Jaje je sjajna namirnica i zdravi čovjek može slobodno dva jaja dnevno da jede, ali sve ostalo u ishrani da onda bude dobro izbalansirano - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, nutricionistkinja Snežana Fatić.
Pored ugljenih hidrata i masti za optimalno funkcionisanje organizma su potrebni proteini, koji mogu biti biljni i životinjski.
Po doktoru Kolinu Kembelu, kaže Fatić, organizmu je potrebno 60 do 65 posto ugljenih hidrata zbog energije, dok su oprečna mišljenja kod unosa masti i proteina.
- Masti su naše rezervno gorivo, pa ih možemo unijeti manje u odnosu na osnovnu postavku Kolina Kembela, koji kaže 20 posto i ostatak, oko 15 posto proteina. Ako idemo sa onom čuvenom dijetom preko masti, keto dijete, e onda će tu masti baš da povuku, ali ne u odnosu na ugljene hidrate. Svi oni imaju svoje mjesto i nema odstupanja- rekla je Fatić.
Podsjeća da ako se govori o dobro izbalansiranom obroku onda nema mjesta u jednom obroku jajetu i mesu, pečurkama i mesu, mesu i ribi, što se često radi na ovim prostorima.
- Najpopularnije jelo posljednjih godina su recimo plodovi mora, pa tu još stave po neku pečurku, to je katastrofa u organizmu… Mi moramo da se oslonimo malo i na DNK koji Kinezima, na primjer, dozvoljava da mogu mnogo štošta, ali oni to ne unose u velikom tanjiru, nego mali obrok. Moramo da se oslonimo na taj dio, da prepoznamo našu tradiciju, naše osnovno ponašanje kroz DNK-a kao glavni ključ i stub svega koji će nam reći da li je to pravac pravi za nas- istakla je Fatić.
Ukazuje da &nbsp;bi vegetarijanci i vegani trebalo da imaju što raznovrsniju i šareniju paletu namirnica, kroz crvenu, zelenu, narandžastu i žutu liniju.
- U praktičnom smislu bi to značilo da sada moramo da forsiramo jednu bundevu, zato što je to zaboravljena sirovina, a tako bitna za nas, iako se vraća na mala vrata kroz čuveni potaž, na kraju će ipak zauzeti poziciju koja joj pripada. Bitno je da znaju ljudi koji se hrane vegetarijanski da su osnovne četiri grupe sirovina koje moraju da koriste i da ih svakodnevno, ali baš svakodnevno pakuju kroz obroke, a to su orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke i žitarice, kraj priče, svaku esencijalnu kiselinu će dobiti kada su u pitanju proteini- poručila je Fatić.
Ističe da je najbolje konzumirati bijelo ili posno meso, na čelu sa ribom, zbog, kako naglašava, omega 3, 6 i 9 koje imaju izuzetan benefit po ljudsko zdravlje.
- Najbolja omega 3 je u malim ribama, inćunima, zatim losos, tuna, haringa, skuša i to je ono što nama treba. Kad je u pitanju tipično meso tu su piletina i ćuretina kao vodeći. Junetina da se konzumira veoma rijetko, na 7 ili 10 dana, zato što je sumnjivog porijekla i zato što najjače od svega crveno meso zakiseljava našu ph vrijednost organizma- zaključila je Fatić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Fatić: U ishrani moramo da se oslonimo na i DNK i i prepoznamo našu tradiciju

