Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović razgovarala je sa ambasadorom Japana u Crnoj Gori, Nj. E. Akirom Imamururom. Sastanak predstavlja nastavak intenzivnog političkog dijaloga i potvrdu snažnog interesa obje strane za dalji razvoj saradnje.
Popović je zahvalila ambasadoru Imamuri na posvećenosti unapređenju odnosa dvije zemlje, naglasivši da Crna Gora i Japan grade partnerstvo zasnovano na dugogodišnjem prijateljstvu, povjerenju i zajedničkim vrijednostima. Kako je istakla, Japan je za Crnu Goru jedan od ključnih partnera u oblastima ekonomije, inovacija i tehnološkog razvoja.
U susret 2026. godini, kada se obilježava dvije decenije od uspostavljanja diplomatskih odnosa i pola vijeka od posjete japanskog prestolonasljednika Kotoru, Popović je navela da će jubilej biti obilježen nizom kulturnih i obrazovnih događaja. Posebno je izdvojila značaj donacije muzičkih instrumenata i opreme Muzičkom centru Crne Gore, vrijedne oko milion eura, realizovane kroz podršku Japanske agencije za međunarodnu saradnju.
Razgovarano je i o jačanju ekonomske saradnje, posebno u oblastima energetike, saobraćajne infrastrukture, luka i pomorstva, digitalizacije, finansijskih tehnologija i inovacija. Popović je pozdravila potpisivanje Memoranduma o razumijevanju sa japanskom kompanijom JERA Co. Inc., kao i interes japanskih investitora za strateške projekte u Crnoj Gori.
Ambasador Imamura ukazao je na mogućnosti koje Crna Gora pruža investitorima, uključujući prednosti budućeg članstva u Evropskoj uniji i poziciju države koja povezuje tržišta Zapadnog Balkana i Evrope. Posebno je istakao značaj bezviznog režima za crnogorske građane, koji je u primjeni od 1. septembra 2025. godine, a koji doprinosi povećanju turističkog i poslovnog prometa između dvije zemlje.
Popović je upoznala ambasadora i sa radom Grupe prijateljstva sa Japanom u Skupštini, ističući važnost parlamentarne diplomatije u jačanju međudržavnih odnosa.
Ambasador Imamura ocijenio je da Japan vidi Crnu Goru kao pouzdanog partnera u Evropi i izrazio spremnost da se razmotre novi oblici saradnje, posebno u segmentima energetike, održivog razvoja i inovacija. Pozdravio je i uspjeh Crne Gore na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 u Osaki, dodajući da interesovanje japanske javnosti za Crnu Goru kontinuirano raste.
Na kraju sastanka sagovornici su razmijenili mišljenja o globalnim i regionalnim temama, uz potvrdu posvećenosti saradnji u okviru međunarodnih organizacija i multilateralnih inicijativa. Popović je poručila da Crna Gora ostaje snažno posvećena produbljivanju partnerskih odnosa sa Japanom, uz uvjerenje da će naredna godina donijeti nove zajedničke projekte i inicijative.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Popović i Imamura: Crna Gora i Japan jačaju politički i ekonomski dijalog

