeri mogućeg, uskladi sa najvišim TSI zahtjevima. ŽICG je dobio grant u iznosu od 850 hiljada eura za izradu projektne dokumentacije sanacije tunela Sozina. Prema planu aktivnosti, završetak projekta očekuje se u februaru 2027. Sredstva su namijenjena za geotehnička, geodetska i građevinsko-konstruktivna istraživanja, radi sagledavanja stvarnog stanja tunelske konstrukcije i definisanja potrebnih mjera sanacije. Po završetku izrade glavnog projekta za prioritetne mjere sanacije, slijedi objavljivanje tendera za izvođenje radova, izbor izvođača i realizacija radova na rehabilitaciji tunela Sozina, koji je dio šireg projekta rekonstrukcije pruge Podgorica - Bar - istakli su iz ŽICG.
&nbsp;U monitoring i praćenje projekta su, kako su kazali, uključeni i JASPERS (zajednička podrška na teritoriji Evrope), EIB i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, radi sprovođenja po evropskim standardima i procedurama, dok je na poslovima ispitivanja i izrade tehničke dokumentacije kroz infrastrukturni projektni fond uposlena kompanija SUEZ Consulting.
&nbsp;Iz ŽICG su objasnili da će kroz ispitivanje saznati nosivost konstrukcije, stanje obloge i drenažnih sistema, pa će na osnovu tih podataka odrediti mjere sanacije radi povećanja bezbjednosti i dugoročne stabilnosti objekta. Naglasili su da će ova istraživanja poslužiti kao osnov za izradu projektne dokumentacije i samim tim pouzdaniji i efikasniji željeznički saobraćaj na pruzi Bar-Vrbnica.
&nbsp;- Trenutno je u završnoj fazi čišćenje svoda tunela pod visokim pritiskom, što omogućava vizuelnu identifikaciju stanja obloge i evidentiranje eventualnih oštećenja. Nakon toga, počeće detaljna istraživanja koja obuhvataju: geološka i geotehnička ispitivanja, skeniranje tunela geo-radarom, termografsku analizu. Konačan obim i dinamika radova zavisiće od rezultata ispitivanja, tehničkih mogućnosti i procijenjenih troškova. Kroz tunel Sozina dnevno prođe oko 30 vozova, odnosno oko 10,95 hiljada vozova godišnje. Trenutna brzina kretanja vozova kroz tunel iznosi 80 kilometara na sat, uz ograničenje na manjem dijelu tunela od 60 metara, gdje je propisana brzina 30 kilometara na čas - istakli su iz ŽICG.
&nbsp;Oni su dodali i da je Sozina izgrađena krajem krajem pedesetih godina prošlog vijeka kao dio projekta izgradnje željezničke pruge Beograd-Bar, čija se prva dionica Podgorica-Bar, gradila po završetku Drugog svjetskog rata.&nbsp;
&nbsp;Iz ŽICG su naveli da je cilj bio izgradnja moderne pruge normalnog kolosijeka koja bi obezbijedila putovanje od tadašnjeg Titograda do Bara za oko sat vremena, odnosno gotovo sedam puta brže od putovanja tadašnjom prugom uzanog kolosijeka - koja je uključivala dvije pruge i prelazak brodom preko Skadarskog jezera.
&nbsp;Oni su objasnili da su radovi na cijeloj dionici kasnili zbog probijanja Sozine, zbog teških geoloških i terenskih uslova, kao i ograničenih tehničkih i mogućnosti mehanizacije, jer je većina posla izvođena ručno i uz upotrebu eksploziva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

ŽICG dobila 850.000 eura za početak obnove najdužeg tunela u Crnoj Gori

Vlada Crne Gore juče je, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade, predložila Skupštini akcionara „Željeznička infrastruktura Crne Gore“ da za članove Odbora direktora izabere Aleksandra Dakića, Radovana Vukića, Vladimira Merdovića i Mariju Đurović.
Osim toga, za punomoćnika - predstavnika državnog kapitala na XXVIII vanrednoj Skupštini akcionara „Željeznička infrastruktura Crne Gore“ Sava Ašanin je određen za državnog sekretara u Ministarstvu saobraćaja.

500x500

Vlada predlaže Dakića, Vukića, Merdovića i Đurović za članove Odbora direktora Željezničke infrastrukture

Vlada Crne Gore juče je, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade, predložila Skupštini akcionara Željeznička infrastruktura Crne Gore da za članove Odbora direktora izabere Aleksandra Dakića, Radovana Vukića, Vladimira Merdovića i Mariju Đurović.
Osim toga, za punomoćnika - predstavnika državnog kapitala na 28. vanrednoj Skupštini akcionara Željeznička infrastruktura Crne Gore Sava Ašanin je određen za državnog sekretara u Ministarstvu saobraćaja.

