Jaje je sjajna namirnica i zdravi čovjek može slobodno dva jaja dnevno da jede, ali sve ostalo u ishrani da onda bude dobro izbalansirano - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, nutricionistkinja Snežana Fatić.
Pored ugljenih hidrata i masti za optimalno funkcionisanje organizma su potrebni proteini, koji mogu biti biljni i životinjski.
Po doktoru Kolinu Kembelu, kaže Fatić, organizmu je potrebno 60 do 65 posto ugljenih hidrata zbog energije, dok su oprečna mišljenja kod unosa masti i proteina.
- Masti su naše rezervno gorivo, pa ih možemo unijeti manje u odnosu na osnovnu postavku Kolina Kembela, koji kaže 20 posto i ostatak, oko 15 posto proteina. Ako idemo sa onom čuvenom dijetom preko masti, keto dijete, e onda će tu masti baš da povuku, ali ne u odnosu na ugljene hidrate. Svi oni imaju svoje mjesto i nema odstupanja- rekla je Fatić.
Podsjeća da ako se govori o dobro izbalansiranom obroku onda nema mjesta u jednom obroku jajetu i mesu, pečurkama i mesu, mesu i ribi, što se često radi na ovim prostorima.
- Najpopularnije jelo posljednjih godina su recimo plodovi mora, pa tu još stave po neku pečurku, to je katastrofa u organizmu… Mi moramo da se oslonimo malo i na DNK koji Kinezima, na primjer, dozvoljava da mogu mnogo štošta, ali oni to ne unose u velikom tanjiru, nego mali obrok. Moramo da se oslonimo na taj dio, da prepoznamo našu tradiciju, naše osnovno ponašanje kroz DNK-a kao glavni ključ i stub svega koji će nam reći da li je to pravac pravi za nas- istakla je Fatić.
Ukazuje da &nbsp;bi vegetarijanci i vegani trebalo da imaju što raznovrsniju i šareniju paletu namirnica, kroz crvenu, zelenu, narandžastu i žutu liniju.
- U praktičnom smislu bi to značilo da sada moramo da forsiramo jednu bundevu, zato što je to zaboravljena sirovina, a tako bitna za nas, iako se vraća na mala vrata kroz čuveni potaž, na kraju će ipak zauzeti poziciju koja joj pripada. Bitno je da znaju ljudi koji se hrane vegetarijanski da su osnovne četiri grupe sirovina koje moraju da koriste i da ih svakodnevno, ali baš svakodnevno pakuju kroz obroke, a to su orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke i žitarice, kraj priče, svaku esencijalnu kiselinu će dobiti kada su u pitanju proteini- poručila je Fatić.
Ističe da je najbolje konzumirati bijelo ili posno meso, na čelu sa ribom, zbog, kako naglašava, omega 3, 6 i 9 koje imaju izuzetan benefit po ljudsko zdravlje.
- Najbolja omega 3 je u malim ribama, inćunima, zatim losos, tuna, haringa, skuša i to je ono što nama treba. Kad je u pitanju tipično meso tu su piletina i ćuretina kao vodeći. Junetina da se konzumira veoma rijetko, na 7 ili 10 dana, zato što je sumnjivog porijekla i zato što najjače od svega crveno meso zakiseljava našu ph vrijednost organizma- zaključila je Fatić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Fatić: U ishrani moramo da se oslonimo na i DNK i i prepoznamo našu tradiciju