Na 92. sjednici Vlade Crne Gore usvojen je Program mjera za imunizaciju za period 2026–2028. gdoine, sa pratećim Akcionim planom, na predlog Ministarstva zdravlja, saopšteno je iz ovog resora.&nbsp;
Ovo je, kako se navodi, prvi strateški dokument ove vrste u Crnoj Gori, čime država pravi značajan iskorak ka unapređenju nacionalnog sistema imunizacije.
Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, istakao je važnost ovog dokumenta za budućnost javnog zdravlja:
- Ovim strateškim pristupom šaljemo jasnu poruku – zdravlje građana je naš prioritet. Imunizacija spašava živote, štiti najugroženije i doprinosi zdravijem društvu. Poseban akcenat stavljamo na djecu, jer su ona temelj naše budućnosti -poručio je ministar Šimun.
Program predviđa sveobuhvatan set mjera usmjerenih na prevenciju zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, ali i na obnavljanje povjerenja u vakcinaciju, naročito u zajednicama gdje postoji oklijevanje ili otežan pristup vakcinalnim uslugama.
- Imunizacija nije samo lični izbor – to je društvena odgovornost. Uz edukaciju, pristupačnost i kontinuiranu saradnju sa zdravstvenim radnicima i građanima, gradimo povjerenje i ističemo značaj vakcina - dodao je Šimun.
Usvajanjem ovog Programa, kako se dodaje, Crna Gora potvrđuje svoju jasnu posvećenost prevenciji bolesti, jačanju zdravstvenog sistema i stvaranju sigurnijeg okruženja za sve građane.
- Ovaj dokument nije samo administrativni akt – to je naša obaveza prema svakom građaninu. Imunizacijom štitimo zajednicu i činimo Crnu Goru zdravijim i otpornijim društvom - zaključio je ministar.
Za sprovođenje mjera iz Akcionog plana, a kako se navodi iz Ministarstva zdravlja, predviđena su budžetska sredstva u iznosu od 607.050 eura za period 2026–2028. godine.
Sjednicom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.&nbsp;

1250x600

1084x550

Šimun: Zdravlje građana je naš prioritet, imunizacija spašava živote, štiti najugroženije i doprinosi zdravijem društvu

Snus itekako dovodi sa karcinomom grla, usne duplje, i sve se češće dovodi u vezu sa oboljenjima desni i zuba - upozorila je jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, programska direktorica NVO CAZAS Sanja Šišović.
Podvukla je i da se dovodi jasna veza sa kardio vaskularnim oboljenjima i uticajem na taj dio sistema.
- I ono što nas zabrinjava takođe je uticaj na razvoj mozga, uticaj na mentalno zdravlje - navela je Šišović.
Sjutra će se održati zajednička sjednica skupštinskih odbora za ekonomiju i zdravstvo, a pominjaće se i upotreba snusa, pa će se čuti odluka i stav šefice SZO za Crnu Goru Mine Brajović.
Posljednjih godina bilježi se pojačana upotreba i popularizacija snusa među različitim starosnim grupama jer, kako je rekla Šišović, njegova dostupnost, prodaja i reklama nijesu ograničeni.
- Nedostaju adekvatni kontrolni mehanizmi koji bi otežali maloljetnicima i mlađim ljudima, kao najčešćim konzumentima, da imaju pristup. Govorimo o supstanci koja je vrlo jeftina i to ga čini vrlo pristupačnim i dostupnim svim kategorijama društva i to je ujedno razlog što se kroz inicijativu SZO, ali generalno kroz inicijativu brojnih zdravstvenih lidera upravo stavlja akcenat sve češće na te fiskalne &nbsp;politike i na zakonska rješenja - rekla je Šišović.
Snus je supstanca koja je u većini &nbsp;zemalja Evropske unije zabranjena za korištenje, iako je to relativno, ukazuje ona, nov nikotinski proizvod, koji je inicijalno &nbsp;napravljen za odvikavanje od cigareta.
- Duvanska industrija je primijetila da postoji ogroman prostor za promociju ove supstance među onim ciljnim kategorijama koje ne žele da koriste klasične cigarete, ili kojima su klasične cigarete zbog sve češćih zabrana posljednjih godina prodaje. Pakovanje cigareta je nešto što je jako često propraćeno podacima vezanim za štetnost po zdravlje, pa je duvanska industrija odlučila da napravi marketinški trik i da poistovjeti ovaj proizvod sa onim što jesu potrebe mladih ljudi. Te kutije u kojima se snus pakuje su veoma šarene, veoma su pristupačne, veoma su moderne. Imate opciju da možete kupiti manja i veća pakovanja i način na koji se ti proizvodi izlažu i gdje se nalaze dovode u zabludu, ne može se percipirati da je bilo šta u vezi sa tim proizvodom pogrešno - istakla je Šišović.
Snus je supstanca, objašnjava Šišović, koja je brzo pokazala svoju tamnu stranu u smislu da se već vide veoma ozbiljni efekti na zdravlje na koje stručnjaci upozoravaju.&nbsp;
- U prvom redu govorimo o supstanci koja veoma visok sadržaj nikotina koji se apsorbuje direktno kroz nervne završetke, ili kroz topljenje na desnima, ili kroz žvakanje, ali ono što je jako opasno jeste, iako se ona reklamira kao supstanca koja može pomoći kod zavisnosti od cigareta, nama sva istraživanja ukazuju da mi govorimo o visoko adiktivnoj supstanci, odnosno supstanci koja se povezuje sa zavisničkim ponašanjem. Mi već vidimo u praksi svakodnevno mlade ljude koji fakat ispoljavaju obrasce zavisničkog ponašanja, kad je u pitanju upotreba snusa - istakla je ona.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;