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici formiralo je predmet povodom zaustavljanja željezničkog saobraćaja 22. avgusta.
Kako su saopštili Danu iz ODT-a, podnijeta je krivična prijava protiv šest lica. Menadžment Željezničke infrastrukture je nakon dogovora sa radnicima povukao krivične prijave, ali je Tužilaštvo nastavilo istragu po službenoj dužnosti.
– Povodom predmetnog događaja od 22. avgusta 2025. godine, kada je došlo do obustave rada i zaustavljanja željezničkog saobraćaja, Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta je jedna krivična prijava protiv šest lica. Po navedenoj prijavi, formiran je predmet koji je u postupku izviđaja – kazali su iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva.
Kako je za Dan ranije rekao Andrej Kaluđerović, predstavnik grupe radnika koja je pokrenula obustavu rada prije sedam dana i time blokirala željeznički saobraćaj na domaćim željezničkim linijama, kao i na međunarodnoj pruzi Beograd –Bar, obaviješteni su da je menadžment Željezničke infrastrukture odustao od krivičnog gonjenja.
&nbsp;- Što se tiče menadžmenta ŽICG, jesu. Što se tiče onih drugih, još uvijek ne znamo – kazao je Kaluđerović.
Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković naglasila je u prvom obraćanju medijima nakon blokade da je zaustavljanje željezničkog saobraćaja u državi protivzakonito, ali su krivične prijave prvi put pomenute u zajedničkom saopštenju Ministarstva saobraćaja i ŽICG trećeg dana blokade. Odmah nakon što je postignut dogovor štrajkača i menadžmenta krivične prijave su povučene.
Ipak, za one koji odbijaju izvršavanje radnih obaveza i time nanose ogromnu štetu kompaniji predviđena je puna odgovornost, a očigledno je da je to i stav ODT-a da se radi o djelu koje se goni po službenoj dužnosti.
Štrajk koji je započet 22–23. avgusta 2025 nije ispunio zakonske uslove za proceduru - nije bila uključena reprezentativna sindikalna organizacija, a u početku nije bilo pregovora sa menadžmentom, niti posredovanja - pa je stoga ocijenjen kao protivzakonit. Uz to, pravne posljedice su bile potencijalne zbog materijalne štete i narušavanja javnog interesa.

ODT formiralo predmet protiv šest radnika ŽICG

Redovan željeznički saobraćaj jutros, u tri sata, ponovo je uspostavljen nakon pet dana blokade. To je potvrđeno iz Žečjezničke infrastrukture Crne Gore.
Kako su rekli u toj kompaniji, do normalizacije saobraćaja došlo je nakon postizanja sporazuma između zaposlenih koji su učestvovali u totalnoj obustavi rada, dva reprezentativna sindikata i poslodavca — ŽICG.
- Sa zadovoljstvom obavještavamo javnost, a naročito korisnike naših usluga, da je dana 27. avgusta u tri sata ponovo uspostavljen redovan željeznički saobraćaj - navedeno je u saopštenju ŽICG.
U ŽICG su se ponovo izvinili građanima i privrednim subjektima koji su zbog obustave pretrpjeli štetu i bili prinuđeni da koriste alternativne vidove prevoza.
Predstavnik zaposlenih koji su prethodnih dana štrajkovali Andrej Kaluđerović takođe je potvrdio da su postigli dogovor sa menadžmentom.
- Vozovi su pušteni u saobraćaj, rad je počeo, obustava je prekinuta - kazao je Kaluđerović za Portal Analitiku.
Isitče da su se dogovorili oko zarada.&nbsp;
- Postigli smo kompromis sa menadžmentom i Ministarstvom saobraćaja. Od jutros sve normalno funkcioniše - rekao je Kaluđerović.&nbsp;
Iz Ministarstva saobraćaja i Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) juče su tvrdili da je Kaluđerović odgovoran za blokadu željezničkog saobraćaja i kritične infrastrukture.
ŽICG i Ministarstvo ističu juče su kazali da je pripremljen kolektivni ugovor kojim se, po prvi put nakon više godina, predviđa značajno povećanje plata. Ponuda predviđa koeficijent 7,9 za radno mjesto otpravnika vozova, uz dodatak od 30 odsto na osnovnu zaradu. Tako bi neto zarade u ovoj kategoriji poslova iznosile između 1.000 i 1.260 eura, zavisno od radnog staža.
Iz Ministarstva i ŽICG najavili su bili i krivične prijave protiv onih koji ne prihvate uslove.

