Jaje je sjajna namirnica i zdravi čovjek može slobodno dva jaja dnevno da jede, ali sve ostalo u ishrani da onda bude dobro izbalansirano - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, nutricionistkinja Snežana Fatić.
Pored ugljenih hidrata i masti za optimalno funkcionisanje organizma su potrebni proteini, koji mogu biti biljni i životinjski.
Po doktoru Kolinu Kembelu, kaže Fatić, organizmu je potrebno 60 do 65 posto ugljenih hidrata zbog energije, dok su oprečna mišljenja kod unosa masti i proteina.
- Masti su naše rezervno gorivo, pa ih možemo unijeti manje u odnosu na osnovnu postavku Kolina Kembela, koji kaže 20 posto i ostatak, oko 15 posto proteina. Ako idemo sa onom čuvenom dijetom preko masti, keto dijete, e onda će tu masti baš da povuku, ali ne u odnosu na ugljene hidrate. Svi oni imaju svoje mjesto i nema odstupanja- rekla je Fatić.
Podsjeća da ako se govori o dobro izbalansiranom obroku onda nema mjesta u jednom obroku jajetu i mesu, pečurkama i mesu, mesu i ribi, što se često radi na ovim prostorima.
- Najpopularnije jelo posljednjih godina su recimo plodovi mora, pa tu još stave po neku pečurku, to je katastrofa u organizmu… Mi moramo da se oslonimo malo i na DNK koji Kinezima, na primjer, dozvoljava da mogu mnogo štošta, ali oni to ne unose u velikom tanjiru, nego mali obrok. Moramo da se oslonimo na taj dio, da prepoznamo našu tradiciju, naše osnovno ponašanje kroz DNK-a kao glavni ključ i stub svega koji će nam reći da li je to pravac pravi za nas- istakla je Fatić.
Ukazuje da &nbsp;bi vegetarijanci i vegani trebalo da imaju što raznovrsniju i šareniju paletu namirnica, kroz crvenu, zelenu, narandžastu i žutu liniju.
- U praktičnom smislu bi to značilo da sada moramo da forsiramo jednu bundevu, zato što je to zaboravljena sirovina, a tako bitna za nas, iako se vraća na mala vrata kroz čuveni potaž, na kraju će ipak zauzeti poziciju koja joj pripada. Bitno je da znaju ljudi koji se hrane vegetarijanski da su osnovne četiri grupe sirovina koje moraju da koriste i da ih svakodnevno, ali baš svakodnevno pakuju kroz obroke, a to su orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke i žitarice, kraj priče, svaku esencijalnu kiselinu će dobiti kada su u pitanju proteini- poručila je Fatić.
Ističe da je najbolje konzumirati bijelo ili posno meso, na čelu sa ribom, zbog, kako naglašava, omega 3, 6 i 9 koje imaju izuzetan benefit po ljudsko zdravlje.
- Najbolja omega 3 je u malim ribama, inćunima, zatim losos, tuna, haringa, skuša i to je ono što nama treba. Kad je u pitanju tipično meso tu su piletina i ćuretina kao vodeći. Junetina da se konzumira veoma rijetko, na 7 ili 10 dana, zato što je sumnjivog porijekla i zato što najjače od svega crveno meso zakiseljava našu ph vrijednost organizma- zaključila je Fatić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Fatić: U ishrani moramo da se oslonimo na i DNK i i prepoznamo našu tradiciju