Šišović: Sve češće vidimo mlade ljude koji ispoljavaju zavisničko ponašanje kad je u pitanju upotreba snusa

Lokalne administracije u Rusiji povećavaju bonuse za potpisivanje ugovora za učešće u invaziji Ukrajine i nude ih gotovo svakome ko zakorači u regrutne kancelarije - pa čak i onima koji imaju zdravstvenih problema.
To je pokazalo istraživanja Sibir. Realii - sibirske ispostave Radija Slobodna Evropa - koji su, da bi stekli jasniju sliku o tome kako izgleda regrutacija usred razgovora o miru, zamolili stanovnike četiri sibirska regiona - Irkutska, Novosibirska, Sverdlovska i Republike Burjatije - da posjete lokalne regrutne kancelarije.
Njihove navode prenio je ruski nezavisni medij „Meduza“ koji ruska vlast uporno pokušava da ugasi. Doniranje ovom mediju u Rusiji je zabranjeno, ali i dijeljenje njihovih objava.
<h2>MIROVNI PREGOVORI PODSTAKLI DOBROVOLJCE</h2>
Prema izvorima ovog medija, moguće je da je porast u regrutovanju podstaknut upravo mirovnim pregovorima - jer neki ljudi žele da uzmu vojne isplate prije nego što ih vlast pošalje na front.
Tako su lokalni vojni komesarijati u nekoliko gradova i zabilježili su rekordan broj potpisanih ugovora u martu ove godine.
Izvori su za Sibir.Realii izjavili da je taj talas rezultat nakupljenih dobrovoljaca koji su mjesecima čekali, prateći kako se regionalne vlasti nadmeću u visini jednokratnih bonusa.
<h2>1.4 MILIONA RUBALJA - DA POGINEŠ ILI UBIJEŠ</h2>
U sva četiri regiona koji su bili predmet istraživanja Sibir.Realii, zvaničnici su rekli da ne planiraju smanjenje regrutacije. U dva regiona čak su izjavili da su na putu da premaše planirane ciljeve za mart.
- Ušao sam u regrutnu kancelariju, i odmah su me uveli u sobu: bez čekanja i kašnjenja - rekao je Sergej (promijenjeno ime), koji živi u jednom gradu u Irkutskoj oblasti.
Kad je pitao za platu nijesu pominjali nedavno povećanje, ali su mu, kaže, odmah dali dvije brošure - s velikim crvenim brojem na naslovnici - 1,4 miliona rubalja - odnosno oko 16.700 dolara.
- Navodno koliko ti daju da ideš da pogineš. Ili da ubiješ. Zavisi kako se završi, valjda - dodao je on.
<h2>NARUŠENO ZDRAVLJE NIJE PREPREKA</h2>
Sergej je zvaničnicima ispričao izmišljenu priču o bliskom rođaku sa ozbiljnim zdravstvenim stanjem koji želi da se prijavi.
- Rekao sam da ima jaku astmu, da mu u suštini stalno treba bolnica u blizini. I šta su rekli? „Pa to nije naša odluka. Poslaćemo ga na ljekarsku komisiju, ali između nas: nikoga nikad nisu odbili“. Pa sam pitao, što ako ima srčane probleme ili hepatitis B - iako znam da to treba da bude diskvalifikujuće - a oni su opet samo rekli da će ga vjerovatno primiti jer „danas primaju sve“ - naveo je on.
I u Iskitimu, gradiću blizu Novosibirska, jednoj ženi je iz tamošnje lokalne regrutne kancelarije rečeno da „primaju sve“.
- Sada nude 1,2 miliona rubalja (oko 14.300 dolara) unaprijed - to uključuje i saveznu i regionalnu isplatu. Ali posebno naglašavaju mjesečnu platu. Kažu da počinje od 210.000 rubalja (oko 2.500 dolara) mjesečno, i onda samo nastavljaju da dodaju cifre. Kažu stvari poput: „Zaradićeš 3,7 miliona rubalja (oko 44.000 dolara) u prvoj godini!“... A da ne pominjemo da možeš poginuti u prvoj sedmici - istakla je ona.
Galina (promijenjeno ime) rekla je da se raspitivala u ime sestrića, za kojeg su joj rekli da će „sigurno proći ljekarsku komisiju“ - iako je ranije bio odbijen zbog zdravstvenih problema.
Rekla je da ju je regruterka pritiskala da ga dovede u kancelariju - a ne samo da mu prenese brošure.
- Rekla sam da ću razmisliti - kazala je Galina dodajući da nije imala snage ni da uzme te papire.
Ona je ispričala da su tog dana u kancelariji bila još dva muškarca - jedan je došao po potvrdu o nestanku, a drugi po smrtovnicu za sina.
