U Crnoj Gori je na kraju decembra bilo 28,3 hiljade nezaposlenih, 1,4 odsto manje nego u novembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju novembra prošle godine iznosila 9,54 odsto. U istom mjesecu 2024. bila je 11,4 odsto.
Zavod je u čitavoj prošloj godini evidentirao 11,15 hiljada novozaposlenih.
Za godinu je ukupno oglašeno 23,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Manje nezaposlenih na kraju decembra

U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 28,69 hiljada nezaposlenih, 2,8 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju oktobra iznosila 9,33 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,29 odsto.
Zavod je za prvih 11 mjeseci ove godine evidentirao 10,39 hiljada novozaposlenih.&nbsp;
Za isti period oglašeno je 21,25 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZZZCG: Porastao broj nezaposlenih

Digitalna transformacija, institucionalno jačanje i partnerstvo sa poslodavcima predstavljaju ključ razvoja savremenog tržišta rada, ocijenio je direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), David Perčobić.&nbsp;
On je na prvom Forumu rada i zapošljavanja Dijalog i partnerstvo za budućnost, koji je održan na Jahorini, kazao da zavodi za zapošljavanje moraju postati motori promjena, digitalni i fleksibilni servisi koji povezuju poslodavce, obrazovanje i građane. &nbsp;
- Naš cilj je tržište rada koje brzo reaguje, a Zavod koji daje rješenja, ne samo posredovanje - poručio je Perčobić na panelu pod nazivom Tržište rada do 2030. godine.&nbsp;
Na skupu, koji je okupio više od 100 učesnika, tokom pet panela razgovarano o stanju i izazovima tržišta rada, digitalizaciji i novim vještinama koje će biti tražene od radnika, migracijama, zapošljavanju stranaca, mobilnosti radne snage, otpornosti tržišta rada kao i iskustvima iz regiona u Evrope.&nbsp;
U delegaciji Zavoda bili su i pomoćnik direktora u Sektoru za evidencije, statistiku i istraživanja u oblasti zapošljavanja, Goran Bubanja koji je predstavio iskustva Zavoda u istraživanju i analitici tržišta rada, načelnik Službe za informacioni sistem, Mihailo Nikčević, koji je govorio o digitalizaciji usluga i razvoju informacionih platformi Zavoda i savjetnica za informisanje, Danka Rabrenović.
Tokom Foruma zaključeno je da globalna i regionalna migracijska kretanja i promjene na tržištu rada zahtijevaju prilagođavanje službi zapošljavanja novim trendovima.&nbsp;
Učesnici su naglasili važnost jačanja institucionalnih kapaciteta, digitalne transformacije i međusobne saradnje javnih službi kao preduslova za smanjenje neravnoteža na tržištu rada.&nbsp;
- Zemlje regiona pozvane su da aktivno koriste fondove Evropske unije, razvijaju pametne politike zapošljavanja i stvaraju uslove za zadržavanje domaće radne snage i kvalitetno angažovanje stranih radnika - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Forum je, kako se zaključuje, potvrdio da su dijalog, partnerstvo i zajednički pristup ključni alati za izgradnju otpornijeg i konkurentnijeg tržišta rada, te da će ovo okupljanje postati stalna platforma za razmjenu iskustava, ideja i dobrih praksi između institucija, poslodavaca, sindikata i međunarodnih partnera.

