Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović svečano je uručio novo sanitetsko vozilo direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuku Nikoviću, koji mu je tom prilikom dodijelio zahvalnicu u znak zahvalnosti za podršku i saradnju, saopšteno je iz ZHMPCG.
- Donacija Opštine Budva u vrijednosti od 100.000€ predstavlja važan korak u unapređenju rada i modernizaciji budvanske Hitne pomoći i obuhvata novo sanitetsko vozilo sa kompletnom medicinskom opremom, imunohemijski analizator, pet eksternih defibrilatora sa sistemom centralnog nadzora, video laringoskop i aparat za kardiopulmonalnu reanimaciju- navodi se u saopštenju.
Dodatno, Opština je opredijelila 10.000€ za sanaciju krova Doma zdravlja, kako bi se obezbijedili sigurniji uslovi rada.
- Građanima Budve je po prvi put, dostupna laboratorijska dijagnostika u hitnoj pomoći što je posebno važno zbog udaljenosti bolnice. Pokušavamo da na adekvatan način, u saradnji sa lokalnom samoupravom, uslugu hitne medicinske pomoć, za građane Budve, ali i mnogobrojne turiste, podignemo na viši nivo i da se i građani u turisti osjećaju sigurnije posebno zato što Budva nema bolnicu. Zahvaljujem na donaciji, ali i saradnji koja je puna razumijevanja i međusobne tolerancije, a koju ćemo nadam se nastaviti. Ovo treba da bude primjer za sve opštine i institucije kako javna zdravstvena ustanova sarađuje sa lokalnom samoupravom na transparentan način i po prvi put u istoriji vidimo na koji način se sredstva ulažu i gdje završavaju velike donacije- kazao je direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković.
Zahvaljujući ovom ulaganju, služba dobija savremeno sanitetsko vozilo i najnoviju medicinsku opremu koja će omogućiti bržu dijagnostiku, efikasnije zbrinjavanje i sigurniji transport pacijenata.
Ova podrška ima poseban značaj za Budvu kao turistički centar, gdje je brzina i pouzdanost hitne intervencije od ključne važnosti za svakodnevni život građana i posjetilaca.
- Veliko mi je zadovoljstvo što danas u ime Opštine možemo da uručimo ovu vrijednu donaciju Zavodu za hitnu medicinsku pomoć. Ovo svjedoči o kontinuiranoj, dobroj saradnji između Opštine Budva, Doma zdravlja, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, odnosno Ministarstva zdravlja. Mislim da smo partnerskim snagama uspjeli da značajno unaprijedimo zdravstvenu zaštitu na korist, prije svega naših građana, ali i turista koji posjećuju metropolu turizma. Saradnja je uspostavljena na visokom nivou i biće nam zadovoljstvo što ćemo imati priliku da tu saradnju nastavimo. Opština Budva će i u narednoj budžetskoj godini, bez obzira što to nisu naše primarne nadležnosti, dio novca građana Budve upotrijebiti za unapređenje zdravstvene zaštite jer neskriveno govorimo o ambiciji da naša zdravstvena zaštita sa tog primarnog nivoa, preraste na sekundarni , možda i na tercijarni nivo i u tom dijelu, imaćemo niz inicijativa prema Ministarstvu zdravlja odnosno Vladi Crne Gore- istakao je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.
Ovim ulaganjem, navode iz Opštine Budva, nastoje da potvrde svoju posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite, omogućavajući medicinskom osoblju bolje uslove za rad, a građanima sigurniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jovanović uručio novo sanitetsko vozilo budvanskoj Hitnoj pomoći

Jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici, Zeti, Ulcinju i Budvi od danas su opremljene reagensima za brzo određivanje vrijednosti D-dimera, saopšteno je iz ove ustanove. Nabavljen je i aparat za određivanje vrijednosti elektrolita za jedinicu hitne pomoći u Podgorici.
Kako se navodi, D-dimer je laboratorijski marker koji ukazuje na prisustvo krvnih ugrušaka u organizmu, a povišene vrijednosti mogu biti znak ozbiljnih i potencijalno životno ugrožavajućih stanja poput plućne embolije, duboke venske tromboze ili diseminovane intravaskularne koagulacije. Uvođenjem brzog testa omogućava se prepoznavanje i pravovremeno reagovanje na tromboembolijska stanja, što značajno smanjuje rizik od komplikacija i smrtnog ishoda.
Iz Zavoda ističu da se analiza D-dimera po prvi put uvodi u ambulantama, čime se unapređuje procjena životno ugroženih pacijenata i potvrđuje posvećenost podizanju kvaliteta hitne medicinske pomoći.
Takođe, aparat za određivanje vrijednosti elektrolita mjeri natrijum, kalijum, hlor, jonizovani kalcijum, pH krvi i hematokrit. Riječ je o Point of Care (POCT) aparatima jednostavnim za rukovanje, koje osim laboranata mogu koristiti i medicinski tehničari, a u zemljama Evropske unije i obučeni paramedikusi.
Kako se dalje navodi, određivanje vrijednosti elektrolita ima poseban značaj u stanjima dehidratacije i gubitka tečnosti, jer omogućava adekvatnu procjenu potrebe za nadoknadom infuzionim rastvorima.
- Zavod će u narednom periodu nastojati da sve jedinice hitne medicinske pomoći imaju brzu laboratorijsku dijagnostiku - &nbsp;zaključuje se u saopštenju.