Na 92. sjednici Vlade Crne Gore usvojen je Program mjera za imunizaciju za period 2026–2028. gdoine, sa pratećim Akcionim planom, na predlog Ministarstva zdravlja, saopšteno je iz ovog resora.&nbsp;
Ovo je, kako se navodi, prvi strateški dokument ove vrste u Crnoj Gori, čime država pravi značajan iskorak ka unapređenju nacionalnog sistema imunizacije.
Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, istakao je važnost ovog dokumenta za budućnost javnog zdravlja:
- Ovim strateškim pristupom šaljemo jasnu poruku – zdravlje građana je naš prioritet. Imunizacija spašava živote, štiti najugroženije i doprinosi zdravijem društvu. Poseban akcenat stavljamo na djecu, jer su ona temelj naše budućnosti -poručio je ministar Šimun.
Program predviđa sveobuhvatan set mjera usmjerenih na prevenciju zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, ali i na obnavljanje povjerenja u vakcinaciju, naročito u zajednicama gdje postoji oklijevanje ili otežan pristup vakcinalnim uslugama.
- Imunizacija nije samo lični izbor – to je društvena odgovornost. Uz edukaciju, pristupačnost i kontinuiranu saradnju sa zdravstvenim radnicima i građanima, gradimo povjerenje i ističemo značaj vakcina - dodao je Šimun.
Usvajanjem ovog Programa, kako se dodaje, Crna Gora potvrđuje svoju jasnu posvećenost prevenciji bolesti, jačanju zdravstvenog sistema i stvaranju sigurnijeg okruženja za sve građane.
- Ovaj dokument nije samo administrativni akt – to je naša obaveza prema svakom građaninu. Imunizacijom štitimo zajednicu i činimo Crnu Goru zdravijim i otpornijim društvom - zaključio je ministar.
Za sprovođenje mjera iz Akcionog plana, a kako se navodi iz Ministarstva zdravlja, predviđena su budžetska sredstva u iznosu od 607.050 eura za period 2026–2028. godine.
Sjednicom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.&nbsp;

1250x600

1084x550

Šimun: Zdravlje građana je naš prioritet, imunizacija spašava živote, štiti najugroženije i doprinosi zdravijem društvu

Snus itekako dovodi sa karcinomom grla, usne duplje, i sve se češće dovodi u vezu sa oboljenjima desni i zuba - upozorila je jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, programska direktorica NVO CAZAS Sanja Šišović.
Podvukla je i da se dovodi jasna veza sa kardio vaskularnim oboljenjima i uticajem na taj dio sistema.
- I ono što nas zabrinjava takođe je uticaj na razvoj mozga, uticaj na mentalno zdravlje - navela je Šišović.
Sjutra će se održati zajednička sjednica skupštinskih odbora za ekonomiju i zdravstvo, a pominjaće se i upotreba snusa, pa će se čuti odluka i stav šefice SZO za Crnu Goru Mine Brajović.
Posljednjih godina bilježi se pojačana upotreba i popularizacija snusa među različitim starosnim grupama jer, kako je rekla Šišović, njegova dostupnost, prodaja i reklama nijesu ograničeni.
- Nedostaju adekvatni kontrolni mehanizmi koji bi otežali maloljetnicima i mlađim ljudima, kao najčešćim konzumentima, da imaju pristup. Govorimo o supstanci koja je vrlo jeftina i to ga čini vrlo pristupačnim i dostupnim svim kategorijama društva i to je ujedno razlog što se kroz inicijativu SZO, ali generalno kroz inicijativu brojnih zdravstvenih lidera upravo stavlja akcenat sve češće na te fiskalne &nbsp;politike i na zakonska rješenja - rekla je Šišović.
Snus je supstanca koja je u većini &nbsp;zemalja Evropske unije zabranjena za korištenje, iako je to relativno, ukazuje ona, nov nikotinski proizvod, koji je inicijalno &nbsp;napravljen za odvikavanje od cigareta.
- Duvanska industrija je primijetila da postoji ogroman prostor za promociju ove supstance među onim ciljnim kategorijama koje ne žele da koriste klasične cigarete, ili kojima su klasične cigarete zbog sve češćih zabrana posljednjih godina prodaje. Pakovanje cigareta je nešto što je jako često propraćeno podacima vezanim za štetnost po zdravlje, pa je duvanska industrija odlučila da napravi marketinški trik i da poistovjeti ovaj proizvod sa onim što jesu potrebe mladih ljudi. Te kutije u kojima se snus pakuje su veoma šarene, veoma su pristupačne, veoma su moderne. Imate opciju da možete kupiti manja i veća pakovanja i način na koji se ti proizvodi izlažu i gdje se nalaze dovode u zabludu, ne može se percipirati da je bilo šta u vezi sa tim proizvodom pogrešno - istakla je Šišović.
Snus je supstanca, objašnjava Šišović, koja je brzo pokazala svoju tamnu stranu u smislu da se već vide veoma ozbiljni efekti na zdravlje na koje stručnjaci upozoravaju.&nbsp;
- U prvom redu govorimo o supstanci koja veoma visok sadržaj nikotina koji se apsorbuje direktno kroz nervne završetke, ili kroz topljenje na desnima, ili kroz žvakanje, ali ono što je jako opasno jeste, iako se ona reklamira kao supstanca koja može pomoći kod zavisnosti od cigareta, nama sva istraživanja ukazuju da mi govorimo o visoko adiktivnoj supstanci, odnosno supstanci koja se povezuje sa zavisničkim ponašanjem. Mi već vidimo u praksi svakodnevno mlade ljude koji fakat ispoljavaju obrasce zavisničkog ponašanja, kad je u pitanju upotreba snusa - istakla je ona.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;