1250x600

1084x550

Dogovorili se radnici i menadžment ŽICG: Normalizovan željeznički saobraćaj

Pregovori predstavnika radnika i menadžmenta Željezničke infrastrukture (ŽICG) završeni su nakon više od sedam sati bez dogovora, potrvrdila je za Dan nakon sastanka direktorica ŽICG Marina Bošković.
Ona je pozvala policiju i tužilaštvo da u skladu sa zakonom preduzme aktivnosti u pravcu deblokade željezničkog saobraćaja.&nbsp;
Bošković je, kako prenosi Dan, optužila radnike koji štrajkuju da podrivaju državu i pozvala one koji žele da zadrže posao da potpišu ponuđene ugovore. Ona je pojasnila da su menadžment, sindikati i Ministarstvo saobraćaja pristali da se plate uvećaju, da bi otpravnik vozova sa srednjom školom i godinu staža imao zaradu od hiljadu do 1.160 eura. Naglasila je da bi oni sa 15 godina staža, imali platu između 1.045 i 1.208 eura, zavisno od mjeseca. 
 
Predsjednik sinidikata radnika ŽICG Marko Cacović je kazao da su zaposleni tražili povećanje zarada koje nije u skladu sa zakonom.&nbsp;
 
- Tražili su uvećanje koeficijenta i zarada za 30 odsto i povećanje cijene noćnog rada sa 40 na 50 odsto, što smo prihvatili, međutim tražili su dodatnih 20 do 25 odsto odsto povećanja što nismo mogli da prihvatimo- kazao je on. 

On je rekao da ŽICG već preduzima korake kako bi obezbijedili radnike za nesmetano funkcionisanje željeznice. 

Ranije danas, iz Novog sindikata ŽICG Danu su nezvanično kazali da je menadžment zaposolenima tri puta davao ponudu u vezi povećanja zarada, ali ih radnici za sada nisu prihvatili.
Nezvanično, otpravnicima vozova koji su obustavili rad u petak, kad je zaustavljen željeznički saobraćaj u državi kao i međunarodni saobraćaj, ponuđeno je uvećanje zarada od 20 odsto.
Pregovorima su prisustvovali i predstavnici Ministarstva saobraćaja.
Podsjećamo, grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore – otpravnika vozova, TK dispečera i saobraćajnih dispečera, stupila je u petak u štrajk, zbog, kako su naveli, veoma niskih plata. Oni su tražili sastanak sa menadžmentom kako bi razgovarali o poboljšanju uslova rada.

Propali pregovori radnika i menadžmenta ŽICG, Bošković pozvala policiju i tužilaštvo da reaguju

U toku su razgovori između predstavnika radnika Željezničke infrastrukture Crne Gore, koji su obustavili saobraćaj i predstavnika menadžmenta, Ministarstva saobraćaja i sindikata.
Razgovori su, kako javlja reporter Gradskog portala, počeli u 8 sati.
Od petka ujutro, na prugama su spuštene rampe usljed štrajka blizu 90 zaposlenih u Železničkoj infrastrukturi Crne Gore.
Zaposleni zahtijevaju veće zarade, dok rukovodstvo ŽICG smatra da su protesti nezakoniti, te da nijesu opravdani.
Iz borda te kompanije su na poslednjem sastanku kazali kako „da svako uvećanje zarada treba da bude u zakonskim okvirima, kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima, u cilju izrade i zaključivanja Kolektivnog ugovora”.