Jedinice ZHMP u Podgorici, Zeti, Ulcinju i Budvi od danas opremljene reagensima za brzo određivanje vrijednosti D-dimera

Pet vatrogasaca danas je potražilo pomoć ljekara u jedinicama Hitne medicinske pomoći u opštinama koje se danima bore sa požarima, kazao je Portalu ETV direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Niković.
U Hitnoj pomoći Podgorica danas je sa povredom oka primljen vatrogasac koji je potom upućen u Urgentni centar.
- Drugi vatrogasac sa opekotinom zbrinut je u Hitnoj medicinskoj pomoći Podgorica - rekao nam je Niković.
Prema njegovim riječima, jutros su se, oko devet sati, dvojica vatrogasaca javila u HMP Nikšić sa tegobama u vidu malaksalosti, iscrepljenosti, mučnine, povraćanja i glavobolje. U Danilovgradu je jednom pružena pomoć zbog iritacije očiju.
- Obojica pripadnika nikšićke Službe zaštite i spašavanja i vatrogasac u Danilovgradu su zbrinuti - dodao je Niković.
On je saopštio i da je sinoć u HMP Podgorica pregledan jedan vatrogasac zbog bola u nozi. Takođe, pomoć je pružena i jednom građaninu Danilovgrada sa manjom opekotinom noge zadobijenom prije nekoliko dana dok je gasio požar u blizini svoje kolibe.
- U ostalim jedinicama stanje redovno, rad se odvija nesmetano - zaključio je Niković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-rekordnom-roku-lokalizovan-pozar-na-dajbabskoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Pet vatrogasaca danas zatražilo pomoć ljekara zbog opekotina, povrede oka, iscrpljenosti...

Medicinski timovi hitne pomoći sinoć su na protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade zbrinuli četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, dok je nakon okupljanja na Gorici pomoć u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana, rečeno je Portalu ETV iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su rekli našem portalu da je Dispečerski centar jedinice Podgorica juče primio dva poziva, u 19:45 i 19:56 sati, nakon čega su na teren upućene dvije ekipe.&nbsp;
- Medicinski timovi hitne pomoći na licu mjesta zbrinuli su četvoro pacijenata sa iritacijom očiju i jednim gušenjem. Svi su transportovani u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore - navedeno je u odgovorima Portalu ETV.
Iste večeri hitnu medicinsku pomoć je u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana.
Među njima je, kako su rekli u Zavodu, bilo šestoro pripadnika Uprave policije i troje učesnika protesta.
- Policajci su imali oguljotine na rukama koje su, kako su naveli, nastale prilikom guranja sa demonstarantima, dok je troje učesnika protesta iz ambulante upućeno u Urgentni blok zbog iritacije očiju - kazali su iz Zavoda.
Pojasnili su da Zavod za hitnu medicinsku pomoć nije obezbjeđivao skup jer za njega nije podnijet zahtjev za sanitetsko obezbjeđenje.&nbsp;
- U skladu sa propisima, za prisustvo ekipe Hitne medicinske pomoći na javnom okupljanju neophodno je pravovremeno podnijeti zvaničan zahtjev, što u ovom slučaju nije učinjeno - naveli su u odgovoru našem portalu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.5043%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-protest-protiv-dodjele-trinaestojulske-nagrade-gradani-se-okupljanju-pojacano-prisustvo-policije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Na protestu zbrinute četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, pomoć naknadno zatražilo devet građana