Vlast uporno hoda utabanim stazama, pa ekonomija Crne Gore nastavlja da se održava na dva stuba, koja su uspostavljena evo već pet godina.&nbsp;
Jedan stub je vještački podstaknuta inflacija a drugi stub je prekomjerno zaduživanje. I naravno, uz pomoć ogromnog broja medija i naručenih analitičara, aktuelni vlastodršci ubjeđuju nas da živimo nikad bolje, da su svi pokazatelji sjajni i što je najgore, veliki dio građana vjeruje u tu priču, jer naočigled, sve funkcioniše, primaju se i plate i penzije i socijala, dok se ogroman broj radnika zaposlio i radi u državnim institucijama i državnim preduzećima.
Skoro pa idilično, samo kad ne bi bilo upitno, odakle sve to, kad nema novih investicija, kad nema novih realnih zaposlenja, kad nema rasta produktivnosti, te nema novostvorene vrijednosti. Kako to da se uvećavaju prihodi, kad turizam, saobraćaj, poljoprivreda i energetika imaju pad ekonomskih aktivnosti, a mala i srednja preduzeća se ubrzano gase?
<h2>POPULISTIČKI MANIR</h2>
Plasiranje neistina od strane odgovornih je postao manir, niko se zbog toga više i ne uzbuđuje. Premijer je izrekao na desetine obećanja ( da ne upotrijebim težu riječ), i naravno, ništa od toga nije ispunjeno. Svakodnevno slušamo neistine i kontradiktorne izjave koje se kose sa ekonomskom logikom a i sa zdravim razumom, ali zbog toga se niko ne stidi, nema odgovornosti, niko nije kažnjen, makar simbolično , niko se nije izvinio, samo se nastavlja u najboljem populističkom maniru.
Do juče smo se borili da dokažemo da inflacija uopšte i postoji. Grčevito su se branili da to nije tačno i da to što je eto malo prisutna, krivi su drugi: rat u okruženju, uvoznici, trgovci, stranci a džava tu ništa ne može jer smo otvorena ekonomija. U stvari, vlast nam je nečinjenjem, poručila da je najbolje da država ništa ne uradi po tom pitanju, jer, saznali smo neki dan “inflacija je dobra za državu”.
Populizam je, ipak, izgleda, došao do svog vrhunca, i sve su prilike, da počinje otrežnjenje. Predloženi budžet za narednu godinu je manji u odnosu na prethodni, što se prvi put dešava, predloženi kapitalni budžet je duplo manji od onog iz 2019. godine, penzijski fond bilježi sve veći deficit a budžet za zdravstvo je nedostatan. Smanjena su sredstva za vanredne situacije. Kad se sjetimo ljetošnjeg požara u Piperima i onih neopremljenih vatrogasaca i obećanja da će se uložiti u zaštitu, iznos novca u budžetu za ove namjene već nam stvara jezu.
Inflacija nezaustavljivo jede ekonomsku stabilnost a čak su i "eksperti" vlasti priznali da ona postoji i da je to problem.
<h2>NEZAKONITO DA DRŽAVA PODSTIČE INFLACIJU</h2>
Ovih dana smo čuli i nevjerovatnu izjavu potpredsjednice Skupštine da je “inflacija dobra za državu, a da je loša za građane”. Dakle, vrlo opasna izjava, brine lakoća i bezbrižnost potpredsjednice, skoro da smo prepoznali prijekor građanima, što se uopšte bune zbog visokih cijena, valjda bi trebalo da se dobrovoljno žrtvuju za dobrobit države.
Dobili smo nesvakidašnje priznanje da državi treba inflacija, da se bez nje ne mogu isplatiti svi rashodi koje je vlast populistički osmislila. Ono sto se zanemaruje i što treba pojasniti je da je podsticanje inflacije od strane države nezakonito, da je to inflacioni porez, koji se naplaćuje prevarno, bez znanja i pristanka građana, odnosno, riječ je o krađi.&nbsp;
Naime, porezi i razni drugi nameti koje propisuje država su zakonima utemeljene obaveze privrede i građana a te zakone je usvojila Skupština, pa je to regularno . U propisima jasno stoji koliki su nameti, koliko se neka usluga ili roba može oporezovati , dakle, to je propisana obaveza koja se mora poštovati , tako funkcioniše vladavina prava.
A što se dešava kad imamo vještački podsticanu inflaciju? Podizanjem cijena stopa dažbine koju naplaćuje država formalno ostaje ista , kako je to zakon predvidio, međutim, suštinski, država naplaćuje iznos dažbine po znatno većoj stopi . I to se zove skriveni inflacioni porez. Npr. čokolada kosta 5 eura, regularni PDV je 21%, odnosno 1 euro. Ako se cijena, vještački, za nekoliko dana, podigne na 8 eura , iznos koji uzima država će biti 1,70. To znači da država na ovu čokoladu ne naplaćuje PDV 21% već više od 33% . Zašto je ovo neregularno ? To je ono što nije propisano, tj. nije po zakonu , ili možemo slobodno reći: to je krađa!
Ima li država pravo da krade svoje građane? Naravno da ne, naprotiv, država je dužna da štiti i građane i privredu od krađe.
Nedopustivo je i nezakonito zavlačiti ruke u džepove građana i potkradati ih. A pri tom ih još dodatno varati da im vlast u stvari povećava plate i penzije i da brine o njihovom standardu.
Da je riječ o filozofiji “inflacija je dobra za državu" jasno je iz činjenice da vlast nikada nije sprovela kompleksne mjere za suzbijanje inflacije po ugledu na evropske države. Nekoliko kratkoročnih programa tipa "stop inflaciji" su samo zamazivanje očiju građanima. Ne da ne utiču na smanjenje, već ove mjere dodatno podstiču tako željeni rast cijena. Pa zar nije zamajavanje, ako se zamrznu cijene petnaestak proizvoda? Pa, više nego jasno je da će trgovci, tu izgubljenu dobit zbog ograničenih cijena nekih proizvoda ostvariti zaobilazno, tako što će stotinama drugih artikala povećati cijene i na taj način nadoknaditi štetu koju imaju od akcije “stop inflaciji”.
<h2>OPASNO ORUŽJE</h2>
Pa da li je inflacija štetna za građane? E tu se slažemo sa potpredsjednicom, veoma je štetna i kontinuirano vodi ka osiromašenju građana, pogotovo najsiromašnijih slojeva stanovništva. No, koga je briga za građane? Za njih imamo lijepu populističku priču o boljem životu.
A da li je inflacija dobra za državu? Naravno da nije, jer to je opasno oružje, pogotovo ako je u rukama neznavenih i štetnih populista. Postoje iskustva država da su inflacijom uspjeli da procentualno smanje ucešće duga u BDP-u . Naravno da je to nepošten i nezakonit način i to je uvijek krađa građana. Ono što je još gore od toga, ako se brzo, alhemičari ne zaustave, kreće inflaciona spirala koja urušava standard i koja se teško zaustavlja i mora se hraniti zaduživanjem.
Kao u našem slučaju, naši vlastodršci nam se hvale da su smanjili učešće duga u BDP-u,ali su istovremeno podigli sve troškove, svu potrošnju, koju drzava ima, pa bez inflacije i dodatnog zaduživanja nema opstanka. Samo je pitanje dokle tako?
<h2>DESTRUKTIVNA SPIRALA</h2>
Drugi stub na kome počiva naš ekonomski sistem je zaduživanje. Kako je naša inflacija razvila svoju destruktivnu spiralu , bez zaduživanja nije moguće da država servisira svoje obaveze. Tako nas, opet varaju, kažu moraju da se zaduže da bi vraćali dospjele dugove prethodnika. Ali ono što nam ne kažu je da se dugovi u stvari ne vraćaju, oni se samo servisiraju.
Dakle, da bi se vratio stari kredit kod banke 1 uzima se novi kredit kod banke 2. Dug je isti samo smo sada dužni drugoj banci. Odnosno, dug se povećava za iznos kamata koje su sada neuporedivo veće. Sad gotovo svi razumijemo da su zaduženja neophodna jer tekuća ekonomska aktivnost u državi ne stvara mogućnost vraćanja kredita i smanjenje duga.
Takođe, iako nam konstantno ispiraju mozak da se zadužuju za razvoj i kapitalne projekte i golim okom se vidi da su kapitalna ulaganja sve manja i da se gotovo nista ne radi. Krediti se uzimaju za potrošnju , odnosno za servisiranje tekućih potreba. Iznosi za plate, penzije i socijalu su sve veći i bez zaduženja se ne mogu isplaćivati.
<h2>CRNA RUPA NAŠE EKONOMIJE</h2>
Deficit Fonda PIO postaje crna rupa naše ekonomije. Iznos koji je potreban za zdravstvo je sve veći i nije rezultat većeg broja i boljeg kvaliteta usluga, već rezultat rasta cijena ljekova i zdravstvenih usluga. Prograni Evropa sad 1 i 2 dolaze na naplatu.
Ova zabrinjavajuća kombinacija podsticane inflacije i zaduživanja uskoro dovodi do povećanja duga Crne Gore. Odnosno, učešće duga u BDP- u raste i biće iznad propisanih kriterijuma iz Mastrihta.
Sve su ovo uočili naši partneri iz MMF- a , i napisali u izvještaju da našu ekonomsku strategiju treba rekalibrirati.

