Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović razgovarala je sa ambasadorom Japana u Crnoj Gori, Nj. E. Akirom Imamururom. Sastanak predstavlja nastavak intenzivnog političkog dijaloga i potvrdu snažnog interesa obje strane za dalji razvoj saradnje.
Popović je zahvalila ambasadoru Imamuri na posvećenosti unapređenju odnosa dvije zemlje, naglasivši da Crna Gora i Japan grade partnerstvo zasnovano na dugogodišnjem prijateljstvu, povjerenju i zajedničkim vrijednostima. Kako je istakla, Japan je za Crnu Goru jedan od ključnih partnera u oblastima ekonomije, inovacija i tehnološkog razvoja.
U susret 2026. godini, kada se obilježava dvije decenije od uspostavljanja diplomatskih odnosa i pola vijeka od posjete japanskog prestolonasljednika Kotoru, Popović je navela da će jubilej biti obilježen nizom kulturnih i obrazovnih događaja. Posebno je izdvojila značaj donacije muzičkih instrumenata i opreme Muzičkom centru Crne Gore, vrijedne oko milion eura, realizovane kroz podršku Japanske agencije za međunarodnu saradnju.
Razgovarano je i o jačanju ekonomske saradnje, posebno u oblastima energetike, saobraćajne infrastrukture, luka i pomorstva, digitalizacije, finansijskih tehnologija i inovacija. Popović je pozdravila potpisivanje Memoranduma o razumijevanju sa japanskom kompanijom JERA Co. Inc., kao i interes japanskih investitora za strateške projekte u Crnoj Gori.
Ambasador Imamura ukazao je na mogućnosti koje Crna Gora pruža investitorima, uključujući prednosti budućeg članstva u Evropskoj uniji i poziciju države koja povezuje tržišta Zapadnog Balkana i Evrope. Posebno je istakao značaj bezviznog režima za crnogorske građane, koji je u primjeni od 1. septembra 2025. godine, a koji doprinosi povećanju turističkog i poslovnog prometa između dvije zemlje.
Popović je upoznala ambasadora i sa radom Grupe prijateljstva sa Japanom u Skupštini, ističući važnost parlamentarne diplomatije u jačanju međudržavnih odnosa.
Ambasador Imamura ocijenio je da Japan vidi Crnu Goru kao pouzdanog partnera u Evropi i izrazio spremnost da se razmotre novi oblici saradnje, posebno u segmentima energetike, održivog razvoja i inovacija. Pozdravio je i uspjeh Crne Gore na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 u Osaki, dodajući da interesovanje japanske javnosti za Crnu Goru kontinuirano raste.
Na kraju sastanka sagovornici su razmijenili mišljenja o globalnim i regionalnim temama, uz potvrdu posvećenosti saradnji u okviru međunarodnih organizacija i multilateralnih inicijativa. Popović je poručila da Crna Gora ostaje snažno posvećena produbljivanju partnerskih odnosa sa Japanom, uz uvjerenje da će naredna godina donijeti nove zajedničke projekte i inicijative.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Popović i Imamura: Crna Gora i Japan jačaju politički i ekonomski dijalog