Na 92. sjednici Vlade Crne Gore usvojen je Program mjera za imunizaciju za period 2026–2028. gdoine, sa pratećim Akcionim planom, na predlog Ministarstva zdravlja, saopšteno je iz ovog resora.&nbsp;
Ovo je, kako se navodi, prvi strateški dokument ove vrste u Crnoj Gori, čime država pravi značajan iskorak ka unapređenju nacionalnog sistema imunizacije.
Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, istakao je važnost ovog dokumenta za budućnost javnog zdravlja:
- Ovim strateškim pristupom šaljemo jasnu poruku – zdravlje građana je naš prioritet. Imunizacija spašava živote, štiti najugroženije i doprinosi zdravijem društvu. Poseban akcenat stavljamo na djecu, jer su ona temelj naše budućnosti -poručio je ministar Šimun.
Program predviđa sveobuhvatan set mjera usmjerenih na prevenciju zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, ali i na obnavljanje povjerenja u vakcinaciju, naročito u zajednicama gdje postoji oklijevanje ili otežan pristup vakcinalnim uslugama.
- Imunizacija nije samo lični izbor – to je društvena odgovornost. Uz edukaciju, pristupačnost i kontinuiranu saradnju sa zdravstvenim radnicima i građanima, gradimo povjerenje i ističemo značaj vakcina - dodao je Šimun.
Usvajanjem ovog Programa, kako se dodaje, Crna Gora potvrđuje svoju jasnu posvećenost prevenciji bolesti, jačanju zdravstvenog sistema i stvaranju sigurnijeg okruženja za sve građane.
- Ovaj dokument nije samo administrativni akt – to je naša obaveza prema svakom građaninu. Imunizacijom štitimo zajednicu i činimo Crnu Goru zdravijim i otpornijim društvom - zaključio je ministar.
Za sprovođenje mjera iz Akcionog plana, a kako se navodi iz Ministarstva zdravlja, predviđena su budžetska sredstva u iznosu od 607.050 eura za period 2026–2028. godine.
Sjednicom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.&nbsp;

1250x600

1084x550

Šimun: Zdravlje građana je naš prioritet, imunizacija spašava živote, štiti najugroženije i doprinosi zdravijem društvu

Snus itekako dovodi sa karcinomom grla, usne duplje, i sve se češće dovodi u vezu sa oboljenjima desni i zuba - upozorila je jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, programska direktorica NVO CAZAS Sanja Šišović.
Podvukla je i da se dovodi jasna veza sa kardio vaskularnim oboljenjima i uticajem na taj dio sistema.
- I ono što nas zabrinjava takođe je uticaj na razvoj mozga, uticaj na mentalno zdravlje - navela je Šišović.
Sjutra će se održati zajednička sjednica skupštinskih odbora za ekonomiju i zdravstvo, a pominjaće se i upotreba snusa, pa će se čuti odluka i stav šefice SZO za Crnu Goru Mine Brajović.
Posljednjih godina bilježi se pojačana upotreba i popularizacija snusa među različitim starosnim grupama jer, kako je rekla Šišović, njegova dostupnost, prodaja i reklama nijesu ograničeni.
- Nedostaju adekvatni kontrolni mehanizmi koji bi otežali maloljetnicima i mlađim ljudima, kao najčešćim konzumentima, da imaju pristup. Govorimo o supstanci koja je vrlo jeftina i to ga čini vrlo pristupačnim i dostupnim svim kategorijama društva i to je ujedno razlog što se kroz inicijativu SZO, ali generalno kroz inicijativu brojnih zdravstvenih lidera upravo stavlja akcenat sve češće na te fiskalne &nbsp;politike i na zakonska rješenja - rekla je Šišović.
Snus je supstanca koja je u većini &nbsp;zemalja Evropske unije zabranjena za korištenje, iako je to relativno, ukazuje ona, nov nikotinski proizvod, koji je inicijalno &nbsp;napravljen za odvikavanje od cigareta.
- Duvanska industrija je primijetila da postoji ogroman prostor za promociju ove supstance među onim ciljnim kategorijama koje ne žele da koriste klasične cigarete, ili kojima su klasične cigarete zbog sve češćih zabrana posljednjih godina prodaje. Pakovanje cigareta je nešto što je jako često propraćeno podacima vezanim za štetnost po zdravlje, pa je duvanska industrija odlučila da napravi marketinški trik i da poistovjeti ovaj proizvod sa onim što jesu potrebe mladih ljudi. Te kutije u kojima se snus pakuje su veoma šarene, veoma su pristupačne, veoma su moderne. Imate opciju da možete kupiti manja i veća pakovanja i način na koji se ti proizvodi izlažu i gdje se nalaze dovode u zabludu, ne može se percipirati da je bilo šta u vezi sa tim proizvodom pogrešno - istakla je Šišović.
Snus je supstanca, objašnjava Šišović, koja je brzo pokazala svoju tamnu stranu u smislu da se već vide veoma ozbiljni efekti na zdravlje na koje stručnjaci upozoravaju.&nbsp;
- U prvom redu govorimo o supstanci koja veoma visok sadržaj nikotina koji se apsorbuje direktno kroz nervne završetke, ili kroz topljenje na desnima, ili kroz žvakanje, ali ono što je jako opasno jeste, iako se ona reklamira kao supstanca koja može pomoći kod zavisnosti od cigareta, nama sva istraživanja ukazuju da mi govorimo o visoko adiktivnoj supstanci, odnosno supstanci koja se povezuje sa zavisničkim ponašanjem. Mi već vidimo u praksi svakodnevno mlade ljude koji fakat ispoljavaju obrasce zavisničkog ponašanja, kad je u pitanju upotreba snusa - istakla je ona.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.&nbsp;

