Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) posjetili su Zdravstvenu stanicu Žabljak koja pripada Domu zdravlja u Pljevljima i Nataši Pašić, izabranoj ljekarki te ustanove, poklonili edukativni poster "Poštujmo zone bez dima" koji skreće pažnju na štetnost pušenja i posljedice koje može izazvati po zdravlje.
- Na posterima je predstavljen samo dio aktivnosti CDPR-a u borbi protiv raka posljednjih godina, ali i pušenja koje je svakako jedan od glavnih dokazanih uzroka njegovog nastanka. Tu prvenstveno mislimo na rak pluća, ali, nažalost, ni ostale vrste raka nisu imune na kancerogene materije koje sadrži duvan i štetnost konzumiranja duvanskih proizvoda - navedeno je u saopštenju ovog udruženja.
Iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka podsjećaju na neprestanu borbu i edukaciju proteklih godina, kako u Glavnom gradu Podgorici, tako i po svim zdravstvenim i vaspitnoobrazovnim ustanovama.&nbsp;
- Među poklonjenim posterima izdvajaju se osim onih o problemima pušenja i borbe protiv raka i oni koji propagiraju i preventivno podstiču fizičku aktivnost i zdrav život. Takođe među brojnim posterima se nalaze i oni koji opominju na zabranu pušenja u zdravstvenim ustanovama. Poklonjeni korisni i lijepi posteri su postavljeni da ukrase prostorije svih ljekarskih ordinacija i sestrinskih soba ZS Žabljak, koje tako sada svakako izgledaju lijepo, uredno i ugodno, za boravak kako zaposlenih tako i za pacijente koji koriste njihove usluge - poručeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Upozorenje sa zida Zdravstvene stanice Žabljak o štetnosti pušenja