Šišović: Sve češće vidimo mlade ljude koji ispoljavaju zavisničko ponašanje kad je u pitanju upotreba snusa

Lokalne administracije u Rusiji povećavaju bonuse za potpisivanje ugovora za učešće u invaziji Ukrajine i nude ih gotovo svakome ko zakorači u regrutne kancelarije - pa čak i onima koji imaju zdravstvenih problema.
To je pokazalo istraživanja Sibir. Realii - sibirske ispostave Radija Slobodna Evropa - koji su, da bi stekli jasniju sliku o tome kako izgleda regrutacija usred razgovora o miru, zamolili stanovnike četiri sibirska regiona - Irkutska, Novosibirska, Sverdlovska i Republike Burjatije - da posjete lokalne regrutne kancelarije.
Njihove navode prenio je ruski nezavisni medij „Meduza“ koji ruska vlast uporno pokušava da ugasi. Doniranje ovom mediju u Rusiji je zabranjeno, ali i dijeljenje njihovih objava.
<h2>MIROVNI PREGOVORI PODSTAKLI DOBROVOLJCE</h2>
Prema izvorima ovog medija, moguće je da je porast u regrutovanju podstaknut upravo mirovnim pregovorima - jer neki ljudi žele da uzmu vojne isplate prije nego što ih vlast pošalje na front.
Tako su lokalni vojni komesarijati u nekoliko gradova i zabilježili su rekordan broj potpisanih ugovora u martu ove godine.
Izvori su za Sibir.Realii izjavili da je taj talas rezultat nakupljenih dobrovoljaca koji su mjesecima čekali, prateći kako se regionalne vlasti nadmeću u visini jednokratnih bonusa.
<h2>1.4 MILIONA RUBALJA - DA POGINEŠ ILI UBIJEŠ</h2>
U sva četiri regiona koji su bili predmet istraživanja Sibir.Realii, zvaničnici su rekli da ne planiraju smanjenje regrutacije. U dva regiona čak su izjavili da su na putu da premaše planirane ciljeve za mart.
- Ušao sam u regrutnu kancelariju, i odmah su me uveli u sobu: bez čekanja i kašnjenja - rekao je Sergej (promijenjeno ime), koji živi u jednom gradu u Irkutskoj oblasti.
Kad je pitao za platu nijesu pominjali nedavno povećanje, ali su mu, kaže, odmah dali dvije brošure - s velikim crvenim brojem na naslovnici - 1,4 miliona rubalja - odnosno oko 16.700 dolara.
- Navodno koliko ti daju da ideš da pogineš. Ili da ubiješ. Zavisi kako se završi, valjda - dodao je on.
<h2>NARUŠENO ZDRAVLJE NIJE PREPREKA</h2>
Sergej je zvaničnicima ispričao izmišljenu priču o bliskom rođaku sa ozbiljnim zdravstvenim stanjem koji želi da se prijavi.
- Rekao sam da ima jaku astmu, da mu u suštini stalno treba bolnica u blizini. I šta su rekli? „Pa to nije naša odluka. Poslaćemo ga na ljekarsku komisiju, ali između nas: nikoga nikad nisu odbili“. Pa sam pitao, što ako ima srčane probleme ili hepatitis B - iako znam da to treba da bude diskvalifikujuće - a oni su opet samo rekli da će ga vjerovatno primiti jer „danas primaju sve“ - naveo je on.
I u Iskitimu, gradiću blizu Novosibirska, jednoj ženi je iz tamošnje lokalne regrutne kancelarije rečeno da „primaju sve“.
- Sada nude 1,2 miliona rubalja (oko 14.300 dolara) unaprijed - to uključuje i saveznu i regionalnu isplatu. Ali posebno naglašavaju mjesečnu platu. Kažu da počinje od 210.000 rubalja (oko 2.500 dolara) mjesečno, i onda samo nastavljaju da dodaju cifre. Kažu stvari poput: „Zaradićeš 3,7 miliona rubalja (oko 44.000 dolara) u prvoj godini!“... A da ne pominjemo da možeš poginuti u prvoj sedmici - istakla je ona.
Galina (promijenjeno ime) rekla je da se raspitivala u ime sestrića, za kojeg su joj rekli da će „sigurno proći ljekarsku komisiju“ - iako je ranije bio odbijen zbog zdravstvenih problema.
Rekla je da ju je regruterka pritiskala da ga dovede u kancelariju - a ne samo da mu prenese brošure.
- Rekla sam da ću razmisliti - kazala je Galina dodajući da nije imala snage ni da uzme te papire.
Ona je ispričala da su tog dana u kancelariji bila još dva muškarca - jedan je došao po potvrdu o nestanku, a drugi po smrtovnicu za sina.