Šišović: Sve češće vidimo mlade ljude koji ispoljavaju zavisničko ponašanje kad je u pitanju upotreba snusa

Lokalne administracije u Rusiji povećavaju bonuse za potpisivanje ugovora za učešće u invaziji Ukrajine i nude ih gotovo svakome ko zakorači u regrutne kancelarije - pa čak i onima koji imaju zdravstvenih problema.
To je pokazalo istraživanja Sibir. Realii - sibirske ispostave Radija Slobodna Evropa - koji su, da bi stekli jasniju sliku o tome kako izgleda regrutacija usred razgovora o miru, zamolili stanovnike četiri sibirska regiona - Irkutska, Novosibirska, Sverdlovska i Republike Burjatije - da posjete lokalne regrutne kancelarije.
Njihove navode prenio je ruski nezavisni medij „Meduza“ koji ruska vlast uporno pokušava da ugasi. Doniranje ovom mediju u Rusiji je zabranjeno, ali i dijeljenje njihovih objava.
<h2>MIROVNI PREGOVORI PODSTAKLI DOBROVOLJCE</h2>
Prema izvorima ovog medija, moguće je da je porast u regrutovanju podstaknut upravo mirovnim pregovorima - jer neki ljudi žele da uzmu vojne isplate prije nego što ih vlast pošalje na front.
Tako su lokalni vojni komesarijati u nekoliko gradova i zabilježili su rekordan broj potpisanih ugovora u martu ove godine.
Izvori su za Sibir.Realii izjavili da je taj talas rezultat nakupljenih dobrovoljaca koji su mjesecima čekali, prateći kako se regionalne vlasti nadmeću u visini jednokratnih bonusa.
<h2>1.4 MILIONA RUBALJA - DA POGINEŠ ILI UBIJEŠ</h2>
U sva četiri regiona koji su bili predmet istraživanja Sibir.Realii, zvaničnici su rekli da ne planiraju smanjenje regrutacije. U dva regiona čak su izjavili da su na putu da premaše planirane ciljeve za mart.
- Ušao sam u regrutnu kancelariju, i odmah su me uveli u sobu: bez čekanja i kašnjenja - rekao je Sergej (promijenjeno ime), koji živi u jednom gradu u Irkutskoj oblasti.
Kad je pitao za platu nijesu pominjali nedavno povećanje, ali su mu, kaže, odmah dali dvije brošure - s velikim crvenim brojem na naslovnici - 1,4 miliona rubalja - odnosno oko 16.700 dolara.
- Navodno koliko ti daju da ideš da pogineš. Ili da ubiješ. Zavisi kako se završi, valjda - dodao je on.
<h2>NARUŠENO ZDRAVLJE NIJE PREPREKA</h2>
Sergej je zvaničnicima ispričao izmišljenu priču o bliskom rođaku sa ozbiljnim zdravstvenim stanjem koji želi da se prijavi.
- Rekao sam da ima jaku astmu, da mu u suštini stalno treba bolnica u blizini. I šta su rekli? „Pa to nije naša odluka. Poslaćemo ga na ljekarsku komisiju, ali između nas: nikoga nikad nisu odbili“. Pa sam pitao, što ako ima srčane probleme ili hepatitis B - iako znam da to treba da bude diskvalifikujuće - a oni su opet samo rekli da će ga vjerovatno primiti jer „danas primaju sve“ - naveo je on.
I u Iskitimu, gradiću blizu Novosibirska, jednoj ženi je iz tamošnje lokalne regrutne kancelarije rečeno da „primaju sve“.
- Sada nude 1,2 miliona rubalja (oko 14.300 dolara) unaprijed - to uključuje i saveznu i regionalnu isplatu. Ali posebno naglašavaju mjesečnu platu. Kažu da počinje od 210.000 rubalja (oko 2.500 dolara) mjesečno, i onda samo nastavljaju da dodaju cifre. Kažu stvari poput: „Zaradićeš 3,7 miliona rubalja (oko 44.000 dolara) u prvoj godini!“... A da ne pominjemo da možeš poginuti u prvoj sedmici - istakla je ona.
Galina (promijenjeno ime) rekla je da se raspitivala u ime sestrića, za kojeg su joj rekli da će „sigurno proći ljekarsku komisiju“ - iako je ranije bio odbijen zbog zdravstvenih problema.
Rekla je da ju je regruterka pritiskala da ga dovede u kancelariju - a ne samo da mu prenese brošure.
- Rekla sam da ću razmisliti - kazala je Galina dodajući da nije imala snage ni da uzme te papire.
Ona je ispričala da su tog dana u kancelariji bila još dva muškarca - jedan je došao po potvrdu o nestanku, a drugi po smrtovnicu za sina.