- Njegov sin je sigurno bio mrtav, ali bez prave dokumentacije, nijesu mogli da mu isplate nadoknadu - pojasnila je Galina.
Kasnije su, kaže, razgovarali ispred kancelarije dok su pušili na stepenicama.
- Ostala sam zatečena onim što je rekao. Rekao mi je: „Naravno da nam je žao sina, nije nam ostavio unuke. Imao je samo 24 godine. Ali sad možemo da sredimo kuću i kupimo nov auto“... Toliko vrijedi jedan život - čak i njegovoj porodici. Ne znam, možda je samo pokušavao da opravda što se desilo. Možda mu je to bio jedini način da preživi s tim. Samo sam otišla, prije nego što sam rekla nešto što bih zažalila - ispričala je ona.
<h2>LJEKARSKI PREGLED - SAMO FORMALNOST</h2>
U Jekaterinburgu, još jedna žena, Aleksandra (promijenjeno ime) posjetila je lokalnu regrutnu kancelariju sa pričom o rođaku koji je zainteresovan za prijavu. Rekli su joj da će ga „primiti bez obzira na sve“.
- Imala sam osjećaj da imaju zeleno svjetlo da prime bukvalno svakoga. Dok sam bila tamo, jednom čovjeku koji je djelovao kao da ima skoro 60 godina, dali su uput za ljekarski pregled. Rekli su mu da je to „samo formalnost“. Rekla sam im da moj rođak ima srčane probleme i mentalne smetnje - da je čak bio hospitalizovan u psihijatrijskoj ustanovi prije nekoliko godina. Odgovorili su da to nije problem. I podsjetili su me na bonus isplate koje je regionalna vlast najavila sredinom marta - ispričala je Aleksandra.
Dodala je da joj je regruterka čak objasnila kako vojnik može otvoriti više bankovnih kartica vezanih za svoj vojni račun - jednu za sebe, jednu za porodicu.&nbsp;
- Možda pretjerujem, ali stvarno je zvučalo kao da pokušava da mi proda ugovor - ocijenila je Aleksandra.
Na pitanje ima li, stvarno, ljudi koji se prijavljuju, su joj odgovorili potvrdno.
- Pogotovo otkad su povećali isplatu dva i po puta - zaključila je ona.
<h2>VRHUNAC DOBROVOLJACA I REKORDAN BROJ STRADALIH</h2>
Zapošljena u lokalnoj regrutnoj kancelariji u malom sibirskom gradu sa oko 30.000 stanovnika svjedočila je pod uslovom anonimnosti. (Naziv grada i identitet izvora nijesu objavljeni iz bezbjednosnih razloga)&nbsp;
Prema njenim riječima, mart je donio i „vrhunac dobrovoljaca“ i „rekordan broj poginulih“.
- Regrutovanje je u punom jeku - na najvišem je nivou. Regionalna isplata je sada porasla na milion rubalja (oko 12.000 dolara) - ustvrdila je ona.
Ovaj nagli porast pripisala je činjenici da su mnogi potencijalni dobrovoljci čekali još od jeseni, nadajući se najpovoljnijim uslovima koje bi lokalne vlasti ponudile.&nbsp;
- Čekali su da isplate dostignu maksimum - i sada, kada se priča o miru, mnogi pokušavaju da se „ugrade“, nadajući se da ih neće stići poslati na front. Do kraja marta imali smo ogroman priliv - ispričala je ona.
Proces medicinskog pregleda, prema njenim riječima, nikada nije bio ozbiljna prepreka.
- To je rutinski, formalno: samo moraš da se pojaviš. Nikad nijesam čula da je iko odbijen - rekla je ona.
Definitivno, kaže, ima više ugovornih vojnika ove godine nego prošle - ali i više poginulih ovog mjeseca nego u bilo kojem drugom tokom sve tri godine rata.
Lokalni borci za ljudska prava potvrdili su brojke. Prema riječima Alekseja, aktiviste koji djeluje u istom gradu, do kraja marta ove godine je poginulo 13 stanovnika.
- To je već najviši mjesečni broj poginulih u istoriji ovog grada. Nikad nije bilo više od osam u jednom mjesecu. Ukupno, od početka rata poginula su 124 stanovnika - rekao je on.
Stručnjaci kažu da nagli porast gubitaka ne iznenađuje jer je u martu 2025. ruska vojska pretrpjela velike gubitke u ofanzivi za ponovno zauzimanje teritorija u zapadnoj Kurskoj oblasti.