Digitalnom transformacijom do savremenog tržišta rada

U Crnoj Gori je na kraju oktobra bilo 27,91 hiljada nezaposlenih, 3,2 odsto više nego u septembru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110141140_eb61a86c5fddcbcb5ce6e94c2c38cc5dd3f087934c9e7b3c533e37535572059b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251110141140_eb61a86c5fddcbcb5ce6e94c2c38cc5dd3f087934c9e7b3c533e37535572059b" data-rendition-name="original" width="851" height="585" loading="lazy" alt="zavod"> </figure>  Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju septembra iznosila 9,03 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,06 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110141140_631aee667a617e61647ad53fb0a5e5d5253cdf4ab74d83cf17fe08524bedb5b9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251110141140_631aee667a617e61647ad53fb0a5e5d5253cdf4ab74d83cf17fe08524bedb5b9" data-rendition-name="original" width="862" height="640" loading="lazy" alt="zavod"> </figure>  &nbsp;Zavod je za prvih deset mjeseci ove godine evidentirao 9,4 hiljade novozaposlenih. &nbsp;Za isti period oglašeno je 19,72 hiljade slobodnih radnih mjesta.

1084x550

Zavod za zapošljavanje: Porasla nezaposlenost

Crnoj Gori nedostaje domaće radne snage. Sezonske poslove uglavnom obavljaju stranci, dok crnogorski državljani odlaze da zarade van zemlje.
To pokazuje i analiza Privredne komore, koja ukazuje na duboke razlike na tržištu rada između juga, centra i sjevera. 
Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) Danilo Perčobić rekao je da smo dotakli smo najnižu stopu nezaposlenosti u Crnoj Gori.
- Ali moramo biti svjesni izazova koji nas čekaju u budućnosti, a to su vrlo niska stopa nezaposlenosti na jugu Crne Gore, koja iznosi svega dva i po posto. To znači apsolutni deficit radne snage. U centralnoj regiji imamo idealnu stopu zaposlenosti; stopa je pet i po odsto i vidimo da smo tu dosta fluentni. Ali imamo jedan paradoks: u Crnoj Gori, gdje je stopa nezaposlenosti na sjeveru Crne Gore preko 30 odsto - istakao je on.
Kako bi se bolje razumjele potrebe tržišta rada, Zavod za zapošljavanje sa poslodavcima je detaljno analizirao stanje. Rezultati kažu da je nedostatak radne snage posebno izražen u djelatnostima koje nose najveći dio privrede.
V.d. pomoćnice direktora ZZZCG Gordana Bošković rekla je da je u ovom istraživanju učestvovalo 360 poslodavaca, te da je obuhvatilo mikro, mala i srednja preduzeća.
- Samim tim, oni su činili ukupan uzorak. Sektori koji su u najvećoj mjeri bili obuhvaćeni bili su sektor građevinarstva, trgovine, industrije, zdravstva i usluga. Ono što se u velikoj mjeri ispostavilo, što ćete vidjeti u samoj analizi, jeste da su iskazane visoke potrebe za upošljavanjem novih kadrova - rekla je ona.
Poslodavci sve češće ističu da nije problem visina zarada, već nedostatak kvalifikovanih radnika. Mnogi upozoravaju i na slabu vezu između obrazovnih profila i stvarnih potreba tržišta, što dodatno otežava zapošljavanje. Zato iz Zavoda najavljuju da će fokus staviti na obuke i pripremu radne snage prema zahtjevima poslodavaca.
V.d. pomoćnice direktora ZZZCG je navela da je u fokusu sektora priprema mjera i aktivnosti kroz koje će, radeći sa nezaposlenima, prevazići prepreke koje im smetaju da pronađu zaposlenje.
- Istovremeno, želimo da pozovemo poslodavce da zajedno pripremimo radnu snagu, kako bi ona bila gotov proizvod za njihov sektor - navela je ona.
Na pitanje da li će planirane aktivnosti zaista dati rezultate, ili će Crna Gora i naredne godine biti suočena sa istim problemima, iz Zavoda poručuju da su spremni da ispune sve što je u njihovoj nadležnosti.
Kažu i da je, iako su izazovi veliki, jasno da Crna Gora ima potencijal da smanji nezaposlenost, ako udruži obrazovanje, poslodavce i institucije u zajedničkom cilju da svaki građanin ima priliku za rad i pristojan život u svojoj zemlji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Crnoj Gori fali domaće radne snage: Stranci na sezonskim poslovima, a naši državljani van zemlje