- Njegov sin je sigurno bio mrtav, ali bez prave dokumentacije, nijesu mogli da mu isplate nadoknadu - pojasnila je Galina.
Kasnije su, kaže, razgovarali ispred kancelarije dok su pušili na stepenicama.
- Ostala sam zatečena onim što je rekao. Rekao mi je: „Naravno da nam je žao sina, nije nam ostavio unuke. Imao je samo 24 godine. Ali sad možemo da sredimo kuću i kupimo nov auto“... Toliko vrijedi jedan život - čak i njegovoj porodici. Ne znam, možda je samo pokušavao da opravda što se desilo. Možda mu je to bio jedini način da preživi s tim. Samo sam otišla, prije nego što sam rekla nešto što bih zažalila - ispričala je ona.
<h2>LJEKARSKI PREGLED - SAMO FORMALNOST</h2>
U Jekaterinburgu, još jedna žena, Aleksandra (promijenjeno ime) posjetila je lokalnu regrutnu kancelariju sa pričom o rođaku koji je zainteresovan za prijavu. Rekli su joj da će ga „primiti bez obzira na sve“.
- Imala sam osjećaj da imaju zeleno svjetlo da prime bukvalno svakoga. Dok sam bila tamo, jednom čovjeku koji je djelovao kao da ima skoro 60 godina, dali su uput za ljekarski pregled. Rekli su mu da je to „samo formalnost“. Rekla sam im da moj rođak ima srčane probleme i mentalne smetnje - da je čak bio hospitalizovan u psihijatrijskoj ustanovi prije nekoliko godina. Odgovorili su da to nije problem. I podsjetili su me na bonus isplate koje je regionalna vlast najavila sredinom marta - ispričala je Aleksandra.
Dodala je da joj je regruterka čak objasnila kako vojnik može otvoriti više bankovnih kartica vezanih za svoj vojni račun - jednu za sebe, jednu za porodicu.&nbsp;
- Možda pretjerujem, ali stvarno je zvučalo kao da pokušava da mi proda ugovor - ocijenila je Aleksandra.
Na pitanje ima li, stvarno, ljudi koji se prijavljuju, su joj odgovorili potvrdno.
- Pogotovo otkad su povećali isplatu dva i po puta - zaključila je ona.
<h2>VRHUNAC DOBROVOLJACA I REKORDAN BROJ STRADALIH</h2>
Zapošljena u lokalnoj regrutnoj kancelariji u malom sibirskom gradu sa oko 30.000 stanovnika svjedočila je pod uslovom anonimnosti. (Naziv grada i identitet izvora nijesu objavljeni iz bezbjednosnih razloga)&nbsp;
Prema njenim riječima, mart je donio i „vrhunac dobrovoljaca“ i „rekordan broj poginulih“.
- Regrutovanje je u punom jeku - na najvišem je nivou. Regionalna isplata je sada porasla na milion rubalja (oko 12.000 dolara) - ustvrdila je ona.
Ovaj nagli porast pripisala je činjenici da su mnogi potencijalni dobrovoljci čekali još od jeseni, nadajući se najpovoljnijim uslovima koje bi lokalne vlasti ponudile.&nbsp;
- Čekali su da isplate dostignu maksimum - i sada, kada se priča o miru, mnogi pokušavaju da se „ugrade“, nadajući se da ih neće stići poslati na front. Do kraja marta imali smo ogroman priliv - ispričala je ona.
Proces medicinskog pregleda, prema njenim riječima, nikada nije bio ozbiljna prepreka.
- To je rutinski, formalno: samo moraš da se pojaviš. Nikad nijesam čula da je iko odbijen - rekla je ona.
Definitivno, kaže, ima više ugovornih vojnika ove godine nego prošle - ali i više poginulih ovog mjeseca nego u bilo kojem drugom tokom sve tri godine rata.
Lokalni borci za ljudska prava potvrdili su brojke. Prema riječima Alekseja, aktiviste koji djeluje u istom gradu, do kraja marta ove godine je poginulo 13 stanovnika.
- To je već najviši mjesečni broj poginulih u istoriji ovog grada. Nikad nije bilo više od osam u jednom mjesecu. Ukupno, od početka rata poginula su 124 stanovnika - rekao je on.
Stručnjaci kažu da nagli porast gubitaka ne iznenađuje jer je u martu 2025. ruska vojska pretrpjela velike gubitke u ofanzivi za ponovno zauzimanje teritorija u zapadnoj Kurskoj oblasti.