Anja Ivanović

Regrutovanje u Rusiji u punom jeku usred razgovora o mirovnim pregovorima, primaju sve i plaćaju značajno više

Agencija UN za djecu UNICEF je upozorila da je zdravlje 11 miliona djece u pakistanskoj istočnoj provinciji Pendžab ugroženo zagađenjem vazduha.
Toksični smog od prošlog mjeseca obavija grad Lahor i 17 okruga u Pendžabu.
Zdravstvo kaže da je više od 40.000 ljudi liječeno od respiratornih oboljenja.
Predstavnik UNICEF-a u Pakistanu Abdulah Fadil je pozvao Vladu da hitno učini više da bi smanjila zagađenje vazduha.
- Prije ovih rekordnih nivoa zagađenja vazduha, oko 12 odsto smrtnih slučajeva djece mlađe od pet godina u Pakistanu bilo je zbog zagađenja vazduha - rekao je Fadil.
Pakistan je zatvorio škole do 17. novembra u nekim djelovima Pendžaba.
Vlasti su u petak naredile zatvaranje svih parkova i muzeja na 10 dana i pozivaju ljude da izbjegavaju nepotrebna putovanja.
Po Odjeljenju za zaštitu životne sredine u Pendžabu, Multan je najzagađeniji grad, sa indeksom kvaliteta vazduha od oko 800, a sve više od 300 smatra se opasnim po zdravlje.
Iako je Vlada naredila obavezno nošenje zaštitnih maski, to je u velikoj mjeri zanemareno.