Dva stuba razvoja ekonomije

Snimci nadzornih kamera, koji svjedoče o bestidnom, kukavičkom i monstruoznom činu, ne prikazuju puko narušavanje javnog reda i mira, već pokušaj ubistva, kazala je potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, dodavši da je duboko zgrožena i ogorčena brutalnim napadom na mladu djevojku u Beranama.&nbsp;
Popović je pohvalila brzu i profesionalnu reakciju Uprave policije i službenika u Beranama, koji su promptno identifikovali i lišili slobode napadača.&nbsp;
- Njihovo postupanje pokazuje da kada institucije rade brzo i odgovorno, građani mogu imati povjerenja da pravda nije samo riječ, već stvarnost - podvukla je Popović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovakva brutalnost, izvršena nad ženom na njenom radnom mjestu, zahtijeva najoštriju moguću kvalifikaciju i najstrožu kaznu koju zakon predviđa.&nbsp;
- Državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora neće i ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama tretira olako, relativizuje ili svodi na "nasilničko ponašanje" - dodaje Popović.
Kako je istakla Popović, solidarnost sa Dejanom nije dovoljna.
- Svako ko digne ruku na ženu, na radnom mjestu ili bilo gdje drugo, mora znati da će se suočiti s punom snagom zakona i moralnom osudom cijelog društva - zaključila je Popović.&nbsp;

Popović: Napad na mladu djevojku u Beranama pokušaj ubistva, ne puko narušavanje javnog reda i mira