Na mostu između odgovornosti i solidarnosti treba graditi održivo partnerstvo između Zavoda za zapošljavanje i privrede - partnerstvo zasnovano na povjerenju, zajedničkim ciljevima i dugoročnoj viziji razvoja domaće radne snage, jer samo takav odnos može obezbijediti stabilan rast, veće zapošljavanje i spremnost Crne Gore za evropsko tržište rada, poručeno je na okruglom stolu "Povezivanje potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja“ koji su zajednički organizovali Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Privredna komora Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107131156_4c9f3a94447bbd7978fc4b842914d2d6a8d489849b6e196e50e54ed125635098.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251107131156_4c9f3a94447bbd7978fc4b842914d2d6a8d489849b6e196e50e54ed125635098" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  Skup je okupio predstavnike sektorskih odbora Privredne komore, institucija i poslodavaca, koji su u otvorenom dijalogu iznijeli perspektive privrede o ključnim izazovima i deficitarnim kompetencijama, kao i prijedloge za jačanje saradnje sa Zavodom. Tokom događaja predstavljeni su rezultati istraživanja sprovedenog među poslodavcima i nezaposlenim licima, koji su ukazali na najizraženije izazove i trendove u zapošljavanju. Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je da je tema povezivanja potreba privrede i mjera aktivne politike zapošljavanja od suštinskog značaja za stabilnost i konkurentnost crnogorske ekonomije. Govoreći o istraživanjima Komore, Drakić je naglasila da je nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama jedno od najvećih ograničenja poslovanju u Crnoj Gori, jer ukazuje na jaz između obrazovne ponude i potreba tržišta rada.&nbsp; - Privreda nije samo pokretač ekonomskog rasta – ona je i partner državi u razvoju cjelokupnog društva. Kada zajednički ulažemo u jačanje domaće radne snage, u znanje i vještine, te u stvaranje stabilnog tržišta rada, gradimo konkurentnu privredu i društvo u kojem svako ima priliku da doprinese i uspije. Privredna komora, kao most između realnog i javnog sektora, ima ključnu ulogu u povezivanju obrazovanja i privrede na način koji donosi konkretne rezultate – da mladi stiču znanja i vještine koje tržište rada stvarno traži – poručila je Drakić. Mr David Perčobić, direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore poručio je da je reforma Zavoda složen, ali nužan proces, koji će instituciju dovesti na nivo usklađenosti sa standardima Evropske unije. On je zahvalio kolegama na doprinosu transformaciji Zavoda, ističući da uspjeh reforme zavisi od kvalitetne saradnje sa privredom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251107131156_ba0a8247b18004ef74e0d58aa5fa104d0d3b63b02d055075e4db7c8edd162435.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251107131156_ba0a8247b18004ef74e0d58aa5fa104d0d3b63b02d055075e4db7c8edd162435" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  - U toku je izrada kataloga mjera, kojim će sve mjere aktivne politike zapošljavanja postati svakodnevno dostupne i nezaposlenima i poslodavcima. Želimo da budemo fleksibilni, dinamični i efikasni u implementaciji mjera, kako bismo poslodavcima omogućili da brzo dođu do potrebnih kadrova - &nbsp;kazao je on.