Vlast uporno hoda utabanim stazama, pa ekonomija Crne Gore nastavlja da se održava na dva stuba, koja su uspostavljena evo već pet godina.&nbsp;
Jedan stub je vještački podstaknuta inflacija a drugi stub je prekomjerno zaduživanje. I naravno, uz pomoć ogromnog broja medija i naručenih analitičara, aktuelni vlastodršci ubjeđuju nas da živimo nikad bolje, da su svi pokazatelji sjajni i što je najgore, veliki dio građana vjeruje u tu priču, jer naočigled, sve funkcioniše, primaju se i plate i penzije i socijala, dok se ogroman broj radnika zaposlio i radi u državnim institucijama i državnim preduzećima.
Skoro pa idilično, samo kad ne bi bilo upitno, odakle sve to, kad nema novih investicija, kad nema novih realnih zaposlenja, kad nema rasta produktivnosti, te nema novostvorene vrijednosti. Kako to da se uvećavaju prihodi, kad turizam, saobraćaj, poljoprivreda i energetika imaju pad ekonomskih aktivnosti, a mala i srednja preduzeća se ubrzano gase?
<h2>POPULISTIČKI MANIR</h2>
Plasiranje neistina od strane odgovornih je postao manir, niko se zbog toga više i ne uzbuđuje. Premijer je izrekao na desetine obećanja ( da ne upotrijebim težu riječ), i naravno, ništa od toga nije ispunjeno. Svakodnevno slušamo neistine i kontradiktorne izjave koje se kose sa ekonomskom logikom a i sa zdravim razumom, ali zbog toga se niko ne stidi, nema odgovornosti, niko nije kažnjen, makar simbolično , niko se nije izvinio, samo se nastavlja u najboljem populističkom maniru.
Do juče smo se borili da dokažemo da inflacija uopšte i postoji. Grčevito su se branili da to nije tačno i da to što je eto malo prisutna, krivi su drugi: rat u okruženju, uvoznici, trgovci, stranci a džava tu ništa ne može jer smo otvorena ekonomija. U stvari, vlast nam je nečinjenjem, poručila da je najbolje da država ništa ne uradi po tom pitanju, jer, saznali smo neki dan “inflacija je dobra za državu”.
Populizam je, ipak, izgleda, došao do svog vrhunca, i sve su prilike, da počinje otrežnjenje. Predloženi budžet za narednu godinu je manji u odnosu na prethodni, što se prvi put dešava, predloženi kapitalni budžet je duplo manji od onog iz 2019. godine, penzijski fond bilježi sve veći deficit a budžet za zdravstvo je nedostatan. Smanjena su sredstva za vanredne situacije. Kad se sjetimo ljetošnjeg požara u Piperima i onih neopremljenih vatrogasaca i obećanja da će se uložiti u zaštitu, iznos novca u budžetu za ove namjene već nam stvara jezu.
Inflacija nezaustavljivo jede ekonomsku stabilnost a čak su i "eksperti" vlasti priznali da ona postoji i da je to problem.
<h2>NEZAKONITO DA DRŽAVA PODSTIČE INFLACIJU</h2>
Ovih dana smo čuli i nevjerovatnu izjavu potpredsjednice Skupštine da je “inflacija dobra za državu, a da je loša za građane”. Dakle, vrlo opasna izjava, brine lakoća i bezbrižnost potpredsjednice, skoro da smo prepoznali prijekor građanima, što se uopšte bune zbog visokih cijena, valjda bi trebalo da se dobrovoljno žrtvuju za dobrobit države.
Dobili smo nesvakidašnje priznanje da državi treba inflacija, da se bez nje ne mogu isplatiti svi rashodi koje je vlast populistički osmislila. Ono sto se zanemaruje i što treba pojasniti je da je podsticanje inflacije od strane države nezakonito, da je to inflacioni porez, koji se naplaćuje prevarno, bez znanja i pristanka građana, odnosno, riječ je o krađi.&nbsp;
Naime, porezi i razni drugi nameti koje propisuje država su zakonima utemeljene obaveze privrede i građana a te zakone je usvojila Skupština, pa je to regularno . U propisima jasno stoji koliki su nameti, koliko se neka usluga ili roba može oporezovati , dakle, to je propisana obaveza koja se mora poštovati , tako funkcioniše vladavina prava.
A što se dešava kad imamo vještački podsticanu inflaciju? Podizanjem cijena stopa dažbine koju naplaćuje država formalno ostaje ista , kako je to zakon predvidio, međutim, suštinski, država naplaćuje iznos dažbine po znatno većoj stopi . I to se zove skriveni inflacioni porez. Npr. čokolada kosta 5 eura, regularni PDV je 21%, odnosno 1 euro. Ako se cijena, vještački, za nekoliko dana, podigne na 8 eura , iznos koji uzima država će biti 1,70. To znači da država na ovu čokoladu ne naplaćuje PDV 21% već više od 33% . Zašto je ovo neregularno ? To je ono što nije propisano, tj. nije po zakonu , ili možemo slobodno reći: to je krađa!
Ima li država pravo da krade svoje građane? Naravno da ne, naprotiv, država je dužna da štiti i građane i privredu od krađe.
Nedopustivo je i nezakonito zavlačiti ruke u džepove građana i potkradati ih. A pri tom ih još dodatno varati da im vlast u stvari povećava plate i penzije i da brine o njihovom standardu.
Da je riječ o filozofiji “inflacija je dobra za državu" jasno je iz činjenice da vlast nikada nije sprovela kompleksne mjere za suzbijanje inflacije po ugledu na evropske države. Nekoliko kratkoročnih programa tipa "stop inflaciji" su samo zamazivanje očiju građanima. Ne da ne utiču na smanjenje, već ove mjere dodatno podstiču tako željeni rast cijena. Pa zar nije zamajavanje, ako se zamrznu cijene petnaestak proizvoda? Pa, više nego jasno je da će trgovci, tu izgubljenu dobit zbog ograničenih cijena nekih proizvoda ostvariti zaobilazno, tako što će stotinama drugih artikala povećati cijene i na taj način nadoknaditi štetu koju imaju od akcije “stop inflaciji”.
<h2>OPASNO ORUŽJE</h2>
Pa da li je inflacija štetna za građane? E tu se slažemo sa potpredsjednicom, veoma je štetna i kontinuirano vodi ka osiromašenju građana, pogotovo najsiromašnijih slojeva stanovništva. No, koga je briga za građane? Za njih imamo lijepu populističku priču o boljem životu.
A da li je inflacija dobra za državu? Naravno da nije, jer to je opasno oružje, pogotovo ako je u rukama neznavenih i štetnih populista. Postoje iskustva država da su inflacijom uspjeli da procentualno smanje ucešće duga u BDP-u . Naravno da je to nepošten i nezakonit način i to je uvijek krađa građana. Ono što je još gore od toga, ako se brzo, alhemičari ne zaustave, kreće inflaciona spirala koja urušava standard i koja se teško zaustavlja i mora se hraniti zaduživanjem.
Kao u našem slučaju, naši vlastodršci nam se hvale da su smanjili učešće duga u BDP-u,ali su istovremeno podigli sve troškove, svu potrošnju, koju drzava ima, pa bez inflacije i dodatnog zaduživanja nema opstanka. Samo je pitanje dokle tako?
<h2>DESTRUKTIVNA SPIRALA</h2>
Drugi stub na kome počiva naš ekonomski sistem je zaduživanje. Kako je naša inflacija razvila svoju destruktivnu spiralu , bez zaduživanja nije moguće da država servisira svoje obaveze. Tako nas, opet varaju, kažu moraju da se zaduže da bi vraćali dospjele dugove prethodnika. Ali ono što nam ne kažu je da se dugovi u stvari ne vraćaju, oni se samo servisiraju.
Dakle, da bi se vratio stari kredit kod banke 1 uzima se novi kredit kod banke 2. Dug je isti samo smo sada dužni drugoj banci. Odnosno, dug se povećava za iznos kamata koje su sada neuporedivo veće. Sad gotovo svi razumijemo da su zaduženja neophodna jer tekuća ekonomska aktivnost u državi ne stvara mogućnost vraćanja kredita i smanjenje duga.
Takođe, iako nam konstantno ispiraju mozak da se zadužuju za razvoj i kapitalne projekte i golim okom se vidi da su kapitalna ulaganja sve manja i da se gotovo nista ne radi. Krediti se uzimaju za potrošnju , odnosno za servisiranje tekućih potreba. Iznosi za plate, penzije i socijalu su sve veći i bez zaduženja se ne mogu isplaćivati.
<h2>CRNA RUPA NAŠE EKONOMIJE</h2>
Deficit Fonda PIO postaje crna rupa naše ekonomije. Iznos koji je potreban za zdravstvo je sve veći i nije rezultat većeg broja i boljeg kvaliteta usluga, već rezultat rasta cijena ljekova i zdravstvenih usluga. Prograni Evropa sad 1 i 2 dolaze na naplatu.
Ova zabrinjavajuća kombinacija podsticane inflacije i zaduživanja uskoro dovodi do povećanja duga Crne Gore. Odnosno, učešće duga u BDP- u raste i biće iznad propisanih kriterijuma iz Mastrihta.
Sve su ovo uočili naši partneri iz MMF- a , i napisali u izvještaju da našu ekonomsku strategiju treba rekalibrirati.