- Njegov sin je sigurno bio mrtav, ali bez prave dokumentacije, nijesu mogli da mu isplate nadoknadu - pojasnila je Galina.
Kasnije su, kaže, razgovarali ispred kancelarije dok su pušili na stepenicama.
- Ostala sam zatečena onim što je rekao. Rekao mi je: „Naravno da nam je žao sina, nije nam ostavio unuke. Imao je samo 24 godine. Ali sad možemo da sredimo kuću i kupimo nov auto“... Toliko vrijedi jedan život - čak i njegovoj porodici. Ne znam, možda je samo pokušavao da opravda što se desilo. Možda mu je to bio jedini način da preživi s tim. Samo sam otišla, prije nego što sam rekla nešto što bih zažalila - ispričala je ona.
<h2>LJEKARSKI PREGLED - SAMO FORMALNOST</h2>
U Jekaterinburgu, još jedna žena, Aleksandra (promijenjeno ime) posjetila je lokalnu regrutnu kancelariju sa pričom o rođaku koji je zainteresovan za prijavu. Rekli su joj da će ga „primiti bez obzira na sve“.
- Imala sam osjećaj da imaju zeleno svjetlo da prime bukvalno svakoga. Dok sam bila tamo, jednom čovjeku koji je djelovao kao da ima skoro 60 godina, dali su uput za ljekarski pregled. Rekli su mu da je to „samo formalnost“. Rekla sam im da moj rođak ima srčane probleme i mentalne smetnje - da je čak bio hospitalizovan u psihijatrijskoj ustanovi prije nekoliko godina. Odgovorili su da to nije problem. I podsjetili su me na bonus isplate koje je regionalna vlast najavila sredinom marta - ispričala je Aleksandra.
Dodala je da joj je regruterka čak objasnila kako vojnik može otvoriti više bankovnih kartica vezanih za svoj vojni račun - jednu za sebe, jednu za porodicu.&nbsp;
- Možda pretjerujem, ali stvarno je zvučalo kao da pokušava da mi proda ugovor - ocijenila je Aleksandra.
Na pitanje ima li, stvarno, ljudi koji se prijavljuju, su joj odgovorili potvrdno.
- Pogotovo otkad su povećali isplatu dva i po puta - zaključila je ona.
<h2>VRHUNAC DOBROVOLJACA I REKORDAN BROJ STRADALIH</h2>
Zapošljena u lokalnoj regrutnoj kancelariji u malom sibirskom gradu sa oko 30.000 stanovnika svjedočila je pod uslovom anonimnosti. (Naziv grada i identitet izvora nijesu objavljeni iz bezbjednosnih razloga)&nbsp;
Prema njenim riječima, mart je donio i „vrhunac dobrovoljaca“ i „rekordan broj poginulih“.
- Regrutovanje je u punom jeku - na najvišem je nivou. Regionalna isplata je sada porasla na milion rubalja (oko 12.000 dolara) - ustvrdila je ona.
Ovaj nagli porast pripisala je činjenici da su mnogi potencijalni dobrovoljci čekali još od jeseni, nadajući se najpovoljnijim uslovima koje bi lokalne vlasti ponudile.&nbsp;
- Čekali su da isplate dostignu maksimum - i sada, kada se priča o miru, mnogi pokušavaju da se „ugrade“, nadajući se da ih neće stići poslati na front. Do kraja marta imali smo ogroman priliv - ispričala je ona.
Proces medicinskog pregleda, prema njenim riječima, nikada nije bio ozbiljna prepreka.
- To je rutinski, formalno: samo moraš da se pojaviš. Nikad nijesam čula da je iko odbijen - rekla je ona.
Definitivno, kaže, ima više ugovornih vojnika ove godine nego prošle - ali i više poginulih ovog mjeseca nego u bilo kojem drugom tokom sve tri godine rata.
Lokalni borci za ljudska prava potvrdili su brojke. Prema riječima Alekseja, aktiviste koji djeluje u istom gradu, do kraja marta ove godine je poginulo 13 stanovnika.
- To je već najviši mjesečni broj poginulih u istoriji ovog grada. Nikad nije bilo više od osam u jednom mjesecu. Ukupno, od početka rata poginula su 124 stanovnika - rekao je on.
Stručnjaci kažu da nagli porast gubitaka ne iznenađuje jer je u martu 2025. ruska vojska pretrpjela velike gubitke u ofanzivi za ponovno zauzimanje teritorija u zapadnoj Kurskoj oblasti.