Anja Ivanović

Regrutovanje u Rusiji u punom jeku usred razgovora o mirovnim pregovorima, primaju sve i plaćaju značajno više

Agencija UN za djecu UNICEF je upozorila da je zdravlje 11 miliona djece u pakistanskoj istočnoj provinciji Pendžab ugroženo zagađenjem vazduha.
Toksični smog od prošlog mjeseca obavija grad Lahor i 17 okruga u Pendžabu.
Zdravstvo kaže da je više od 40.000 ljudi liječeno od respiratornih oboljenja.
Predstavnik UNICEF-a u Pakistanu Abdulah Fadil je pozvao Vladu da hitno učini više da bi smanjila zagađenje vazduha.
- Prije ovih rekordnih nivoa zagađenja vazduha, oko 12 odsto smrtnih slučajeva djece mlađe od pet godina u Pakistanu bilo je zbog zagađenja vazduha - rekao je Fadil.
Pakistan je zatvorio škole do 17. novembra u nekim djelovima Pendžaba.
Vlasti su u petak naredile zatvaranje svih parkova i muzeja na 10 dana i pozivaju ljude da izbjegavaju nepotrebna putovanja.
Po Odjeljenju za zaštitu životne sredine u Pendžabu, Multan je najzagađeniji grad, sa indeksom kvaliteta vazduha od oko 800, a sve više od 300 smatra se opasnim po zdravlje.
Iako je Vlada naredila obavezno nošenje zaštitnih maski, to je u velikoj mjeri zanemareno.

Zbog zagađenog vazduha 11 miliona djece u opasnosti u Pakistanu

Važnost zajedničkog i udruženog djelovanja zemalja, članica Svjetske zdravstvene organizacije, nužna je kako bi se unaprijedila zdravstvena bezbijednost, borba protiv klimatskih uticaja na zdravlja, suzbijanje antimikrobne rezistencije, kao i promovisanje zdravog starenja - poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun tokom 74. zasijedanja Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, koji je održan u Danskoj.
Šimun je predvodio je delegaciju Crne Gore tokom susreta koji je trajao od 29. do 31. oktobra 2024. u Kopenhagenu.
On je zahvalio SZO na kontinuiranoj podršci i predanosti u pružanju pomoći državama članicama.
- Naš rad nije samo obaveza prema našim građanima, već i prema budućim generacijama. Ujedinjeni možemo ostvariti bolji i zdraviji svijet - poručio je ministar.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, Tedros Gebrejesus i Regionalni direktor za Evropu, dr Hans Kluge u svojim izlaganjima poseban fokus stavili su, kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, na rezultate koje SZO postiže u sveukupnom radu, ali i predložili nekoliko javnozdravstvenih planova uključujući pristup novim ljekovima, izgradnju otpornog i održivog zdravstvenog sistema, obezbjeđenje pripremljenosti na buduće zdravstvene prijetnje, korišćenje zdravstvenih inovacija i tehnologija za unapređenje zdravstvenih sistema.
Dr Kluge je, ističu, zahvalio članicama na povjerenju i podršci za njegov drugi mandat na poziciji regionalnog direktora SZO za Evropu i naglasio da će njegov prioritet u narednom mandatu biti konsultacije sa svih 53 zemlje članice širom Evrope i centralne Azije, kako bi zajednički razvili novi petogodišnji plan, poznat kao Evropski program rada - druga edicija.
- Na marginama zasijedanja u Kopenhagenu, delegacija Crne Gore imala je sastanke sa ministrima zdravlja Republike Srbije, Sjeverne Makedonije, kao i pomoćnikom ministra unutrašnjih poslova za zdravstvo tokom kojih su dogovorene bilateralne posjete i razmatrane mogućnosti za proširenje saradnje u pogledu uspostavljanja i jačanja transplantacionog programa, digitalnih rešenja, edukacije medicinskog kadra, sistema nabavke ljekova i medicinskih sredstava a sve u cilju unapređenja zdravlja u regionu - kazali su MZD.
Šimun je, dodaju u MZD, imao bilateralne sastanke sa ministrima Malte, Letonije i San Marina gdje su pored dogovorenih bilateralnih posjeta razmatrani potencijali za saradnju u oblasti digitalizacije, zdravstvenog turizma, sa posebnim osvrtom na Institut Simo Milošević u Igalu, kao i mogućnosti zajedničkog apliciranja za projekte u okviru EU4Health inicijative.
- Regionalni komitet pružio je priliku državama članicama da se osvrnu na uspjehe i izazove protekle godine, uz posebnu zahvalnost regionalnom direktoru dr Hansu Klugeu na predanom radu i podršci koja je omogućila jačanje zdravstvenih kapaciteta širom Evrope - zaključili su u saopštenju.