Žene iz ruralnih sredina svakodnevno nose ogroman teret - porodični, ekonomski, kulturni, a njihov glas se rijetko čuje, poručila je članica Odbora za rodnu ravnopravnost Aleksandra Despotović , tokom &nbsp;zasijedanja „Ženskog parlamenta“. Ona je &nbsp;ukazala na neke od prepreka i stereotipa koji dominantno sprečavaju žene iz ruralnih sredina da se ravnopravno uključe u društvene tokove i naglasila da istinsko razumijevanje položaja žena u ruralnim sredinama traži široko sagledavanje konteksta - kulturnog, ekonomskog i društvenog, kao i da je činjenica da su u selima i manjim zajednicama i dalje prisutni patrijarhalni obrasci koji definišu ženu najprije kroz ulogu supruge, majke i domaćice.
U Skupštini Crne Gore danas je održano XVIII zasijedanje „Ženskog parlamenta“. Zasijedanje na temu ,,Glas žena ruralne Crne Gore”, organizovao je Odbor za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore u partnerstvu sa Ženskim klubom Skupštine Crne Gore i Mrežom za ruralni razvoj Crne Gore, a u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO - The Food and Agriculture Organization) Ujedinjenih nacija.
Obraćajući se prisutnima u uvodnom dijelu potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović je istakla da su žene iz ruralnih sredina često stub porodice, nosioci tradicije, ali i ključni akteri lokalne ekonomije, naročito u poljoprivredi, kao i da su često nevidljive u procesima donošenja odluka. U tom kontekstu, potpredsjednica je ocijenila da je današnje zasijedanje platforma za osnaživanje, prostor za dijalog i početak procesa u kojem će se potrebe, ideje i snaga žena iz ruralnih krajeva pretočiti u konkretne politike i mjere.
- Kao potpredsjednica Skupštine i članica Ženskog kluba, sa posebnim entuzijazmom podržavam usvajanje Deklaracije Prvog ženskog Ruralnog parlamenta. Ova deklaracija mora biti snažan dokument koji će oblikovati institucionalni odgovor na potrebe žena sa sela, od obrazovanja i zdravstvene zaštite, do podsticaja za žensko preduzetništvo i ravnopravno učešće u političkom životu - kazala je potpredsjednica Skupštine.
Ističući da žene iz ruralnih sredina svakodnevno nose ogroman teret - porodični, ekonomski, kulturni, a da se njihov glas rijetko čuje, članica Odbora za rodnu ravnopravnost Aleksandra Despotović je ukazala na neke od prepreka i stereotipa koji dominantno sprečavaju žene iz ruralnih sredina da se ravnopravno uključe u društvene tokove. Despotović je naglasila da istinsko razumijevanje položaja žena u ruralnim sredinama traži široko sagledavanje konteksta - kulturnog, ekonomskog i društvenog, kao i da je činjenica da su u selima i manjim zajednicama i dalje prisutni patrijarhalni obrasci koji definišu ženu najprije kroz ulogu supruge, majke i domaćice.
Despotović je naglasila da je u cilju osvajanja liderskih pozicija neohodno rješavati i pitanja nasleđivanja, kao i da su potrebni dodatni programi podrške, edukacije, podsticaji za preduzetništvo.
- Glas žena iz ruralnih krajeva Crne Gore ne smije više biti tih, zanemaren ili ignorisan. Njihova iskustva, rad, znanje i mudrost predstavljaju neprocjenjivo bogatstvo našeg društva. Osnaživanje tih žena nije samo pitanje pravde - to je pitanje razvoja, stabilnosti i napretka cijele zemlje - kazala je Despotović.
Ističući da ima čast da govori na XVIII zasijedanju „Ženskog parlamenta“, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković je ocijenio da je za razvoj države ključno da se čuje glas žena ruralne Crne Gore. Ministar je podsjetio na istorijat razvoja ruralnih zajednica u Crnoj Gori, značaj koji su kroz istoriju imale za napredak društva u cjelini i dodao da su na tom putu upravo žene bile ključni nosioci svih procesa. Joković je podsjetio na obavezu svih nadležnih resora da daju puni doprinos unapređenju poljoprivrede i ruralnih područja, napominjući da podrška ženama nije samo dodatak, već temelj održivog razvoja.
- Mi smo tu da pružimo nesebičnu podršku. Veliko poštovanje za sve vas, za sve ono što ste učinile i činite za Crnu Goru. Vaš glas mora da se čuje - kazao je ministar Joković.
Ističući da je današnje zasijedanje moćan i simboličan trenutak promjene, priznanje da ruralna zajednica zaslužuje ne samo poštovanje, već i puno pravo na odlučivanje, zamjenik regionalnog predstavnika za Evropu i Centralnu Aziju i šef Kancelarije za Crnu Goru – FAO Nabil Gandži je kazao da je organizacija na čijem je čelu u punom kapacitetu posvećena rodnoj ravnopravnosti u ovoj oblasti, ocjenjujući da to nije samo pitanje načela, već pitanje napretka. Gnadži je podsjetio da je završen prvi Izvještaj o ohrabrivanju žena u sferi poljoprivrede i hrane, koji kako je kazao, nije samo statistički izvještaj, već refleksija stvarnosti, izazova i svjedočanstvo snage koju nose žene iz ruralnih sredina.
Šef Kancelarije za Crnu Goru – FAO je ocijenio da je Crna Gora već preduzela pohvalne korake kako bi uključila rodnu ravnopravnost u svoje nacionalne politike i poručio da će kroz ulaganje u znanje, tehničku podršku i razvojne kapacitete, naša zemlja imati punu podršku organizacije na čijem je čelu
Predsjednik Mreže za ruralni razvoj Crne Gore Ratko Bataković je izrazio uvjerenje da će se proces osnaživanja žena u ruralnim zajednicama razvijati u pravcu koji bi vodio dovoljnoj i potrebnoj osnaženosti i ostvarivanju prava koje ženama pripadaju, te istakao da ohrabruje činjenica da u ovom domenu postoji razumijevanje Skupštine Crne Gore i nadležnog Odbora, čime je posredno obezbjeđena direktna komunikacije žena sa sela i donosioca odluka.
- Ova institucija ima svoje jake organe i tijela kao što je Odbor za ravnopravnost i Ženski klub koji su odličan mehanizam da se glas svih žena, a posebno onih iz sela, jasno čuje i ukaže na sve mogućnosti podrške i sva prava koja im pripadaju. Zato, te mehanizme prepoznajte kao svoje i pruženu ruku koristite u maksimalno mogućoj mjeri - &nbsp;kazao je Bataković.
Predsjednik Otvorene mreže za poljoprivredu i ruralni razvoj "Moj poljoprivrednik" Miloš Vujisić je ocijenio da je upravo današnje zasijedanje snažna platforma koja ukazuje na to da žena sa sela nije zaboravljena – već da je temelj razvoja, čuvar resursa i vizionar promjene. Vujisić je naveo da se snaga takve žene ne mjeri statistikom, već opstankom sela, a taj opstanak sve češće zavisi od znanja, upornosti i inicijative žena.
- Danas ne govorim samo kao predstavnik jedne organizacije, već kao neko ko vjeruje da se kroz povezivanje – regionalno, međudržavno i među ženama – stvaraju rješenja. Rješenja u kojima žene sa sela nijesu sporedni činioci, već ključne partnerke razvoja - kazao je Vujusić.
Nakon uvodnih izlaganja učesnice i učesnici Ženskog parlamenta iz ruralnih područja su postavili 20 pitanja relevantnim ministarstvima u Vladi Crne Gore na koja su dobili odgovore.
Nakon zasijedanja usvojena je Deklaracija.
Zasijedanju su prisustvovale članice Ženskog kluba, poslanice, predstavnice ruralnih zajednica, resornih ministarstava, predstavnici Delegacije EU u Crnoj Gori, predstavnici diplomatskog kora, kao i predstavnici domaćih institucija i privrede.

Despotović: Žene iz ruralnih sredina nose ogroman teret a njihov glas se rijetko čuje