Dva stuba razvoja ekonomije

Snimci nadzornih kamera, koji svjedoče o bestidnom, kukavičkom i monstruoznom činu, ne prikazuju puko narušavanje javnog reda i mira, već pokušaj ubistva, kazala je potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, dodavši da je duboko zgrožena i ogorčena brutalnim napadom na mladu djevojku u Beranama.&nbsp;
Popović je pohvalila brzu i profesionalnu reakciju Uprave policije i službenika u Beranama, koji su promptno identifikovali i lišili slobode napadača.&nbsp;
- Njihovo postupanje pokazuje da kada institucije rade brzo i odgovorno, građani mogu imati povjerenja da pravda nije samo riječ, već stvarnost - podvukla je Popović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovakva brutalnost, izvršena nad ženom na njenom radnom mjestu, zahtijeva najoštriju moguću kvalifikaciju i najstrožu kaznu koju zakon predviđa.&nbsp;
- Državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora neće i ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama tretira olako, relativizuje ili svodi na "nasilničko ponašanje" - dodaje Popović.
Kako je istakla Popović, solidarnost sa Dejanom nije dovoljna.
- Svako ko digne ruku na ženu, na radnom mjestu ili bilo gdje drugo, mora znati da će se suočiti s punom snagom zakona i moralnom osudom cijelog društva - zaključila je Popović.&nbsp;

Popović: Napad na mladu djevojku u Beranama pokušaj ubistva, ne puko narušavanje javnog reda i mira

Kvalitet parlamentarizma u Crnoj Gori posljednjih godina je narušen, smatra poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić, dok potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović ističe da je Skupština danas najtransparentija grana vlasti. &nbsp;Anđušić je agenciji MINA, povodom 119 godina od uvođenja paralmentarizma u Crnoj Gori, kazao da je tradicija crnogorskog paralmentarizma bogata i da je imala izražen integritet i kvalitet. Prema njegovim riječima, taj integritet i ugled u posljednjih pet do deset godina znatno je naruešen. &nbsp;- Ne govorim toliko o političkim trendovima koliko o konkretnim situacijama koje su uslovile da integritet i ugled ozbiljno budu narušeni- naveo je Anđušić, ukazujući posebno na odnos drugih institucija prema Skupštini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120117120_c866e060c0b65555daf35da496d7c4d5897f2a839f611dc5aff297a06cc22f7a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024120117120_c866e060c0b65555daf35da496d7c4d5897f2a839f611dc5aff297a06cc22f7a" data-rendition-name="original" width="1598" height="1002" loading="lazy" alt="Mihailo Anđušić"> <figcaption>Mihailo Anđušić(Photo: Demokratska partija socijalista)</figcaption> </figure>  Anđušić je istakao i odnos premijera Milojka Spajića prema parlamentu, ali i prakse usvajanja zakona bez javne rasprave i dovoljno prostora za poslanike da ih razmotre, ali i odnos Skupštine prema instituciji Predsjednika. &nbsp;On smatra da postoje jako loši trendovi kada je u pitanju kvalitet parlamentarizma u Crnoj Gori. &nbsp;- Sve je to dovelo do toga da se parlamentariazam u Crnoj Gori malo drugačije gleda već neko vrijeme- rekao je Anđušić, navodeći da se na to mogu dodati i globalni trendovi koji se odnose na pad kvaliteta politike i interesovanja za politički aktivizam. &nbsp;Upitan da prokomentariše ostvarivanje nadzorne funkcije parlamenta, Anđušić je rekao da je došlo do izmjena Poslovnika Skupštine, kojima je stvorena dobra osnova.&nbsp; &nbsp;- Problem je što se te odluke ne poštuju, što drugi ne poštuju parlament- rekao je Anđušić, navodeći da je odnos nepoštovanja značajno doprinio da se integritet naruši. &nbsp;Na pitanje da li to znači da su ključni izazovi u odnosu drugih institucija prema parlamentu, a ne u samom parlamentu, Anđušić je kazao da je to dominantno pitanje odnosa prema parlamentu. &nbsp;- Ali vidim grešaka i u samom parlamentu, neke stvari funkcionišu sa mnogo više neorganizovanosti nego ranije- rekao je Anđušić. Poslanica Demokrata Zdenka Popović poručila je da je Skupština danas najtransparentnija grana vlasti u Crnoj Gori.&nbsp; &nbsp;- Skupština je grana vlasti koja je vrlo značajna u crnogorskom društvu, jer ovdje se donose zakoni, bira Vlada, biraju sudije Ustavnog suda- navela je Popović, ističući da je vrlo važno da parlament radi svoj posao na kvalitetan način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926160940_0918845216e0882c5c2aba2aa8363d5a0feb6ad143f99b00b0a7a1e3ec349c3e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240926160940_0918845216e0882c5c2aba2aa8363d5a0feb6ad143f99b00b0a7a1e3ec349c3e" data-rendition-name="original" width="625" height="416" loading="lazy" alt="Zdenka Popović"> </figure>  Popović je ukazala i na značajnu ulogu parlamenta u procesu evropskih integracija, podsjećajući da se svi zakoni koji se usaglašavaju sa evropskom pravnom tekovinom usaglašavaju u Skupštini. &nbsp;Ona je, ističući značaj transparentnosti u radu parlamenta, podsjetila na postojanje Parlamentarnog kanala posljednjih godina. &nbsp;- Najtransparentnija grana vlasti upravo je Skupština- istakla je Popović. &nbsp;Na pitanje o odnosu drugih institucija prema parlamentu, Popović je kazala da uvijek ima mjesta za kritiku i da uvijek može bolje. &nbsp;- A izvršna vlast mora da bude svjesna da se ona bira u Skupštini. Mi koji smo predstavnici naroda biramo predstavnike Vlade, tako da bi taj odnos mogao da bude mnogo bolji- kazala je Popović. &nbsp;Ona je istakla i da je važno da svi poslanici, bez obzira na to da li su iz redova opozicije ili vlasti, moraju poštovati Etički kodeks i Poslovnik Skupštine.&nbsp; &nbsp;- Ovaj saziv Skupštine je jedan od najmlađih, imamo puno novih i mladih poslanika koji nemaju veliko političko iskustvo i koji nekad možda emotivno reaguju- rekla je Popović.&nbsp; &nbsp;Kako je navela, u prethodnim sazivima u parlamentu se nijesu kao sada mogle čuti mizogene i seksističke poruke prema poslanicama. „To je bilo nezamislivo“.&nbsp; &nbsp;- U ovom sazivu kao da se radi sve da se žene demotivišu da se bave tim poslom- rekla je Popović, podsjećajući da će, nakon povećanja kvote, na narednim izborima biti 40 odsto žena na listama. &nbsp;Ona je poručila kolegama poslanicima da će uraditi sve da motivišu žene da se bave politikom. &nbsp;- Osnovna uloga i zadatak nas poslanica koje smo na određenim pozicijama duže, je da budemo mentorke svim mladim ženama koje žele da se bave politikom- &nbsp;navela je Popović.