Kvalitet parlamentarizma u Crnoj Gori posljednjih godina je narušen, smatra poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić, dok potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović ističe da je Skupština danas najtransparentija grana vlasti. &nbsp;Anđušić je agenciji MINA, povodom 119 godina od uvođenja paralmentarizma u Crnoj Gori, kazao da je tradicija crnogorskog paralmentarizma bogata i da je imala izražen integritet i kvalitet. Prema njegovim riječima, taj integritet i ugled u posljednjih pet do deset godina znatno je naruešen. &nbsp;- Ne govorim toliko o političkim trendovima koliko o konkretnim situacijama koje su uslovile da integritet i ugled ozbiljno budu narušeni- naveo je Anđušić, ukazujući posebno na odnos drugih institucija prema Skupštini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120117120_c866e060c0b65555daf35da496d7c4d5897f2a839f611dc5aff297a06cc22f7a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024120117120_c866e060c0b65555daf35da496d7c4d5897f2a839f611dc5aff297a06cc22f7a" data-rendition-name="original" width="1598" height="1002" loading="lazy" alt="Mihailo Anđušić"> <figcaption>Mihailo Anđušić(Photo: Demokratska partija socijalista)</figcaption> </figure>  Anđušić je istakao i odnos premijera Milojka Spajića prema parlamentu, ali i prakse usvajanja zakona bez javne rasprave i dovoljno prostora za poslanike da ih razmotre, ali i odnos Skupštine prema instituciji Predsjednika. &nbsp;On smatra da postoje jako loši trendovi kada je u pitanju kvalitet parlamentarizma u Crnoj Gori. &nbsp;- Sve je to dovelo do toga da se parlamentariazam u Crnoj Gori malo drugačije gleda već neko vrijeme- rekao je Anđušić, navodeći da se na to mogu dodati i globalni trendovi koji se odnose na pad kvaliteta politike i interesovanja za politički aktivizam. &nbsp;Upitan da prokomentariše ostvarivanje nadzorne funkcije parlamenta, Anđušić je rekao da je došlo do izmjena Poslovnika Skupštine, kojima je stvorena dobra osnova.&nbsp; &nbsp;- Problem je što se te odluke ne poštuju, što drugi ne poštuju parlament- rekao je Anđušić, navodeći da je odnos nepoštovanja značajno doprinio da se integritet naruši. &nbsp;Na pitanje da li to znači da su ključni izazovi u odnosu drugih institucija prema parlamentu, a ne u samom parlamentu, Anđušić je kazao da je to dominantno pitanje odnosa prema parlamentu. &nbsp;- Ali vidim grešaka i u samom parlamentu, neke stvari funkcionišu sa mnogo više neorganizovanosti nego ranije- rekao je Anđušić. Poslanica Demokrata Zdenka Popović poručila je da je Skupština danas najtransparentnija grana vlasti u Crnoj Gori.&nbsp; &nbsp;- Skupština je grana vlasti koja je vrlo značajna u crnogorskom društvu, jer ovdje se donose zakoni, bira Vlada, biraju sudije Ustavnog suda- navela je Popović, ističući da je vrlo važno da parlament radi svoj posao na kvalitetan način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240926160940_0918845216e0882c5c2aba2aa8363d5a0feb6ad143f99b00b0a7a1e3ec349c3e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240926160940_0918845216e0882c5c2aba2aa8363d5a0feb6ad143f99b00b0a7a1e3ec349c3e" data-rendition-name="original" width="625" height="416" loading="lazy" alt="Zdenka Popović"> </figure>  Popović je ukazala i na značajnu ulogu parlamenta u procesu evropskih integracija, podsjećajući da se svi zakoni koji se usaglašavaju sa evropskom pravnom tekovinom usaglašavaju u Skupštini. &nbsp;Ona je, ističući značaj transparentnosti u radu parlamenta, podsjetila na postojanje Parlamentarnog kanala posljednjih godina. &nbsp;- Najtransparentnija grana vlasti upravo je Skupština- istakla je Popović. &nbsp;Na pitanje o odnosu drugih institucija prema parlamentu, Popović je kazala da uvijek ima mjesta za kritiku i da uvijek može bolje. &nbsp;- A izvršna vlast mora da bude svjesna da se ona bira u Skupštini. Mi koji smo predstavnici naroda biramo predstavnike Vlade, tako da bi taj odnos mogao da bude mnogo bolji- kazala je Popović. &nbsp;Ona je istakla i da je važno da svi poslanici, bez obzira na to da li su iz redova opozicije ili vlasti, moraju poštovati Etički kodeks i Poslovnik Skupštine.&nbsp; &nbsp;- Ovaj saziv Skupštine je jedan od najmlađih, imamo puno novih i mladih poslanika koji nemaju veliko političko iskustvo i koji nekad možda emotivno reaguju- rekla je Popović.&nbsp; &nbsp;Kako je navela, u prethodnim sazivima u parlamentu se nijesu kao sada mogle čuti mizogene i seksističke poruke prema poslanicama. „To je bilo nezamislivo“.&nbsp; &nbsp;- U ovom sazivu kao da se radi sve da se žene demotivišu da se bave tim poslom- rekla je Popović, podsjećajući da će, nakon povećanja kvote, na narednim izborima biti 40 odsto žena na listama. &nbsp;Ona je poručila kolegama poslanicima da će uraditi sve da motivišu žene da se bave politikom. &nbsp;- Osnovna uloga i zadatak nas poslanica koje smo na određenim pozicijama duže, je da budemo mentorke svim mladim ženama koje žele da se bave politikom- &nbsp;navela je Popović.

Anđušić: Narušen kvalitet parlamentarizma, Popović: Skupština najtransparentnija grana vlasti

Dobar glas iz familije Popović! Zdenka Petrol borbu za ženska prava nastavlja kako je i započela. Kako čujem, nakon CBCG i CEDIS-a, na red je došao Filmski centar. Šta je problem, i snaha je Zdenkino dijete?! - napisao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević u objavi na društvenoj mreži Iks.
Neće valjda, dodaje Zirojević ironično, ona sa ugovorom na određeno da radi.
- I nemoj ko da je šta pitao od mnogobrojnih mizoginih političara i ženomrzaca. Nema ove borbe za ženska prava na svijetu niđe! Srećno bilo, ne sumnjam da je tačno, pa da brzih dana zaduži i karticu za gorivo! - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1984190454834045435&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Novo rješenje za stalno u Zdenkinoj kući - Filmski centar na redu

Poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević saopštio je da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo krivičnu prijavu koju je protiv njega podnijela potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović.
- Kako sam informisan, tužba je odbačena, i to za nešto za šta, ubijeđen sam, ni ona sama ne zna šta je - naveo je Zirojević u saopštenju dostavljenom medijima.
On je podsjetio da je još nakon davanja izjave u policiji kazao da se radilo o „potpuno besmislenim optužbama za koje je i najvećim laicima iz oblasti prava bilo jasno da ne stoje“.
- Pokušaj da, na ovaj način, ovom vrstom pritisaka budem ućutkan, propao je. Sada ostaje da Zdenka Petrol javnosti da sve informacije u vezi sa potrošnjom goriva (što je, u konačnom, i obećala), kao i da odgovori kako je jednog sina zaposlila u CBCG za vrijeme mrskog joj DPS-a, a drugog u CEDIS-u nakon “oslobodenja”. Moglo bi se tu ponešto naći i za snahe i za još neke članove porodice i njenog bližeg okruženja, ali polako, vremena za sve imamo- kazao je Zirojević.
On je dodao da se, kako tvrdi, „progon koji Zdenka Petrol sprovodi prema njemu nastavio i u Skupštini Crne Gore“, kada mu je, bez osnova, oduzeta riječ i izrečene dvije opomene.
- Za očekivati je da će Zdenka Petrol nastaviti da zloupotrebljava svoju funkciju kako bi me onemogućila da govorim. U tome neće uspjeti, jer ću svaki put pružiti otpor i izboriti se za pravo na riječ koje mi garantuju Ustav i Poslovnik o radu Skupštine Crne Gore - &nbsp;naveo je Zirojević.
Kako je dodao, na primjerima još dvojice opozicionih poslanika – Danijela Živkovića i Nikole Rakočevića – „jasno se vidi da potpredsjednica Skupštine u nedostatku argumenata zloupotrebljava ženska prava i pokazuje netrpeljivost prema mlađim muškim poslanicima“.
- Ukoliko se ovakvo ponašanje nastavi, zatražiću reakciju predsjednice Odbora za rodnu ravnopravnost, a ne isključujem ni obraćanje Delegaciji EU u Crnoj Gori i Ombudsmanu, kako bi se zaustavio politički i rodno zasnovan progon koji Zdenka Petrol pokušava sprovoditi prema meni - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Propao pokušaj Zdenke Petrol da me ućutka