Anja Ivanović

Regrutovanje u Rusiji u punom jeku usred razgovora o mirovnim pregovorima, primaju sve i plaćaju značajno više

Agencija UN za djecu UNICEF je upozorila da je zdravlje 11 miliona djece u pakistanskoj istočnoj provinciji Pendžab ugroženo zagađenjem vazduha.
Toksični smog od prošlog mjeseca obavija grad Lahor i 17 okruga u Pendžabu.
Zdravstvo kaže da je više od 40.000 ljudi liječeno od respiratornih oboljenja.
Predstavnik UNICEF-a u Pakistanu Abdulah Fadil je pozvao Vladu da hitno učini više da bi smanjila zagađenje vazduha.
- Prije ovih rekordnih nivoa zagađenja vazduha, oko 12 odsto smrtnih slučajeva djece mlađe od pet godina u Pakistanu bilo je zbog zagađenja vazduha - rekao je Fadil.
Pakistan je zatvorio škole do 17. novembra u nekim djelovima Pendžaba.
Vlasti su u petak naredile zatvaranje svih parkova i muzeja na 10 dana i pozivaju ljude da izbjegavaju nepotrebna putovanja.
Po Odjeljenju za zaštitu životne sredine u Pendžabu, Multan je najzagađeniji grad, sa indeksom kvaliteta vazduha od oko 800, a sve više od 300 smatra se opasnim po zdravlje.
Iako je Vlada naredila obavezno nošenje zaštitnih maski, to je u velikoj mjeri zanemareno.