Jezivo mi je što postoji tolika količina bezbožništva u crkvi. To mi je nerazumljivo - poručio je beogradski književnik, novinar i kolumnista Tomislav Marković komentarišući ofanzivu koju u Crnoj Gori predvodi Crkva Srbije s ciljem da sluge okupatora u Drugom svjetskom ratu i ratne zločince rehabilituje i proglasi za antifašiste i mučenike.
Marković je, gostujući u Drugačijoj radio vezi Antene M, rekao &nbsp;da je to potpuno katastrofalno, ali istovremeno i logičan nastavak onoga što oni zagovaraju sve vrijeme - tu, kako je rekao, četničku priču u crkvi.
- I devedesetih su blagosiljali zločince, Škorpione i sve redom, Kačavenda je dočekivao Ratka Mladića kao oslobodioca Srebrenice... Tako da je meni ovo logičan slijed - istakao je Marković.
Jasno mu je, kaže, da se oni Boga ne boje.
- I da tu u Boga niko ne vjeruje. To je jasno kao dan. Ali mi je nevjerovatno da se ne pojavi neka grupa teologa i pruži neki otpor crkvenim vlastima. Čudo da nije rečeno svi smo mi Adolf &nbsp;Hitler ili Rudolf Hes ili nešto slično - ocijenio je on.
<h2>Svi su tamo gdje treba: Vučić u Moskvi, studenti u Briselu</h2>
Na pitanje da li je odlazak Aleksandra Vučića na Putinovu paradu u Moskvi, i pored jasnih upozorenja Brisela, jasna poruka Evropskoj uniji kojem je carstvu odlučio da se privoli predsjednik Srbije, Marković odgovara da on tu poruku šalje dugo.
- On tu poruku šalje već dugo, a oni nikako da ga shvate ozbiljno. Nego stalno pokušavaju da od njega naprave nekog saradljivog čovjeka koji bi da unapređuje demokratiju, da se bori protiv korupcije, da širi slobodu medija i sve ostale slobode... Što je besmisleno jer čovjek radi na zatiranju svega pomenutog od početka svoje vladavine, a i ranije, kroz cijelu svoju karijeru - rekao je Marković.
Misli, ipak, da je ovo crvena linija koju će u Briselu teško moći da ignorišu, pogotovo stoga što je sve sada jasno podijeljeno.
- Danas i sjutra svi su tamo gdje treba da budu: Vučić je u Moskvi sa ostalim agresorima i diktatorima, a studenti, koji su sada glavni motor promjena i njegov glavni protivnik, su u Briselu i u EU - kazao je Marković.
Stvari se kristališu i sve je, cijeni on, onako kako bi trebalo da bude. Nije siguran da će odmah biti radikalnih rezova, ali vjeruje da je Briselu već teško da ignoriše masovne studentske proteste u Srbiji, pogotovo što su evropski izaslanici konstatovali da nema suštinskih razlika između zahtjeva studenata i EU.
- S druge strane, stvari su iskristalisane jer Evropa mora da se brani od Rusije i svako ko bude otvoreno na ruskoj strani bojim se da neće imati šta dobro da očekuje u budućnosti, dodao je.
<h2>Neće samo EU dići ruke od Vučića</h2>
Gost Drugačije radio veze ističe da je dobro što je Tonino Picula izvjestilac, jer se ne libi da Evropskom parlamentu predoči istinitu sliku o stanju u Srbiji. Vučić nije legitiman predsjednik jer pobjeđuje na neregularnim izborima i krši Ustav, kaže Marković i još jednom naglašava da EU više "ne može da trpi ruske ljude".&nbsp;
Kaže da promjena odnosa prema predsjedniku Srbije možda ne ide željenom brzinom, ali da je konačno počela da se jasno pokazuje.
- U tom smislu ja nijesam nezadovoljan. Mislim da ovo ide u dobrom smjeru. I da, htjeli ne htjeli, na kraju će morati da dignu ruke od Vučića. I neće samo EU morati da digne ruke od Vučića, jer u ovakvoj situaciji, kada je po svim istraživanjima najmanje 60 odsto ljudi potiv njega a podržavaju studente, on više nije u stanju da bilo šta od onoga što je obećao isporuči svojim partnerima - istakao je Marković.
Na pitanje da li će Vučić prihvatiti zahtjev studenata za raspisivanje vanrednih izbora, Marković najprije ukazuje da i dalje nema uslova za njihovo regularno održavanje jer režim ima ogromnu prednost: medijsku, organizacionu, uvozi birače, spiskovi nijesu sređeni...
- Čak i po tim uslovima narodnjaci su u panici i kukaju: ne, ne, nipošto izbori! Miloš Vučević, bivši premijer - fikus poručuje: ne, ne propala bi država. Kod njih je velika panika tako da ja nijesam siguran da će Vučić popustiti mirno. Vjerovatno ima neku svoju računicu ali meni se čini da on više ne može da dobije izbore ni pod kojim uslovima. Prosto se promijenila atmosfera u društvu. Ljudi su se oslobodili tog straha... Mada ne znam čega su imali da se plaše, ali hajde sad - kazao je on.
Tomislav Marković ističe da bi Vučić, ukoliko odmah ne ispuni zahtjev studenata za raspisivanje vanrednih izbora, mogao da bude suočen sa masovnim demonstracijama i da će, na kraju, ipak morati to da uradi. Zahtjev studenata vidi kao izraz njihovog velikog samopouzdanja da mogu srušiti režim na izborima, uprkos svim prednostima koje neće moći da budu otklonjene kad god se izbori desili. Konačno, primjećuje da je tako bilo i sa padom Miloševića, kojega su u Srbiji mase iskreno voljele, za razliku od Vučića koji vlada dominantno ucjenama i strahom.
Problemi sa kojima se suočava u Srbiji neminovno se reflektuju na Vučićevu spoljnopolitičku poziciju. Marković smatra da je, možda, preuranjeno reći da je predsjednik Srbije izgubio sve četiri stolice na kojima je do skoro sjedio, ali da su i one na koje još računa "klimave", u to nema sumnje.
Ako mu je Putin jedini adut, pravoslavlje je osuđeno na propast
Ocijenio je i da je posjeta patrijarha Porfirija Perića Moskvi bila neka vrsta pripreme za Vučićev dolazak. Kaže da je prvi čovjek srpske crkve tamo bio u ulozi "kurira".
- Ono je bilo sramotno. Ajde na stranu sve, ali meni je bilo najstrašnije ono što je pričao iz razgovora sa jerusalimskim patrijarhom. Kao, pravoslavlje ima jedan jedini adut, a to je Putin! Sad razmišljam - pa, ako je tako, onda je pravoslavlje osuđeno na propast! Zar je toliko loša situacija? Znam da jeste loša, ali da je stanje baš toliko katastrofalno, nijesam znao! Putin je smrtan čovjek, umrijeće, što će poslije? Što je tu problem? Ajde, na stranu Porfirije, katoličanstvo i potestantizam već dugo rade nešto da se prilagode savremenom svijetu i da nađu neke odgovore na nova pitanja i izazove. Pravoslavlje, bogami, slabo. Kad smo već kod Rusije, ona ima veliku filozofsku i religijsku misao koja počinje Solovjevim, pa je nastavljaju Berđajev, Šestov, Fjodorov... Oni su sve to, praktično, odbacili a te ljude proglasili jereticima - kazao je Marković.
Ako se tako radi, kaže on, onda se na kraju stigne do Putina.
- Danas je najteže pravim vjernicima u Rusiji i Srbiji koji bi željeli da imaju svoju crkvu, a nemaju je - zaključio je Marković.