&nbsp; Kako je dodao, odluke Zavoda ubuduće će se zasnivati na istraživanjima među poslodavcima, kako bi mjere bile prilagođene stvarnim potrebama tržišta rada. Fokus će biti na obukama u oblastima informacionih tehnologija, turizma, energetike i zanata. Poseban akcenat biće stavljen na aktivaciju teško zapošljivih grupa, jer, kako je naglasio, njihovo uključivanje na tržište rada smanjuje socijalne razlike. Mr Gordana Bošković, v.d. pomoćnice direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore stakla je da rezultati istraživanja, koje su sproveli među 360 poslodavaca, jasno ukazuju na potrebu modernizacije mjera aktivne politike zapošljavanja i njihovo snažnije povezivanje s realnim potrebama privrede. Kazala je da će Zavod u narednom periodu posebnu pažnju usmjeriti na razvoj programa prakse i obuka u saradnji s poslodavcima, kao i na uvođenje mikrokvalifikacija koje omogućavaju brze i ciljane obuke u deficitarnim zanimanjima.&nbsp; - Naš cilj je da sistem zapošljavanja učinimo fleksibilnijim, efikasnijim i bližim potrebama tržišta rada. Zavod za zapošljavanje Crne Gore želi da se pozicionira kao strateški partner privrede i centralni most između ponude i potražnje radne snage, čime će doprinijeti stvaranju dinamičnijeg i održivijeg tržišta rada u zemlji - zaključila je Bošković. Mr Gordana Vukčević, v.d. pomoćnice direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore istakla je da je ključna uloga Zavoda da omogući privredi adekvatnu radnu snagu i da poveže nezaposlene sa poslodavcima. - Želimo da pripremimo nezaposlena lica za tržište rada i povežemo ih sa poslodavcima koji traže upravo takve profile. Oko devet odsto nezaposlenih suočava se s teškoćama pri zapošljavanju, često zbog nedostatka radnih navika, i zato kroz obuke i radionice radimo na njihovoj pripremi i osnaživanju - kazala je Vukčević. Ona je apelovala na poslodavce da budu dostupni kolegama iz biroa rada i podružnih jedinica Zavoda, kako bi na vrijeme dostavljali informacije o potrebnim profilima radne snage.&nbsp; - Naš zadatak je da maksimalno angažujemo sve kapacitete kako bismo kreirali radnu snagu koja vam je potrebna. Posvećeni smo vama i naći ćemo način da odgovorimo na vaše zahtjeve - poručila je Vukčević. U okviru panela „Perspektiva privrede – ključni izazovi i potrebe“, kroz izlaganja predstavnika sektorskih odbora i diskusiju koja je uslijedila, jasno je prepoznato da su deficitarne kompetencije, zapošljavanje domaće radne snage, kao i razvoj zelenih i digitalnih vještina od presudnog značaja za budući rast i otpornost crnogorske privrede. Predstavnici privrednih sektora istakli su da je neophodno pravovremeno djelovanje i analitički pristup, jer je kašnjenje s mjerama i analizama dovelo do gubitka dragocjenog vremena. Posebno je ukazano na problem nedostatka kvalifikovane radne snage, koji će se, ukoliko se ne reaguje sistemski, dodatno produbljivati u godinama koje dolaze. U tom kontekstu, ulazak Crne Gore u Evropsku uniju prepoznat je kao i veliki izazov i velika prilika za unapređenje standarda i podizanje kvaliteta radne snage. Predstavnici privrede su poručili da dijalog mora prerasti u konkretne akcije, jer bez jasne podrške države, ulaganja u domaću proizvodnju i podsticanja razvoja novih tehnologija – nema održivog zapošljavanja ni zadržavanja mladih u zemlji. Potrebno je, kako je istaknuto, preusmjeriti pažnju sa inertnih sektora na ulaganje u znanje, inovacije i tehnološki razvoj. Poručeno je da uspjeh svih inicijativa zavisi od otvorenosti i saradnje između institucija i privrede. Zavod za zapošljavanje je istakao da će i dalje ulagati u programe za obuku, podršku i zapošljavanje onih koji su spremni da rade, dok od privrede očekuje da otvori vrata onima koji su pripremljeni i motivisani.