Zbog zagađenog vazduha 11 miliona djece u opasnosti u Pakistanu

Važnost zajedničkog i udruženog djelovanja zemalja, članica Svjetske zdravstvene organizacije, nužna je kako bi se unaprijedila zdravstvena bezbijednost, borba protiv klimatskih uticaja na zdravlja, suzbijanje antimikrobne rezistencije, kao i promovisanje zdravog starenja - poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun tokom 74. zasijedanja Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, koji je održan u Danskoj.
Šimun je predvodio je delegaciju Crne Gore tokom susreta koji je trajao od 29. do 31. oktobra 2024. u Kopenhagenu.
On je zahvalio SZO na kontinuiranoj podršci i predanosti u pružanju pomoći državama članicama.
- Naš rad nije samo obaveza prema našim građanima, već i prema budućim generacijama. Ujedinjeni možemo ostvariti bolji i zdraviji svijet - poručio je ministar.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, Tedros Gebrejesus i Regionalni direktor za Evropu, dr Hans Kluge u svojim izlaganjima poseban fokus stavili su, kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, na rezultate koje SZO postiže u sveukupnom radu, ali i predložili nekoliko javnozdravstvenih planova uključujući pristup novim ljekovima, izgradnju otpornog i održivog zdravstvenog sistema, obezbjeđenje pripremljenosti na buduće zdravstvene prijetnje, korišćenje zdravstvenih inovacija i tehnologija za unapređenje zdravstvenih sistema.
Dr Kluge je, ističu, zahvalio članicama na povjerenju i podršci za njegov drugi mandat na poziciji regionalnog direktora SZO za Evropu i naglasio da će njegov prioritet u narednom mandatu biti konsultacije sa svih 53 zemlje članice širom Evrope i centralne Azije, kako bi zajednički razvili novi petogodišnji plan, poznat kao Evropski program rada - druga edicija.
- Na marginama zasijedanja u Kopenhagenu, delegacija Crne Gore imala je sastanke sa ministrima zdravlja Republike Srbije, Sjeverne Makedonije, kao i pomoćnikom ministra unutrašnjih poslova za zdravstvo tokom kojih su dogovorene bilateralne posjete i razmatrane mogućnosti za proširenje saradnje u pogledu uspostavljanja i jačanja transplantacionog programa, digitalnih rešenja, edukacije medicinskog kadra, sistema nabavke ljekova i medicinskih sredstava a sve u cilju unapređenja zdravlja u regionu - kazali su MZD.
Šimun je, dodaju u MZD, imao bilateralne sastanke sa ministrima Malte, Letonije i San Marina gdje su pored dogovorenih bilateralnih posjeta razmatrani potencijali za saradnju u oblasti digitalizacije, zdravstvenog turizma, sa posebnim osvrtom na Institut Simo Milošević u Igalu, kao i mogućnosti zajedničkog apliciranja za projekte u okviru EU4Health inicijative.
- Regionalni komitet pružio je priliku državama članicama da se osvrnu na uspjehe i izazove protekle godine, uz posebnu zahvalnost regionalnom direktoru dr Hansu Klugeu na predanom radu i podršci koja je omogućila jačanje zdravstvenih kapaciteta širom Evrope - zaključili su u saopštenju.

Šimun: Ujedinjeni možemo ostvariti bolji i zdraviji svijet

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista.
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mojim mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrijednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zdravlje