Anđušić: Narušen kvalitet parlamentarizma, Popović: Skupština najtransparentnija grana vlasti

Dobar glas iz familije Popović! Zdenka Petrol borbu za ženska prava nastavlja kako je i započela. Kako čujem, nakon CBCG i CEDIS-a, na red je došao Filmski centar. Šta je problem, i snaha je Zdenkino dijete?! - napisao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević u objavi na društvenoj mreži Iks.
Neće valjda, dodaje Zirojević ironično, ona sa ugovorom na određeno da radi.
- I nemoj ko da je šta pitao od mnogobrojnih mizoginih političara i ženomrzaca. Nema ove borbe za ženska prava na svijetu niđe! Srećno bilo, ne sumnjam da je tačno, pa da brzih dana zaduži i karticu za gorivo! - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1984190454834045435&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Novo rješenje za stalno u Zdenkinoj kući - Filmski centar na redu

Poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević saopštio je da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo krivičnu prijavu koju je protiv njega podnijela potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović.
- Kako sam informisan, tužba je odbačena, i to za nešto za šta, ubijeđen sam, ni ona sama ne zna šta je - naveo je Zirojević u saopštenju dostavljenom medijima.
On je podsjetio da je još nakon davanja izjave u policiji kazao da se radilo o „potpuno besmislenim optužbama za koje je i najvećim laicima iz oblasti prava bilo jasno da ne stoje“.
- Pokušaj da, na ovaj način, ovom vrstom pritisaka budem ućutkan, propao je. Sada ostaje da Zdenka Petrol javnosti da sve informacije u vezi sa potrošnjom goriva (što je, u konačnom, i obećala), kao i da odgovori kako je jednog sina zaposlila u CBCG za vrijeme mrskog joj DPS-a, a drugog u CEDIS-u nakon “oslobodenja”. Moglo bi se tu ponešto naći i za snahe i za još neke članove porodice i njenog bližeg okruženja, ali polako, vremena za sve imamo- kazao je Zirojević.
On je dodao da se, kako tvrdi, „progon koji Zdenka Petrol sprovodi prema njemu nastavio i u Skupštini Crne Gore“, kada mu je, bez osnova, oduzeta riječ i izrečene dvije opomene.
- Za očekivati je da će Zdenka Petrol nastaviti da zloupotrebljava svoju funkciju kako bi me onemogućila da govorim. U tome neće uspjeti, jer ću svaki put pružiti otpor i izboriti se za pravo na riječ koje mi garantuju Ustav i Poslovnik o radu Skupštine Crne Gore - &nbsp;naveo je Zirojević.
Kako je dodao, na primjerima još dvojice opozicionih poslanika – Danijela Živkovića i Nikole Rakočevića – „jasno se vidi da potpredsjednica Skupštine u nedostatku argumenata zloupotrebljava ženska prava i pokazuje netrpeljivost prema mlađim muškim poslanicima“.
- Ukoliko se ovakvo ponašanje nastavi, zatražiću reakciju predsjednice Odbora za rodnu ravnopravnost, a ne isključujem ni obraćanje Delegaciji EU u Crnoj Gori i Ombudsmanu, kako bi se zaustavio politički i rodno zasnovan progon koji Zdenka Petrol pokušava sprovoditi prema meni - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Propao pokušaj Zdenke Petrol da me ućutka

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) Podgorica, odbacilo je prijave koje je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović podnijela protiv poslanika DPS Danijela Živkovića i poslanika SD-a Nikole Zirojevića, potvrdio je za Portal ETV rukovodilac ovog tužilaštva Dušan Milanović.
Podsjećamo, Popović je protiv Živkovića podnijela policiji prijavu 17. jula tvrdeći da joj je, nakon završetka sjednice parlamenta, prijetio u plenarnoj sali da će “imati ogroman problem” zbog toga što mu nije dozvolila da prokomentariše izlaganje jednog poslanika.
Popović je tada u prijavi u koju je redakcija Vijesti imala uvid, navela da je nakon završne riječi, konstatovala da je okončana tačka dnevnog reda o kojoj se juče raspravljalo (predlog izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama). Kazala je da je nakon toga Živković htio da prokomentariše izlaganje jednog parlamentarca “jer je u istom (izlaganju) prozvan”, ali da mu ona, “pošto po skupštinskom Poslovnik nema pravo na bilo kakav komentar nakon završne riječi”, to nije dozvolila, konstatujući da je pretres završen.
Prijavu protiv Zirojevića, Popović je podnijela krajem septembra. Popović je tvrdila da je Zirojević vrijeđao u javnom saopštenju, te optužio za nepotizam i zloupotrebe.
- U mom saopštenju nema ničega zbog čega bih mogao biti prekršajno ili krivično gonjen jer je u njemu činjenično zasnovano ono o čemu je javnost upoznata mnogo ranije - poručio je Zirojević, nakon što je u policiji tada dao izjavu povodom prijave koju je protiv njega juče podnijela.

Vjera Ljuljđuraj

ODT odbacilo prijave Popović protiv Živkovića i Zirojevića

Na zatvaranju Samita WPL 2025, predsjednica i osnivačica organizacije Women Political Leaders (WPL), Silvana Koh Merin, oštro je osudila mizogine i seksističke napade kojima je potpredsjednica Popović bila izložena posljednjih mjeseci od strane pojedinih poslanika, anonimusa i internet botova, čak i tokom samog samita.
Naglasila je da takvi napadi neće obeshrabriti žene koje se bore za ravnopravno učešće u politici i društvu.
- Naša solidarnost je naša snaga. Svaki napad na jednu ženu u politici napad je na sve nas. Ovdje u Crnoj Gori šaljemo jasnu poruku: zajedno stojimo protiv mizoginije i diskriminacije i nastavljamo da gradimo inkluzivan i pravedan politički ambijent- izjavila je predsjednica WPL-a.
WPL i učesnici samita još jednom naglašavaju da podrška ženama u politici ne smije biti samo deklarativna, već konkretna i vidljiva u svakodnevnom političkom životu.