Marković: Jezivo je da postoji tolika količina bezbožništva u crkvi, čudo da nije rečeno „svi smo mi Adolf Hitler“

Crnogorski stonoteniser Filip Radović pobjednik je međunarodnog turnira u slovenačkom Laškom, nakon što je danas u finalnom meču kategorije deset savladao Čileanca Manuela Ečavegurena 3:2 (11:7, 4:11, 9:11, 14:12, 13:11) i sa maksimalnim učinkom došao do trećeg trofeja ove sezone. 
 
U uzbudljivom i neizvjesnom finalu, Radović je bio na ivici poraza, ali je bio pravi kad je bilo najpotrebnije. 
 
Lako je dobio prvi set, dok su naredna dva pripala čileanskom stonoteniseru. 
 
U četvrtom Radović je spasio meč loptu, a u petom još dvije. 
 
U odlučujućem setu gubio je 10:9 i 11:10, ali je vezao tri poena i došao do pobjede i trofeja. 
 
Radović je ranije danas u polufinalu, u teškom i neizvjesnom meču, nakon preokreta eliminisao Španca 
Manuela Ruiza Rejesa 3:2 (7:11, 9:11, 11:7, 12:10 i 11:6). 
 
Bronzani sa Igara u Tokiju i Parizu izgubio je prva dva seta, a u četvrtom spasio je meč loptu. 
 
Plasman u polufinale izborio je kao prvoplasirani u grupi, pobjedama protiv Čileanca Manuela Ečavegurena 3:2 (11:9, 9:11, 12:10, 6:1 i i 11:7), Japanca Mahira Funajamu 3:1 (7:11, 11:6, 14:12 i 11:7) i Matea Skuta iz Luksemburga 3:0 (11:4, 11:9 i 11:3). 
 
Radović je bez poraza u 2025. godini, a prije Laškog trijumfovao je na turnirima u poljskom Vladislavovu i Podgorici. 
 
Bronzane medalje na čelendžeru u Laškom osvojili su Španac Manuel Ruiz Rejes i Austrijanac Kristijan Gardoš. 
 
Laško će biti domaćin i elit turnira, od 12. do 16. maja, a među gotovo svim najboljim svjetskim stonoteniserima u kategoriji deset naći će se i Radović i Luka Bakić. 
 
Nastup Radovića i Bakića u Laškom finansira se po programu Paraolimpijskog komiteta za 2025. godinu, koji je podržalo Ministarstva sporta i mladih Crne Gore.