Šimun: Ujedinjeni možemo ostvariti bolji i zdraviji svijet

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

U najpoznatijem muzeju na svijetu, Luvru, dogodio se novi incident nakon smjele pljačke dragulja koja je otkrila bezbjednosne propuste.
Otkriveno je da je prošlog mjeseca curenje vode oštetilo stotine knjiga u odjeljenju za egipatske starine u ovom pariškom muzeju, što je ukazalo na nove probleme u održavanju najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Prema veb stranici La Tribune de l'Art, pogođeno je oko 400 rijetkih knjiga zbog lošeg stanja cijevi, dok odjel već godinama traži sredstva za zaštitu kolekcije.
Zamjenik administratora Luvra Fransis Stajnbok rekao je za BFM TV da je curenje zahvatilo jednu od tri prostorije biblioteke i da su oštećena djela uglavnom ona koja koriste egiptolozi, dok dragocjene knjige nisu pogođene.
Popravke su planirane za septembar 2026. godine.
Ovaj incident dolazi samo nekoliko sedmica nakon velike pljačke dragulja u muzeju u oktobru, kada su četvorica provalnika ukrala dragulje vrijedne 102 miliona dolara, otkrivajući ozbiljne bezbjednosne propuste.
Iako je nekoliko osoba uhapšeno u toku istrage o čuvenoj pljački, nakit još nije pronađen.
U novembru su strukturne slabosti dovele i do djelimičnog zatvaranja galerije s grčkim vazama.

Novi incident u Luvru: Oštećeno oko 400 rijetkih knjiga, otkriveni i novi propusti u muzeju

Četiri petine budžeta odnosi se na finansiranje rashoda koji su obavezni da se plate - funkcionisanje javne uprave, penzije, plate, zdravstvo, dok je za učešće kapitalnih izdataka predviđeno 10 odsto, što znači da 10 odsto ukupno projektovanog budžeta predstavlja razvojnu komponentu. S obzirom na ovakav odnos između ovih stavki u budžetu ne možemo govoriti o razvojnom budžetu - ocijenio je u informativnoj emisji "24 sata" na Televiziji E istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.
Komentarišući budžet za iduću godinu, vrijedan 3,78 milijardi eura, navodi da, kada se pogleda struktura, može se vidjeti da se na tekuću potrošnju izdvaja 80 odsto, odnosno za zarade zaposlenih blizu 35 odsto, socijalna davanja oko 30 odsto i slično.
- Uzimajuću projektovane prihode i rashode vidimo da je projektovan i deficit, što znači da država planira da potroši više nego što može da prikupi kroz poreze i druge prihode - kazao je Mirković.
Govoreći o javnom dugu Crne Gore, ukazao je na to da je na kraju trećeg kvartala smanjen u odnosu na drugi kvartal i to zbog otplate dugova, kao i zbog toga što nije bilo zaduživanja u toku trećeg kvartala.&nbsp;
- Od septembra do danas javni dug se izmijenio, odnosno prije nekoliko dana povećan je za 450 miliona eura, a prethodno za 50 miliona, tako da će na kraju četvrtvog kvartala procenat javnog duga biti izmijenjen - rekao je Mirković.
Komentarišući povećanje javnog duga za 500 miliona eura smatra da je jasno da se država više oslanja na dug kao osnovni mehanizam održavanja budžetske stabilnosti.
- Zaduživanje nije sporno samo po sebi, ali je indikativno da se koristi u trenutki kad se obavezni rashodi poput zarada, penzija i zdravstva dostigli nivo koji ne može da se finansira shodno ekonomskim aktivnostima, odnosno iz sopstvenih izvora - istakao je Mirković.
Naredne godine je, kako dodaje, potencijalno zaduživanje više od tri milijarde.
- Ne radi se o jednokratnoj cifri, nego se nastavlja trend da se razlika između prihoda i rashoda finansira kroz kredite i takav budžet, koji funkcioniše na novim zaduživanjima, ne znači da dug više nije razvojna komponenta, već je sistem za održavanje i finansiranje potrošnje, što vuče za sobom određen fiskalne rizike - ocijenio je Mirković.
Govoreći o planiranim projektima, odnosno što je realizovano ranije, kaže da je u prvih devet mjeseci nivo izvršenja 95 odsto plana, prošle godine bilo je veće od plana, a 2023. znatno niže.&nbsp;
- Podaci pokazuju oscilaciju u realizaciji kapitalnih izdataka. Pored same liste kapitalnih projekata i infrastrukturnih projekata , važna je mogućnost realizacije. Godinama imamo da se projekti prebacuju i da se kapitalni budžet ne realizuje u potpunosti - naveo je Mirković.