Predsjednica WPL osudila napade na Popović: Svaki napad na jednu ženu u politici napad je na sve nas

To je Crna Gora: smjela, ispred svog vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice - poručila je predsjednica i osnivačica Women Political Leaders Silvana Koh-Merin na otvaranju Samita žena političkih liderki - WPL Samit 2025 Montenegro u organizaciji Skupštine Crne Gore.
Danas, kako je istakla, Crna Gora nastavlja tu tradiciju.
- Ovo je mjesto gdje je razgovor o liderstvu, toleranciji i građenju mostova među narodima nešto sasvim prirodno. Održavanje Samita WPL 2025 ovdje znači nadahnjivanje zemljom koja u sebi nosi otpornost, otvorenost i volju da gleda unaprijed - kazala je Koh-Merin.
Ovaj trodnevni događaj, kako su naglasili u Skupštini, okuplja preko 220 poslanica, ministarki, predsjednica, potpredsjednica, gradonačelnica, osnivačica i direktorki preduzeća iz 65 zemalja svijeta.
Primjećujući da je Crna Gora teritorijalno mala država, ali i država koja ima veliko srce i snažan duh, Koh-Merin je kazala da je Crna Gora zemlja koja je oduvijek bila raskrsnica kultura, gdje se planine susreću sa morem i gdje ljudi umiju da dočekaju svijet širom otvorenih vrata. Koh-Merin je u tom kontekstu navela da se ne radi samo o prirodi, već da je riječ o liderstvu, hrabrosti i viziji, te podsjetila na anegdotu o princezi Kseniji, koja je, kako je kazala, bila prva žena koja je vozila automobil na Balkanu.
Predsjednica i osnivačica WPL-a je istakla i da je Crna Gora dovoljno mala da se svako koga sretnete osjeća kao dio porodice, ali i dovoljno značajna da privuče pažnju svjetskih lidera. Upravo ta bliskost, kako je primijetila, čini Samit WPL posebnim - ,,nijesmo izgubljeni u masi, već povezani, licem u lice, gradeći povjerenje”.
- Zato, kada se okupimo ovde 2025. godine, sjetimo se princeze Ksenije i njene prve smione vožnje. Ponesimo taj isti duh sa sobom - žene koje preuzimaju volan, usmeravajući nas ka budućnosti i pokazujući svijetu da liderstvo nije pitanje veličine, već hrabrosti - kazala je Koh-Merin.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović je ocijenila da je održavanje i otvaranje Samita, potvrda da rodna ravnopravnost nije više samo tema za govore, već konkretan politički prioritet, te da u tom kontekstu Crna Gora više ne samo prati, već predvodi.
Navela je da Crna Gora kao zemlja koja je najdalje odmakla u pregovorima sa Evropskom unijom, gradi evropsku budućnost u kojoj će ravnopravnost biti temelj njenog identiteta.
- Crna Gora je spremna da bude prva naredna članica EU i zato želimo da u evropsku porodicu uđemo ne samo kao politički partner, već i kao pozitivan primjer društva koje ulaže u jednakost, dijalog i inkluzivnost - kazala je Popović.
Ona je podsjetila na izmjene regulative, podizanje zakonskih kvota za zastupljenost žena u parlamentu na 40 odsto, čime se, kako je kazala, poslala jasna poruka - mjesto žene je tamo gdje se donose odluke.
- To nije bio samo zakon na papiru, to je bio jasan signal da Crna Gora želi biti primjer ne samo zemljama regiona, već i mnogo šire, jer pokazujemo kako se politička volja može pretvoriti u stvarnu promjenu - kazala je Popović.
Naglasila je da rodna ravnopravnost nije „žensko pitanje“, već pitanje pravednosti, demokratije, stabilnosti i razvoja, te da zemlje u kojima žene učestvuju u političkom životu, donose kvalitetnije odluke, imaju snažnije institucije i otpornija društva. Crna Gora, kako je kazala, to sada dokazuje - ne samo riječima, nego konkretnim potezima.
- Zato mi je posebno drago što danas ovdje, iz srca Crne Gore, šaljemo poruku da je ovaj Samit otvoren. Otvoren je za iskren dijalog, otvoren za razmjenu iskustava, za kritiku, i - što je najvažnije - za konkretna rješenja. Želim da iz ove sale izađemo sa idejama koje će postati zakoni, sa preporukama koje će postati politike, i sa povezanošću koja će postati snaga jedne globalne mreže žena liderki - zaključila je Popović.
Predsjedavajuća Odbora WPL-a Obiageli Ezekvesili je istakla da održavanje Samita nije samo čin velikodušnosti, već i snažna poruka o posvećenosti Crne Gore dijalogu, saradnji i povjerenju. Ona se osvrnula na ovogodišnju temu Samita - Pozitivna budućnost: izgradnja povjerenja, pokretač napretka - navodeći da je povjerenje valuta liderstva, te da se povjerenjem, čak i najteži izazovi mogu pretvoriti u prilike. Ezekvesili je primijetila da žensko liderstvo nije simbolično, već transformativno, te da ,,kada žene vode, zakoni se menjaju, mir traje, ekonomije rastu pravednije, a društva napreduju”.
- Naša omladina mora u svojim liderima prepoznati doslednost, integritet, sposobnost i jasnu svrhu. Moraju vjerovati da politika nije igra, već sveti zavjet povjerenja - kazala je predsjedavajuća Odbora WPL-a.
Kako je istakla, izazovi sa kojima se suočavamo kao globalno društvo prevazilaze kontinente i mora se djelovati kao da je svijet jedno, jer on to i jeste.
- Neka WPL Samit 2025 u Crnoj Gori pošalje jasnu poruku: da politika i dalje može biti snaga integriteta, hrabrosti i obnove. Neka se ovaj skup pamti, ne samo po razgovorima koje vodimo u naredna dva dana, već i po obavezama koje mi, kao lideri, preuzimamo prema sebi i prema ljudima kojima služimo - kazala je Ezekvesili.
Tokom prvog dana Samita, učesnici su kroz tri tematske panel diskusije govorili na teme „Nova energetska diplomatija: Povjerenje u tranziciji“; „Investiranje u stabilnost: Nova agenda globalnog kapitala“; „Digitalna budućnost: Etičke osnove i Fireside razgovor: Priče o pozitivnoj budućnosti“.
Govoreći o problematici nove energetske diplomatije, uz konstataciju da svjetska energetska scena prolazi kroz duboke promjene, koje zahtijevaju nova partnerstva i transparentno liderstvo, razmotreno je na koji način donosioci politika mogu obezbijediti pravednu zelenu tranziciju koja jača energetsku bezbjednost, privlači klimatske investicije i gradi povjerenje kod građana i globalnih partnera.
U okviru druge teme u čijem fokusu je bila problematika ulaganja u stabilnost, nova globalna investiciona agenda, konstatovano je da investiranje nije samo pitanje dobiti, već je i izraz povjerenja u liderstvo i smjernice jedne zemlje. Tokom razgovora diskutovano je o modalitetima kroz koje bi države mogle stvoriti stabilno političko okruženje koje privlači etičke, dugoročne investicije i podstiče inkluzivni razvoj.
Panelistkinje su iznijele mišljenja i o problematici etike u okvirima koje nameće nova ,,digitalna budućnost“, pa je tako bilo riječi o tome kako lideri mogu urediti nove tehnologije, zaštititi demokratiju i osigurati da inovacije služe javnom dobru.
Samit će biti nastavljen sjutra, a učesnici će razgovarati na teme: “Kulturna diplomatija i nacionalni identitet“ i „Turizam kao most: Mekana moć i ekonomski oporavak“. Učesnike će pozdraviti Vladimir Jokić, gradonačelnik Kotora i Željko Komnenović, gradonačelnik Tivta.