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) Podgorica, odbacilo je prijave koje je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović podnijela protiv poslanika DPS Danijela Živkovića i poslanika SD-a Nikole Zirojevića, potvrdio je za Portal ETV rukovodilac ovog tužilaštva Dušan Milanović.
Podsjećamo, Popović je protiv Živkovića podnijela policiji prijavu 17. jula tvrdeći da joj je, nakon završetka sjednice parlamenta, prijetio u plenarnoj sali da će “imati ogroman problem” zbog toga što mu nije dozvolila da prokomentariše izlaganje jednog poslanika.
Popović je tada u prijavi u koju je redakcija Vijesti imala uvid, navela da je nakon završne riječi, konstatovala da je okončana tačka dnevnog reda o kojoj se juče raspravljalo (predlog izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama). Kazala je da je nakon toga Živković htio da prokomentariše izlaganje jednog parlamentarca “jer je u istom (izlaganju) prozvan”, ali da mu ona, “pošto po skupštinskom Poslovnik nema pravo na bilo kakav komentar nakon završne riječi”, to nije dozvolila, konstatujući da je pretres završen.
Prijavu protiv Zirojevića, Popović je podnijela krajem septembra. Popović je tvrdila da je Zirojević vrijeđao u javnom saopštenju, te optužio za nepotizam i zloupotrebe.
- U mom saopštenju nema ničega zbog čega bih mogao biti prekršajno ili krivično gonjen jer je u njemu činjenično zasnovano ono o čemu je javnost upoznata mnogo ranije - poručio je Zirojević, nakon što je u policiji tada dao izjavu povodom prijave koju je protiv njega juče podnijela.

Vjera Ljuljđuraj

ODT odbacilo prijave Popović protiv Živkovića i Zirojevića

Na zatvaranju Samita WPL 2025, predsjednica i osnivačica organizacije Women Political Leaders (WPL), Silvana Koh Merin, oštro je osudila mizogine i seksističke napade kojima je potpredsjednica Popović bila izložena posljednjih mjeseci od strane pojedinih poslanika, anonimusa i internet botova, čak i tokom samog samita.
Naglasila je da takvi napadi neće obeshrabriti žene koje se bore za ravnopravno učešće u politici i društvu.
- Naša solidarnost je naša snaga. Svaki napad na jednu ženu u politici napad je na sve nas. Ovdje u Crnoj Gori šaljemo jasnu poruku: zajedno stojimo protiv mizoginije i diskriminacije i nastavljamo da gradimo inkluzivan i pravedan politički ambijent- izjavila je predsjednica WPL-a.
WPL i učesnici samita još jednom naglašavaju da podrška ženama u politici ne smije biti samo deklarativna, već konkretna i vidljiva u svakodnevnom političkom životu.

Predsjednica WPL osudila napade na Popović: Svaki napad na jednu ženu u politici napad je na sve nas