Zbog zagađenog vazduha 11 miliona djece u opasnosti u Pakistanu

Važnost zajedničkog i udruženog djelovanja zemalja, članica Svjetske zdravstvene organizacije, nužna je kako bi se unaprijedila zdravstvena bezbijednost, borba protiv klimatskih uticaja na zdravlja, suzbijanje antimikrobne rezistencije, kao i promovisanje zdravog starenja - poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun tokom 74. zasijedanja Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, koji je održan u Danskoj.
Šimun je predvodio je delegaciju Crne Gore tokom susreta koji je trajao od 29. do 31. oktobra 2024. u Kopenhagenu.
On je zahvalio SZO na kontinuiranoj podršci i predanosti u pružanju pomoći državama članicama.
- Naš rad nije samo obaveza prema našim građanima, već i prema budućim generacijama. Ujedinjeni možemo ostvariti bolji i zdraviji svijet - poručio je ministar.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, Tedros Gebrejesus i Regionalni direktor za Evropu, dr Hans Kluge u svojim izlaganjima poseban fokus stavili su, kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, na rezultate koje SZO postiže u sveukupnom radu, ali i predložili nekoliko javnozdravstvenih planova uključujući pristup novim ljekovima, izgradnju otpornog i održivog zdravstvenog sistema, obezbjeđenje pripremljenosti na buduće zdravstvene prijetnje, korišćenje zdravstvenih inovacija i tehnologija za unapređenje zdravstvenih sistema.
Dr Kluge je, ističu, zahvalio članicama na povjerenju i podršci za njegov drugi mandat na poziciji regionalnog direktora SZO za Evropu i naglasio da će njegov prioritet u narednom mandatu biti konsultacije sa svih 53 zemlje članice širom Evrope i centralne Azije, kako bi zajednički razvili novi petogodišnji plan, poznat kao Evropski program rada - druga edicija.
- Na marginama zasijedanja u Kopenhagenu, delegacija Crne Gore imala je sastanke sa ministrima zdravlja Republike Srbije, Sjeverne Makedonije, kao i pomoćnikom ministra unutrašnjih poslova za zdravstvo tokom kojih su dogovorene bilateralne posjete i razmatrane mogućnosti za proširenje saradnje u pogledu uspostavljanja i jačanja transplantacionog programa, digitalnih rešenja, edukacije medicinskog kadra, sistema nabavke ljekova i medicinskih sredstava a sve u cilju unapređenja zdravlja u regionu - kazali su MZD.
Šimun je, dodaju u MZD, imao bilateralne sastanke sa ministrima Malte, Letonije i San Marina gdje su pored dogovorenih bilateralnih posjeta razmatrani potencijali za saradnju u oblasti digitalizacije, zdravstvenog turizma, sa posebnim osvrtom na Institut Simo Milošević u Igalu, kao i mogućnosti zajedničkog apliciranja za projekte u okviru EU4Health inicijative.
- Regionalni komitet pružio je priliku državama članicama da se osvrnu na uspjehe i izazove protekle godine, uz posebnu zahvalnost regionalnom direktoru dr Hansu Klugeu na predanom radu i podršci koja je omogućila jačanje zdravstvenih kapaciteta širom Evrope - zaključili su u saopštenju.

Šimun: Ujedinjeni možemo ostvariti bolji i zdraviji svijet

Kako je Crna Gora osvojila srce Olega Stepanova, Rusa koji radi kao vatrogasac u Baru, a u slobodno vrijeme učestvuje u svim ekološkim akcijama, kako bi Crna Gora bila ljepše mjesto za život svih građana – to je centralna tema emisije E-uživo, na Televiziji E. 
Osim Stepanova, gošća je i Ivana Đoković, iz NVO Kompas. Ona će govoriti o projektima koje realizuju u saradnji sa strancima koji žive u Crnoj Gori.
Gošća emisije je i Ana Lipovina, iz Prijestonice. Tema razgovora je Novogodišnja priča, koja će okupiti brojne regionalne zvijezde, ali dati prostor i lokalnim umjetnicima, koji će se predstaviti brojnim posjetiocima koji će posjetiti Cetinje tokom praznika.
Panelisti emisije E-uživo komentarisaće poruke za koje stručnjaci tvrde da pokazuju nezainteresovanost druge strane za komunikaciju, ali i postupke kojima, kako tvrde stručnjaci, odrasli nesvjesno povrjeđuju svoje roditelje.
Emisiju pratite od 16 do 18 sati, na Televiziji E.

E-uživo: Kako je Crna Gora osvojila srce Rusa koji radi kao vatrogasac u Baru...