Filip Radović pobjednik međunarodnog turnira u Laškom

Vlada je, na danas održanoj 79. sjednici utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o sudskim vještacima, a predlogom je propisano da se za vještaka može postaviti osoba koja je državljanin države članice Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske Konfederacije, dok je drugim članom propisano da se državljanin države članice Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske Konfederacije može postaviti za vještaka u skladu sa ovim zakonom od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.&nbsp;
Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga Crna Gora treba da donese izmjene nacionalnog zakonodavstva u cilju ukidanja svih zahtjeva za državljanstvom za pristup i uživanje slobode pružanja usluga, izuzev zahtjeva za državljanstvom opravdanim i proporcionalnim sa članom 51 UFEU, koje moraju biti primjenjive najkasnije datumom pristupanja.&nbsp;
Navedene dopune izvršene su u cilju usklađivanja predmetnog Zakona sa Direktivom 2006/123/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 12. decembra 2006. godine o uslugama na unutrašnjem tržištu.
Donijeta je Uredba o izmjeni Uredbe o uslovima, načinu i dinamici i sprovođenja mjera agrarne politike za 2025 – Agrobudžet.&nbsp;
Izmjena se vrši u podtački „2.3.2 "Razvoj sela i izgradnja infrastrukture" u dijelu „Opis mjere i kriterijumi za podršku“ iz razloga pojednostavljenja procedura, u cilju efikasnijeg i lakšeg sprovođenja navedene mjere.&nbsp;
Ova mjera se odnosi na podršku za poboljšanje ruralne infrastrukture, a posebno za izgradnju nove i adaptaciju i rekonstrukciju i opremanje postojeće lokalne infrastrukture (put, voda, struja i ostala prateća infrastruktura) do pojedinih ili grupa seoskih domaćinstava, pristup katunima, infrastruktura u okviru gazdinstva itd, projekte razvoja elektro mreže u ruralnim područjima, kao i korišćenje solarne energije za javnu upotrebu na lokalnom nivou, projekte podrške radu mašinskih prstenova, ostale projekte ruralne infrastrukture, objekti od opšteg javnog interesa u ruralnim područjima.
Podrška se opredjeljuje i za nabavku kontinuirane linije za proizvodnju maslinovog ulja i druge prateće opreme za sveobuhvatni pogon Kuće maslina u Baru, u iznosu od 50 odsto vrijednosti nabavke linije za proizvodnju.&nbsp;
Takođe, Ministarstvo će kontaktirati sve lokalne samouprave sa ciljem dostavljanja po tri prioritetna projekta iz oblasti koje se finansiraju ovom mjerom. Za lokalne samouprave koje ispune kriterijume, Ministarstvo će potpisati Ugovore sa istima u kojima ce se preciznije definisati način plaćanja i rokovi za završetak investicija.&nbsp;
Pojedinačni zahtjevi mogu biti upućeni i od strane mjesnih zajednica, grupe gradana, režijskih odbora i registrovanil poljoprivrednih gazdinstava. Kako bi se razmatrali moraju sadržati: opis lokacije, fotografije postojećeg stanja, opis vrijednost investicije (uz obavezno dostavljanje profakture) kao i obrazloženje koje prije svega predstavlja broj potencijalnih poljoprivrednika i poljoprivrednih površina koje će imati benefit po realizaciji investicije, te lice odgovorno za implementaciju investicije i važeći broj žiro-računa.
Vlada je donijela Program za razvoj i promociju zanatstva za 2025. godinu.&nbsp;
Ključni cilj Programa je podsticanje razvoja crnogorskih zanatlija kroz pružanje finansijske podrške za nabavku &nbsp;opreme/alata/repromaterijala namijenjenih za obavljanje zanatske djelatnosti i uvođenje njihovog poslovanja u legalne tokove, i to: jačanje konkurentnosti postojećih zanatlija; povećanje broja registrovanih zanatlija; podrška zanatlijama početnicima; podsticanje preduzetništva kod žena i mladih koji se bave zanatskom djelatnošću i podrška zanatlijama za nabavku repromaterijala. Ukupan budžet za realizaciju Programa iznosi 300.000 eura, a realizacija se ostvaruje kroz tri komponente:
- Odobrena podrška na vrijednost nabavljene opreme/alata pokriva do 70 odsto opravdanih troškova (plus dodatni procenat podrške za manje razvijene opštine (od 10 odsto) i žene i mlade do 35 godina starosti (od 10 odsto)), u iznosu do 14.000 eura, bez PDV-a po zanatliji, što je uvećani maksimalni iznos podrške u odnosu na prethodnu godinu. Maksimalni iznos odobrene podrške po zanatliji u okviru I Komponente iznosi 14.000 eura, dok je minimalni iznos odobrene podrške 1.000 eura.
- Odobrena podrška na vrijednost nabavljene opreme/alata pokriva do 80 odsto opravdanih troškova (plus dodatni procenat podrške za manje razvijene opštine (od 10 odsto) i žene i mlade do 35 godina starosti (od 10 odsto)), u iznosu do 6.000 eura bez PDV-a po novo-registrovanom zanatliji. Maksimalni iznos odobrene podrške po zanatliji u okviru II Komponente iznosi 6.000 eura, dok je minimalni iznos odobrene podrške 1.000 eura.
- Odobrena podrška na vrijednost nabavke repromaterijala pokriva do 80 odsto opravdanih troškova (plus dodatni procenat podrške za manje razvijene opštine (od 10 odsto) i žene i mlade do 35 godina starosti (od 10 dosto)), u iznosu do 1.000 eura bez PDV-a po zanatliji koji su registrovani kao preduzetnici i mikro-preduzeća. Maksimalni iznos odobrene podrške po zanatliji u okviru III Komponente ukoliko se radi o preduzetniku iznosi 1.000 eura, a ukoliko se radi o mikro preduzeću iznosi 500 eura. Treća komponenta je novina u odnosu na prethodnu godinu.
Podrška je bazirana na principu refundacije, i to na način da zanatlija finansira 100 odsto svih troškova do završetka aktivnosti za koju konkuriše, nakon čega mu se po podnošenju dokumentacije i obaveznog monitoringa, od strane Ministarstva realizuje povraćaj dijela troškova.
Donijet je Program za unapređenje konkurentnosti privrede za 2025. godinu. U skladu sa Programom rada Vlade za 2025. godinu,&nbsp;
Ministarstvo ekonomskog razvoja pripremilo je Program čiji je cilj dalji razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP) i povećanje njihove produktivnosti koja treba da doprinese stvaranju otpornije, konkurentnije i izvozno orijentisane privrede.
Učešće i rast MMSP je od ključnog značaja za budući rast i razvoj ekonomije Crne Gore, s obzirom da MMSP predstavljaju veoma važan udio ekonomske aktivnosti u zemlji, ali i u regionu Zapadnog Balkana i imaju snažnu orijentaciju ka jedinstvenom tržištu Evropske unije. Za implementaciju Programa za 2025. godinu opredijeljena su budžetska sredstva u iznosu od 3.500.000 eura koja će se plasirati kroz tri programske linije podrške:
1. Programska linija za unapređenje proizvodnih kapaciteta u prehrambenoj industriji ‐ usmjerena je na sufinansiranje adaptacije objekata i nabavku nove opreme i/ili mašina uključenih u proces proizvodnje za obavljanje podržanih djelatnosti u okviru sektora C Klasifikacije djelatnosti sa opredijeljenim sredstvima u iznosu od 2,850 miliona eura. Intenzitet pomoći iznosi:&nbsp;
- za Komponentu 1 (preduzeća koja posluju do 31. 12. 2024. godine) u visini od 50 do 70 odsto iznosa opravdanih troškova bez PDV‐a, odnosno u iznosu ne manjem od 25.000 eura niti većem od 150.000 eura za preduzeća koja obavljaju podržanu djelatnost u okviru sektora C;
- Komponenta 2: (Novoosnovani privredni subjekti od 01. 01. 2025. do dana zatvaranja javnog poziva) u visini od 50 odsto opravdanih troškova bez PDV‐a, minimalni iznos za refundaciju troškova ne može biti manji od 15.000 eura niti veći od 50.000 eura.
2. Programska linija za podršku ženskom preduzetništvu, sa opredijeljenim budžetskim sredstvima u iznosu od 500.000 eura, podrazumijeva finansijsku i nefinansijsku podršku preduzećima u većinskom vlasništvu osoba ženskog pola i implementira se u okviru dvije komponente:
- Komponenta 1 – za početnice u biznisu: U visini od 80 odsto odnosno 70 odsto iznosa ugovorene subvencije bez PDV‐a, u minimalnom iznosu od 1.000 eura, a u maksimalnom iznosu do 30.000 eura bez PDV‐a (Ukoliko je traženi iznos do 10.000 eura, preduzeće može ostvariti predfinansiranje u iznosu od 70 odsto, a ukoliko je iznos iznad 10.000 eura ili preduzeće ne želi predfinansiranje, može ostvariti refundaciju od 80 odsto).
- Komponenta 2: Za privredne subjekte u vlasništvu žena od minimum 51 odsto koje na dan zatvaranja Javnog poziva posluju minimum 3 godine i duže, u visini od 80 odsto iznosa opravdanih troškova bez PDV‐a iznosa ugovorene subvencije u minimalnom iznosu od 1.000 eura, a u maksimalnom iznosu do 30.000 eura.
3. Programska linija za podsticaj održivog zdravstvenog razvoja, sa opredijeljenim budžetskim sredstvima u iznosu od 150.000 eura, podrazumijeva ulaganja u osnovna sredstava – novu opremu direktno povezanu sa proizvodnjom odnosno pružanjem usluga, a koja je u direktnoj vezi sa osnovnom šifrom djelatnosti. Intenzitet podrške je u visini od 70 odsto iznosa opravdanih troškova bez PDV‐a, u minimalnom iznosu od 1.000 eura, a u maksimalnom iznosu do 30.000 eura bez PDV‐a.
Program je koncipiran na sistemu refundacije dijela opravdanih troškova realizacije određene aktivnosti koju preduzeće sprovodi. Princip je da preduzeće finansira 100 % svih troškova do završetka aktivnosti za koju konkuriše, a onda mu se nakon podnešene dokumentacije koja dokazuje utrošak sredstva ugovorene aktivnosti, od strane Ministarstva ekonomskog razvoja odobrava refundacija dijela troškova.
Vlada je utvrdila Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje međunarodnog sporazuma između Evropske unije i Crne Gore o pristupanju finansijskom instrumentu Evropske unije Program za životnu sredinu i klimatsku akciju - LIFE program 2021-2027 i prihvatila tekst Sporazuma. Crna Gora predlaže zaključivanje ugovora o pristupanju LIFE programu kako bi obezbijedila potrebna sredstva za realizaciju projekata u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih akcija. Uključivanje u ovaj program omogućava značajnu podršku za inovativne projekte, doprinosi postizanju ciljeva održivog razvoja i klimatskih ciljeva države, te pruža mogućnost za jaču integraciju u evropske i međunarodne tokove u oblasti zaštite životne sredine. U Nacrtu sporazuma navedeno je da se Sporazum primjenjuje od 01 .01. 2025. godine. On ostaje na snazi onoliko dugo koliko je potrebno da se završe svi projekti i aktivnosti ili njihovi dijelovi koji se finansiraju iz LIFE programa, sve radnje potrebne za zaštitu finansijskih interesa Evropske unije i sve finansijske obaveze koje proizlaze iz implementacije ovog Sporazuma između strana.
Usvojena je Odluka o izmjenama Odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti na teritoriji Opštine Kolašin i Opštine Andrijevica radi izgradnje autoputa Bar - Boljare, dionica Mateševo – Andrijevica. U predmetnoj Odluci, odnosno u nazivu odluke i članu 3 riječi: "i Opštine Andrijevica" brišu se obzirom da je na zahtjev lokalnog stanovništva i EBRD banke zbog negativnog uticaja na socijalni aspekt i zajednicu osnovne trase po Idejnom projektu autoputa, dionica Mateševo - Andrijevica, došlo do izmještanja trase autoputa Bar-Boljare, dionica Mateševo – Andrijevica. Eksproprijacija nepokretnosti na teritoriji Opštine Kolašin vrši se u KO Mateševo, KO Sunga i KO Kraljske Bare vrši se na teritorij Opštine Kolašin. Obaveza Crne Gore - Uprave za saobraćaj je da
riješi imovinsko pravne odnose, u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji Crne Gore za 2025. godinu. Sredstva za isplatu novčane naknade za eksproprisane nepokretnosti za ovaj putni pravac planirana su Zakonom o budžetu.
Vlada je usvojila Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti u KO Andrijevica, KO Slatina, KO Sjenožeta, KO Gnjili Potok i KO Kralje na teritoriji Opštine Andrijevica radi izgradnje autoputa Bar - Boljare, dionica Mateševo – Andrijevica. Uprava za saobraćaj je, u skladu sa Zakonom o putevima i Zakonom o Budžetu Crne Gore, predložila realizaciju postupka eksproprijacije nepokretnosti na teritoriji Opštine Andrijevica radi izgradnje autoputa Bar - Boljare, dionica Mateševo – Andrijevica. Eksproprijacija nepokretnosti na tertoriji Opštine Andrijevica vrši se u KO Slatina, KO Gnjil Potok, KO Andrijevica, KO Krale i KO Sjenožeta na teritoriji Opštine Andrijevica. Obaveza Crne Gore - Uprave za saobraćaj je da riješi imovinsko pravne odnose, u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji. Sredstva za isplatu novčane naknade za eksproprisane nepokretnosti i za ovaj putni pravac planirana su Zakonom o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.
Usvojen je Izvještaj o spovedenim pregovorima o Sporazumu o saradnji u oblasti bezbjednosti i podršci između Crne Gore i Ukrajine i prihvaćen tekst Sporazuma.
Takođe, Vlada je usvojila Izvještaj o završenim pregovorima u cilju zaključivanja Protokola između Vlade Crne Gore i Vlade Ukrajine o izmjeni Sporazuma o slobodnoj trgovini između Vlade Crne Gore i Vlade Ukrajine kojim se zamjenjuje Aneks II Sporazuma o slobodnoj trgovini, pravila o porijeklu robe i metode administrativne saradnje i prihvatila tekst Protokola.