To je Crna Gora: smjela, ispred svog vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice - poručila je predsjednica i osnivačica Women Political Leaders Silvana Koh-Merin na otvaranju Samita žena političkih liderki - WPL Samit 2025 Montenegro u organizaciji Skupštine Crne Gore.
Danas, kako je istakla, Crna Gora nastavlja tu tradiciju.
- Ovo je mjesto gdje je razgovor o liderstvu, toleranciji i građenju mostova među narodima nešto sasvim prirodno. Održavanje Samita WPL 2025 ovdje znači nadahnjivanje zemljom koja u sebi nosi otpornost, otvorenost i volju da gleda unaprijed - kazala je Koh-Merin.
Ovaj trodnevni događaj, kako su naglasili u Skupštini, okuplja preko 220 poslanica, ministarki, predsjednica, potpredsjednica, gradonačelnica, osnivačica i direktorki preduzeća iz 65 zemalja svijeta.
Primjećujući da je Crna Gora teritorijalno mala država, ali i država koja ima veliko srce i snažan duh, Koh-Merin je kazala da je Crna Gora zemlja koja je oduvijek bila raskrsnica kultura, gdje se planine susreću sa morem i gdje ljudi umiju da dočekaju svijet širom otvorenih vrata. Koh-Merin je u tom kontekstu navela da se ne radi samo o prirodi, već da je riječ o liderstvu, hrabrosti i viziji, te podsjetila na anegdotu o princezi Kseniji, koja je, kako je kazala, bila prva žena koja je vozila automobil na Balkanu.
Predsjednica i osnivačica WPL-a je istakla i da je Crna Gora dovoljno mala da se svako koga sretnete osjeća kao dio porodice, ali i dovoljno značajna da privuče pažnju svjetskih lidera. Upravo ta bliskost, kako je primijetila, čini Samit WPL posebnim - ,,nijesmo izgubljeni u masi, već povezani, licem u lice, gradeći povjerenje”.
- Zato, kada se okupimo ovde 2025. godine, sjetimo se princeze Ksenije i njene prve smione vožnje. Ponesimo taj isti duh sa sobom - žene koje preuzimaju volan, usmeravajući nas ka budućnosti i pokazujući svijetu da liderstvo nije pitanje veličine, već hrabrosti - kazala je Koh-Merin.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović je ocijenila da je održavanje i otvaranje Samita, potvrda da rodna ravnopravnost nije više samo tema za govore, već konkretan politički prioritet, te da u tom kontekstu Crna Gora više ne samo prati, već predvodi.
Navela je da Crna Gora kao zemlja koja je najdalje odmakla u pregovorima sa Evropskom unijom, gradi evropsku budućnost u kojoj će ravnopravnost biti temelj njenog identiteta.
- Crna Gora je spremna da bude prva naredna članica EU i zato želimo da u evropsku porodicu uđemo ne samo kao politički partner, već i kao pozitivan primjer društva koje ulaže u jednakost, dijalog i inkluzivnost - kazala je Popović.
Ona je podsjetila na izmjene regulative, podizanje zakonskih kvota za zastupljenost žena u parlamentu na 40 odsto, čime se, kako je kazala, poslala jasna poruka - mjesto žene je tamo gdje se donose odluke.
- To nije bio samo zakon na papiru, to je bio jasan signal da Crna Gora želi biti primjer ne samo zemljama regiona, već i mnogo šire, jer pokazujemo kako se politička volja može pretvoriti u stvarnu promjenu - kazala je Popović.
Naglasila je da rodna ravnopravnost nije „žensko pitanje“, već pitanje pravednosti, demokratije, stabilnosti i razvoja, te da zemlje u kojima žene učestvuju u političkom životu, donose kvalitetnije odluke, imaju snažnije institucije i otpornija društva. Crna Gora, kako je kazala, to sada dokazuje - ne samo riječima, nego konkretnim potezima.
- Zato mi je posebno drago što danas ovdje, iz srca Crne Gore, šaljemo poruku da je ovaj Samit otvoren. Otvoren je za iskren dijalog, otvoren za razmjenu iskustava, za kritiku, i - što je najvažnije - za konkretna rješenja. Želim da iz ove sale izađemo sa idejama koje će postati zakoni, sa preporukama koje će postati politike, i sa povezanošću koja će postati snaga jedne globalne mreže žena liderki - zaključila je Popović.
Predsjedavajuća Odbora WPL-a Obiageli Ezekvesili je istakla da održavanje Samita nije samo čin velikodušnosti, već i snažna poruka o posvećenosti Crne Gore dijalogu, saradnji i povjerenju. Ona se osvrnula na ovogodišnju temu Samita - Pozitivna budućnost: izgradnja povjerenja, pokretač napretka - navodeći da je povjerenje valuta liderstva, te da se povjerenjem, čak i najteži izazovi mogu pretvoriti u prilike. Ezekvesili je primijetila da žensko liderstvo nije simbolično, već transformativno, te da ,,kada žene vode, zakoni se menjaju, mir traje, ekonomije rastu pravednije, a društva napreduju”.
- Naša omladina mora u svojim liderima prepoznati doslednost, integritet, sposobnost i jasnu svrhu. Moraju vjerovati da politika nije igra, već sveti zavjet povjerenja - kazala je predsjedavajuća Odbora WPL-a.
Kako je istakla, izazovi sa kojima se suočavamo kao globalno društvo prevazilaze kontinente i mora se djelovati kao da je svijet jedno, jer on to i jeste.
- Neka WPL Samit 2025 u Crnoj Gori pošalje jasnu poruku: da politika i dalje može biti snaga integriteta, hrabrosti i obnove. Neka se ovaj skup pamti, ne samo po razgovorima koje vodimo u naredna dva dana, već i po obavezama koje mi, kao lideri, preuzimamo prema sebi i prema ljudima kojima služimo - kazala je Ezekvesili.
Tokom prvog dana Samita, učesnici su kroz tri tematske panel diskusije govorili na teme „Nova energetska diplomatija: Povjerenje u tranziciji“; „Investiranje u stabilnost: Nova agenda globalnog kapitala“; „Digitalna budućnost: Etičke osnove i Fireside razgovor: Priče o pozitivnoj budućnosti“.
Govoreći o problematici nove energetske diplomatije, uz konstataciju da svjetska energetska scena prolazi kroz duboke promjene, koje zahtijevaju nova partnerstva i transparentno liderstvo, razmotreno je na koji način donosioci politika mogu obezbijediti pravednu zelenu tranziciju koja jača energetsku bezbjednost, privlači klimatske investicije i gradi povjerenje kod građana i globalnih partnera.
U okviru druge teme u čijem fokusu je bila problematika ulaganja u stabilnost, nova globalna investiciona agenda, konstatovano je da investiranje nije samo pitanje dobiti, već je i izraz povjerenja u liderstvo i smjernice jedne zemlje. Tokom razgovora diskutovano je o modalitetima kroz koje bi države mogle stvoriti stabilno političko okruženje koje privlači etičke, dugoročne investicije i podstiče inkluzivni razvoj.
Panelistkinje su iznijele mišljenja i o problematici etike u okvirima koje nameće nova ,,digitalna budućnost“, pa je tako bilo riječi o tome kako lideri mogu urediti nove tehnologije, zaštititi demokratiju i osigurati da inovacije služe javnom dobru.
Samit će biti nastavljen sjutra, a učesnici će razgovarati na teme: “Kulturna diplomatija i nacionalni identitet“ i „Turizam kao most: Mekana moć i ekonomski oporavak“. Učesnike će pozdraviti Vladimir Jokić, gradonačelnik Kotora i Željko Komnenović, gradonačelnik Tivta.