Počeo WPL Samit 2025 Montenegro: Crna Gora - smjela, ispred vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice

Women Political Leaders samit 2025 Montenegro, u organizaciji Skupštine Crne Gore, koji je sinoć u Hotelu „Hilton“ u Podgorici, svečano otvorio predsjednik crnogorskog zakonodavnog doma Andrija Mandić, bojkotovao je premijer Milojko Spajić, iako je bio najavljen kao jedan od govornika, a moderatorka nije obrazložila njegovo odsustvo. - Skupština Crne Gore u saradnji sa WPL (Women Political Leaders) biće domaćin WPL samita 2025 Montenegro, koji se održava u Crnoj Gori od 28. do 30. septembra 2025. godine, po prvi put na Zapadnom Balkanu – saopšteno je 24. septembra iz parlamenta, kao i da je to „rezultat intenzivne međunarodne aktivnosti Zdenke Popović, potpredsjednice Skupštine Crne Gore, koja je ostvarila zapaženo učešće na događajima u organizaciji WPL-a u Davosu, Atini i Njujorku“. Tada je saopšteno da će se na svečanom prijemu povodom otvaranja Samita „učesnicima obratiti Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, Milojko Spajić, predsjednik Vlade Crne Gore, Zdenka Popović, potpredsjednica Skupštine Crne Gore i Simonida Kordić, ministarka turizma“. Od Spajića, međutim, sinoć nije bilo „ni traga, ni glasa“. Dok premijerovo odsustvo nije obrazlagala, moderatorka je objasnila da je ministarka Kordić povrijeđena u saobraćajnom udesu na putu ka Podgorici. Kordić je teško povrijeđena, ali, srećom, život joj nije ugrožen. Prijemu su, pored ostalih, prisustvovali potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić (lider Demokrata) i Milun Zogović (Demokratska narodna partija), ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić (Demokrate), funkcioner Demokrata Boris Bogdanović... Inače, i Zdenka Popović je funkcionerka Demokrata, stranke čijih ministara premijer Spajić primarno želi da se riješi. Iako je sinoć bojkotovao skup u organizaciji Mandića i Popović, večeras bi Spajić, ipak, trebalo da se pojavi na WPL samitu 2025, jer je, kako je ranije saopšteno iz Skupštine, jedan od nagrađenih. Nagrada „Most Evrope“ biće uručena, osim Spajiću, potpredsjednici Evropskog parlamenta Evi Kopač, potpredsjednici crnogorske Skupštine Zdenki Popović i ministarki evropskih poslova Maidi Gorčević. Odnosi u parlamentarnoj većini su u ozbiljnoj krizi, a premijer Spajić, o čemu smo pisali u više navrata, pokušava da pronađe najbezbolnije rješenje – kako da zadovolji evropske, ali i interese otvoreno proruskih i prosrpskih političkih saveznika, a da ne ugrozi svoju vladu. Planiranu rekonstrukciju Vlade otežava mu činjenica da ni u svojoj stranci nema punu podršku za pojedina rješenja, a na udaru su mu listom ministri koje su kandidovale Demokrate Alekse Bečića. Crna Gora, zahvaljujući globalnim prilikama, a ne politikama svoje vlade, ima snažnu podršku lidera Evropske unije i ostalih zapadnih partnera da bude prva naredna članica ove organizacije. Parlamentarna većina, međutim, na sve načine pokušava da opstruira evropske integracije. Prvo su prošlog ljeta, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, u parlamentu usvojili Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, poslije čega je uslijedio žestok odgovor Hrvatske, članice Evropske unije. Hrvati su odgovorili odlukom da nepoželjnima u svojoj zemlji proglase lidere otvoreno proruskih i prosrpskih partija u našoj zemlji - šefa Nove srpske demokratije i predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, prvog čovjeka Demokratske narodne partije i poslanika Milana Kneževića, kao predsjednika Demokrata i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. I to nije bilo sve. U decembru su, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Ovoga ljeta nova provokacija Hrvatskoj stigla je od ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, navodno, bez znanja Vlade, izradio značke specijalno za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. Crnoj Gori je, odmah nakon Krapovićeve provokacije, Hrvatska uputila protestnu notu ističući, pored ostalog, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Iako miljenik zvaničnika Evropske unije, premijer Milojko Spajić, prema informacijama Portala ETV, sve češće dobija upozorenja da i parlamentarna većina i Vlada ozbiljno ugrožavaju evropski put Crne Gore. On i njegova partija deklarativno se zalažu za Crnu Goru u Evropskoj uniji, politike koje sprovode i podržavaju, međutim, ne idu u prilog evropskim integracijama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250929060944_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250929060944_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"><figcaption>Milojko Spajić</figcaption></figure>