Vještak može biti državljanin države članice EU, Evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske Konfederacije

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Suđenje suspendovanim policajcima Petru Lazoviću i Jugoslavu Raičeviću, optuženima za mučenje, nastavljeno je saslušanjem Jovana Mrvaljevića, koji je ispričao da je bio žrtva torture, da ga je više policajaca tuklo, prijetilo mu smrću i maltretiralo.
Sa druge strane, odbrana optuženih smatra da se radi o nekredibilnom svjedoku koji ne govori istinu, ukazujući na to da u ljekarskom izvještaju kod Mrvaljevića nema konstatovanih povreda.
Lazovića i Raičevića Tužilaštvo tereti za mučenje Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020. godine.
Mrvaljević je danas doveden iz Istražnog zatvora. On je pred sudijom Ilijom Radulovićem ispričao da je krajem 2020. godine bio u vozilu sa Vladanom Mijuškovićem i Milom Jovanovićem, te da je prilikom pretresa automobila pronađeno oružje, nakon čega su svi odvedeni u Centar bezbjednosti Nikšić.
Nakon toga, prema njegovim riječima, dovedeni su u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala u Podgorici, gdje su mu, kako je naveo, govorili da prizna da je planirao da ubije nekog iz „kavačkog klana“.
Mrvaljević je rekao da su nakon toga vozilom s njim krenuli prema Budošu.
– Jugoslav Raičević je na motoroli rekao: "Petre, ovaj neće da sluša". Nakon toga Lazović je izašao iz drugog vozila i krenuo da me udara i vrijeđa – kazao je Mrvaljević.
Kako kaže, sve vrijeme dok su ga vozili, tukli su ga i udarali po nogama i rebrima. U vozilu su bila četvorica policajaca.
On je naveo i da su ga iz vozila izvukli u blizini Mareze, „stavili mu kesu na glavu“ i nastavili da ga maltretiraju. Kaže i da mu je prijećeno „smrću i silovanjem“.
Prema njegovim riječima, pozlilo mu je i odveli su ga u bolnicu.
– Kada sam napustio bolnicu, opet su me odveli u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, gdje su nastavili da me maltretiraju i stvaraju pritisak da priznam da smo planirali da ubijemo nekog „kavčanina“ – kazao je Mrvaljević.
Dodao je da je prepoznao Jugoslava Raičevića jer je skinuo fantomku i rekao mu da potpiše ono što su mu dali da potpiše.
Sudija Radulović ukazao je na razlike u iskazima Mrvaljevića – pred tužiteljkom je rekao da je Jugoslav pozvao kolegu, a danas da je zvao Petra Lazovića. Mrvaljević je odgovorio da je Raičević rekao: „Petre, ovaj neće da sluša“.
Na pitanje tužiteljke, Mrvaljević je rekao da ga je Raičević tokom vožnje udarao "otvorenom pesnicom", a udarali su ga i suvozač iz vozila.
Advokat Borivoje Borović, koji zastupa Lazovića, ukazao je na brojne razlike u iskazima Mrvaljevića. On je naglasio da je svaka suptilna razlika bitna jer odbrana smatra da svjedok ne govori istinu.
Na pitanje Borovića, Mrvaljević je kazao da je prvi put Petra Lazovića vidio bez fantomke kada su se nalazili između Tunela Budoš i malog tunela.
– Gdje je ostavio fantomku, ne znam. Prišao je vozilu bez fantomke i počeo da me vrijeđa i udara – kazao je Mrvaljević.
Borović je ponovio da su evidentne razlike u njegovim iskazima.
Na pitanje advokata, Mrvaljević je kazao da je na Marezi bilo dosta policajaca i da su svi bili u čizmama. Takođe je rekao da su ga tamo tukli između 20 i 30 minuta, prema njegovoj procjeni.&nbsp;
– Tu je bilo više serija mučenja dok su me tukli – rekao je Mrvaljević.
U prvoj seriji udaraca, kako kaže, udaralo ga je sedam ili osam ljudi. Borović je ukazao da je u istrazi naveo da ga je tuklo četvoro ili petoro.
– Ne mogu se tačno izjasniti koliko me ljudi tuklo. Molio sam se da ostanem živ – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića rekao je da su ga tukli po rebrima, nogama, stomaku, ali ne i po glavi.
– Kasnije, kad sam došao kući, vidio sam crvenilo po glavi – kazao je Mrvaljević.
Naveo je i da ga je tek danas strah kad vidi "šta su mu sve radili".
Na pitanje advokata Borovića, svjedok je rekao da su policajci na Marezi izgovarali svakakve prijetnje i da ih je bilo dosta – kaže da ih nije brojao, ali je zato rekao da ih je bilo 30.
Na još jedno Borovićevo pitanje, rekao je i da je svijest izgubio u autu, i to upravo na Marezi.
Kako kaže, i u City Mall-u je bio šamaran i udaran.
– Medijima sam se obratio radi zaštite. Nijesam podnio krivičnu prijavu protiv inspektora – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se obratio redakciji "Vijesti" nekoliko dana nakon događaja. Dodao je da se vjerovatno novinarka kojoj je dao izjavu danas nalazi u sudnici.
Objasnio je da se osjećao ugroženo i da su ti ljudi bili veoma opasni, pa je odlučio da kontaktira medije kako bi obavijestio javnost.
– Pronašao sam broj telefona na internetu i pozvao redakciju "Vijesti". Ne znam sa kim sam razgovarao – kazao je Mrvaljević.