Počeo WPL Samit 2025 Montenegro: Crna Gora - smjela, ispred vremena i ponosna na svoje žene koje pomjeraju granice

Women Political Leaders samit 2025 Montenegro, u organizaciji Skupštine Crne Gore, koji je sinoć u Hotelu „Hilton“ u Podgorici, svečano otvorio predsjednik crnogorskog zakonodavnog doma Andrija Mandić, bojkotovao je premijer Milojko Spajić, iako je bio najavljen kao jedan od govornika, a moderatorka nije obrazložila njegovo odsustvo. - Skupština Crne Gore u saradnji sa WPL (Women Political Leaders) biće domaćin WPL samita 2025 Montenegro, koji se održava u Crnoj Gori od 28. do 30. septembra 2025. godine, po prvi put na Zapadnom Balkanu – saopšteno je 24. septembra iz parlamenta, kao i da je to „rezultat intenzivne međunarodne aktivnosti Zdenke Popović, potpredsjednice Skupštine Crne Gore, koja je ostvarila zapaženo učešće na događajima u organizaciji WPL-a u Davosu, Atini i Njujorku“. Tada je saopšteno da će se na svečanom prijemu povodom otvaranja Samita „učesnicima obratiti Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, Milojko Spajić, predsjednik Vlade Crne Gore, Zdenka Popović, potpredsjednica Skupštine Crne Gore i Simonida Kordić, ministarka turizma“. Od Spajića, međutim, sinoć nije bilo „ni traga, ni glasa“. Dok premijerovo odsustvo nije obrazlagala, moderatorka je objasnila da je ministarka Kordić povrijeđena u saobraćajnom udesu na putu ka Podgorici. Kordić je teško povrijeđena, ali, srećom, život joj nije ugrožen. Prijemu su, pored ostalih, prisustvovali potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić (lider Demokrata) i Milun Zogović (Demokratska narodna partija), ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić (Demokrate), funkcioner Demokrata Boris Bogdanović... Inače, i Zdenka Popović je funkcionerka Demokrata, stranke čijih ministara premijer Spajić primarno želi da se riješi. Iako je sinoć bojkotovao skup u organizaciji Mandića i Popović, večeras bi Spajić, ipak, trebalo da se pojavi na WPL samitu 2025, jer je, kako je ranije saopšteno iz Skupštine, jedan od nagrađenih. Nagrada „Most Evrope“ biće uručena, osim Spajiću, potpredsjednici Evropskog parlamenta Evi Kopač, potpredsjednici crnogorske Skupštine Zdenki Popović i ministarki evropskih poslova Maidi Gorčević. Odnosi u parlamentarnoj većini su u ozbiljnoj krizi, a premijer Spajić, o čemu smo pisali u više navrata, pokušava da pronađe najbezbolnije rješenje – kako da zadovolji evropske, ali i interese otvoreno proruskih i prosrpskih političkih saveznika, a da ne ugrozi svoju vladu. Planiranu rekonstrukciju Vlade otežava mu činjenica da ni u svojoj stranci nema punu podršku za pojedina rješenja, a na udaru su mu listom ministri koje su kandidovale Demokrate Alekse Bečića. Crna Gora, zahvaljujući globalnim prilikama, a ne politikama svoje vlade, ima snažnu podršku lidera Evropske unije i ostalih zapadnih partnera da bude prva naredna članica ove organizacije. Parlamentarna većina, međutim, na sve načine pokušava da opstruira evropske integracije. Prvo su prošlog ljeta, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, u parlamentu usvojili Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, poslije čega je uslijedio žestok odgovor Hrvatske, članice Evropske unije. Hrvati su odgovorili odlukom da nepoželjnima u svojoj zemlji proglase lidere otvoreno proruskih i prosrpskih partija u našoj zemlji - šefa Nove srpske demokratije i predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, prvog čovjeka Demokratske narodne partije i poslanika Milana Kneževića, kao predsjednika Demokrata i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. I to nije bilo sve. U decembru su, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Ovoga ljeta nova provokacija Hrvatskoj stigla je od ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, navodno, bez znanja Vlade, izradio značke specijalno za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. Crnoj Gori je, odmah nakon Krapovićeve provokacije, Hrvatska uputila protestnu notu ističući, pored ostalog, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Iako miljenik zvaničnika Evropske unije, premijer Milojko Spajić, prema informacijama Portala ETV, sve češće dobija upozorenja da i parlamentarna većina i Vlada ozbiljno ugrožavaju evropski put Crne Gore. On i njegova partija deklarativno se zalažu za Crnu Goru u Evropskoj uniji, politike koje sprovode i podržavaju, međutim, ne idu u prilog evropskim integracijama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250929060944_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250929060944_d127d25f8dc36303d1bbbb21cafea539fa0c2888d72c140212827f4024b17925" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"><figcaption>Milojko Spajić</figcaption></figure>