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, dr Vuk Niković, u razgovoru za Portal ETV otkriva trenutne kapacitete, izazove i buduće korake ove zdravstvene službe. Niković, a odgovarajući na pitanje Portala ETV da li u Podgorici imaju dovoljan broj vozača ambulantnih vozila, tvrdi da imaju. - U Podgorici imamo osam vozila i osam vozača. Po smjeni su aktivna dva vozila i dva vozača, sa ukupno četiri smjene. U slučaju potrebe, može se aktivirati i treće vozilo. Takođe, po potrebi angažujemo i ekipe iz Zete i Tuzi, jer Zavod nema teritorijalnu podjelu, već je organizovan na državnom nivou sa 24 jedinice širom Crne Gore - navodi on. Direktor ZHMP za Portal ETV dodaje da na nivou države postoji 146 ljekara, ali je sistematizacijom predviđeno još 16 mjesta koja treba popuniti. - Rad funkcioniše nesmetano, ali povećanje broja ljekara je neophodno. Poseban izazov sljedeće godine predstavlja odlazak u penziju čak 40 medicinskih tehničara - tvrdi Niković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616060656_dba84b1a3a9af0759a28dd3d891bf3eac1712bcf471ed6ddf07d6521b0b7e299.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250616060656_dba84b1a3a9af0759a28dd3d891bf3eac1712bcf471ed6ddf07d6521b0b7e299" data-rendition-name="original" width="340" height="204" loading="lazy" alt="Vuk Niković"><figcaption>Vuk Niković</figcaption></figure>  On naglašava važnost edukacije građana o ulozi hitne pomoći. - Moramo jasno objasniti šta je hitna medicinska pomoć. U budućnosti razmatramo reorganizaciju sistema, kao što je praksa na Zapadu, gdje zaposleni nakon deset godina rada na terenu prelaze na lakša radna mjesta - ističe Niković. Kaže da je u planu uvođenje telemedicine i umrežavanje medicinske opreme — EKG-a, monitora i defibrilatora — u svim jedinicama. - Ovo će omogućiti lakši rad u ruralnim područjima čak i kada nedostaje ljekar, koristeći primjere iz Kanade i Danske - navodi. Takođe, prema njegovim riječima, uvodi se Norveški/Crnogorski indeks prijema kućnih posjeta, po jasno definisanom protokolu, jer hitna pomoć mora biti fokusirana na urgentna stanja poput ugroženog rada srca, disanja i svijesti. Zarade u hitnoj pomoći su već povećane, ali Niković ističe da je neophodno dalje usklađivanje sa standardima EU. - Posao je human, ali vrlo stresan i zahtjevan - jasan je. Kada je riječ o kadru, najveći problemi postoje u Kotoru, Baru i Herceg Novom — u Baru nedostaju tehničari, u Kotoru ljekari, a u Herceg Novom vozači. - Trenutno se šalju kadrovi iz drugih jedinica, ali to predstavlja organizacioni izazov, naročito tokom ljetnje turističke sezone - kazao je Niković za Portal ETV. Najveći obim posla imaju Podgorica, Bijelo Polje i Nikšić. Direktor i njegov pomoćnik svakodnevno koordiniraju rad. - Svaka jedinica ima odgovornog ljekara koji vodi i organizuje proces rada - kazao je on. Niković zaključuje da u ljetnjoj sezoni opterećenje na primorju poraste za 30 do 40 odsto, što dodatno zahtijeva efikasnu organizaciju i spremnost cijelog sistema.

Miraš Dušević

Hitna pomoć u Crnoj Gori na ivici kapaciteta: Ljekara fali u Kotoru, u Baru tehničara, Niković otkriva ključne izazove i planove