Na pitanje Borovića, rekao je da se zbog pronađenog pištolja u vozilu u kojem je bio, protiv njega vodi postupak pred Višim sudom, gdje mu se na teret stavlja članstvo u kriminalnoj organizaciji, iako, kako kaže, s tim nema nikakve veze.
– Taj pištolj je pripadao Vladanu Mijuškoviću – rekao je Mrvaljević.
Dodao je da se ne sjeća da li je u vozilu pronađeno još nešto, ali mu se stavlja na teret da je organizacija imala za cilj sticanje dobiti, zastrašivanje i eventualnu likvidaciju određene osobe.
Advokat Borović je ukazao na ljekarski izvještaj u kojem se navodi da Mrvaljević nema vidljive povrede. Potom je pitao svjedoka zašto je izmislio da ima povrede kada ih nema u izvještaju, ali je sudija Radulović zabranio odgovor na to pitanje.
Na pitanje drugog branioca Lazovića, advokata Nikole Martinovića vozilo u kojem je bio sa Mijuškovićem i Jovanovićem, zaustavljeno je iznad jezera Slano.
- Na licu mjesta je izvršen pretres vozila - kazao je Mrvaljević.
On je na pitanje Martinovića rekao i da nije imao kriptovani telefon.
On je saopštio i da mu je Milo Jovanović rekao da su i njega tukli na putu do Podgorice a i u City molu.
Mrvaljević je rekao i da nije bio u mogućnosti sam da hoda kada su ga doveli u City moll.
- Sjećam se da je Jugoslav bio bez fantomke - kazao je Mrvaljević.
On je dodao da je po cijelom tijelom imao modrice i oguljotine.
- Velike modrice imao po stomaku i nogama- kazao je svjedok.
On je na pitanje Martinovića kazao da je fotografisao sve povrede koje je imao ali mu je telefon oduzela policija.
- Ja dok sam bio u vozilu shvatio sam da je policajac na prvom sjedištu Jugoslav Raičević i njegov glas mi je bio poznat- kazao je Mrvaljević. Sve mu je to potvrđeno kad je skinuo fantomku.
On je rekao da Raičević ne poznaje lično ali je " znao kako izgleda" " neko mu ga je pokazao u prolazu".
Na pitanja Martinovića odakle zna Petra Lazovića kaže da ga zna od avgusta 2020. kada je, kako naveo, bio žrtva torture jer je " učestvovao u tome i bio je bez fantomke".
Osim Lazovića , prema riječima Mrvaljevića, bila su još tri policajca.
- Svi službenici policajce su tada bili bez fantomke.Ne znam ko su ostala trojica ali bih ih mogao poznati- kazao je Mrvaljević.
U tom momentu kada su ga tukli on nije znao njihova imena već je kasnije navodno saznao da je jedan od njih Petar Lazović iz priče po Nikšiću.
Na pitanje odbrane kazao je da su mu tada svi objasnili da je sin visokog policijskog funkcinera policije, vidio je njegovu fotografiju u novinama i tako je "saznao za Petra Lazovića".
On je objasnio da su četvorica policajaca došla za njega zbog " nekog ubistva u Podgorici" ali da je on prošao poligraf i da je pušten kući.
Na pitanje advokata Miloša Vuksanovića koji zastupa Raičevića na prvom saslušanju je pominjao policajca Ivana Đokovića da je bio na mjestu suvozača i da ga je udarao sve vrijeme dok je danas pomenuo Raičevića da je to radio.
- Mislim da je to bio lapsus. Siguran sam da je na prvom mjestu sjedio Jugoslav Raičević - kazao je Mrvaljević.
On je, kako je dodao, vjerovatno poslije izjave Jugoslava Raičevića kod tužioca shvatio da je bio i Ivan Đoković.
Vuksanović je ukazao na kontradiktornosti u iskazima i da te razlike Mrvaljević ne može objasniti na valjan način i da se to ne može podvesti pod "lapsus".
- Svjedok nije objasnio odakle zna boju glasa Jugoslava Raičevića jer sa njim nikada nije prije toga razgovarao - kazao je Vuksanović.
Petar Lazović je u cjelosti prigovorio iskazu Mrvaljevića.
Navodeći da se radi o lažnom iskazu.
Ukazao je da Sektkr za borbu protiv organigovanog kriminala uspio da riješi veliki broj krivičnih djela a među osumnjičenima je i ime Mrvaljevića.
Vuksanović je ukazao da Tužilaštvo treba da pokrene postupak zbog davanja lažnog iskaza i lažnog prijavljivanja.
- Spise treba dostaviti Tužilaštvu na ocjenu - kazao je Vuksanović.
Advokat Borović je pozilvao tužiteljku da obustavi krivično gonjenje, jer se radi o nekredibilnom svjedoku koji više pita mijenja izjave.
Interesantan je podatak da nije podnio prijave protiv inspektora, nego ciljano za Petra Lazovića.
Borović je rekao da je izmislio fotografije jer da ih je imao objavio bi ih u medije.
- Ne postoji nijedan posrednika dokaz za ovo što Mrvaljević danas govori - kazao je Borović.
Suđenje se nastavlja 9. juna.

Mrvaljević kategoričan da je bio žrtva torture, odbrana ukazala da u ljekarskom izvještaju nema konstatovanih povreda

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

Tag: zdravstvena-stanica-zabljak

Upozorenje sa zida Zdravstvene stanice Žabljak o štetnosti pušenja

Despotović: Žene iz ruralnih sredina nose ogroman teret a njihov glas se rijetko čuje

Marković: Jezivo je da postoji tolika količina bezbožništva u crkvi, čudo da nije rečeno „svi smo mi Adolf Hitler“

Filip Radović pobjednik međunarodnog turnira u Laškom

Vještak može biti državljanin države članice EU, Evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske Konfederacije

PRATITE TVe UŽIVO