Kaćuša Krsmanović

Spajić, iako najavljen, nije se pojavio na otvaranju WPL samita

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Košarkaši Mornara slavili su u derbiju 8. kola Prve A lige u Bijelom Polju protiv Jedinstva 100:89 i upisali peti trijumf u sezoni. Bjelopoljci su doživjeli drugi poraz zaredom, nakon Danilovgrada u prošlom kolu, a imaju 7 pobjeda uz utakmicu više.
S velikom pažnjom iščekivao se duel u dvorani "Nikoljac", s obzirom na poziciju Jedinstva, ali i nekoliko neplaniranih poraza Mornara u dosadašnjem toku sezone. Derbi kola je opravdao očekivanja, a Mornar je imao pravu reakciju i kontrolisao utakmicu tokom većeg dijela. Bjelopoljci, koji su doselektirali ekipu nakon odlaska jednog od ključnih igrača, plejmejkera Kolinsa, otvorili su meč bolje i imali tokom prve četvrtine devet poena prednosti (20:11), ali je onda Mornar upalio motore i već do kraja prve dionice preokrenuo (32:30), a na poluvremenu imao vođstvo 63:56, uz jaku napadačku igru na obje strane.
U nastavku su gosti samo uvećali prednost (tokom treće četvrtine na maksimalnih 17 razlike) i iskontrolisali utakmicu do kraja, na krilima raspoloženih Mejsona i Vranješa. Vidjelo se da je jednom od naših timova koji ove sezone nastupa u Drugoj ABA ligi duel u Bijelom Polju bio izuzetno važan, kako ne bi izgubili priključak sa vodećim timovima, a predvodio ih je Alston Mejson sa 33 poena, dok je Nemanja Vranješ postigao 26, od čega 6 trojki iz 12 pokušaja. U ekipi Jedinstva nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević imao je moćan dabl-dabl učinak sa 28 poena i 16 skokova, uz to i 5 asistencija, a Nemanja Knežević postigao je 20 poena.
Poput Jedinstva i Lovćen je vezao drugi poraz, nakon što je sezonu otvorio sa 6 pobjeda zaredom. Cetinjani su u ovom kolu izgubili u gostima od Dečića 88:76. Meč je usmjeren na stranu Tuzana u drugoj četvrtini, koju su dobili čak 31:10. Do kraja je Lovćen uspio da se približi na 4 poena zaostatka, ali je Dečić odbio taj nalet u posljednjoj četvrtini i mirno priveo utakmicu kraju za treću pobjedu u sezoni. U pobjedničkoj ekipi Marko Koljević postigao je 22 poena, Aleksandar Bulatović 18, a kod Cetinjana Miloš Latković je bio najefikasniji sa 31 poenom i po 5 skokova i asistencija.
Treću pobjedu u sezoni ostvario je i Ibar, na gostovanju Danilovgradu 88:75, što je domaćina ostavilo na samo jednom trijumfu na začelju tabele. Mlada ekipa Danilovgrada dosta je oscilirala, jer je nakon dvocifrene prednosti u prvoj četvrtini, već u drugoj dozvolila preokret i na poluvremenu gubila 41:39. Igrao se egal meč do sredine treće četvrtine kada su se gosti odlijepili i kontrolisali prednost do kraja. Iskusni Nenad Vuković za Ibar je ubacio 19 poena, a veteran Aleksa Popović bio je najefikasniji kod domaćih sa 14 poena i 7 skokova.
Vukovi Zeta u posljednjoj utakmici dana savladali su kao domaćini ekipu Ulcinja 99:87, za drugi trijumf u sezoni. već u prvoj četvrtini domaćin se odvojio, dobivši taj dio igre 30:16. U nastavku je prednost rasla i na 24 poena razlike, pa je meč do kraja lišen bilo kakve neizvjesnosti. Amerikanac Andru Kukshauzen je za Vukove zeta postigao 23 poena, a Luka Kovačević 21 poen. U ekipi Ulcinja Filip Bošković 22 poena, Aleksander Dejd 21 poen.
Osma runda biće zatvorena u ponedjeljak, kada se u Tivtu sastaju Teodo i Podgorica od 18 časova.

Mornar stotkom do pobjede u Bijelom Polju

Karatisti Ulcinja pobjednici su tradicionalnog 46. karate turnira Kup oslobođenja Podgorice.&nbsp;
Ulcinjski klub do trofeja došao je sa 18 zlatnih, pet srebrnih i osam bronzanih odličja.
Karatisti Bara, koji su prethodnih osam godina bili najbolji na podgoričkom turniru, završili su na drugom mjestu sa 15 zlatnih, devet srebrnih i 23 bronzane medalje.
Pobjednički podijum kompletirala je Mladost sa 12 zlatnih, šest srebrnih i tri bronzane.
Kao četvrtoplasirana završila je Kobra Kai (11z, 6s, 8b), dok je peti bio Junior (8z,12s,7b).
Budućnost, kao organizator turnira, nije bila u konkurenciji za trofej, a nastup je završila sa 11 zlatnih i po osam srebrnih i bronzanih odličja.&nbsp;
Tradicionalni turnir okupio je u dvoranu Morača 450 &nbsp;takmičara iz 49 klubova i sedam država.&nbsp;

Ulcinjanima Kup oslobođenja

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Tag: zdenka-popovic