Graditi održivo partnerstvo između Zavoda za zapošljavanje i privrede

Crnoj Gori je na kraju septembra bilo 27,05 hiljada nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u avgustu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju avgusta iznosila 8,93 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 10,96 odsto.
Zavod je za prvih devet mjeseci ove godine evidentirao 8,58 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 17,79 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Nezaposlenost u septembru bila niža 0,7 odsto nego u avgustu

Ukupno 27.244 osobe su, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, nezapošljene u Crnoj Gori.
Ovi podaci su, kako su objavili na Fejsbuku, datirani na 31. avgust 2025.&nbsp;
- Stopa registrovane nezaposlenosti u julu 2025. iznosila je 9,03 odsto - naveli su oni.
Slobodnih radnih mjesta je, kažu u Zavodu od 1. januara do 31. avgusta ove godine, bilo 16.419.
- Zavod za zapošljavanje Crne Gore nastavlja da podržava građane kroz programe zapošljavanja i osposobljavanja, povezujući kvalifikovane kandidate sa otvorenim radnim mjestima - zaključili su oni u objavi.

Više od 27 hiljada nezaposlenih u Crnoj Gori

Uprava za državnu imovinu raspisala je javni oglas za nabavku 30 službenih vozila za potrebe više državnih organa, čija je ukupna procijenjena vrijednost skoro 695.000 eura s uračunatim PDV-om. Nabavka obuhvata 27 novih i tri polovna vozila.
Najveći dio sredstava opredijeljen je za Upravu za gazdovanje šumama i lovištima, koja će dobiti 12 novih terenskih vozila u vrijednosti od 194.214 eura bez PDV-a.
Zavod za zapošljavanje planira nabavku dvije limuzine – vrijednosti 41.322 eura i 26.925 eura.
Ministarstvo javne uprave dobiće SUV procijenjene vrijednosti 43.636 eura, dok je za Poresku upravu planirana nabavka 11 novih putničkih motornih vozila ukupne vrijednosti 151.372 eura.
Tri državna organa nabavljaju polovne četvorotočkaše: Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava izdvojiće za jednog 15.702 eura, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO planira kupovinu automobila vrijednog 30.000 eura, dok će Uprava za igre na sreću nabaviti vozilo za 21.347 eura.
Nabavku novog terenskog motornog vozila planira i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, u vrijednosti od 22.313 eura.
Zainteresovani svoje ponude mogu dostavljati do 21. jula, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.

Tamara Klikovac

1250x600

Terenci, limuzine i SUV: Državni organi nabavljaju 30 vozila vrijednih skoro 700.000 eura

U Crnoj Gori je na kraju februara bilo 30,84 hiljade nezaposlenih, 0,7 odsto manje nego u januaru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju januara iznosila 10,7 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 13,38 odsto.
Zavod je za prva dva mjeseca ove godine evidentirao 1,39 hiljada novozaposlenih.
Za isti period oglašeno je 4,38 hiljada slobodnih radnih mjesta.

Manje nezaposlenih na kraju februara

Mještani Park-šume Zagorič okupili su se ispred Skupštine gdje će do 5. februara svakog dana blokirati saobraćaj na po sat od 16 do 17 časova.
Iz policije su juče saopštili da će navedenom vremenskom periodu biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - kazali su iz iz Uprave policije.

Mještani Park-šume Zagorič protestuju ispred Skupštine

Branka Đukić, stodvogodišnja bivša učiteljica i najstarija stanovnica Doma starih u Podgorici, od danas je novo pojačanje Stege.
- Mislim da među mladima ima dosta patriota jer na njima svijet ostaje - &nbsp;kazala je Đukić.
Nju su u Domu starih danas posjetili predtavnici STEGA-e Danilo Marunović, Dragana Sekulić, Snežana Burzan Vuksanović i Nikola Vujačić, kao izraz dubokog uvažavanja prema čitavom vijeku Brankinog nevjerovatnog životnog puta i energije koja ne jenjava.
Stega, kao građanska inicijativa koja okuplja sve generacije ljudi posvećenih ideji građanske i evropske Crne Gore, uvjerena je da će bogato iskustvo Branke Đukić dati poseban pečat daljem radu organizacije, ali i prenijeti važne životne poruke mladim ljudima o vrijednostima na kojima treba zasnivati život.
Branka Đukić je uoči novogodišnjih praznika već osvojila crnogorsku javnost putem društvenih mreža, svojom emotivnom i dostojanstvenom izjavom da u 2026. godini Crna Gora bude slobodna.
Delegacija je ovom prilikom posjetila i svoje članove Vukića Pulevića i Rosandu Kovijanić.