Kaćuša Krsmanović

Spajić, iako najavljen, nije se pojavio na otvaranju WPL samita

Sud u Boliviji je bivšem šefu države Luisu Arseu odredio pritvor od pet mjeseci, dok čeka suđenje pod optužbom za korupciju.
Lider bolivijske stranke Pokret ka socijalizmu (MAS) Arse je za predsjednika izabran 2020. godine.
Funkciju je napustio prije mjesec dana, poslije izbora prvog desničarskog lidera za predsjednika Bolivije u skoro dvije decenije.
Arse poriče optužbe za kršenje dužnosti i finansijske zloupotrebe, a prijeti mu zatvorska kazna do šest godina.
Dva dana nakon Arseovog iznenadnog hapšenja na ulicama bolivijske prijestonice La Paz, sudija mu je u petak na saslušanju putem interneta odredio pritvor.
Arse je noću prebačen u jedan od najvećih bolivijskih zatvora u La Pazu, a datum suđenja nije objavljen.
Optužbe se odnose na navodno izvlačenje miliona dolara iz državnog fonda na privatne račune, u vreme kada je Arse bio ministar ekonomije pod bivšim predsjednikom Evom Moralesom, od 2006. do 2017. godine.
Iako je skandal prvi put izbio 2017. godine, istrage o navodnoj korupciji su zastale tokom Moralesovog mandata, jer su tada bolivijski sudovi bili poslušni vlastima.
Slučaj je ponovo otvoren kada je konzervativni predsjednik Rodrigo Paz prošlog mjeseca preuzeo dužnost, okončavši skoro dvije decenije dominacije stranke MAS.
Paz je vodio kampanju na obećanju da će očistiti vladu i tražiti pravdu za korupciju.
Na vlast je došao na talasu nezadovoljstva zbog najgore ekonomske krize u Boliviji za četiri decenije.
Arse je kritikovao optužbe kao politički progon.
- Ja sam žrtveni jarac. Optužbe su politički motivisane- rekao je sudiji, insistirajući da nije imao veze s vladinim fondom koji je pod istragom, a koji je služio za podršku starosjedeocima i seljacima, koji su činili okosnicu podrške MAS-u.
Zvaničnici uključeni u prethodnu istragu kažu da je Arse optužen za preusmjeravanje novca iz projekata za razvoj sela da bi obezbijedio lojalnost sindikata saveznika MAS-a i vođa domorodaca tokom predizbornih kampanja.
Bivši predsjednik Morales je dobio tri uzastopna mandata, ali je smijenjen 2019. godine kada je njegova četvrta pobjeda na izborima pokrenula optužbe za prevaru i masovne proteste.
Arseovi advokati su zatražili od sudije da odobri njegovo puštanje na slobodu do suđenja, a kao razlog su naveli da se bivši predsjednik liječio od raka bubrega prije nekoliko godina.
Ali sudija Elmer Laura je odbio žalbu, pa čak i prekoračio zahtjev tužilaštva od tri mjeseca pritvora u centru za maloljetnički pritvor, naloživši pet mjeseci u državnom zatvoru.
- Ovo su zločini koji direktno utiču na državnu imovinu i resurse koji su dodeljeni ranjivim sektorima- rekao je Laura.

Bolivija: Bivšem predsjedniku određeno pet mjeseci pritvora, optužen za korupciju

Bjelorusija je oslobodila 123 zatvorenika nakon što je iz Vašingtona navedeno da ukidaju sankcije na bjeloruski izvoz đubriva.
Bjeloruski mediji i organizacije za zaštitu ljudskih prava izvijestili su 13. decembra da je lider zemlje Aleksandar Lukašenko pomilovao 123 zatvorenika.
Među oslobođenima su istaknuta liderica protesta iz 2020. godine Marija Kalesnikava i dobitnik Nobelove nagrade Ales Bjaljacki, kao i državljani nekoliko zemalja.
Predstavnik ureda opozicione liderice Svetlane Tihanovskaje rekao je kasnije da su svi oslobođeni politički zatvorenici sigurni i da su napustili Bjelorusiju.
Prema izvještajima državnih medija Bjelorusije, zatvorenici su pomilovani kao rezultat dogovora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Zatvorenici su oslobođeni nakon što su izvještaji u državnim medijima citirali Trampovog izaslanika Johna Coalea, koji je rekao da Vašington ukida sankcije na potaš, bjeloruski izvozni proizvod u sektoru gnojiva.
- U skladu s instrukcijama predsjednika Trampa, Sjedinjene Američke Države ukidaju sankcije na potašu. Ovo je veoma dobar potez Sjedinjenih Američkih Država za Bjelorusiju.- rekao je Coale.&nbsp;
Bjelorusija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača potaše, ključnog sastojka đubrivo.
Rekao je da su dvije strane takođe razgovarale o mogućnosti poboljšanja odnosa. 7
- Razgovarali smo o budućnosti, o tome kako ići naprijed putem približavanja između SAD-a i Bjelorusije- rekao je Coale.
Godinu dana nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji američko Ministarstvo finansija uvelo je, u avgustu 2021., sankcije Minsku u augustu 2021. godine.
Sankcije su bile usmjerene na Belaruskali, najvećeg proizvođača gnojiva u zemlji, zbog toga što je "glavni izvor poreskih prihoda i strane valute za režim Lukašenka".
Coale je rekao da je s Lukašenkom razgovarao o širokom spektru pitanja.&nbsp;
- Razgovarali smo o ratu između Ukrajine i Rusije, o Venecueli- rekao je.
Coale je naveo da, s obzirom na Lukašenkovo dugogodišnje prijateljstvo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vašington želi njegovu pomoć u uticanju na Kremlj.
- Vaš predsjednik ima dugu istoriju s predsjednikom Putinom i ima sposobnost da mu daje savjete. To je veoma korisno u ovoj situaciji- rekao je Coale.
Napomenuo je da bi Lukašenko mogao biti u stanju promijeniti Putinovo mišljenje u kontekstu tekućih razgovora o okončanju rata u Ukrajini.
- Naravno, predsjednik Putin može prihvatiti neke savjete, a druge ne. Ovo je način da se olakša proces- rekao je Coale.

Bjelorusija oslobodila 123 zatvorenika

Više od dvije hiljade osoba poginulo je ili nestalo u velikim poplavama i klizištima u Indoneziji i Šri Lanki, pokazali su zvanični podaci. 

Neviđene poplave, klizišta, oluje i cikloni uzrokovali su široko rasprostranjenu devastaciju širom Južne i Jugoistočne Azije, a Indonezija je najteže pogođena, dok je slijedi je Šri Lanka, prenosi Anadolija.
Indonezijska nacionalna agencija za upravljanje katastrofama saopštila je da je do sada na Sumatri poginulo 995 ljudi, 226 je nestalo, a više od pet hiljada je povrijeđeno, dok su spasilačke operacije u toku.
Više od 3,2 miliona ljudi pogođeno je razornim poplavama i klizištima u poplavljenim provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
U Šri Lanki, prema podacima Centra za upravljanje katastrofama, broj žrtava ciklona Ditvah porastao je na 640, a 211 osoba se još vodi kao nestalo od oluje koja je udarila 17. novembra.
Razorna poplava pogodila je i više od 1,6 miliona ljudi i prouzrokovala štetu na oko 110 hiljada kuća, uključujući više od 5,7 hiljada potpuno uništenih.
Ujedinjene nacije su prošle sedmice saopštile da je najmanje 185 ljudi poginulo na jugu Tajlanda, dok se 367 vodi kao nestalo.
Četiri smrtna slučaja zabilježena su i u Indiji, a tri u Maleziji usljed teških vremenskih uslova.