Četvrti dan blokade željezničkog prevoza, u toku razgovori sa radnicima

Na Željezničkoj stanici Podgorica uspješno je završen istovar putničkih automobila iz auto-vagona, saopšteno je iz Željezničke infrastrukture Crne Gore. - Vlasnici vozila su obaviješteni da budu prisutni danas u 10 sati na stanici radi preuzimanja svojih automobila - navodi se u saopštenju. Kako ističu u ŽICG, zahvaljujući koordinisanim aktivnostima članova menadžmenta i zaposlenih na pauk servisu Glavnog grada, kao i angažovanim šlep službama, proces je - iako složen - protekao organizovano i bez zastoja..  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824170836_581be05f1e48481385509220e26c11b751b4d0bf22a28b19c29c9f7aa10e432f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824170836_581be05f1e48481385509220e26c11b751b4d0bf22a28b19c29c9f7aa10e432f" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Završen istovar putničkih automobila na Željezničkoj stanici Podgorica"><figcaption>Završen istovar putničkih automobila na Željezničkoj stanici Podgorica(Photo: ŽICG)</figcaption></figure>  - Zaposlenima ŽICG-a pomagao je i zaposleni ŽPCG Želimir Pavićević. Zahvaljujemo gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, kao i vršiocu dužnosti načelnika Komunalne inspekcije Branku Kovačeviću na podršci i pomoći u realizaciji ove operacije - navode u saopštenju. Posebnu zahvalnost, kako dodaju, duguju zaposlenima na pauku Jovanu Brkoviću i Predragu Božoviću, čija "svesrdna pomoć je bila ključna za uspjeh intervencije, kao i vlasnicima šlep službi na vanrednom angažovanju".

Završen istovar putničkih automobila na Željezničkoj stanici Podgorica

Manjinski akcionari Željezničke infrastrukture izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog obustave saobraćaja od strane otpravnika i dispečera vozova, čime je ugrožen nesmetan rad kompanije i nanesena ogromna šteta privredi i društvu u cjelini, poručili su u saopštenju povodom obustave željezničkog saobraćaja od strane grupe radnika ŽICG.
Oni su pozvali menadžment Željezničke infrastrukture i izvršnu direktoricu Marinu Bošković da hitno preduzmu sve neophodne mjere kako bi se problem riješio i saobraćaj normalizovao.
– Smatramo da odbijanje izvršavanja radnih zadataka od strane grupe zaposlenih predstavlja tešku povredu radne obaveze, za koju odgovornost ne može snositi kompanija, već pojedinci koji svojim postupcima nanose štetu svim akcionarima, uključujući i državu. Želimo naglasiti da ćemo posebno pratiti i javno objaviti iznos štete, koja se svakim satom uvećava. Ta šteta uključuje: zaustavljanje putničkog saobraćaja (ŽPCG), zaustavljanje teretnog saobraćaja (Montekargo), zaustavljanje ili otežan rad Luke Bar, gdje brodovi stoje na otvorenom moru jer ne mogu da istovare teret. Bez obzira na nesporazume sa menadžmentom oko zarada, obustava rada mora se sprovoditi isključivo na zakonski način, a ne putem ucjena, što je u ovom slučaju evidentno. Posljedice ovakvog ponašanja su nesagledive i ostaju kao trajna šteta kompaniji i privredi – istakli su manjinski akcionari, koji posjeduju 25 odsto akcija u Željezničkom prevozu.
Oni zahtijevaju da šteta, bez obzira na ishod trenutne situacije, bude naplaćena direktno od aktera obustave saobraćaja.
Kako su ocijenili, trenutno stranje prevazilazi okvire radnog spora i poprima dimenziju direktnog udara na privredu i funkcionisanje države.
Oni daju punu podršku izvršnoj direktorici Marini Bošković i menadžmentu da u skladu sa zakonom odmah sankcionišu sve aktere obustave i zaštite interese kompanije i njenih akcionara.
Podsjećaju da je 25 odsto vlasništva ŽICG u rukama privatnih akcionara, te da se šteta izazvana ovakvim djelovanjem direktno odražava i na privatni kapital.
Ministarstvo saobraćaja je prekjuče saopštilo da je obustava rada od strane dijela zaposlenih u ŽICG nezakonita i da je prouzrokovala veliku materijalnu štetu i ozbiljne posljedice po odvijanje saobraćaja.
– Pored činjenice da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, dodatno zabrinjavaju navodi da iza organizovanja nezakonite obustave stoje određeni manjinski akcionari. Očekujemo da nadležni organi, prije svega Državno tužilaštvo, u potpunosti ispitaju ove informacije i utvrde sve odgovorne za današnji događaj i materijalnu štetu koju je prouzrokovala nezakonita obustava saobraćaja – saopštili su u petak iz ministarstva.