U Nikšiću je svečano otvorena adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, čime je ova opština dobila značajno unaprjeđenje kapaciteta za pružanje urgentne zdravstvene zaštite, saopšteno je iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
Svečanom otvaranju prisustvovali su državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Crne Gore Slađana Perišić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković, njegov pomoćnik dr Miloš Šaponjić, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević i direktorica Doma zdravlja Nikšić dr Vera Bulatović.
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Crne Gore Slađana Perišić navodi da je hitna medicinska pomoć specifičan dio zdravstvenog sistema, te da su Ministarstvo zdravlja i menadžment Zavoda za hitnu medicinsku pomoć riješeni da se sve jedinice hitne medicinske pomoći na teritoriji cijele države maksimalno pojačaju, unaprijede uslovi za rad i primjenjuju savremeni principi organizacije ovog bitnog segmenta zdravstvene zaštite.&nbsp;
&nbsp;- Osnovni cilj svih ovih aktivnosti je da svi građani, bez obzira u kojoj opštini žive i da li su u strogom centru grada ili u najudaljenijem ruralnom dijelu opštine, imaju jednak kvalitet i nivo zdravstvene zaštite. Posebno nam je važno da će od sada ljekari i medicinsko osoblje Zavoda za hitnu medicinsku pomoć imate uslove dostojne profesije koju obavljaju, a što je decenijama unazad bilo zanemarivano- navodi Perišić.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković istakao je da su jedinice hitne medicinske pomoći danas savremene i moderne javne zdravstvene ustanove, što je rezultat višegodišnjeg truda aktuelnog menadžmenta.
- Dovesti u red nešto što je 10 godina devstirano, vratiti dostojanstvo struci ali i gradu u kojem sam proveo dio djetinjstva je velika obaveza. Zahvaljujem sve prvo svima onima koji apsolutno ne razumiju šta ja radim a kolegama zahvaljujem na strpljenju dok su čekali otvaranje nove savremene jedinice u Nikšiću. Zahvaljujem se i direktorici Doma zdravlja koja je dala podršku da se prostor adaptira i predsjedniku Opštine Nikšić koji je pomogao vrijednom donacijom. Ulaz u hitnu pomoć je prokišnjavao i bio devastiran. Napravili smo hmp koja pripada standardima savremene uregentne medicinse i pratimo standarde 21.vijeka. Vraćamo dostojanstvo struci, a onda i građanima ove države koji su korisnici zdravstvenog sistema- rekao je Niković.
Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević navodi da uspješna saradnja lokalne samouprave sa Ministarstvom zdravlja i Zavodom za hitnu medicinsku pomoć ima vidljive razultate.
- Ovo je još jedan zajednički realizovan projekat u oblasti zdravstva. Ovaj prostor je oplemenjen na svaki način i unaprijeđena je njegova efikasnost. Imali smo zadovoljstvo da učestvujemo u tome, a prvi projekat koji smo imali kao nova lokalna samouprava u ovom mandatu bio je parking ispred dječijeg dispanzera. Vidite da se ovih dana završila i adaptacija fasade dječijeg dispanzera a sada imamo završen projekat adaptacije hitne medicinske pomoći. Posebno bih se zahvalio Ministarstvu zdravlja na saradnji koju do sada imamo. Opština Nikšić je donirala i projekat za urgentni blok, a istakao bih i pohvalio entuzijazam gospodina Nikovića kada je u pitanju adaptacija hitne pomoći ne samo u Nikšiću nego i u drugim gradovima- naglasio je Kovačević.
Za potrebe adaptacije prostora i nabavke najsavremenije medicinske opreme, izdvojeno je ukupno 160.000 eura – od čega je 140.000 eura obezbijeđeno iz kapitalnog budžeta, dok je Opština Nikšić doprinijela donacijom u iznosu od 20.000 eura.

Perišić: Cilj da svi građani imaju jednak kvalitet i nivo zdravstvene zaštite

U Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore je od juna 2021. do decembra 2024. godine uloženo 5.533.029 eura, u okviru čega je adaptirano i opremljeno savremenom medicinskom opremom 13 jedinica, dok su u toku radovi na adaptaciji još pet. Kako su precizirali iz Zavoda, u ovom periodu opredijeljeno je 1.777.500 eura iz budžetska sredstava (32 odsto), dok je iz evropskih projekata opredijeljeno 1.472.240 eura (27 odsto)- - Iz Uprave za kapitalne projekte opredijeljeno je 762.300 eura (14 odsto). Iz donacija je obezbijeđeno 393.200 eura (sedam odsto) - precizirano je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214120228_5e2391a14166cb72f9d6fec61e37c5822443e656f6380237f28bcc657afd7bb7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214120228_5e2391a14166cb72f9d6fec61e37c5822443e656f6380237f28bcc657afd7bb7" data-rendition-name="original" width="1654" height="1654" loading="lazy" alt="Zavod za hitnu medicinsku pomoć"> </figure>  Direktor Zavoda za hitnu i medicinsku pomoć Vuk Niković rekao je da je investiranje novčanih sredstava u osavremenjavanje Zavoda sigurna investicija i sigurnost u adekvatno pružanje zdravstvene zaštite građanima u budućnosti.&nbsp; - Organizacijska kultura je od presudne važnosti, a održiv sistem poslovanja siguran put ka usvajanju EU standarda - kazao je on.

U Zavod za hitnu medicinsku pomoć uloženo više od pet miliona eura

Automatski eksterni defibrilatori (AED), koji se koriste za prvu pomoć osobama koje dožive iznenadni srčani zastoj u uslovima van bolnice, biće postavljeni na javnim površinama na pet lokacija u Podgorici, saopšteno je iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP). 
 
Iz ZHMP su saopštili da su direktor te zdravstvene ustanove Vuk Niković i predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić - Bojović razgovarali povodom inicijative za postavljanje AED na javnim površinama u Glavnom gradu. 
 