U poplavama u Indoneziji i Šri Lanki više od dvije hiljade mrtvih i nestalih

Nemam dileme da su motivi za blokadu dva poglavlja politički, a ne tehnički. Iz jednostavnog razloga: da se radilo o neispunjenim kriterijumima, to bi nam bilo saopšteno znatno ranije i bila bi data prilika da se nešto popravi i da se nedostaci otklone. To se nije desilo. Ovdje je riječ o namjeri da se napredak Crne Gore u pregovorima uspori.
To, međutim, ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavlju 11, za koje imamo dva završna mjerila, kao ni u poglavlju 13, za koje takođe imamo dva završna mjerila.&nbsp;
Ni u jednom od nedavno zatvorenih poglavlja nismo ispunili sve kriterijume. Politička je odluka bila i kada smo zatvarali i tada nam je to koristilo, politička je i sada kada smo blokirani, kada nam to šteti i usporava naš već veoma spor put.&nbsp;
Izuzetno je važno da istovremeno razumijemo političku realnost procesa i ubrzamo suštinske reforme – jer samo ta kombinacija može spriječiti dalja usporavanja. Bez tog paralelnog djelovanja, svaka naredna odluka može ponovo biti politička – i ponovo na našu štetu.
Novembarski Izvještaj Evropske komisije - objavljen, dakle, prije samo mjesec dana - je ukazao na niz obaveza u poglavljima 11 i 13, koja pripadaju klasteru 5 „Resursi, poljoprivreda i kohezija“.
Kada je u pitanju poglavlje 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ Komisija navodi da su preporuke iz 2024. godine samo djelimično sprovedene i da Crna Gora naročito treba da intenzivira sprovođenje programa IPARD III i obezbijedi više resursa, naročito kadrovskih. Osim toga navodi se da država mora da ubrza sprovođenje Akcionog plana za usklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, obezbjeđujući kontinuirano usklađivanje zakonodavstva i finalizaciju registra vinograda.&nbsp;
Traži se i da se osigura da se aktivnosti i mjere utvrđene u sprovedbenom planu za uspostavljanje agencije za plaćanje i integrisanog sistema upravljanja i kontrole preduzimaju i ispunjavaju u određenim vremenskim okvirima, s posebnim fokusom na ažuriranje sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) i izradu detaljnih planova za uspostavljanje sistema za nadzor površina. Na kraju, podsjeća se i da su u oblasti borbe protiv korupcije, IPARD tijela obavezna da sprečavaju, otkrivaju i prijavljuju nepravilnosti.
Kada je u pitanju poglavlje 13 „Ribarstvo i akvakultura“, prošlogodišnje preporuke Komisije su takođe samo djelimično sprovedene i ostaju uglavnom važeće. Od Crne Gore je naročito traženo da poveća svoje administrativne, kontrolne i inspekcijske kapacitete, kako je i predviđeno Akcionim planom za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta usvojenim u julu 2025. godine. U pogledu inspekcija i kontrole, u 2025. godini nije bilo povećanja broja inspektora za ribarstvo, niti povećanja broja zaposlenih u administraciji. U toku su aktivnosti na daljem ažuriranju i unapređenju informacionog sistema za ribarstvo, kao i na obezbjeđivanju neophodne opreme i obuka za inspektore.
Osim toga naglašeno je da je neophodno da se sprovedu Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi te nastavi rad na razvoju sekundarnog zakonodavstva (podzakonskih akata i pravilnika) neophodnog do trenutka pristupanja. Konačno, decidno se navodi da nije bilo pomaka u oblasti pomorskog prostornog planiranja.
Iz svega navedenog vidimo da smo za ova dva poglavlja usvojili neke od zakona, strategija i akcionih planova, ali da njihovo sprovođenje gotovo da nije ni započeto, dok administrativni kapaciteti nisu unaprijeđeni. Drugim riječima, usvojene javne politike za poljoprivredu i ribarstvo nisu još zaživjele u praksi.&nbsp;
Sprovođenje svih ovih preporuka je u interesu građana i građanki Crne Gore. Zajednička poljoprivredna politika EU (ZPP) podržava poljoprivrednike i osigurava bezbjednost hrane u Evropi. Pomaže u suočavanju s klimatskim promjenama i održivom upravljanju prirodnim resursima; održava ruralna područja i pejzaže širom EU; održava ruralnu ekonomiju živom promovisanjem radnih mjesta u poljoprivredi, agroprehrambenoj industriji i povezanim sektorima. To zahtijeva snažne sisteme upravljanja i kontrole. Postoje i zajednička pravila EU za tržišne standarde, politiku kvaliteta i organsku poljoprivredu koja je važno ne samo da usvojimo, nego da dosljedno sprovodimo.
Sa druge strane, Zajednička politika u oblasti ribarstva (ZRP) propisuje pravila za upravljanje ribarstvom, štiti žive resurse mora i ograničava uticaj ribarstva na životnu sredinu. To uključuje postavljanje kvota za ulov, upravljanje kapacitetima flote, pravila o kontroli i inspekciji, pravila o tržištima i akvakulturi i podršku za ribarstvo i obalne zajednice. Pored toga, ona podstiče održivu akvakulturu.&nbsp;
Činjenica da je odluka o blokadi dva poglavlja politička ne oslobađa domaće institucije obaveze da ubrzaju ispunjavanje preuzetih obaveza, već upravo suprotno – povećava potrebu za ozbiljnijim i organizovanijim pristupom. Nadležno ministarstvo, pregovaračka struktura i Vlada treba što prije da obavijeste javnost šta je preduzeto da sve navedene preporuke budu realizovane.
Svako odlaganje u ispunjavanju ovih obaveza znači ne samo sporije pregovore, već i gubitak prilika za razvoj ruralnih područja, jačanje prehrambene bezbjednosti i održivo upravljanje morskim resursima.

Motivi za blokadu poglavlja su politički, ali to ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavljima

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: zdenka-popovic