Mirković: Ne možemo govoriti o razvojnom budžetu

Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović sa četiri medalje, tri lična rekorda i nagradom za treću najbolju juniorku po IPC bodovima, završila je nastup na šestom &nbsp;Međunarodnom plaraplivačkog festivalu u Zagrebu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Odličan nastup imali su i ostali članovi podgoričkog kluba Mako Đurđa Borović (S14) i Ognjen Rončević (S14), koji su postigli &nbsp;značajan napredak, veliki broj ličnih rekorda i visoke plasmane u svojim klasama.
- Dedivanović je u konkurenciji juniorki, u kategoriji S9, sa ličnim rekordom pobijedila na 100 metara leđno, kao drugoplasirana završila je na 100 delfin i &nbsp;50 delfin sa ličnim rekordom. Bila je trećeplasirana na 100 slobodno, a svoj najbolji rezultat isplivala je i na 50 slobodno, što je bilo dovoljno za peto mjesto - precizirano je u saopštenju.
Trener Danijela Bulatović navela je da je Iskra ostvarila nekoliko vrhunskih rezultata, uključujući pobjedu na 100 metara leđno i tri lična rekorda.&nbsp;
- Osvojila je treće mjesto među najboljim juniorkama takmičenja - nagradu koja se dodjeljuje plivačicama sa najvećim zbirom IPC bodova iz četiri discipline u kategoriji Junior - kazala je Bulatović.
Rončević je u konkurenciji juniora, kategoriji S14, bio četvrti na 50 leđno (lični rekord) i 100 leđno, šesti na 200 slobodno, a 11. na 50 i 100 metara (lični rekord).
- Ognjen je zabilježio dva lična rekorda potvrđujući veliki napredak u kontinuitetu - navela je Bulatović.
U istoj kategoriji, u konkurenciji mladih, Borović je bila treća na &nbsp;100 prsno, kao petoplasirana završila je na 50 leđno (lični rekord), 100 leđno (lični rekord) i 50 prsno, dok je uz lični rekord kao šesta završila trku na 50 metara slobodno.
- Đurđa je nastupila izuzetno sigurno, ostvarivši tri lična rekorda i bronzu u disciplini 100 m prsno - rekla je Bulatović.
Ona je naglasila da je u Zagrebu bilo izvanredno takmičenje za malu ekipu plivačkog kluba Mako.
- Plivači su pokazali veliku zrelost, borbenost i pravi takmičarski duh. Ponosna sam na njih što iz svakog starta izvuku maksimum i što se na svakom međunarodnom takmičenju vidi njihov napredak. Zagreb je bio odlična završnica i veliki motiv za naredna takmičenja - zaključila je Bulatović.
Festival u Zagrebu okupio je plivače iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije, Luksemburga, Norveške, Estonije i Crne Gore.

Dedivanović sa tri lična rekorda do priznanja za treću najbolju juniorku festivala

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: zdravlje