Oni su rekli da se, u skladu sa dopunama Zakona, zdravstvena zaštita sprovođenjem osnovnih mjera održavanja života može pružati i na javnom mjestu, javno dostupnom automatskom eksternom defibrilacijom, u skladu sa evropskom regulativom. 
 
- Niković i Borovinić Bojović usaglasili su se da će AED uređaji biti postavljeni na javnim površinama na pet lokacija, i to u centru grada, naseljima City kvart, Stari aerodrom i Zabjelo, kao i u okolini Sportskog centra Morača - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je dogovoreno da će se mreža javno dostupnih defibrilatora vremenom širiti i na ostale djelove grada. 
 
Na ovaj način, kako su kazali iz ZHMP, Podgorica postaje prvi grad u Crnoj Gori koji će dobiti javno dostupnu defibrilaciju. 
 
- ZHMP sprovodiće, u skladu sa zakonom, edukaciju/obuku građana i zaposlenih u javnoj upravi za korišćenje defibrilatora, koji će služiti kao prva pomoć osobi do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći - kaže se u saopštenju. 
 
Iz ZHMP su rekli da će se edukacije sprovoditi u Multimedijalnoj sali Skupštine Glavnog grada i da je plan da se sa prvim obukama počne već početkom aprila.

Glavni grad dobija defibrilatore na javnim površinama

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) saopšteno je da će njihove adaptirane jedinice u Kotoru i Tivtu sjutra biti svečano otvorene. 
 
Iz ZHMP su kazali da je za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Kotoru iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) izdvojeno 73 hiljade eura. 
 
- Medicinska oprema u vrijednosti od 34 hiljade eura nabavljena je iz sopstvenih sredstava ZHMP - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je ukupna vrijednost radova 107 hiljada eura. 
 
- Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Tivtu iz kapitalnog budžeta FZO opredijeljeno je 73 hiljade eura - rekli su iz ZHMP. 
 
Opština Tivat je, kako su kazali, donirala deset hiljada eura, dok je ZHMP iz sopstvenih sredstava izdvojio 24 hiljade eura za kupovinu medicinske opreme. 
 
- Ukupna vrijednost radova iznosi 107 hiljada eura - navodi se u saopštenju. 
 
Kako je najavljeno, presijecanje vrpce i obilazak jedinice u Kotoru počeće u deset sati, dok će jedinica u Tivtu biti otvorena u 12 sati. 
 
Svečanom otvaranju prisustvovaće državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević, direktor ZHMP Vuk Niković, direktor FZO Vuk Kadić, dok će otvaranju HMP Tivat prisustvovati i predsjednik tivatske Opštine Željko Komnenović.

Sjutra otvaranje adaptiranih jedinica hitne pomoći u Kotoru i Tivtu

Zavod za Hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMP) za novogodišnju noć je na nivou države imao 350 pregleda i 65 kućnih posjeta, saopštio je direktor ZHMP Vuk Niković.
U HMP Podgorica obavljeno je 150 pregleda u ambulanti, 39 kućnih posjeta/terena i 11 transporata. U Budvi je odrađen 41 pregled u ambulanti, 11 kućnih posjeta, četiri transporta, a u Tivtu 27 pregleda u ambulanti i četiri kućne posjete.
Niković je rekao da su četiri osobe povrijeđene usljed upotrebe pirotehničkih sredstava. Hitna pomoć u Podgorici zbrinula je pacijenta sa opekotinom na ruci usljed upotrebe pirotehnike i jednog sa povredom od baklje – opekotina na prstu šake.
Ove godine se, kaže Niković, primjećuje vidno smanjen broj povreda od pirotehničkih sredstva što upućuje da je, ističe, kampanja zdravstvenih institucija i aktivnosti Uprave policije dala rezultate.&nbsp;
- Na trgovima u gradovima gdje su organizovani dočeci i gdje su bile prisutne ekipe ZHMP situacija je bila uobičajena - dodao je Niković. 
 
Hitna pomoć u Podgorici zbrinula je pacijenta sa opekotinom na ruci usljed upotrebe pirotehnike i jednog sa povredom od baklje – opekotina na prstu šake. 
 
HMP Zeta zbrinula je pacijenta sa opekotinom na vratu nastalom usljed korišćenja pirothnike. Jedno lice sa lakšom povredom od petarde javilo se hitnoj pomoći u Rožajama.

ZHMP u novogodišnjoj noći imao 350 pregleda, četiri povrede od pirotehničkih sredstava

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista.
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mojim mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrijednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: zavod-za-hitnu-medicinsku-pomoc-crne-gore