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, organizacije civilnog društva Ljuta kamilica, Čista Gora, Expeditio, Ozelenimo Crnu Goru i druge partnerske organizacije, lokalna udruženja, djeca i ekološki aktivisti učestvovali su danas u velikoj akciji čišćenja prostora tvrđave Grabovac u Grbaljskom Polju u okviru nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva”.&nbsp; Aktivnost je realizovana uz pomoć Javnog komunalnog preduzeća Kotor kako bi se prostor pripremio za postavljanje sistema video-nadzora, informativnih tabli i zasjenjenih vidikovaca sa odmorištima, čime se doprinosi dugoročnom očuvanju ovog vrijednog lokaliteta. Ova akcija, zajedno sa obilaskom više saniranih i prioritetnih lokacija u prisustvu ambasadora Satlera i predstavnika Uprave policije, kao i infrastrukturnim mjerama koje sprovodi Opština Kotor, predstavlja njen doprinos nacionalnoj kampanji „Čuvaj da te čuva“.&nbsp; U fokusu aktivnosti je unapređenje uslova životne sredine i rješavanje dugotrajnog izazova neadekvatnog upravljanja otpadom, koji, pored uticaja na prirodu, zemljište i zdravlje stanovništva, oblikuje i kulturni pejzaž Kotora, prostora sa važnim elementima evropskog istorijskog nasljeđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="događaj u kotoru"> </figure>  - Današnje aktivnosti na terenu omogućile su sveobuhvatniji uvid u stanje i dinamiku sanacije degradiranih lokacija. Takva procjena predstavlja važan preduslov za djelotvorno planiranje i sprovođenje narednih koraka u okviru nadležnosti lokalnih i državnih institucija. U tom kontekstu, istaknuto je da uspješno sprječavanje nelegalnog odlaganja otpada zahtijeva kontinuiranu primjenu postojećih propisa, kao i koordinisan angažman svih relevantnih aktera — institucija, lokalne samouprave i građana. Na taj način osigurava se održivi efekat već sprovedenih aktivnosti i smanjuje rizik od ponovnog narušavanja saniranih područja - saopšteno je iz Evropske kuće. Ova posjeta predstavlja šestu veliku akciju čišćenja u okviru kampanje u proteklih šest mjeseci. - Rezultati kampanje postaju sve vidljiviji, od sanacije brojnih ekoloških crnih tačaka i postavljanja infrastrukture koja sprječava njihovo ponovno ugrožavanje, do jačanja svijesti o odgovornom upravljanju prostorom - navedeno je u saopštenju Evropske kuće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="Satler i Jokić"> </figure>  Kako su rekli, kampanja okuplja sve veći broj institucija, opština, organizacija civilnog društva, privatnih kompanija i građana, povezujući praktične aktivnosti, institucionalnu posvećenost i angažman zajednice.&nbsp; - Na taj način stvaraju se uslovi za dugoročna rješenja u oblasti zaštite životne sredine, uz istovremenu podršku ispunjavanju obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Tokom posjete Kotoru, ambasador Satler obišao je i EU info point u okviru projekta „Zajednice za EU“, koji uz podršku Evropske unije djeluje na jačanju informisanosti i uključivanja građana u evropske procese.

(FOTO) „Čuvaj da te čuva” u Kotoru

Jedna osoba poginula je u avionskoj neseći koja se danas, oko 14 sati, dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV iz policije.
Nesreća se dogodila na aerodromu Kapino Polje u Nikšiću kada je pala jedrilica. Poginuo je pilot.
Kako prenosi RTNK, u pitanju je privatna jedrilica.
Uviđaj je u toku.

Nesreća na Kapinom polju, poginuo pilot jedrilice

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv H.A. zbog krivičnog djela trgovina ljudima i dostavilo je Višem sudu u na postupanje. 
Optužnicom se okrivljenom stavlja na teret da je u periodu od decembra 2024. do 15. marta 2025. godine, silom, zloupotrebom teških prilika, vrbovao vanbračnu suprugu H.M, prevozio je i predavao većem broju muškaraca u cilju prostitucije.
H.A. je, koristeći to što je H.M. bila u lošim odnosima sa porodicom, nasilno prisiljavao da se prostituiše i uzimao pare za to.

Optužnica protiv Podgoričanina: Prisiljavao vanbračnu ženu na prostituciju

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Tag: zdravlje