Manjinski akcionari ŽICG traže da šteta bude naplaćena od onih koji su obustavili saobraćaj

Željeznički saobraćaj u Crnoj Gori potpuno je obustavljen – drugi dan zaredom vozovi ne saobraćaju, a radnici ne odustaju od svojih zahtjeva. Njih više od 80 traže veće plate i bolje uslove rada, poručujući da se na posao neće vratiti dok ih menadžment ne pozove na pregovore. Dok se putnici snalaze, stižu podijeljene reakcije, a nadležni upozoravaju na ozbiljne posljedice.
<h2>Oprečna mišljenja putnika</h2>
Drugi dan zaredom nema zvuka lokomotiva. Vozovi su parkirani, jer je 85 otpravnika, dispečera telekomande i saobraćajnih dispečera obustavilo rad. Na stanici ima putnika... Umjesto vozova, za njih stižu autobusi. Dok su neki nervozni zbog ove situacije, naročito u jeku turističke sezone, drugi pokazuju razumijevanje.
- Ja sad idem autobusom, a mislio sam da je sve riješeno - kazao je Televiziji E jedan putnik.
Drugi je rekao da je neprijatno u špicu sezone da nema vozova, ali razumije potrebu radnika da štrajkuju.
- Intuicija mi govori da su u pravu i da im treba povećati plate, da one budu pristojne. Ne vidim tu nikakvu teoriju zavjere... Mislim da je ovdje menadžment Željeznice aposolutno zakazao. Tim ljudima hitno potrebno izaći u susret - smatra on.
Sa druge strane, ima i građana koji smatraju da ovakav postupak dijela radnika Željeznice nije opravdan.
- Što su uradili radnici Željeznice stvarno nije u redu, jer to je javni prevoz, javni interes. Nije u redu da se ukida prevoz na ovakvoj kratkoj pruzi. A zemlja je u krizi, znači oni koriste ovu situaciju, da dodatno zakuvaju situaciju - ocijenio je jedan od putnika.
<h2>Pregovori na stolu</h2>
Grupa nezadovoljnih radnika Željezničke infrastrukture zahtijeva bolje uslove rada. Ističu da im niko iz menadžmenta nije prišao dok su stajali na peronu. Jedino što su dobili bio je dopis, koji su opisali kao ultimatum - prvo da se saobraćaj pokrene, a tek potom da se razgovara.
- Nas 85 odbilo je razgovor, ne zato što ne želimo da pregovaramo. Mi želimo, čekamo. Ali ne želimo da pokrenemo saobraćaj pa da onda pregovaramo jer bi to bila još jedna obmana. Na takve stvarni smo već naišli u nekoliko navrata. Poručujemo da smo mi i dalje tu, naši pregovori su na stolu, tu mo da pregovaramo i sve ovo može da se riješi u roku od pola sata - kazao je radnik ŽICG Andrej Kaluđerović.
Iako se reprezentativni sindikati distanciraju od ove grupe, punu podršku pružili su im Sindikat željezničkog prevoza i Sindikat mašinovođa Montekarga.
- Stvarno su dovedeni na rub egzistencije. Davno je to trebalo neko da uvidi. Njihova primanja su minimalna nisu za normalnu egzistenciju. Nemam više da dodam bez da smo uz njih - kazao je Zoran Dabanović ispred Sindikata ŽPCG.
Da rješenje nije na vidiku potvrđuje i poruka menadžmenta Željezničke infrastrukture. Saopštili su da su koordinisanim aktivnostima svih službi organizovali, za sjutra u 10 sati, istovar putničkih automobila iz vagona međunarodnog voza.
Iz ŽICG je najavljeno da će dva reprezentativna sindikata u ponedjeljak, u 10 sati, dati izjavu za medije na peronu željezničke stanice u Podgorici, a povodom aktuelne obustave saobraćaja.

Blokada do pregovora: Vozovi stoje, mišljenja putnika podijeljena

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: zeljeznicka-infrastruktura

ŽICG dobila 850.000 eura za početak obnove najdužeg tunela u Crnoj Gori

Vlada predlaže Dakića, Vukića, Merdovića i Đurović za članove Odbora direktora Željezničke infrastrukture

Vlada predlaže Dakića, Vukića, Merdovića i Đurović za članove Odbora direktora Željezničke infrastrukture

ODT formiralo predmet protiv šest radnika ŽICG

Dogovorili se radnici i menadžment ŽICG: Normalizovan željeznički saobraćaj

Propali pregovori radnika i menadžmenta ŽICG, Bošković pozvala policiju i tužilaštvo da reaguju

Četvrti dan blokade željezničkog prevoza, u toku razgovori sa radnicima

Završen istovar putničkih automobila na Željezničkoj stanici Podgorica

Manjinski akcionari ŽICG traže da šteta bude naplaćena od onih koji su obustavili saobraćaj

Blokada do pregovora: Vozovi stoje, mišljenja putnika podijeljena

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

PRATITE TVe UŽIVO