Stodvogodišnja Branka Đukić pristupila građanskoj inicijativi STEGA

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Direktorat za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine staviće rješenje o iseljenju i rušenju dijela „plave zgrade“ van pravne snage samo u slučaju da službenim putem dobije pisani nalaz vještaka građevinske struke, prof. dr Duška Lučića i prof. dr Radenka Pejovića, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“. 
Oni su juče, nakon obilaska zgrade u Ulici Orjenski bataljon, zaključili da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Takođe su naglasili da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Direktor Direktorata Dalibor Đerić kazao je za RTHN da je jutros upućen mejl predsjedniku Opštine Herceg Novi u kojem traže da im se službenim putem dostavi nalaz i mišljenje vještaka, sudskih vještaka građevinske struke vezano za „plavu zgradu“, jer su iz sredstava informisanja saznali za usmeni nalaz dat na licu mjesta.
- Znači, mi ne možemo sigurno povući rješenje na osnovu usmenih izjava, niti smijemo da kalkulišemo, pogotovo ne kada su u pitanju životi građana, samih građana koji žive u stambenoj zgradi, ali takođe i građana koji se zateknu u neposrednoj blizini u slučaju fatalnog ishoda. Neophodno je da se da pisani nalaz, da se uputi inspekciji, i samo u tom slučaju će građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obustaviti svoje rješenje. Tačnije, staviće rješenje van pravne snage. Sve drugo je oblast kalkulacija i nagađanja. Dakle, pisani dokument stavlja van pravne snage rješenje - kazao je Đerić.
On je rekao da će preduzeće Zaštita prostora nastaviti izradu elaborata o rušenju do momenta dobijanja zvaničnog nalaza vještaka.
- Jednostavno treba da se sve ispita od strane, zna se koga, to su građevinski inženjeri, sudski vještaci i da se uradi taj elaborat. Treba da se vidi elaborat i sami projekat zgrade, kad je zgrada napravljena, da li su bile sanacije nakon zemljotresa 1979. godine, da li su nakon toga uslijedile nove sanacije, na primjer, 1999. godine, da li su bile sanacije na tom dijelu koji je upravo predmet bio inspekcijskog nadzora, koji je sklon, da kažem, urušavanju. Sve to treba ispitati i na kraju treba i uraditi izvještaj. Mi ne bismo htjeli da dođe, niko od nas, naravno, pa ponajmanje državni organi, ali neophodno je da malo ozbiljnije pristupimo ovoj stvari i da se što prije to završi - naveo je Đerić.
On je dodao da, što se tiče Direktorata za inspekcijski nadzor i glavnog građevinskog inspektora Novaka Lakušića, on i dalje postupa u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te da će rješenje doći na izvršenje čim bude završen elaborat o rušenju.
Đerić navodi i da u odnosu na rješenje inspektora o zabrani upotrebe zgrade, ne mogu na silu iseljavati stanare.
- To je sastavni dio rješenja u kojem se navodi zabrana upotrebe stambenog objekta, a nakon toga i uklanjanje objekta. Na silu ne možemo. Ako se sjetite zemljotresa 1979. godine, isto sam živio u soliteru, pa smo napustili soliter dok se nije ispitao, i onda smo se vratili. Niko od stanara nije postavljao pitanje zbog čega se to radi, nego smo svi napustili, naravno, dok nije bilo sigurno i bezbjedno da se vratimo u ono mjesto gdje živimo - zaključio je Đerić.

Tag: zavod-za-zaposljavanje